SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA AUTOCESTE ZAGREB - SPLITVLADA REPUBLIKE HRVATSKE MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

>

Autocesta Zagreb - Split za Republiku Hrvatsku predstavlja strateku pretpostavku za razvoj gospodarstva u najirem smislu.

Autori fotografija: Maja Strgar Kurei, Damir Fabijani i Igor Sitar // Oblikovanje i priprema za tisak: HAND dizajn studio // Tisak: KERSCHOFFSET // Naklada: 4000 komada

INVESTITOR:HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:INSTITUT GRAEVINARSTVA HRVATSKE d.d. ININJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d. RIJEKA PROJEKT d.o.o. DALEKOVOD d.d. PROJEKTNI BIRO PALMOTIEVA 45 d.o.o. GRAEVINSKI FAKULTET ZAGREB ZG - PROJEKT d.o.o. PROMEL PROJEKT d.o.o. IPZ-SPELPROJEKT d.d.

IZVOAI RADOVA:KONSTRUKTOR INENJERING d.d. VIADUKT d.d. HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d. DALEKOVOD d.d. BECHTEL INTERNATIONAL INC. CESTA VARADIN d.d. OSIJEK KOTEKS d.d. INGRA d.d. ZAGORJE-TEHNOBETON d.d. INDUSTROGRADNJA d.d. URO AKOVI MONTAA d.d. KAMEN INGRAD d.d. LAVEVI INENJERING d.d. KONAR-SKLOPNA POSTROJENJA d.d. KONAR-INENJERING d.d. STRABAG d.d. STRABAG d.o.o. SUBTERRA a.s. Praha PRIMORJE d.d. podrunica Opatija (AJDOVINA) HIDROGRADNJA d.d. Sarajevo TELEFON-GRADNJA d.o.o. COOPCOSTRUTTORI ar.l. JELAI d.o.o. ZAGORJE GRADNJA d.o.o. ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o. GP DUBROVNIK d.d. AQUATERM d.o.o. BRODOMERKUR d.d. FRACASSO Ri d.o.o. WERKOS d.o.o. ZRINJEVAC d.d. MBM d.o.o. JEDINSTVO d.d. MONTEL d.o.o. POSAVINA TRANS PROM d.o.o. SIGNAL GRAD d.o.o. GRADNJA PLUS d.o.o. MONTMONTAA-HIDROINENJERING d.o.o. MONTER - SM d.d.

380 km

AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT >

Izaberite najsigurniji put do mora!>

NADZOR I KONTROLA:INSTITUT GRAEVINARSTVA HRVATSKE d.d. INVESTINENJERING d.o.o. ENERGOCONTROL d.o.o. CENTAR ZA ORGANIZACIJU GRAENJA d.o.o. KONAR - INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU d.d. ZIDAR I SINOVI d.o.o.

HAC

Zagreb

Split

NAPOMENA:Osim gore navedenih izvoaa radova u izradi studija projekata, izgradnje, nadzora i kontrole sudjelovale su i desetine drugih tvrtki kao podizvoai navedenih tvrtki.

Hrvatske autoceste d.o.o.Drutvo za upravljanje, graenje i odravanje autocesta irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505 www.hac.hr

ISBN 953-99875-3-9

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: Zdravko Livakovi, predsjednik nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika nadzornog odbora Nikola Blagai, lan nadzornog odbora Franjo Luci, lan nadzornog odbora Mijat Stani, lan nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: Mario Crnjak, predsjednik Uprave Milivoj Mikuli, lan Uprave dr. sc. Josip Sapunar, lan Uprave

najsigurniji put do ciljaIzaberi najsigurniji put do cilja.

RAZDOBLJE PUTANJA U PROMET:

