prezentacija qm3 2
DESCRIPTION
Prezentacija QM3 2. Sadržaj. Privredni trendovi, ekonomske politike i reforme: analize, projekcije i preporuke Istraživanja (do s tupna na www . FREN.org.rs ): Osvrt 1. Arsić, M. “Rezultati i problemi u realizaciji fiskalne politike i reformi” - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Prezentacija QM32
2
Sadržaj• Privredni trendovi, ekonomske politike i reforme: analize,
projekcije i preporuke• Istraživanja (dostupna na www.FREN.org.rs):
– Osvrt 1. Arsić, M. “Rezultati i problemi u realizaciji fiskalne politike i reformi”
– Osvrt 2. Ranđelović, S. “Reforma poreza na dohodak građana u Srbiji: efikasnost i pravičnost vs. politička ekonomija”
– Osvrt 3. Molnar, D. “Činjenice o regionalnim razlikama u Srbiji”
– Osvrt 4. Arsić, M. i Tanasković, S. “Loši krediti u regionu i Srbiji: trendovi, rizici i moguće mere”
3
Osnovni trendovi i ocene• Privreda pokazuje znake poboljšanja: BDP sporo raste,
inflacija je oborena, spoljni deficit je smanjen– ... ipak, nezaposlenost je visoka i nastavlja se njen rast
• Skromno poboljšanje stanja u privredi je ugroženo negativnim trendovima u javnim finansijama, preduzećima i bankama – fiskalni deficit bi bez preduzimanja dodatnih mera dostigao 7% BDP,
realni obim kredita privredi je opao za 4%, loši krediti su prešli 20%• Smanjuje se restriktivnost monetarne politike, ali je potrebna
bolja koordinacija sa fiskalnom politikom• Najavljuju se reforme javnog sektora i privrednog sistema –
neke važne reforme izostaju
4
Privredna aktivnost• Privredna aktivnost raste oko 2% godišnje • Oporavak nose delovi industrije i
poljoprivrede, dok je većina delatnosti u stagnaciji ili recesiji
• Glavni pokretač rasta je izvoz, ali niske investicije dovode u pitanje održivost rasta
• Izostanak kredibilne fiskalne konsolidacije, smanjenje bankarskih kredita i rast loših kredita može da ugrozi skroman rast privrede
• Za dugoročno održiv rast presudne su reforme privrednog sistema
• Jedinični troškovi rada u evrima, – do kraja maja rasli su brže od rasta
produktivnosti– nakon toga opadaju
Desezonirani BDP, 2008.g.=100
Jedinični troškovi rada u EUR
92,0
94,0
96,0
98,0
100,0
102,0
859095
100105110115120125130135
privreda prerađ. industrija
5
Tržište rada• Podaci iz ARS za april još uvek nisu dostupni, ali se najverovatnije stanje na
tržištu rada, uprkos rastu BDP i dalje pogoršava– Ştopa nezaposlenosti iznosi 23-24%, formalna zaposlenost nastavlja da opada i u Q1 2013.– Krizom su najviše pogođeni mladi (15-24) – Od početka krize, stopa nezaposlenosti mladih je znatno porasla, sa 32,6%, koliko je
iznosila 2008. godine, na 51,1% u 2012.
• Prosečna zarada nastavlja da pada i u Q1 2013. – na međugodišnjem nivou realno je manja za 5,4%
• Ne očekuje se poboljšanje prilika na tržištu rada do kraja godine• Najavljeno povećanje fleksibilnosti tržišta rada je dobodošlo• Ipak za rešavanje problema zaposlenosti neophodne su snažnije mere koje se
većim delom nalaze van regulative tržišta rada kao što su: – smanjenje fiskalnog opterećenja rada uz povećanje drugih poreza – unapredjenje privrednog ambijenta - prepreke za investicije ujedno i prepreke za
zapošljavanje – poboljšanje kvaliteta radne snage i uslađivanje sa potrebama tržišta
6
Inflacija: novije kretanje i očekivanja• Inflacija od početke godine je niska
– prosečna mesečna inflacije u prvih pet meseci iznosi 0,4%
– visok rast cena u aprilu je posledica sezonskih faktora
• Naglo zaustavljanje inflacije je posledica: – restriktivne monetrane politke i jačanja
dinara– pada domaće tražnje
• Tokom leta se očekuje niska inflacija, slabljenje dinara će uticati na rast inflacije tokom jeseni
• Inflacija na kraju godine će biti oko/iznad gornje granice planiranog intervala
Medjugodišnja inflacija, u %
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2007
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2009
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2010
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2011
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2013
2013
2013
2013
02468
10121416
0246810121416
inflacija bez hrane, alkohola, duvana i en-ergije
inflacija
koridor ciljane in-flacije
7
Kurs dinara• Od sredine oktobra prošle do kraja maja ove
godine dinar je nominalno i realno jačao• Jačanje dinara je bilo posledica:
– visokog priliva deviza po osnovu zaduživnja države i restriktivne monetarne politike
– nije odraz konkuretnosti/snage srpske privrede, tekući deficit od oko 8% BDP i pored visokog rasta izvoza
