PREVLAENJE PREVLAKE

~ Slovenaki poslanik Zmago Jelini u Danu" (3.6.2009) istie: Hrvati

imaju teritorijalne pretenzije prema zapadnom Sremu i Boki kotorskoj, koju

su poeli da zovu Zaljev svetaca"

Zaliv svetaca

Prevlaku zapljuskuje mirno more u kojem se ogleda uzvieni Loven, koji

bdi nad Bokokotorskim zalivom, meutim predviaju se i oekuju estoke i

velike politike, meunarodno-pravne, geografske i druge bure oko ovog

poluostrva. Sve e se talasati!

Drugi dobro obavijeteni uvjereni su da e pitanje Prevlake proi

nezapaeno u javnosti ili e se zamrznuti i odloiti za neka "bolja vremena".

U pozivu koji smo dobili kao uesnici okruglog stola o rjeavanju spornog

graninog pitanja poluostrva Ponta Otra-Prevlaka, koji je odran 17. jula

2008. godine u Herceg Novom stojalo je, pored ostalog, da Hrvatska vrlo

perfidno koristi neregularna stanja za proirivanje teritorije, a na tetu Boke

kotorske, odnosno Crne Gore... Republika Hrvatska eli da po svaku cijenu

zagospodari Bokom kotorskom. Imaju aspiracije nad zalivom Hrvatskih

svetaca, to bi izazvalo egzistencijalno arite sukoba naroda Boke i

Hrvatske. Hrvatska je nepoten partner za sporazumijevanjem i dogovaranje.

Sporazum izmeu Vlade Crne Gore i Vlade Hrvatske jo je vie

zakomplikovao geopolitiku i geostrategijsku opciju u rjeavanju Ponta

otra".

Organizoratori okruglog stola su bili: Savez boraca, Udruenje Bokelja

Beograd i matica Boke.

Tekst je u jednom dijelu javnosti donio nesanicu, ali je u slijedu vremena

preovladalo suvo utanje javnosti!

Poslednjih godina u ovom znaajnom pitanju pisalo je vie intektelualaca:

Ilija Pavlovi, Ivan Kaluerovi, Ljubomir ikanovi, Vladimir Jovievi i

drugi.

Pitanje Prevlake na svoj nain predstavlja Respublica (javna stvar). Istorijski

tokovi nijesu zaobilazili Prevlaku.

Na skuptini Bokelja i Crnogoraca 29.10.1813. godine u Dobroti dolazi do

ujedinjenja Boke i Crne Gore, a 1814. godine Beki kongres je prikljuio

Boku Austrougarskoj, koja pod njom ostaje do 1918. godine, do kraja Prvog

svjetskog rata. Kao gospodara nema Hrvatske, koja se ne spominje od 1102.

godine.

Boka od 1918. godine ulazi u sastav novostvorene Kraljevine SHS, odnosno

pripada oblasti Zete, a od 1929. godine Zetskoj banovini.

U Drugom svjetskom ratu Italija je okupirala Boku i razgraniila se sa

Hrvatskom (NDH). Novo stanje i odnose regulie Sporazum Musolinija i

Pavelia potpisan u maju 1941. godine u Rimu. Strane vlasti su ulazile u

posjed rta Otro-Prevlaka samo dok je trajao rat.

Vojne vlasti Federativne Narodne Republike Jugoslavije naslijedile su 1945.

godine vojne vlasti kraljevine Jugoslavije.

Prema Uredbi o osnivanju pomorskih oblasti, koju su 1952. godine. potpisali

maral Tito i ministar pomorstva Maks Bae, sjedite uprave pomorskih

oblasti junog Jadrana bilo je u Kotoru. Do danas nijedan dralac nije sporio

da Prevlaka, rt Otro i Kupica ne pripadaju Boki (Crna Gora).

Crna Gora je prva 1991. godine pokrenula utvrivanje morske i kopnene

granice izmeu Crne Gore i Hrvatske. Rezolucija Savjeta bezbjednosti

br.779. od 6.10.1992. godine potvrena je kasnijom Rezolucijom br. 981. iz

1995. godine. Prevlaka je tada demilitarizovana! Protokol o privremenom

reimu zakljuen 2002. godine izmeu SR Jugoslavije i Hrvatske,

politikom vjetinom i umijeem omoguava Hrvatskoj da kontrolie ulaz u

Bokokotorski zaliv u dubini od nekoliko milja. Time je, smatraju mnogi

analitiari, dobrim dijelom prejudicirano meunarodno rjeenje Prevlake,

odnosno Boke.