RAZDOBLJE PUTANJA U PROMET:Zagreb - Karlovac > 38 km

380 km

Karlovac - Vukova Gorica > 18 kmLuko Karlovac Vukova Gorica

Vukova Gorica - Bosiljevo II > 11 km

Bosiljevo 2

Bosiljevo II - Mala Kapela > 36 km

Tunel Mala Kapela

Tunel Mala Kapela > 6 km

Mala Kapela - Gornja Ploa > 96 km

Gornja Ploa

Gornja Ploa - Zadar 2 > 61 km

A1 - AUTOCESTA ZAGREB - SPLITAutocesta Zagreb - Split dio je cestovnog prometnog pravca izmeu kontinentalnog sjeverozapadnog dijela Hrvatske (Zagreb-Karlovac) i sjeverno-dalmatinske regije (s oslanjanjem na jadranski cestovni pravac).U mrei planiranih cesta ova autocesta dopunjava i ini vezu izmeu dva vitalna europska pravca: (E-59) Maribor - Zagreb - Split i (E-65) Rijeka - Split Dubrovnik. Ova autocesta povezujuje sjever i jug Hrvatske i iz niza je razloga od izuzetnog znaaja za Republiku Hrvatsku. Predstavlja strateku pretpostavku za razvoj gospodarstva u najirem smislu, od oivljavanja cijele privrede, a naroito turizma do prihvata i provoenja tranzitnog prometa. Na dijelu od Zagreba do vora Bosiljevo 2, autocesta prolazi europskim koridorom Vb (Budimpeta - Zagreb - Rijeka), pa se taj dio preklapa s autocestom Zagreb - Rijeka. Interregionalni vor Bosiljevo 2 slui za razdvajanje prometa dviju autocesta: autoceste Zagreb - Split i autoceste Zagreb - Rijeka. Duina autoceste od Zagreba do Bosiljeva 2 iznosi 67 km, a nadlenost nad izgradnjom, odravanjem i upravljanjem ima trgovako drutvo Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Na dijelu autoceste od Bosiljeva 2 do Splita, u duini od 313 km, nadlenost nad izgradnjom, odravanjem i upravljanjem ima trgovako drutvo Hrvatske autoceste d.o.o.

Zadar 2

Zadar 2 - Pirovac > 36 kmPirovac Vrpolje

Pirovac - Vrpolje > 33 km

Vrpolje - Dugopolje > 45 km

1972

RAZDOBLJE PUTANJA U PROMET:1972. godine u prometu 38 kmdionica Zagreb - Karlovac 38 km (ARZ d.d.)

2001. godine u prometu 18 kmdionica Karlovac - Vukova Gorica 18 km (ARZ d.d.)

380 km

2003. godine u prometu 108 kmdionice od Vukove Gorice do Bosiljevo II dionice od Bosiljeva do tunela Mala Kapela dionice od Gornje Ploe do Zadra 2 11 km (ARZ d.d.) 36 km (HAC d.o.o.) 61 km (HAC d.o.o.)

2004. godine u prometu 177 kmdionice od tunela Mala Kapela do Gornje Ploe dionice od Zadra II do Pirovca dionice od Vrpolja do Dugopolja 96 km (HAC d.o.o.) 36 km (HAC d.o.o.) 45 km (HAC d.o.o.)

2005. godine u prometu 39 kmtunel Mala Kapela dionice od Pirovca do Vrpolja 6 km (HAC d.o.o.) 33 km (HAC d.o.o.)

2005

VOROVI (smjerovi i silasci) i PRATEI USLUNI OBJEKTI (PUO)SMJEROVI SILASKA S VOROVAZagreb, Bregana, Lipovac, Gorian, Macelj, Rijeka

VOROVI DU >

< RI

Centar za odravanje i kontrolu prometa

< RI

>

61.500 m

>>

22.074 m

>>

8.395 m

>>

9.755 m

>>

15.096 m

>>

19.035 m

>>

6.930 m

>>

15.300 m

>>

15.466 m

>>

10.410 m

>>

26.691 m

>>

12.114 m

>>

31.600 m

>>

18.910 m

>>

15.850 m

>>

8.595 m

>>

16.740 m

>>

11.426 m

>>

13.343 m

>>

13.300 m

>>

PUO DESINEC

PUO DOBRA

PUO MODRU

PUO JEZERANE

PUO BRINJE

PUO BRLOKA DUBRAVA

PUO LIKO LEE

PUO JANJE

PUO LIKI OSIK

PUO JADOVA

PUO ZIR

PUO MARUNE

PUO JASENICE

PUO NADIN

PUO PRISTEG

PUO PROKLJAN

PUO KRKA

PUO VRPOLJE

PUO SITNO

PUO RADOI

PUO KOZJAK

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

P

WC

Autocesta ZAGREB - SPLITAutocesta je podjeljena na tri sektora:

> Sektor Zagreb - Bosiljevo 2Duljina sektora Zagreb - Bosiljevo 2 iznosi 67 km. Sektor je podijeljen na 4 dionice:Zagreb - Karlovac, l = 38,0 km Karlovac - Vukova Gorica, l = 18,2 km Vukova Gorica - Bosiljevo I, l = 7,5 km Bosiljevo 1 - Bosiljevo 2, l = 3,1 km Na sektoru Zagreb - Bosiljevo 2 ukupno ima 55 objekata, od toga su 3 mosta, 9 vijadukata, 13 nadvonjaka, 13 podvonjaka, 16 prolaza i 1 tunel.. Na sektoru je 1 pratee usluni objekt (PUO) te 1 centar za odravanje i kontrolu prometa (COKP).