• Jačanje dinara je doprinelo:– naglom obaranju inflacije i smanjenju troškova
servisiranje deviznih kredita, ali i – smanjenju cenovne konkuretnosti Srbije,
stvaranju lažne slike o teretu dugova države, privrede i građana
• Od kraja maja do sredine juna dinar je oslabio za oko 3%, pri čemu je NBS potrošila 170 miliona evra da bi usporila deprecijaciju
Mar/10
Sep/10
Mar/11
Sep/11
Mar/12
Sep/12
Mar/13
9296
100104108112116120
Dnevni kurs RSD/EUR
2005
m1
2005
m11
2006
m09
2007
m07
2008
m05
2009
m03
2010
m01
2010
m11
2011
m09
2012
m07
2013
m0570
80
90
100
110Realni kurs RSD: EUR
(2005=100)
8
Kurs, deficiti i poverenje investitora
• Neposredan okidač za deprecijaciju dinara je objavljivanje podataka o lošem stanju u javnim finansijama Srbije
• Nakon objavljivanja tih podataka MMF i Fiskalni savet su izašli sa analizama kojima trendove u javnim finansijama ocenjuju kao krajnje zabrinjavajuće – uz ocenu su date i preporuke da se primene kratkoročne mere štednje, ali i da
se započnu temeljne reforme javnog sektora
• Iz Vlade Srbije su dolazile krajnje protivrečne poruke: od onih da je fiskalna konsolidacija nužna, do onih da su mere štednje nepotrebne i kontraproduktivne, uz to su neke od ključnih refomi odbijene
• Reakcija investitora bila je povlačenje iz ulaganje u državne hartije i okretanje ka kupovini deviza => deprecijacija dinara
• Reakcija investitora održava sumnju u održivost javnih finansija i nepoverenje u odlučnost Vlade da sprovede nužne mere
9
Da li dinar deprecira zbog loših trendova ili informacija o njima?
• Nagla deprecijacija dinara pokreća dva važna pitanja1. Da li reakcija investitora predstavlja odgovor na stvarno stanje u javnim finansijama
i protivrečne reakcija predstavnika Vlade ili ocene tog stanja od strane MMF, Fiskanog saveta i dr?
– najveći uticaj na ponašanje investitora su imali stvarni tokovi i konfuzna reakcije Vlade– investitori znaju šta znači fiskalni deficit od 7% BDP, u zemlji sa niskim kreditnim rejtingom i dugom
od 60% BDP– uticaj procene MMF i Fiskalnog saveta je marginalan jer i da se oni nisu oglašavali, slične poruke bi
poslale investicione banke, rejting agencije, do sličnog zaključka bi došli i sami investitori – kada postoje problemi (deficiti) loša reakcije investitora se može sprečiti samo usvajanjem kredibilnog
programa za njihovo rešavanje – zataškavanje ili prikrivanje problema stvara još veći problem u budućnosti
2. Zašto je promena ponašanja investitora tako naglo i značajno uticala na deprecijaciju dinara?
– razlog je visok deficit u tekućem platnom bilansu, čije finansiranje kritično zavisi od poverenja investitora – da je deficit u tekućem bilansu manji kurs ne bi toliko zavisi od varljivog poverenja investitora– ako Srbija želi da smanji uticaj povodljivih investitora na kurs treba da popravi stanje u tekućem platnom
bilansu
10
Spoljno ekonomski odnosi• U Q1 je značajno porastao izvoz 21,7%,
prvenstveno izvoz automobilske industrije – po isključenju izvoza automobila, rast izvoza je
značajan ali skromniji 8,7%• Mada smanjen - deficit tekućeg bilansa je i dalje
visok 8,1% BDP• Smanjivanje deficita u tekućem bilansu je na
zdravim osnovama – raste izvoz• U kapitalnom bilansu je ostvaren suficit
– njime je pokriven tekući deficit, povećane su devizne rezerve, dinar je aprecirao
– ali on je rezultat zaduživanja države
• Ovakav priliv kapitala je neodrživ – zamagljuje spoljnoekonomsku poziciju zemlje – udaljava kurs od ravnotežnog nivoa,– zavisi od poverenja investitora – koje je vrlo
promenljivo• Priliv direktnih investicija u ovoj godini verovatno
neće preći 1 mlrd evra
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
-2500-2000-1500-1000
-5000
u m
ilion
ima
EUR
Deficit tekućeg bilansa
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
3040506070
Pokrivenost uvoza izvozomLinear (Pokrivenost uvoza izvozom)
u %
11
Spoljni dug Srbije• U Q1 država se zadužila za 1,3 mlrd evra,
dok je dug privatnog sektora smanjen za 0,3 mlrd evra
• Spoljni dug je blizu 90% BDP– troškovi servisiranja duga u narednim
godinama biće vrlo visoki– potrebna su značajna sredstva da bi se
refinansirao postojeći spoljni dug– ali i novi krediti da bi se finansirao deficit u
tekućem bilansu• Da li će se sredstva obezbediti i pod kojim
uslovima zavisi od poverenja investitora, ...,
• Važna je fiskalna konsolidacija, ali i smanjivanje deficita u tekućem bilansu – jer spoljni dug u odnosu na BDP ne može trajno da raste
Spoljni dug, %BDP
Mar
.Ju
nSe
pDe
c.M
ar.