Ipak, i na sluaju Prevlake potvren je i osnaen pravni princip - Utti

posidates juris (to si posjedovao i dalje e posjedovati).

Protokol o privremenom reimu zakljuen 2002. godine ne moe ponititi

navedeni citirani pravni princip.

Svi razlozi idu u prilog istini da je Prevlaka neotuivi dio teritorije

crnogorske drave: dravotvorni, istorijski, meunarodno-pravni, etniki,

civilizacijski, geografski, saobraajni, ekonomski, kulturni, ekoloki i drugi.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=271882&datum=2011-03-14

Ne moe rjeenje na tetu Crne Gore

U periodu 19922006 god. Crna Gora je dio suvereniteta prenijela na

zajedniku dravu SR Jugoslaviju koja je sklopila dva meunarodna

sporazuma o Prevlaci i njenom privremenom suverenitetu. Danas nezavisna

drava Crna Gora ima, s razlogom drugaiji pristup pitanju meunarodnog

poloaja Prevlake. Na osnovu l.3 Ustava Crne Gore teritorija Crne Gore je

jedinstvena i neotuiva". Jasno proizlazi da niko nema pravo da mijenja

granice Crne Gore ili da oduzima i prisvaja dio njene teritorije.

Prevlaka je dio te neotuive teritorije crnogorske drave, koju ne moe

prisvajati Hrvatska. Hrvatska nije van civilizacijskih tokova, ima

demokratske kapacitete da potuje nesporne geografske i istorijske injenice

koje se odnose na Prevlaku i Boku Kotorsku. Crna Gora je u oslobodilakim

istorijskim tokovima ouvala Prevlaku kao sastavni dio svoje dravne

teritorije. Boku sa Prevlakom u sastavu Crne Gore ine, shodno

meunarodnom pravu elementi dravnosti: teritorija, stanovnitvo i suverena

vlast. Danas Crna Gora kao nezavisna drava ima civilizacijski interes da

zaokrui ove elemente u jedinstvenu i nedjeljivu teritorijalnu cjelinu. Sa

Hrvatskom treba razvijati ravnopravne i dobrosusjedske odnose, ali pitanje

Prevlake ne moe se rijeiti na tetu Crne Gore.

Nedemokratski je oduzimati crnogorskom parlamentu njegovo ustavno

pravo da raspravlja o tako vitalnom pitanju Prevlake. Nita ne treba raditi iza

lea naroda, jer problem Prevlake se tie pojedinca i cjeline.

Slaven Leki, bivi lan Dravne komisije za razgranienje sa Hrvatskom

ukazuje u Danu" od 15.3.2008. god. Istie : da je neophodno da

parlamenti Crne Gore i Hrvatske odlue da li Meunarodni sud pravde treba

da da konanu rije o razgranienju na Prevlaci". Imenovani istie da Crna

Gora moe biti gubitnik ili dobitnik dijela teritorije, ali zvanina Crna Gora i

narod ne trae da dobiju novu teritoriju niti ele da izgube postojeu.

Gospodin Leki iznosi krunski zakljuak da je Meunarodni sud pravde u

Hagu kao glavni sudski organ Ujedinjenih nacija nesporan, ali da su

nezavisnost i nepristrasnost suda esto dovoene u pitanje". Prijeti nam

opasnost od monih lobija druge strane. Na strani Crne Gore nije nita

sporno i nepoznato. Zmago

Jelini tvrdi da je Hrvatska na diplomatskom planu veoma jaka i ne preza

od podmiivanja diplomata irom Evrope". (Dan od 03.06.2009. god.)