> Sektor Bosiljevo 2 - Sveti RokDuljina sektora Bosiljevo 2 - Sveti Rok iznosi 143 km. Sektor je podijeljen na 6 dionica:Bosiljevo 2 - Josipdol, l = 27,1 km Josipdol - Tunel Mala Kapela (jug), l = 14,5 km Tunel Mala Kapela (jug) - uta Lokva, l = 20,3 km uta Lokva - Liko Lee, l = 24,0 km Liko Lee - Liki Osik, l = 24,5 km Liki Osik - Sveti Rok, l = 32,2 Na sektoru Bosiljevo 2 - vor Sveti Rok ukupno ima 116 objekata, od toga je 16 mostova, 17 vijadukata, 38 nadvonjaka, 29 podvonjaka, 3 prolaza, 5 tunela i 4 prijelaza za ivotinje (zeleni mostovi). Na sektoru je u funkciji 10 pratee uslunih objekata (PUO) te 5 centara za odravanje i kontrolu prometa (COKP).

Izgradnja autoceste Zagreb - Split bila je jedan je od najveih graevinskih i investicijskih pothvata u Republici Hrvatskoj. Zbog graevinskih karakteristika i specifinosti s obzirom na vrstu terena kojim prolazi (Lika, Velebit, Dalmacija), ova autocesta je izuzetno sloena i skupa graevina. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 17 mld. kn bez PDV-, a obuhvaala je izgradnju 380 km trase na kojoj je izgraeno 292 objekta (mostovi, vijadukti, nadvonjaci, podvonjaci, prolazi, prijelazi za ivotinje, tuneli). Prema izraunima 18,6 % trase je u objektima, to je izuzetno velik postotak u odnosu na druge autoceste.

ZAGREB je veliko turistiko sredite. I to ne samo tranzitno, na putu iz zapadne i srednje Europe prema Jadranskom moru, nego je i sam cilj i odredite turistikih kretanja. Grad gotovo tisugodinje tradicije 1994. proslavio je svoj 900. roendan. Zagreb ima brojne kulturno-povijesne spomenike, muzeje i galerije, ali i suvremene trgovine, kvalitetno i raznovrsno ugostiteljstvo i sportskorekreacijske objekte. Jako je sredite kongresnog turizma i gospodarsko-poslovnih manifestacija i sajmova, ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. Kao znaajno europsko prometno vorite povezan je cestovnim, zrakoplovnim, eljeznikim i autobusnim linijama s europskim metropolama, i sa svim veim gradovima i turistikim mjestima u Hrvatskoj.

BRINJE: Velebit BRINJE je gradi u sjeverozapadnom dijelu Like, Nekada je bilo vano povijesno mjesto, a danas je tranzitni gradi na vanoj prometnici prema moru. Posebna je zanimljivost trokatna gotika kapela, monumentalno djelo hrvatske arhitekture.U Brinju djeluje lovako drutvo, a podruje bogato divljai privlai brojne strane lovce.

UTA LOKVA: Senj, Rijeka, Krk, Cres, Loinj, Rab, Pag OTOAC: NP Plitvika jezera, NP Sjeverni Velebit, Park prirode Velebit OTOAC, grad u sjeverozapadnom dijelu Like; smjeten na rijeci Gacki. Smjeten je unutar pejsane cjeline Gackoga polja. Gacka spada meu najpoznatije pastrvske vode u svijetu, pa je nadaleko poznata po sportskom ribolovu. Ovaj planinski kraj hrvatski je turistiki fenomen. Posebna je vrijednost spiljsko-jamski sustav (1100 m) Bezdanjaa u brdu Vatinovcu kraj Vrhovina. PERUI: Velebit GOSPI: Karlobag GOSPI je upravno sredite Liko-senjske upanije. Grad je utemeljen u XVII. st., razvio se za Vojne krajine kao sredite likoga stoera. Od graevina istiu se kula age Senkovia i kasnobarokna upna crkva sv. Marije iz 1780. U Gospiu djeluje Muzej Like, osnovan 1958., s arheolokom, etnografskom te zbirkom novije povijesti i umjetnina.