Jun
Sep.
Dec.
Mar
.Ju
nSe
p.De
c.M
ar.
Jun
Sep.
Dec.
Mar
.Ju
nSe
p.De
c.m
ar
2008 2009 2010 2011 2012 2013
0102030405060708090
100
u %
12
• Rezultati fiskalne politike u prva četiri meseca su vrlo nepovoljni:– umesto planiranog deficita od
3,6% deficit se kreće ka 6%BDP– ako se u rashode uključi plaćanje
garancija, troškovi sanacije banaka i dr. deficit bi premašio 7% BDP
• U odnosu na isti period prošle godine : – realni prihodi su opali za 4,9%– realni rashodi su opali za 9,1%
• Realno su opali svi prihodi osim od PDV i akciza, i svi rashodi osim rashoda za kamate
Fiskalna politika - rezultati Konsolidovani fiksalni deficit, % BDP
Realni prihodi i rashodi
13
Kretanje realnih prihoda i rashodi po vrstama : januar –april (2013 vs. 2012)
• U periodu januar-april 2013. ukupni javni prihodi znatno opadaju (za 4,9%) u odnosu na isti period 2012:
• Usled pada prihoda od poreza na dobit, doprinosa, carina i neporeskih prihoda
• Rast prihoda od PDV sporiji od očekivanog
• …a opadaju i rashodi (za 9,1%)• Usled smanjenja kapitalnih rashoda,
subvencija i odlaganja nabavki roba i usluga
-35.0
-30.0
-25.0
-20.0
-15.0
-10.0
-5.0
0.0
5.0
-50.0-40.0-30.0-20.0-10.0
0.010.020.030.040.050.0
Prihodi u%
Rashodi u %
14
Zašto je deficit drastično veći od plana?
• Deficit bi, bez dodatnih mera, bio veći od plana zbog manjih prihoda za oko 2% BDP:– inicijalna precenjenost prihoda za oko 45 mlrd dinara (1,2 %BDP): porez na dobit
(25 mlrd), neporeski prihodi (15 mlrd), akcize (5 mlrd), – prihodi od PDV, akciza, carina su manji od plana zbog makrokonomskih faktora za
0,8% BDP
• Zbog manjih prihoda deficit bi iznosio oko 5,5% BDP, a ne 3,6% BDP • Zvanični budžet nije uključio rashode u iznosu od oko 1,5% BDP:
– plaćanje garantovnih kredita– troškove sanacije banaka (Agrobanka, RBV, PBB banka)– krediti/subvencije Troškove Železare Smederevo
• Zbog manjih prihoda i uključivanja svih rashoda deficit bi, bez dodatnih mera premašio 7%BDP i to bi bio najveći fiskalni deficit u Centralnoj i Istočoj Evropi
15
Zašto su prihodi od PDV manji od planiranih?