Poznati publicista Ljubomir ikanovi primjeuje da je javnosti 21. oktobra

1992. godine saopten zvanian stav da je Prevlaka i u drugoj Jugoslaviji

predstavljala sastavni dio teritorije Crne Gore. Tanost ove ocjene u

Skuptini Crne Gore gdje je usvojena, jo nije niko osporio". I to govori

kome pripada Prevlaka. Crna Gora, na ijoj su strani jai istorijski,

diplomatski razlozi nastupa oprezno i bojaljivo, a Hrvatska sa slabijim

injenicama je mnogo aktivnija i prodornija u meunarodno-pravnim

odnosima. Crnogorski mediji doticali su pitanje Prevlake manje nego to je

bio zahtjev vremena!

Dobri poznavaoci pitanja i poloaja Prevlake smatraju da nije nemogue da

Crnu Goru i Boku pogodi tehniki princip tzv. srednje linije koji za

posledice donosi promjenu fizikog integriteta Crne Gore, odnosno gubitak

dijela njene teritorije i ogranienja suvereniteta Crne Gore. Primjenom

principa srednje linije sve to bi sud oduzeo dio teritorije Crnoj Gori, dobila

bi Hrvatska. Na tako neto Crna Gora ne smije pristati.

Geopolitiki i princip pravinosti daleko pravednije rjeava problem

teritorijalnog razgranienja. Zaliv, shodno ovom principu, ima status

unutranjih morskih voda i ini nedjeljivu geografsku cjelinu kojoj

pripada.Suverenitet nad zalivom sa Prevlakom nikad nijesu dijelile dvije

drave, jer je iskljuivo pripadao Crnoj Gori.Primjenom geopolitikog i

principa pravinosti bez tekoa bi se rijeio problem teritorijalnog

razgranienja na Prevlaci. Hrvatska posjeduje obalu u duini od 1.889 km, a

sa ostrvima 6.342 km. Crna Gora posjeduje obalu od svega 296 km.

Navedene brojke govore da Hrvatska ima jednu od najduih obala sa

ostrvima u Evropi a Crna Gora jednu od najkraih obala.Ovaj nesrazmjer u

duinama obale Hrvatske i Crne Gore pokazuje da se Hrvatska ponaa

suprotno meunarodno pravnim normama i standardima ali Crna Gora ni po

koju cijenu nee prihvatiti agresivne namjere Hrvatske. Primjenom ovog

principa, Crna Gora ostaje svoja na svome pri istoj duini obale i

teritorijalnog jedinstva Prevlake, Boke i Crne Gore. Crna Gora u istoriji nita

nije dobila na protekciji i ima pun suverenitet na svojoj teritoriji.

Zato Crna Gora jeste bila gora nad gorama!

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=272014&datum=2011-03-15

Niko nije ovlaen da trguje Bokom

Ljubomir ikanovi dobar poznavaoc pitanja Prevlake ukazuje i oslanja se

na Povelju Ujedinjenih nacija o osnivanju Meunarodnog suda pravde. Crna

Gora ima pravo da od Generalne skuptine Ujedinjenih nacija ili od Savjeta

bezbjednosti trai saglasnost da se od Meunarodnog suda pravde u Hagu

trai da na osnovu injenica obije strane taj sud da savjetodavno miljenje o

tome ija je Prevlaka u trajanju Jugoslavije bila". Ovo bi bilo pravino i

cjelishodno rjeenje. Otuda valja saekati sa meunarodnom arbitraom.

Zadnje tri do etiri godine objavljene su dvije ozbiljne studije o

razgranienju na Prevlaci utemeljene na injenicama prvog reda. Rt Otro-

Prevlaka" od uglednog naunika doktora Ilije Pavlovia i niija zemlja" od

poznatog publiciste Ljubomira ikanovia. Ove vrijedne studije obavijestile

su javnost da je Prevlaka mnogo ozbiljno pitanje da bi se odgovorni ljudi u

Crnoj Gori mogli neozbiljno ponaati. Smatramo da ove knjige treba

Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore da prevede na nekoliko stranih

jezika i iste poalje na adrese visokih linosti, da ih dostavi uglednim

institucijama u svijetu prije svega OUN, EU, NATO i ostalim. Postoji jedan

izvor koji ne mogu zaobii pravosudne, politike, ekonomske, istorijske,

saobraajne i druge institucije Crne Gore i Hrvatske, te od meunarodnih i

Meunarodni sud pravde u Hagu i druge. Slubeni list FNRJ br. 28 od 25

maja 1952. precizira "teritorijalna nadlenost uprave pomorske oblasti

Junog jadrana - Kotor obuhvata obale i teritorijalnog mora FNRJ, koje se

prostire unutar granice koja ide do uvale Prevlaka, ukljuujui poluostrvo

Prevalaka, morskom obalom i teritorijalnim vodama sve do ua Bojane"...