ZADAR 1: Zadar, Nin, Vir, Silba ZADAR 2: Zadar, Ugljan, Paman, ut, Dugi otok, Park prirode Telaica, Sukoan, Zemunik ZADAR i zadarska turistika regija smjeteni su u samom sreditu hrvatskog Jadrana, u najrazvedenijem dijelu jadranskog arhipelaga. Prirodne ljepote, brojni zaljevi i plae, kulturno-povijesni spomenici, raznovrsna ugostiteljska ponuda s probranim domaim specijalitetima, sve to ini Zadar i njegovu okolicu jednim od najatraktivnijih turistikih podruja u Hrvatskoj. Turizam u Zadru ima dugu tradiciju... Uokolo su, na veoj ili manjoj udaljenosti, smjeteni nacionalni parkovi Plitvice, Paklenica, Krka i Kornati, parkovi prirode Velebit i Telaica, te niz od vie od 300 otoka i otoia. Trajektne veze s Prekom, Zaglavom, Malim Loinjem, Rijekom, Splitom, Dubrovnikom, Anconom. Zrana luka "Zadar" je u Zemuniku Donjem. BENKOVAC: Biograd, NP Kornati, Park prirode Vransko Jezero, Park prirode Telaica, Filip Jakov, Pakotane BENKOVAC, grad u sjevernoj Dalmaciji, 20 km sjeveroistono od Biograda na Moru. Kroz Benkovac, gradi na raskriju putova u Ravnim kotarima, prolaze mnogobrojni motorizirani turisti koji iz unutranjosti Hrvatske putuju na Jadran. Neko su ga turisti rado posjeivali radi kvalitetne domae hrane (vino, prut, voe). Danas se u Benkovcu osjeaju posljedice rata, meutim, zbog blizine mora i dobrih prometnih veza (Zadar, Biograd, ibenik) oekuje se brz turistiki oporavak.

PIROVAC: Murter, Vodice, Jezera, NP Kornati PIROVAC, se smjestio u dubokom Pirovakom zaljevu, a slikovite uvale Sitnica, Vrulje, Vrilo, Makirina imaju lijepe plae. U uvali Makirina ima naslaga ljekovitoga peloidnog blata, kojim se u lijeenju koristi velik broj stranih i domaih turista. Kupanje je mogue i na otoiu Sustipanac. Danas se u 20-ak restauracija gostima nude riblji i mesni specijaliteti, a tijekom turistike sezone ugostitelji svake subote naveer organiziraju fetu plodova mora. Sportski ribolovci mogu i do Vranskog jezera, gdje je mogu ulov kapitalnih primjeraka tuke, soma i arana. Postoje organizirani izleti (slapovi Krke).

SKRADIN: NP Krka, otoi Visovac na Krki SKRADIN, Skradin, sjedite Nacionalnog parka Krka, jedno je od najstarijih hrvatskih naselja sa statusom grada (od 2 st. prije Krista). Smjeten je nedaleko od svjetskog fenomena Skradinskog Buka, kojim mirno tee rijeka Krka. Suvremeni organizirani turizam poeo se razvijati tek 1960. godine. Dobro odravana javna plaa, kvalitetan smjetaj, poznati specijaliteti (rioto, plodovi mora) te vina (Debit, Plavina), marikulturno uzgajalite i marina, razlozi su zbog kojih je Skradin odredite brojnih turista, osobito zaljubljenika u prirodu i prirodne fenomene.

IBENIK: Knin, Drni, Prvi, Zlarin, irje, Kaprije, Obonjan IBENIK, je povijesni grad vezan uz prostorno irenje i razvitak ranohrvatske drave, bogat je kulturnim i povijesnim spomenicima. Meu njima je, nesumnjivo, najpoznatija uvena ibenska katedrala, jedna od najoriginalnijih graevina europskoga kasnosrednjovjekovlja, ponajvie vezana uz uvenoga domaeg majstora Jurja Matejeva Dalmatinca. Danas je ibenik turistiko sredite smjeteno na prostoru gdje se najrazvedenija otona skupina u Europi (Kornatsko otoje) i krki hidrografski fenomeni (Skradinski buk, Visovac, Roki slap) stapaju u najatraktivniji ekoloko-estetski i turistiko-rekreativni prostor na hrvatskome Jadranu. Meu kulturnim priredbama i manifestacijama istie se Meunarodni djeji festival (posljednji tjedan u srpnju i prvi tjedan u kolovozu), Ljetna orguljaka kola (druga polovica kolovoza) i ibensko ljeto. Sveano se slavi sv. Jakov (25. srpnja), zatitnik grada. VRPOLJE: Primoten, Perkovi > PRGOMET: Katela, Trogir > VUEVICA: Klis, Sinj