• Prihodi od PDV su realno veći za 2,5% u odnosu na prošlu godinu, ali manji od planiranog rasta od 7%
• Postoje stavovi da su prihodi od PDV:– realno opali – što nije tačno,– manji od plana zato što je povećanje stope PDV smanjilo realnu vrednost lične
potrošnje • potrošnja opada zbog realnog pada penzije i plata, smanjenje zaposlenosti, smanjenje kredita • pad lične potrošnje je ukalkulisan pri planiranju PDV za ovu godinu,• ukalkulisan je i rast izvoza, mada izvoz raste nešto brže
• Najvažniji razlog manjih prihoda od PDV je jačanje dinara – pri planiranju se računalo sa kursom od 119 dinara za evro, a prosečan kurs u prva četiri
meseca je iznosio 111,5 dinara za evro– oko 2/3 prihoda od PDV se naplaćuje pri uvozu,– da je kurs bio približno na nivou plana prihodi od PDV bi bili veći za 4,4%=(119/111,5
(2/3))*100
• Za dobro planiranje prihoda važna je koordinacija monetarne i fiskalne politike
16
• Neto porast javog duga od početka godine iznosi 1,4 mlrd evra– direktni dug je povećan za 1,2mlrd evra– indirektni za 0,2 mlrd evra
• Prema ispravnoj metologiju učešće javnog duga u BDP je od počekta godine povećano sa 59,4% na 60,4% BDP - mada je neto dug povećan za 1,4 mlrd evra (oko 4,5% BDP)
• Da dinar nije realno jačao javni dug bi već krajem aprila iznosio oko 64% BDP – jak dinar stvara lažnu sliku o
zaduženosti države
Dinamika javnog duga i njegovi pokretači Konsolidovani fiksalni deficit, % BDP
Doprinos različtih faktora promeni odnosa dug//BDP
17
Fiskalna konsolidacija: usvojene mere na strani poreza
• Krajem maja usvojen je paket poreskih zakona koji će uticati na smanjenje fiskalnog deficita za oko 0,3% BDP– porezi se preraspodeljuju od lokalnih zajednica ka republici -cneće uticati
na privredu i građane– predviđena je integracija naknade na građevinsko zemljište u porez na
imovinu, što je dobro, ..., ali je moguć gubitak prihoda, ako se ne izvrše odgovarajuće pripreme (videti Osvrt 1)
– izvršene se određene promene kod poreza na dohodak (videti Osvrt 2)
• Dobro je što se odustalo od povlašćenog poreskog tretmena IT sektora
• Pod uticajem interesnih grupa predlozi poreskih zakona su pogoršani u skupštinskoj proceduri (amortizovana vrednost imovine, oporezivanje okućnice u gradovima, advokati i dr.)
• Detaljnije o promenama u poreskim zakonima u Osvrtima 1 i 2.
18
Fiskalna konsolidacija: najavljene uštede do kraja godine
• Vlada je najavila da će u narednom delu godine smanjiti rashode za 40 mlrd dinara (1,2% BDP), što sa merama na strani poreza smanjuje deficit za 1,5% BDP
• Najveće uštede su planirane u diskrecionim rashodima: – subvenicijama – opravdano– kupovni roba i usluga - opravdano, ali nije sigurno da će ce ostvariti, postoji rizik od neplaćanja obaveza, i nestašica– javne investicije – generalno neopravdano, iskoristiti da se odustane od problematičnih i neprioritetnih investicija
• Odustalo se od zamrzavanja plata i penzija, uvođenja poreza solidarnosti, a mogućnost penzijske refome je odmah odbačena
• Ako se ostvari ovo će biti snažna konsolidacija (1,5% BDP) sa obzirom da se primenjuje u polugodišnjem periodu
• Uštede su suboptimalne:– sa stanovništa privrednog ambijenta – previše se štedi na investicijama, malo na platama i penzijama– štednja na investicijama smanjuje šanse za zapošljavanje i rast – da li su uštede pravične? Zaposleni u javnom sektoru su u boljoj poziciji od zaposlenih u privatnom, a zaposleni u javnom
sektroru i penzioneri su u boljem položaju od skoro milion nezaposlenih
• Dodatni prihodi u kratkom i srednjem roku mogu se ostvariti smanjenjem tolerancije prema neplaćanju poreza i sivoj ekonomiji
– ovo je neophodno ne samo zbog dodatnih prihoda nego i zbog ravnopravnih uslova privredjivanjua , – ali neće biti bezbolno jer će pogoditi i one koji se bogate u sivoj ekonomiji, ali i one koji od nje preživljavaju
19
Srednjoročna fiskalna konsolidacija• Ako se u potpunosti realizuju najavljeni planovi uštede fiskalni deficit po
široj definiciji bi iznosio oko 5,5% BDP– Ovo bi bio i dalje vrlo visok i dugoročno neodrživ deficit– Neophodno je da se fiskalni deficit u narednoj godini obori na 3-3,5% BPD, a u 2015. na
1,5-2% BDP i td.
• Da bi se fiskalni deficit smanjivao neophodne su široke reforme javnog sektora:– reforma penzijskog sitema: uvodjenje aktuarski pravičnih penala/ nagrada, brže povećanje
starosne granice za žene – nastavak smanjivanja subvencija– smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i smanjivanje razlika između plata u
javnom i privatnom sektoru – reforme državne uprave, zdravstva, obrazovanja – unapređenje efikanosti javnih investicija
• Reforme javnog sektora ne mogu da se svedu samo na štednju, potrebno je poboljšanje kvaliteta njegovih usluga (administartivnih, obrazovnih, zdravstvenih, investicije i dr.)