U pitanju je civilna pomorska oblast. O graninom meunarodnom sporu na

Prevlaci polemie poznati publicista Ljubomir ikanovi u "Politici" od 30.

maja 1992. godine; 13. maja 1992. godine i 22. juna 1992. godine, pruajui

nezaobilazne injenice - da ovo poluostrvo pripada iskljuivo Crnoj Gori.

Skuptina Republike Crne Gore je 21. oktobra 1992. godine saoptila

zvanini stav o Prevlaci. "Skuptina podrava dogovor predsjednika "osia i

Tumana u vezi sa rjeenjem problema Prevlake izraavajui vrsto

uvjerenje svih politikih subjekata Crne Gore da Prevlaka predstavlja

sastavni dio teritorije Crne Gore u geografskom, istorijskom i drugim

nadlenostima". Sve je jasno - Prevlaka je sastavnica crnogorske drave. Ni

jedan od dva meunarodna principa rjeavanja graninih, pomorskih sporova

ne dovodi u pitanje pripadnost Prevlake Crnoj Gori. Ugledni hrvatski

profesor meunarodnog prava uro Degan u studijama i udbenicima istie:

"Najvaniji su akti prijanje zemljine kolonijalne vlasti o razgranienju

izmeu teritorijalnih cjelina, koji su bili na snazi na dan sukcesije, odnosno u

trenutku kada su te cjeline postale neovisne drave. Ako je u prolosti bilo

vie takvih akata, odluujui je poslednji, ukoliko je derogirao prethodni..."

Poznat je ishod da pravni akti FNRJ nijesu derogirani, otuda je Prevlaka

ostala u sastavu Crne Gore.

Istiemo nekoliko znaajnih injenica i izvora bitnih za raspravu i

odluivanje o Prevlaci. Nigdje Hrvatsku teritoriju ne zapljuskuje unutranje

more zaliva Boke. Boka je jedinstvena geografska cjelina koju reljef u

cjelosti odvaja od teritorije Hrvatske. Hrvatska nikada nije imala jurisdikciju

nad Prevlakom i Bokom. Niko nema pravo da potpisuje akta kojima bi se

otuivala teritorija Boke odnosno Crne Gore. Oekuje se s pravom da e

visoke linosti Crne Gore uiniti sve da Prevlaka ostane kome je pripadala -

Boki i Crnoj Gori. Rjeenje koje priprema i namee Hrvatska predstavlja

povredu suvereniteta Crne Gore i svojevrsnu izolaciju i okupaciju kojoj se

ne vidi kraj. To bi vodilo rasparavanju i nestajanju Boke i Crne Gore.

Graanima Crne Gore treba omoguiti da na narodnom referendumu,

shodno l. 91 Ustava Crne Gore, slobodnom voljom odlui o statusu

Prevlake. Niko nije ovlaen da moe trgovati sa Bokom i istu poklanjati.

Neophodno je graane Crne Gore pozvati na graansku neposlunost kao

apel da se u miru mirno sauva ono to se nije gubilo u ratu.Povorka barki

da krene iz Kotora i spolja zatvori zaliv da svijetu pokae da su Prevlaka i

Boka neodvojiva cjelina koja pripada Crnoj Gori.Pobuna savjesti i

dostojanstva. Crna Gora je nae gledanje i disanje! U sluaju da

razgranienje na Prevlaci bude nepovoljno za Crnu Goru-sve bi bilo

drugaije!Nebo ne bi bilo od plave svile", ne bi bilo maestrala ni ljepote u

kontrastu koja je obila svijet:procvale mimoze i Loven pod snijegom.

Loven je vjenan s Bokom nevjestom Jadrana" da ih niko vjetaki i silom

ne razdvaja i odvaja njihovu geografiju, istoriju i ljepotu!

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=272107&datum=2011-03-16

(Kraj) Feljton u listu Dan, od 14. do 16. marta 2011.