KARLOVAC se razvio oko renesansnoga utvrenoga grada u XVI. st., izmeu rijeka Kupe i Korane. Atraktivan smjetaj grada na etiri rijeke i izuzetno dobar prometni poloaj na glavnoj vezi Zagreba s Jadranom pridonose razvoju turizma, posebice tranzitnog. Najznaajnije sportskorekreacijske aktivnosti vezane su uz karlovake rijeke (kupanje, ribolov, rafting i dr.), a u okolici su mogui lov te planinarenje. BOSILJEVO 2: Rijeka, Pula BOSILJEVO je naselje u Pokuplju, 24 km jugozapadno od Duge Rese; nadmorska visina 190 m; 114 stan. Prvi se put spominje 1334. kao sjedite upe. Najvredniji turistiki objekt je atraktivni Frankopanski dvorac s parkom, koji bi trebao uskoro biti preureen u mali hotel. umovita okolica i blizina velikih rijeka Kupe i Dobre pruaju mogunosti za lov i ribolov, OGULIN: Klek, Olimpijski centar Bjelolasica OGULIN je grad na rijeci Dobri u Gorskom kotaru podno Kleka u masivu Velike Kapele. U samom sreditu grada je izuzetni hidrogeoloki fenomen - gdje ispod strmih litica ponire rijeka Dobra u ogroman otvor nazvan ulin ponor. Dio rijeke Dobre prema Leu na Dobri pogodan je za izazovni rafting, Blizina planinskih vrhova Kleka i Bjelolasice ini ogulinski kraj privlanim tijekom cijele godineLiko Lee uta Lokva

DUGOPOLJE: Split, Dubrovnik SPLIT je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno sredite Dalmacije. Grad s 1700 godina postojanja uz mnotvo arheolokih, povijesnih i kulturnih spomenika, meu kojima posebno mjesto svakako zauzima uvena Dioklecijanova palaa. Zbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Arheoloki muzej, Riznicu splitske katedrale, Etnografski muzej, Povijesnopomorski muzej, Prirodoslovni muzej. Split obiluje restauracijama i konobama u kojima se moe uivati u domaim specijalitetima. Brojne su i plae i kupalita u gradu i blioj okolici. Napose su popularne Bavice, pjeana plaa gotovo u samom sreditu Splita. Bogat je i kulturni i zabavni ivot, osobito ljeti, kada se Split sa svojim trgovima, dvoritima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom.Dugopolje29.200 m

> Sektor Sveti Rok - SplitDuljina sektora Sveti Rok - Split iznosi 170 km. Sektor je podijeljen na 11 dionica:vor Sv. Rok - Tunel Sv. Rok - Maslenica, l = 32,4 km Maslenica - Zadar 1, l = 12,5 km Zadar 1 - Zadar 2, l = 9,6 km Zadar 2 - Benkovac, l = 15,7 km Benkovac - Pirovac, l = 21,3 km Pirovac - Skradin, l = 10,0 km Skradin - ibenik, l = 9,3 km ibenik - Vrpolje, l = 14,2 km Vrpolje - Prgomet, l = 15,5 km Prgomet - Dugopolje, l = 29,2 km DIONICEZagreb (Luko)38.000 m

Na sektoru Sveti Rok - Split ukupno ima 121 objekt, od toga je 7 mostova, 24 vijadukata, 40 nadvonjaka, 36 podvonjaka, 6 prolaza, 8 tunela i 1 prijelaz za ivotinje. Na sektoru je u funkciji 10 pratee uslunih objekata (PUO) te 5 centara za odravanje i kontrolu prometa (COKP).