20
Monetarna politika • Početkom maja NBS je smanjila prvi put referentnu kamatnu stopu, da
bi početkom juna referentna kamatna stopa bila dodatno smanjena• Ocenjuje se da je smanjenje referentne kamatne stope generalno bilo
opravdano jer je inflacija oborena, nelikvidnosti visoka, a veliki deo privrede u recesiji
• Moguće je međutim da tajming smanjenja nije bio dobar – sa prvim smanjenjem se kasnilo, dok je drugo smanjenje realizovano u periodu najveće
nizvesnosti oko fiskalne politike– da bi refernentna stopa imala punu funkciju, neohodno je da se REPO transakcije
obavljaju po njoj
• Bez obzira na nisku inflaciju, nelikvidnost i recesiju dalje smanjenje referentne kamatne stope je opravdano tek kada se usvoji kredibilan program fiskalne konsolidacije – da bi se zaustavio udar na dinar treba privremeno povećati REPO stopu i približiti je
referentnoj stopi
21
Monetarna politika i kurs dinara• Kratkoročni prioritet monetarne politike je zaustavljanje naglog pada
dinara– nagli pad dinara ne bi samo povećao inflaciju, nego bi direktno uticao na rast
loših kredita, a povratno bi mogao da dovede i do recesije • Nakon zaustavljanja špekulatinvog udara treba dozvoliti postepenu
deprecijaciju sve dok se deficit tekućeg bilansa ne obori na 3-5% BDP ili i niže
• U prethodnom QM smo najavili rizik da se ponovi scenario iz 2009. ili iz 2011 godine kada su:– restriktivna monetarna politika i visok priliv stranog kapitala doprineli jačanju
dinara i naglom obaranju inflacije– nakon smanjenja priliva stranog kapitala kurs je snažno deprecirao, trošene su
devizne rezerve NBS, inflacije je povećana, a privreda ušla u recesiju • Ovaj rizik se delimično ostvario – neophodno je sprečiti rast loših
kredita i recesiju
22
Kreditna aktivnost banaka
• Raelna vrednost kredita privredi tokom prvog kvartala opala je za 0,9%, u odnosu na isti period prethodne godine za 4%
• U toku poslednje godine prekograničeni krediti privredi su minimalno povećani, ali su niži nego pre četiri godine za blizu 20
• Privreda se razdužuje u periodu recesije, što povratno produbljuje recesiju
• Procenat nenaplativih kredita raste – moguć je krah većeg broja preduzeća i banaka
• Zaustavljanje rasta loših kredita predstavlja jedan od prioriteta ekonomske politike - detaljnije u Osvrtu 4
Učešće loših kredita u ukupno plasiranim
Q1 Q2
Q3
Q4
Q1 Q2
Q3
Q4
Q1 Q2
Q3
Q4
Q1 Q2
Q3
Q4
Q1 Q2
Q3
Q4
Q1
2008 2009 2010 2011 2012 2013
4
6
8
10
12
Od domacih banaka Iz inostranstva
u ili
jard
ama
evra
Krediti preduzećima
Q3
Q4
Q1
Q2
Q3
Q4
Q1
Q2
Q3
Q4
Q1
Q2
Q3
Q4
Q1
Q2
Q3
Q4
Q1
Apr.
2008 2009 2010 2011 2012 2013
0
4
8
12
16
20
24
28
Pravna lica Ukupno
u %
23
Negativni trendovi i mogući odgovori
• Pogoršanje stanja u javnim finansijama, nelikvidnost privrede i rast loših kredita, prete da ugroze i skroman oporavak privrede Srbije
• Neophodna je skoro istovremena primena širokog paketa mera da bi se zaustavile trenutne opasnosti i stvorili temelji za zdrav rast
• Mere treba da obuhvate:– fiskalnu konsolidaciju – sprečavanje krize javog duga– fiskalna konsolidacija + blaga deprecijacija dinara – sprečavanje
platnobilansne krize – monetarno fiskalne stimulanse - sprečavanje masovnog stečaja
preduzeća i banka – reformu privrednog sistema – stvaranje uslova za dugoročno održiv rast
privrede
24
Da li su dosadašnji odgovori primereni problemima?
• Kratkoročne mere fiskalne konsolidacije su najavljene i verovatno će biti većim delom realizovane – mada subotimalno– nije izvesno da li će Vlada biti jedinstvena pri realizaciji ušteda, ili će neke stranke podržati
interesne grupe koje se suprostavlju uštedama
• Srednjoročne mere fiskalne konsolidacije nisu usvojene, a iz Vlade dolaze disonantni glasovi o tome da li su one i potrebne – najavljuju se parcijalne reforme, ali neke ključne izostaju – ako se ne sprovede reforma javnog sektora cela konsolidacija se dovodi u pitanje
• Reforme privrednog sistema se ponovo najavljuju:– uvodjenja finansijske discipline, rešavanje preduzeća u restrukturiranju, liberalizacija tržišta
rada i dr. – ali nije izvesno šta će se dogoditi sa penzijskom reformom, restrukturiranjem i
privatizacijom javnih preduzeća, reformom obrazovanja, zdravstva i državne uprava, kako će se unaprediti efikasnost javnih investicija i dr.
