BOLJE ŠKOLE ZA BOLJI ŽIVOTRičard JelandDirektorat za obrazovanje i vještine OECD -a

Podgorica, Crna Gora 8. jul 2014.

• Uloga OECD-a i kako mi radimo

– Prikupljanje uporedivih podataka i izrada indikatora

– Definisanje referentnih vrijednosti

– Najbolje prakse

– Uzajamno učenje

– Analiza politika

– Savjetodavna funkcija i podrška

Unapređenje kvaliteta obrazovanja

3 PISA ukratko

• Preko pola miliona studenata…– koji predstavljaju 28 miliona 15-godišnjaka u 65 zemalja/ekonomija

… polagalo je međunarodno dogovoren 2-časovni test…– koji prevazilazi testiranje da li studenti mogu reprodukovati ono čemu

su podučavani…

… procjenjuje kapacitet studenata da zaključuju na osnovu onoga što

znaju i kreativno primijene svoje znanje u novim situacijama

– Matematika, čitanje, prirodne nauke, rješavanje problema, finansijska

pismenost

– Ukupno 390 minuta materijala za ocjenjivanje

– …i odgovoralo na pitanja o…– svom porijeklu, školi, svom angažmanu u učenju i školi.

• Roditelji, direktori i lideri sistema pružaju podatke o…– politikama škola, praksama, resursima i institucionalnim faktorima koji

pomažu da se objasne razlike u postignućima učenika.

4 Struktura PISA ocjenjivanja

2000. 2003. 2006. 2009. 2012. 2015.

Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje Čitanje

Matematika Matemat. Matemat. Matemat. Matemat. Matemat.

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne nauke

Prirodne naukePrirodne

nauke

Rješavanje

problema

Digitalnočitanje

Rješavanje problema,

Finansijska pismenost, Digitalna

matematika, Digitalno čitanje

Zajedničko rješavanje problema,

Finansijska pismenost

Promjena u učinku između PISA testiranja 2003. i 2012.

Indonezija

Tajland

Ruska fed.

Sjedinjene drzave

Letonija

Spanija

NorveskaLuksemburg

Irska

Austrija

SvajcarskaJapan

Lihtenštajn

Koreja

Brazil

Tunis

Meksiko

Urugvaj

Turska

Greece

Italija

Portugal

Madjarska

Poljska

Slovacka republika

Prosjek OECD-a

Njemacka

Svedska

Francuska

Danska

Island

Republika Češka

Novi zelandAustralija

Makao - Kina

Belgija

Kanada

Holandija

Finska

Hong Kong-Kina

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

350 400 450 500 550 600

Pro

sje

čn

a g

od

išn

ja p

rom

jen

a u

re

zu

lta

tim

a iz m

ate

ma

tik

e

Prosječan učinak iz metematike na PISA testiranju 2003.

Un

ap

ređ

en

je u

čin

ka

Po

go

rša

nje

uč

ink

a

Učinak na PISA testiranju 2003. ispod prosjeka OECDUčinak na PISA testiranju 2003. iznad

OECD prosjeka

Sl. I 2.185

• Kratak pogled na obrazovanje– Godišnje se objavljuje: kratak prikaz

statistitičkih podataka i indikatora o širokom opsegu tema

• Pregled vještina odraslih (PIAAC)– Prvi rezultati 2013.

• TALIS – Međunarodni pregled nastave i učenja– www.oecd.org/talis

Ne radi se samo o PISA testu…

Pregled vještina odraslih

Mean mathematics performance, by school location,

after accounting for socio-economic statusFig II.3.388 TALIS ukratko

…koji predstavljaju više od 4 miliona nastavnika u 34

zemlje…

Preko 100 hiljada nasumično izabranih nastavnika nižih

srednjh škola i rukovodilaca njihovih škola iz preko 6500 škola

…ispunilo je anketu koja je dogovorena na međunarodnom nivou u

vezi sa uslovima rada i okruženjem za učenje u njihovim školama…

…odgovaralo je na pitanja o svom porijeklu, svojim nastavnim

praksama, podršci i razvoju, odnosu sa kolegama i studentima i

rukovodstvu njihovih škola

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.399 Zemlje učesnice

*Primjedba: TALIS se sprovodi samo u pod-nacionalnim entitetima u sljedećim zemljama: Belgiji (Flamanska zajednica), Kanadi (Alberta),

Ujedinjenim arapskim emiratima (Abu Dabi) i Ujedinjenom kraljevstvu (Englekak) . Ova mapa je za svrhe ilustracije i bez predrasuda vezano za

status ili suverenost nad bilo kojom teritorijom na koju se odnosi ova mapa.