MASLENICA: Starigrad, NP Paklenica, Obrovac MASLENICA, zaselak naselja Jasenice i uvala na ulazu u Novsko drilo, koje spaja Novigradsko more s Velebitskim kanalom; smjetena ispod strme vapnenake padine koja je donekle zatiuje od este i jake bure. Zapadno od Maslenice sagraen je preko uskoga (200 m) Novskog drila novi veliki most (dug 378 m, visina nad morem 90 m). POSEDARJE: Pag POSEDARJE, naselje i luica na sjeverozapadnoj obali Novigradskog mora. Kraj obale ima obilje daganja i kamenica. Poznato je po domaoj hrani, kako morskim specijalitetima tako i po proizvodnji vrsnih pruta. U njemu se rado zaustavljaju mnogi putnici. Brojne plae, guste borove ume, toplo more - idealno za tihi odmor. Posedarsko je more osim po ribljem ulovu poznato i po koljkama te ga posjeuju brojni gosti i izletnici.vor Sv. Rok MaslenicaLiki Osik

Tunel M. Kapela

Vukova Gorica

Bosiljevo 1

Bosiljevo 2

Bosiljevo 2

Benkovac

Karlovac

Vrpolje II

Josipdol

18.210 m

7.477 m

3.073 m

27.072 m

14.497 m

20.251 m

23.965 m

24.466 m

32.181 m

32.422 m

12.450 m

9.550 m

15.710 m

21.300 m

10.000 m

9.345 m

6.966 m

7.200 m

15.543 m

Prgomet

Vrpolje I

Skradin

Pirovac

Zadar 1

Zadar 2

ibenik

DUGOPOLJE

POSEDARJE

PUO Brinje B /B

MASLENICA

PUO Janje C/C

BENKOVAC

PUO Dobra B/B

SVETI ROK

VUEVICA

PRGOMET

SKRADIN

VRPOLJE

PIROVAC

ZADAR 1

ZADAR 2

IBENIK

PUO Kozjak A/C

PUO Nadin B/B

PUO Sitno D/D

PUO Zir B/B

ZNAAJNIJI OBJEKTI NA AUTOCESTI ZAGREB - SPLITTUNELITunel Plasina

Tunel Mala Kapelanajznaajniji je objekt na autocesti Zagreb - Split, sa svojih 5761 m duine najdui je tunel u Republici Hrvatskoj. U prvoj fazi eksploatacije tunela, od lipnja 2005. godine, bit e putena u promet samo desna tunelska cijev i kroz nju e se odvijati dvosmjerni promet, jednako kao i u tunelu Sveti Rok. Lijeva tunelska cijev e u toj fazi eksploatacije sluiti kao servisni tunel, za sigurnosne intervencije ili evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama. Kada intenzitet prometa poraste i lijeva tunelska cijev e se potpuno dovriti, ime e se omoguiti odvojeni promet za svaki smjer.

MOSTOVI I VIJADUKTIMOST KUPA VIJADUKT DRENIKJastrebarsko

Luko

Tunel GRI

MOST DOBRAVijadukt DRAGA

VIJADUKT DOBRABosiljevo 1

Karlovac

Tunel Plasinanalazi se na dionici uta lokva - Liko Lee, autoceste Zagreb Split. Plasina je dvocijevni tunel, svaka cijev je dugaka 2300 m i ima dva vozna traka. Sjeverni portal tunela nalazi se na nadmorskoj visini od 532,00 m.n.m., a juni na 547,00 m.n.m. Dozvoljena brzina vonje iznosi 100 km/h.

VIJADUKT VAROBosiljevo 2

TUNELIVIJADUKT KRAJINE MOST MILJANICA VIJADUKT MODRU 1 VIJADUKT MOKRO POLJETunel Mala Kapela Ogulin

Tunel Sveti Roknalazi se na dionici Tunel Sveti Rok - Maslenica, autoceste Zagreb - Split. Sveti Rok je dvocijevni tunel, duljine 5670 m. U promet je puten 30. lipnja 2003. godine, a promet se odvija dvosmjerno kroz desnu (zapadnu) tunelsku cijev, a lijeva (istona) tunelska cijev izvedena je u ROHBAU izvedbi (iskop i zatita iskopa) te se koristi za servisne i sigurnosne potrebe. Dovrit e se i pustiti u promet kada to intenzitet prometa bude zahtjevao. Sjeverni portal tunela nalazi se na nadmorskoj visini od 561,00 m.n.m., a juni na 510,00 m.n.m. Najvia dozvoljena brzina vonje kroz tunel iznosi 80 km/h, a najnia 50 km/h.