• Usvajanje i realizacija sveobuhvatnih reformi je uslov za zaustvaljenje neposrednih rizika, ali i za dugoročan rast
25
Zašto se u Srbiji ne sprovode reforme?• U Srbiji se godinama pripremaju reforme, ali se one sprovode parcijalano
uz česte zastoje, osporavanja, a povremeno su prisutni i reverzni trendovi – ne sprovode se čak ni reforme koje nisu administrativno komplikovane i koje ne
pogađaju ni kratkoročne interese građana– stoga je i sama ideja reformi prilično kompromitovana
• Refome se aktualizuju u situciji neposredne opasnosti od krize - čim se opasnost otkloni reforme odlaze u drugi plan, što znači da ne postoji dugoročno i postojano opredeljenje za reforme
• Jedna od ključnih prepreka za realizaciju reformi su fragmentirane vlade sa većim brojem stranaka:– takve vlade su inhetentno nestabilne, vremenski horizont koji imaju pri donošenju
odluka je kratak,– teško se sprovode složenije reforme koje zadiru u nadležnosti većeg broja stranaka– male starnke imaju veliki uticaj na odluke, a malu odgovornost za rezultate
• Reforma izbornog sistema, kojom bi se ukrupnila politička scena u Srbiji, predstavlja potreban ali ne i dovoljan uslov za realizaciju reformi
26
Činjenice o regionalnim razlikama u Srbiji
mr Dejan Molnar Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
27
Motivacija za istraživanje, cilj i struktura rada
Činjenice i trendovi:• Regionalne razlike u Srbiji uporno opstaju, čak se i povećavaju.• Dosadašnji napori za smanjenje razlika nisu dali željene efekte: neki mogući razlozi?Ciljevi istraživanja: • analiza dinamike i strukture (“slojevitosti”) regionalnih razlika u Srbiji
tokom poslednje decenije i • ukazivanje na neophodnost da se vođenje javne politike u oblasti
regionalnog razvoja zasniva na činjenicama i temeljnim istraživanjima, te da se prilagodi potrebama konkretnih područja.
Struktura rada:• važeći institucionalni okvir;• regionalne razlike u Srbiji i njihova evolucija u periodu 2001-2010;• poređenje regionalnih razlika u Srbiji i zemljama EU.
28
Aktuelna regionalizacija Republike Srbije (prema NUTS metodologiji)
Asimetrična regionalizacija – region Vojvodine i region Beograda imaju institucionalnu zaokruženost. Da li je to dovoljno za ravnomerniji razvoj?
NUTS 1 NUTS 2(regioni)
NUTS 3(subregioni)
LAU(lokalni nivo/lokalne samouprave)
Region Vojvodine7 oblasti (administrativnih okruga):
Severnobačkaoblast, Zapadnobačka oblast, Severnobanatska oblast, Srednjebanatska oblast,
Južnobanatska oblast, Južnobačka oblast i Sremska oblast
6 gradova i 39 opština (ukupno 45 lokalnih samouprava)
Region Beograda Beogradska oblast Grad Beograd sa svojih 17 gradskih opština
Region Šumadije i Zapadne Srbije
8 oblasti (administrativnih okruga):Zlatiborska oblast, Kolubarska oblast, Mačvanska
oblast, Moravička oblast, Pomoravska oblast, Rasinska oblast, Raška oblast, Šumadijska oblast
10 gradova i 42 opštine
Region Južne i Istočme Srbije
9 oblasti (administrativnih okruga):Borska oblast, Braničevska oblast, Zaječarska
oblast, Jablanička oblast, Nišavska oblast, Pirotska oblast, Podunavska oblast, Pčnjiska oblast, Toplička
oblast
6 gradova i 41 opština
Region Kosova i Metohije
5 oblasti (administrativnih okruga):Kosovska oblast, Pećka oblast, Prizrenska oblast,
Kosovskomitrovačka oblast, Kosovskopomoravska oblast
1 grad i 28 opština
Srbija - sever
Srbija - jug
29
Regionalizacija – prednosti i nedostaciPrednosti: • bolja uskladjenost javnih usluga sa lokalnim potrebama,• konkurencija izmedju regiona i lokalnih zajednica i mogućnost eksperimentisanja• demokratičniji i „pravičniji” pristup razvoju,• uravnotežen regionalni razvoj?
• Nedostaci: • nemogućnost ostvarivanja ekonomije obima,• neefikasnost kada postoje eksterni efekti,• manja mogućnost preraspodela od bogatijih ka siromašnijima • u manje razvijenim društvima sa kraćom demokratkom tradicijom
decentralizacije često dovodi do: neefikasnog trošenje budžetskih sredstava, širenje korupcije, nepotizma itd.