TALIS 2008 i 2013.

Razvije rad u nastavi kao profesija

Privuku najbolji kandidati za profesiju

Podrže nastavnici u kontinuiranomrazvoju prakse

Zadrže i priznaju efektivni nastavnici –put za napredovanje

Unaprijedi

društvena

percepcija nastave

kao profesije

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic status1010 TALIS pokušava da pomogne da se…

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31111 Distribucija nastavnika po rodu i godinama starosti

Procenat nastavnica u nižim srednjim skolama i njihove godine starosti

Sin

gapu

r

Abu D

abi (U

AE

)

Ma

lazija

Bra

zil

Engle

ska

(U

K)

Alb

ert

a (

Kana

da)

Poljs

ka

Fla

ndri

ja (

Belg

ija)

Me

ksik

o

Fra

ncuska

Ru

mun

ija

Ko

reja

Izra

el

Port

ug

al

Pro

sje

k

Srb

ija

Cile

Hrv

ats

ka

Japa

n

Isla

nd

Slo

vacka r

ep

ublik

a

Fin

ska

No

rveska

Span

ija

Ce

ska r

ep

ublik

a

Da

nska

Ho

lan

dija

Austr

alij

a

Sve

dska

Le

ton

ija

Buga

rska

Esto

nija

Ita

lija

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Mladje od 30 godina 30-49 godina 50-59 godina 60 godina ili vise Žene

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31212 TALIS ukratko

Za većinu TALIS zemalja,

Mali broj zemalja

privuče najiskusnije

nastavnike…

…u škole koje predsta-

vljaju najveći izazov

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31313

Distribucija direktora škola po rodu i

godinama starosti

Procenat žena direktora u nižim srednjim školama i njihov uzrast

Ro

man

ia

Bra

zil

Spain

Serb

ia

Isra

el

Alb

ert

a (

Can

ada

)

Fla

nde

rs (

Belg

ium

)

Sin

gapo

re

Slo

vak R

epub

lic

Abu D

hab

i (U

AE

)

Me

xic

o

Cro

atia

Fin

land

Ave

rage

Engla

nd

(U

K)

Icela

nd

Ch

ile

Ne

therl

and

s

Pola

nd

Czech R

epu

blic

Esto

nia

Port

ug

al

Austr

alia

Bulg

aria

Sw

ede

n

La

tvia

De

nm

ark

No

rwa

y

Fra

nce

Ita

ly

Ma

laysia

Japa

n

Kore

a

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Under 40 years 40-49 years 50-59 years 60 years or more Female

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31414 Uticaj stručnog usavršavanja

…je stručno usavršavanje u

kome su učestvovali imalo

pozitivan uticaj na njihov način

nastave.

Bez obzira na sadržaj,

preko 3/4 nastavnika

navodi da…

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31515 Nastavnici i povratne informacije

U prosjeku u TALIS zemljama

...a samo jedan od 5

nastavnika dobije povratne

informacije iz

tri izvora.

Nešto više od polovine

nastavnika saopštilo je da

dobijaju povratne

informacije o svojoj nastavi

iz jednog ili dva izvora

Procenat nastavnika nižih srednjih škola koji su saopštili da koriste sljedeće metode ocjenjivanja učenika

“često“ ili “na svim ili skoro svim časovima"

Mean mathematics performance, by school location,

after accounting for socio-economic statusFig II.3.31616 Upotreba metoda za ocjenjivanje učenika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

LatviaJapan

Koreja

Finska

Slovackarepublika

Ceska republika

Rumunija

Estonija

Poljska

Holandija

Srbija

Island

Bugarska

Italija

Svedska

DanskaFlandrijaBrazil

Malazija

Izrael

Cile

Hrvatska

Sjedinjenedrzave

Alberta(Kanada)