Tunel Sveti Rok

TUNEL SVETI MARKO

TUNEL MALA KAPELAMost DABAR

VIJADUKT JEZERANEBrinje

VIJADUKT BORII

uta Lokva

TUNEL BRINJE

VIJADUKT OREKOVII MOST GACKA

Otoac

TUNEL BREZIK TUNEL PLASINA TUNEL GRIPerui

MOSTOVIMost Maslenica

Most GackaMost preko rijeke Gacke nalazi se na dionici uta Lokva - Liko Lee, autoceste Zagreb - Split. Duljina mosta iznosi 466,3 m. Most Gacka ima po dva vozna i jedan zaustavni trak za svaki smjer vonje. Dozvoljena brzina vonje iznosi 130 km/h.

VIJADUKT VRCI VIJADUKT PEINEGospi

Most Maslenicanalazi se na dionici Maslenica - Zadar 1, autoceste Zagreb - Split. Duljina mosta iznosi 378,80 m. Most Maslenica ima po dva vozna traka za svaki smjer vonje. Dozvoljena brzina vonje iznosi 100 km/h.VIJADUKT VUJAK VIJADUKT KRPANI VIJADUKT CRNA DRAGA VIJADUKT BARIEVIMaslenica Gornja Ploa Sv. Rok

Most GUDUA

Most Krkanalazi se na dionici Skradin - ibenik, autoceste Zagreb - Split. Duljina mosta iznosi 391,16 m. Most Krka ima po dva vozna traka za svaki smjer vonje. Dozvoljena brzina vonje iznosi 100 km/h.Most Gacka Most Krka

TUNEL KRPANI

TUNEL SVETI ROK TUNEL LEDENIK

MOST MASLENICAZadar 1 Posedarje Zadar 2

TUNEL BRISTOVAC TUNEL ELINKAVijadukt MOKRICE

Benkovac

MOST GUDUA

VIJADUKTIVijadukt Modru

Vijadukt Modru 1nalazi se na dionici Josipdol-Tunel Mala Kapela, autoceste ZagrebSplit. Duljina vijadukta iznosi 547,00 m. Vijadukt Modru 1 ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vonje. Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.VIJADUKT MOKRICE MOST KRKA

Pirovac

TUNEL DUBRAVASkradin

TUNEL KONJSKOibenik Vrpolje Prgomet

Vijadukt Mokro Poljenalazi se na dionici Tunel Mala Kapela-uta Lokva, autoceste Zagreb-Split. Duljina vijadukta iznosi 650,10 m. Vijadukt Mokro Polje ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vonje. Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.

VIJADUKT DRAGA

MOST DABARVuevica

Vijadukti MOKRO POLJE i JEZERANE

Vijadukt Jezeranenalazi se na dionici Tunel Mala Kapela-uta Lokva, autoceste Zagreb-Split. Duljina vijadukta iznosi 661,60 m. Vijadukt Jezerane ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vonje. Maksimalna dozvoljena brzina iznosi 120 km/h.

VIJADUKT GARITA VIJADUKT GAJINA

Sustav nadzora i upravljanja prometomNa autocesti je uspostavljen automatski sustav nadzora i upravljanja prometom koji se sastoji od mjernih, upravljakih i signalnih ureaja.Na svim mjestima moguih izmjena uvjeta vonje: na vorovima, ispred tunela, u zonama vijadukata i mostova, u zonama este pojave magle, ili pojaanog vjetra instalirana je promjenjiva signalizacija i mjerni ureaji. Instalirane su mjerne stanice koje mjere meteoroloke karakteristike okoline i stanje kolnika, ime omoguavaju trenutnu reakciju slube odravanja te automatsko prosljeivanje informacije u vidu upozorenja ili ogranienja vozaima kroz sustav svjetlosne promjenjive signalizacije. Promjenjiva signalizacija i mjerni ureaji instalirani su na svim mjestima moguih izmjena uvjeta vonje; na vorovima, ispred tunela, u zonama vijadukata i mostova, u zonama este pojave magle, ili pojaanog vjetra itd. Postavljene su i video kamere koje omoguavaju prikaz situacije na monitorima u centrima za odravanje i kontrolu prometa (COKP), a imaju i mogunost automatske detekcije zastoja, vonje u suprotnom smjeru, oitovanja broja, vrste i brzine kretanja vozila. Detektorske petlje, s podacima automatskog video sustava, daju potpune podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja. Korisnicima je na raspolaganju i sustav telefonskih pozivnih stupia du itave autoceste putem kojih se u sluaju kvara, ili nezgode obavjetava i poziva pomo operatera COKP-e.