30
Nejednakost unutar subregiona 1
Nejednakost unutar regiona 1 (intraregionalne nejednakosti)
Nejednakost unutar subregiona 2
Nejednakost unutar subregiona 3
Nejednakost između regiona (interregionalne nejednakosti)
Nejednakost unutar regiona 2 (intraregionalne nejednakosti)
Nejednakost unutar regiona 3 (intraregionalne nejednakosti)
Opština 1
Opština 2
Opština 3
Opština 4
Opština 5
Opština 6
Opština 7
Opština 8
Opština 9
Opština 10
Subregion/okrug 1
Subregion/okrug 4
Subregion/okrug 5
Subregion/okrug 3
Subregion/okrug 2
Subregion/okrug 7
Subregion/okrug 8
Region 1
Subregion/okrug 6
Region 2
Region 3
Zemlja kao
celina / nacionalna ekonomija
(a)
(c)
(b)
Kako smo merili regionalnu ekonomsku nejednakost?
31
Istraživanje – metodologija i rezultati• Pratili smo podatke teritorijalnoj distribuciji bruto dodate vrednosti po stanovniku
(BDV) tokom perioda 2001-2010. godina na nivou: regiona, okruga i opština. • Koristili smo Theil-ov indeks nejednakosti ponderisan brojem stanovnika – karakterističan je po tome što omogućava dekomponovanje ukupne nejednakosti na: (a) međuregionalnu, (b) unutarregionalnu i (c) unutarsubregionalnu komponentu.• T=0 => postoji potpuna jednakost, što je veći od nule veća nejednakost.
32
…rezultati• Doprinos pojedinačnih komponenti ukupnoj regionalnoj nejednakosti
• Dinamika nejednakosti unutar subregiona: - prisutna je “polarizacija”;- u 18 od 25 subregiona (okruga) bilo je prisutno “širenje” razlika;- u fokusu je lokalni nivo: lokalni ekonomski razvoj (LER);- buduće mere i politike moraju biti “skrojene po meri” i po specifičnim potrebama konkretnog područja; ne postoje univerzalni recepti;- mnogo više pažnje treba posvetiti razvijanju i produktivnoj upotrebi postojećih endogenih (unutrašnjih) resursa područja, za razliku od dosadašnje prakse “čekanja na pomoć” (subvencije, transferi i sl.).
20012002
20032004
20052006
20072008
20092010
000%010%020%030%040%050%060%070%080%090%
između regionaunutar regiona
20012002
20032004
20052006
20072008
20092010
000%
010%
020%
030%
040%
050%
060%
070%
između regionaunutar regiona (između subregiona)unutar subregiona (između opstina)
33
Poređenje regionalnih razlika u Srbiji i zemljama EU
Prema pokazatelju “regionalna disperzija” BDP-a po stanovniku Srbija zauzima 3. mesto, a kada se poredi odnos najrazvijenijeg i najnerazvijenijeg regiona, naša zemlja zauzima 6. mesto.
34
HVALA NA PAŽNJI.
Loši krediti u regionu i Srbiji: trendovi, rizici i moguće mere
Dr Milojko Arsić, Ekonomski fakultet u Beogradu
MSc. Svetozar Tanasković, Ekonomski fakultet u Beogradu
Uzroci i mehanizmi rasta loših kredita u periodu krize
• Od početka svetske ekonomske krize, u regionu i Srbiji, značajno raste učešće loših kredita
• Kontinuirani rast loših kredita, koji se u nekim zemljama, uključujući i Srbiju i ubrzava, predstavlja opasnost po stabilnost bankarskog sistema i privrednu aktivnost u budućnosti
• Problemi sa javnim dugom potisnuli su u drugi plan nelikvidnost privrede, rast loših kredita,..., nema razlog za paniku, ali ni opravdavanje za guranje problema loših kredita “pod tepih”
• Faktori koji utiču na rast loših kredita se uslovno mogu svrstati u dve osnovne grupe: • makroekonomski faktori• faktori na nivou bankarskog sistema
Makroekonomski faktori rasta loših kreditaEkonomska kriza uticala je na rast loših kredita na različite načine:• smanjenje realnog dohotka privrede i građana,• rast nezaposlenosti,• pad cena nekretnina,• trajanje krize finansijski iscrpljuje preduzeća i smanjuje sposobnost vraćanja
kredita:– razduživanje preduzeća u periodu krize otežava vraćanje kredita,– kriza naročito pogadja zemlje u kojim su Centralne banke prinudjene da
sprovode restriktivnu monetarnu politiku • U zemljama čiji je kreditni rejting nizak (zbog države), ukupna kreditna aktivnost
opada • Specificno za Srbiju:
– krediti su uzimani u periodu precenjenog dinara, a vraćaju se kada je dinar slabiji, ali bliži ravnotežnom nivou,
– u privredi postoji veliki broj nesolventnih državnih i privatnih preduzeća iz kojh se šire lanci nelikvidnosti
Faktori na nivou bankarskog sektora