Spanija

Singapur

Meksiko

Francuska

Norveska

Australija

Portugal

Engleska (UK)Abu Dabi

Razvija i administrira sopstvenoocjenjivanje

Administrira standardizovantest

Pored ocjene tj. brojčanogrezultata ili slovne ocjenepružaju povratne informacije upismenom obliku o radustudenata

Posmatraju studente kada radena odredjenom zadatku iodmah daju povratneinformacije

Mean mathematics performance, by school location,

after accounting for socio-economic statusFig II.3.31717

Zemlje u kojima nastavnici vjeruju da je njihova profesija

cijenjena imaju viša učenička postignuća

Odnos između stavova nastavnika iz nižih srednjih škola o tome koliko je njihova profesija cijenjena u društvu i udjela

učenika koji su ostvarili najbolje rezultate iz matematike te zemlje na PISA testiranju 2012. g.

Australija

Brazil

Bugraska

Cile

Hrvatska

Ceska republika

Danska

EstonijaFinska

Frnacuska

IslandIzrael

Italy

Japan

Koreja

Letonija

Meksiko

Holandija

Norveska

Poljska

Portugal

Rumunija

Srbija

Singapur

Slovacka republika

SpanijaSvedska

Alberta (Kanada)

Engleska (UK)

Flandrija (Belgija

United States

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

0 10 20 30 40 50 60 70 80Udio

uče

nik

a k

oji o

stvarjuju

najb

olje r

ezu

ltate

iz

mate

matike

Procenat nastavnika koji se slažu da su nastavnici cijenjeni u društvu

R2 = 0.24 r= 0.49

Mean mathematics performance, by school location, after acc

ounting for socio-economic statusFig II.3.31818 Pokretači zadovljstva na poslu

Što ćešće nastavnici

saopštavaju da učestvuju u

zajedničkim aktivnostima

sa svojim kolegama,

viši je nivo njihove lične

efikasnosti.

Isto važi za zadovoljstvo

poslom.

• Obrazovni sistem mora da stalno da upravlja/balansira tenziju između kontrole kvaliteta i inovacija

• Moramo biti sigurni da sve škole postižuminimum standarda, a to se postiže kroz evaluacije i testiranja

• Takođe moramo biti sigurni da sistemi imaju prostora da se mijenjaju i razvijaju

Kvalitet i inovacije

“Priroda učenja: Upotreba istraživanja kao inspiracije

za praksu” OECD Publikacije, sept. 2010, str. 338.

‘Inovativna okruženja za učenje’ 2013.

21

Zasnovan na 40 studija slučaja iz 20 zemalja (plus 85sopstvenih napomena)

Razvija i predstavlja okvir inovativnog okruženja za učenje

Duži izvodi iz studija - inovacije prikazane ‘svojim riječima’ koje oživljavaju koncepte i principe

Principi učenja – okruženje za učenje

treba da:

• Stavi učenje u centar, podstiče uključenost i omogući da učenici razumiju sopstveni proces učenja

• Osigura da je učenje zajednička aktivnost i da se često odvija kroz saradnju

• Ima puno razumijevanje za motivaciju učenika i značaj emocija

• Bude izuzetno osjetljivo na pojedinačne razlike, uključujući razliku u prethodnom znanju

• Bude zahtjevno prema svakom učeniku, ali bez pretjeranog opterećenja

• Primijeni ocjenjivanje koje je u skladu sa ciljevima, sa jakim naglaskom na formativnim povratnim informacijama

• Promoviše horizontalnu povezanost aktivnosti i predmeta, unutar i izvan škole

Dodatno, svi principi treba da budu prisutni, ne samo jedan ili dva.22

Profilisanje pedagoškog znanja u nastavničkoj profesiji

Inovativna nastava za efektivno učenje

• Da se ispita pedagoško znanje nastavnika i dinamika razvoja znanja u nastavničkoj profesiji.

• Šta je pedagoško znanje?– Specijalizovano znanje koje posjeduju

nastavnici za izvođenje efikasne nastave i kreiranje podsticajnog okruženja za učenje za sve studente.