HAC I EKOLOGIJANeminovno je da izgradnja autoceste uzrokuje diskontinuitet brojnih sustava kroz odreeno podruje kojim prolazi. Meutim kako prije same gradnje, prilikom sloenog procesa projektiranja tako i tijekom izgradnje te za vrijeme uporabe autoceste negativni utjecaji na okoli se izbjegavaju. Naime, prvo se izrauje analiza koridora planirane autoceste prostorno - tehnikom studijom, koja prethodi prostornom planu. Nakon toga se pristupa izradi idejnog rjeenja koridora planirane autoceste, te se temeljem toga izrauje Studija utjecaja na okoli. Zatim se pristupa postupku Procjene studije na okoli kojom e se dati ocjena prihvatljivosti zahvata, mjere zatite okolia i program praenja stanja okolia. Rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli, odnosno mjere zatite okolia i program praenja stanja okolia se u kasnijem postupku ishoenja lokacijske dozvole preuzimaju, odnosno postaju sastavni dio lokacijske dozvole. Mjere zatite okolia i program praenja stanja okolia (monitoring) propisane su prema vremenskim fazama: tijekom pripreme zahvata, tijekom graenja zahvata i tijekom koritenja zahvata. Sustavnim provoenjem zakonski propisanih mjera zatite okolia i programom praenja stanja okolia (monitoringa) za sve autoceste u nadlenosti HAC-a, Hrvatske autoceste mogu se smatrati visokoekoloki svjesnom tvrtkom.

Najmoderniji sustavi za nadzor prometa.Tuneli su opremljeni najmodernijim sustavima nadzora i zatite od svih predvidljivih, neeljenih situacija, a upravljanje i nadzor vri se svakodnevno 24 sata iz centara za upravljanje i kontrolu prometa. Nadzor prometa vri se preko mnogobrojnih kamera s mogunou kontrole brzine meutim snimljene fotografije ne slue, niti se prihvaaju, kao dokaz o identitetu poinitelja prekraja. SOS nie nalaze se na svakih 300 m, sigurnosni evakuacijski pjeaki prolazi na svakih 300 do 400 m sa sigurnosnim vratima koja vode u drugu, servisnu cijev tunela, a zaustavne nie na svakih 800 m. U tunelima preko 2000 m duljine postoje jo i prolazi za preusmjeravanje vozila, semafori te sustav razglasa. U tunelima su oborena svjetla obvezna, a pretjecanje je najstroe zabranjeno, to je naglaeno znakovima i dvostrukom punom crtom. Svi Centri za odravanje i kontrolu prometa opremljeni su vozilima za gaenje poara. Za sve krizne situacije detaljno su razraeni scenariji. Koritenje mobilnih ureaja osigurano je na frekvencijama CRONET-a i VIPNET-a, a obavjeivanje putnika vri se putem radio prijemnika i to na frekvenciji HR 2 - 98,2 MHz.

ZELENI MOSTDio autoceste Zagreb - Split, tonije 96 km trase, prolazi kroz Liku, a kako je Lika prirodno stanite velikom broju ivotinja (u odnosu na druge krajeve kojima prolaze autoceste), na ovom dijelu trase izgraeni su, osim tunela, vijadukata i mostova (koji su sami po sebi prijelazi za ivotinje) jo i posebni prijelazi za ivotinje - zeleni mostovi. Zeleni most je prijelaz za ivotinje koji ivotinje koriste da prijeu autocestu s jednog podruja na drugo, da da se istovremeno na autocesti moe nesmetano odvijati promet. Kao graevina zeleni most je umjetni tunel na koji se nasipava zemlja, koja se zatim ozelenjava kako bi se to bolje uklopio u prirodno stanite ivotinja. Svi prijelazi za ivotinje na autocesti Zagreb - Split projektirani su i izgraeni u skladu Studije utjecaja na okoli. Na izradi Studije angairaju se eminentni strunjaci, eksperti prema pojedinim podrujima okolia.

Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTIKOJ ZAJEDNICI, koja je izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj brouri. Autori fotografija su slijedei: IVO PERVAN ( Krk, Biograd, Sukoan, Split ) , RENZO KOSINOI ( gastronomija ), DAMIR FABIJANI ( ibenik, Bol, Split ), MILAN BABI ( Kornati, Paklenica, Karlovac), NINO MARCUTTI ( Velebit ), ANDRIJA CARILLI ( ipkarnica ), JURAJ KOPA (Plitvice).