• Nivo loših kredita zavisi od napora koje banke ulažu u analizu kreditnih plasmana, njihovog kvaliteta kao i troškovne efikasnosti poslovanja
• Na rast učešća mogu delovati efekti:– loš menadžment/ menadžment u zavisnim bankama nije efikasno kontorlisan
od vlasnika i menadžera u matičnim bankama – „škrtarenje“, moralni hazard, veličina banke, stepen diversifikovanosti
poslovanja, stepen koncentracije vlasništva• U zemljama Centralne Istočne Evrope krizi je prethodio kreditni bum:
– banke su se borile za povećanje tržišnog učešća, – nisu mnogo analizirale biznis preduzeća, više su se oslanjale na hipoteke – od početka krize vrednost hipoteke je značajno opala, kao i njihova likvidnost –
iz hipoteke se sada može naplatiti mali % kredita
Dinamika rasta loših kredita u zemljama Centralne i Istočne Evrope
• Pre izbijanja krize učešće loših kredita 4-7%• Tokom 2009-2010. godine procenat loših kredita je udvostručen• U periodu 2011-2012 učešće loših kredita i dalje značajno raste, spor
oporavak/stagnacija privrede finansijski iscrpljuje preduzeća • Krajem 2012. godina, u celom Regionu loši krediti su prešli 15%, dok su se u
nekoliko zemlalja, među kojima je i Srbija približili 20%.• Negativni trendovi se nastavljaju i u 2013. godini, pa loši krediti u Srbiji
krajem aprila dostižu 21%, dok loši krediti preduzećima dostižu čak 26%: • Ako na nivou bankarskog sektora preko 20%, u privredi oko 26%, to znači da
postoje banke gde su loši krediti preko 1/3, a možda i više• Postoje indicije da se u nekim zemljama učešće loših kredita veće nego što to
zvanični podaci prikazuju (Slovenija)• Adekvatnost kapitala na niovu celog bankarskog sektora je visoka, ali skoro
sigurno postoje banke u kojima ona nije dovoljna da pokrije loše kredite
Pokazatelji nivoa loših kredita i adekvatnosti kapitala za odabrane zemlje u periodu 2007-2012. godine
Albanija BiH Bugarska Hrvatska Grčka Mađarska Litvanija Makedonija Crna Gora Rumunija Srbija Slovenija0
5
10
15
20
25
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
u %
Albanija BiH Bugarska Hrvatska Grčka Mađarska Litvanija Makedonija Crna Gora Rumunija Srbija Slovenija0
5
10
15
20
25
30
2007 2008 2009 2010 2011 2012
u %
Makroekonomske i fiskalne implikacije rasta loših kredita
• Povratna sprega između loših kredita i realnog sektora ugrožava budući privredni rast
• Kao rezultat pada privredne aktivnosti:– Raste procenat loših kredita, banke povećevaju rezervisanja, smanjuju kreditnu
aktivnost, u nekim zemljama rastu kamatne stope• ..., smanjenje kreditne aktivnosti utiče povratno na:
– pad investicija, smanjenje kupovne trajnih potrošnih dobara i dr. zbog čega privredna aktivnost dodatno opada/oporavak se usporava
• Problemi u bankama:– Usporavaju privredni oporavak– Povećavaju rashode države i utiču na rast javnog duga
Pad privredne aktivnos
ti
Inicijalni rast loših kredita
Slabiji privredni
rast Dodatni rast loših kredita
Moguće mere u cilju neutralisanja efekata koje rast loših kredita izaziva
• Neophodne su mere kojima bi se sprečio masovan finansijski krah preduzeća i banaka, ove mere se mogu uslovno podeliti na one koje se primenjuju na nacionalnom nivou i one koje se primenuju na međunarodnom nivou
• Moguće mere na nacionalnom nivou:– Prodaja ili sanacija banaka od strane vlasnika ili stečaj
• Ne postoje resursi za državnu sanaciju, a u slučaju stečaja država ima troškove po osnovu isplate garantovanih depozita
– Fiskalno-monetarni stimulansi u cilju sprečavanja pada nivoa kreditne aktivnosti – u slučaju Srbije krediti za likvidnost i spoljni kredita za mala i srednje preduzeća
• Cilj je da se omogući bankama i preduzećima, koje su solventne, da “prežive” krizu
– Stečaj ili likvidacija nesolventnih preduzeća • iz ovih preduzeća se širi nelikvidnost na zdravi deo privrede,• masovno prisutvo nesolventnih preduzeća smanjuje delotvornost monetarno fiskalnih stimulansa,• ...., ispostavilo bi se da je procenat loših kredita veći od iskazanog
• Moguće mere na međunarodnom nivou:– Pokretanje nove inicijative po uzoru na Bečki aranžman
• Isprepletanost banaka opravdava nadnacionalanu intevenciju• nije izvesno da li postoji spremnost za to