Ciljevi projekta

Istraživačko pitanje #1

Nauka o učenju, uključujući neurologiju• veliki napredak u razumjevanju načina na koji funkcioniše ljudski mozak

Potencijal nauke o učenju• za obezbjeđenje podloge za pedagoško znanje

nastavnika, a time i...• za unaprjeđenje pedagoške prakse je značajan.

Da li korpus znanja nastavničke profesije u dovoljnoj mjeri obuhvata najnovija naučna istraživanja o učenju?

Politički imperativ za podučavanje i učenje vještina za 21. vijek,

može zahtijevati

• prekvalifikaciju postojećih nastavnika i

• unapređenje korpusa znanja pedagoške profesije.

Da li korpus znanja pedagoške profesije zadovoljava očekivanja za podučavanje i učenje vještina nephodnih za 21. vijek?

Istraživačko pitanje #2

• Rad i analiza su u toku

• Analiza stavova donosioca odluka, ljudi iz prakse, poslodavaca i roditelji u vezi sa vještinama; šta nam govore dokazi; šta zainteresovane strane zapravo rade; koje su razlike postoje među njima.

27

Uloga socijalnih i emocionalnih vještina

Konceptualizacija vještina

Koje socijalno-emocionalne vještine su važne?

Do

kazi

Socijalne i emotivne vještine su prilagodljive

The

evi

de

nce

Hekman i Kauc (2014.)• Senzitivni periodi za razvoj kognitivnih

vještina obično su u ranom uzrastu• Senzitivni periodi za socijalne i

emocionalne vještine obično su mnogo duži

KognitivneKognitivne

Socijalne iemocionalne

Socijalne iemocionalne

Vrijeme = tVrijeme = t-1

Konteksti(inputi za učenje)

Vještine stvaraju vještine

• Podaci, indikatori i referentne vrijednosti pružaju dokaze za donosioce odluka

• Istraživanja i inovacije obezbjeđuju ideje

• Uloga analize politike jeste da se dođe do korisnih savjeta za konkretne zemlje u određeno vrijeme

32

Analiza politika i savjeti

Pravičnost i kvalitet

Priprema studenata za

budućnost

Unapređenje škole

Evaluacija i ocjena

Rezultati

Serija OECD Perspektiva obrazovne politke

Pogled u obrazovne sisteme zemalja i njihove reforme obrazovnih politika

Cilj je da se donosiocima odluka, zainteresovanim stranama i drugima obezbijede informacije kako bi im se pomoglo u

donošenju politika u vezi sa:

TRENDOVIMA: Pregled reformi koje se trenutno sprovode i političkih opcija koje su usvojene u zemljama OECD -a

PRIKAZI POJEDINIH ZEMALJA: Pristup analizi pojedinih zemalja: (34)

POSEBAN FOKUS NA IMPLEMENTACIJU REFORMI: Razvoj TUAC/BIAC

OECD Perspektiva obrazovne politike: Komparativni izvještaj

Kontekst:Studenti,

institucije i sistem

Kontekst:Izabrani

indikatori

Ključna pitanja i

ciljevi

Skoriji politički odgovori

U žiži

Perpsektiva obrazovne politike OECD -a: Komparativni izvještaj2. Dio Prikazi politika zemalja

• Pomaže donosiocima politika da pomognu sebi

• Unapređuje pristup podacima i analizama OECD-a ma

Obrazovni GPS

http://gpseducation.oecd.org

Što možete naći na

Obrazovnom GPS-u

Karakteristike

• Profili zemalja sa najnovijim podacima

• Dijagrami obrazovnih sistema

• Analiza podataka, po temama

• Interaktivni grafikoni i mape

• Statistički izvještaji

• Linkovi za relevantne izvore podataka

• Dokumenta koja se mogu štampati

• Vizuelna mreža obrazovne politike i prakse

• Pregled ili detaljan prikaz ključnih uvida i političkih opcija za širok opseg tema

• Glavne publikacije OECD-a i linkovi

• www.oecd.org/education

• http://gpseducation.oecd.org/

• @RichardJYelland

• richard.yelland@oecd.org

Hvala na pažnji i kontakt detalji