Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Vlada

Broj: 02-05-11993-1/17 Sarajevo, 28.03.2017. godine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO Government

Na osnovu člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 36/14 - Novi Prečišćeni tekst i 37/14 - Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo donijela je na 77. sjednici održanoj 28.03.2017. godine, sljedeći

Z A K L J U Č A K

1. Utvrđuje se Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

2. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da donese Zakon iz tačke 1. ovog Zaključka u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo^, broj: 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst i broj: 15/13 i 47/13).

P R E M I J E R

Elmedin Konaković

Dostaviti:1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo2. Skupština Kantona Sarajevo3. Premijer Kantona Sarajevo4. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo5. Evidencija6. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: vlada@vlada.ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Na osnovu člana 12. tačka b), člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 1/96, 2/96 - Ispravka, 3/96 - Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i člana 59. stav (3) Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 18/03), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj _______ 2017. godine, donijela je

PRIJEDLOG

ZAKONO OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.(Predmet Zakona)

(1) Ovim zakonom uređuje se:a) obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona Sarajevo (u

daljem tekstu: Kanton);b) opća pitanja u vezi s osnivanjem pravnih subjekata za osnovni odgoj i obrazovanje;c) organizacija, finansiranje, upravljanje i rukovođenje procesom osnovnog odgoja i

obrazovanja;d) djelatnost i uvjeti za obavljanje osnovnog odgoja i obrazovanja, usavršavanja i

osposobljavanja učenika i radnika;e) prava i obaveze nadležnih organa u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja;f) uvjeti za sticanje javnih isprava ig) druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na

na području Kantona.

(2) Izuzetno, djelatnost obrazovanja odraslih lica ostvaruje se u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o obrazovanju odraslih ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 40/15).

Član 2.(Pojmovnik i definicije)

Baština se odnosi na imanje koje je naslijeđeno iz prošlosti. Označava ukupna sačuvana i njegovana dobra iz prošlosti.

Centri su javne ustanove osnovnog odgoja, obrazovanja i rehabilitacije za učenike sa teškoćama.

Cilj/svrha odgojno-obrazovnog rada, konkretizuje se kroz zadatke, a ostvaruje se kroz sadržaje određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, a primarno se odnosi na strateško opredjeljenje usmjereno ka pripremanju mlade (učeničke) generacije za život prenošenjem i usvajanjem naučnih saznanja, te društvenih normi i vrijednosti,Četerdesetosatna radna sedmica nastavnika utvrđuje se godišnjim programom rada u skladu sa Standardima. O sedmičnom zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i godišnjeg programa rada.

Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (Attention Deficit Hyperactivity Disorder - ADHD) - je neurobihevioralni poremećaj kod djece i adolescenata koji obilježava impulzivnost, kratkotrajna pažnja i hiperaktivnost. Ponekad se naziva minimalnom moždanom disfunkcijom.

Disgrafija je poremećaj u savladavanju vještine pisanja. Manifestuje se neurednim i nečitljivim rukopisom, slovima koja su različite veličine i neravna, nepovezana, a redovi su postavljeni koso ili ukrivo. Slova su okrenuta na pogrešnu stranu, nedostaju ili se zamjenjuju drugim slovima, rečenica je gramatički nepravilna.Disleksija je neurološki poremećaj koji ometa učenje i obradu jezika i očituje se u problemima s čitanjem, pisanjem, govorom i/ili slušanjem; nemogućnost savladavanja čitanja i pisanja unatoč urednoj inteligenciji i dostatnom trudu. Riječ potječe od grčkih riječi dys (slab ili nedovoljan) i lexis (riječi ili jezik). Disleksija je kongenitalno uvjetovana, a neki smatraju da se osnove za organske razlike u centrima vezanima uz jezik u mozgu prenose genetski. Ne uzrokuju je mentalni ili osjetilni nedostaci, emotivni poremećaj ili kulturno uskraćivanje.Diskalkulija predstavlja poremećaj sposobnosti računanja. Može da nastane kao posljedica disharmoničnosti u razvoju misaonih struktura i funkcija koje čine osnovu sposobnosti računanja ili kao posljedica ozljede kore mozga. To je teškoća u formiranju matematičkih pojmova i usvajanju matematičkih relacija i operacija. Nekada se javlja uz disgrafiju i disleksiju. O razvojnoj diskalkuliji govorimo u slučaju da se teškoće formiraju vrlo rano, a manifestuju se čim se počne sa matematičkim operacijama.Diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana osobe ili grupe osoba zbog ličnih osobina koje ih čine različitim od ostalih. Pod "ličnim osobinama", odnosno osnovama diskriminacije, podrazumijevamo: etnički, nacionalni, vjerski identitet, invaliditet, seksualnu orijentaciju, spol, rodni identitet i izražavanje, političko uvjerenje, članstvo u sindikatu, status povratnika/ce, i ostalo.Dodatna nastava je individualizirani oblik rada za potencijalno nadarene učenike.Dopunska nastava je individualizirani oblik rada u grupama za učenike koji ne prate redovni nastavni program s očekivanim nivoom uspjeha.Drugi oblici odgojno-obrazovnog rada su poludnevne, višesatne ili jednosatne posjete učenika, u pratnji radnika škole, muzejima, pozorištima, galerijama, bibliotekama, sajmovima knjiga, književnim smotrama, sportsko-rekreativnim i drugim priredbama, svečanostima, kinima i drugim ustanovama i preduzećima u vezi sa obrazovnom djelatnošću, kao i druge aktivnosti koje su planirane godišnjim programom rada škole, radi realizacije specifičnih odgojno-obrazovnih ciljevaDruštveno/koristan rad predstavlja poseban oblik odgojno-obrazovnog rada planiran godišnjim programom rada škole, koji podrazumijeva uključivanje učenika i radnika škole u humanitarni rad i nema za cilj sticanje dobiti, a usmjeren je ka jačanju svijesti i pozitivnom odnosu učenika prema prirodnom i društvenom ambijentu u kojem živimo, te domovini Bosni i Hercegovini u cjelini,Emocionalni poremećaj predstavlja karakteristične i trajne obrasce ponašanja, mišljenja i osjećanja koji znatno odstupaju od onog što je uobičajeno. Ove devijacije se obično javljaju u sferi volje, nagona i emocija. Glavna karakteristika ovog poremećaja jest emocionalna nestabilnost u interpersonalnim odnosima i impulzivno ponašanje. Navedeno dolazi do izražaja već u ranoj odrasloj dobi.

Eksperimentalni program je program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.EMIS je sistem za prikupljanje, obradu i generisanje statističkih izvještaja na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanjaEmpatija je spoznajno-emocionalna sposobnost uživljavanja u položaju druge osobe i sagledavanje svijeta njezinim očima.

Godišnji program rada škole predstavlja dokument koji, po utvrđenoj proceduri, donosi školski odbor na početku svake školske godine, a njime se utvrđuju obaveze škole i rad u cjelini u tekućoj školskoj godiniIndividualno prilagođeni program je dokument koji se odnosi na sadržajno i metodičko prilagođavanje u radu s učenicima s teškoćama u razvoju. Uključuje prilagođavanje sadržaja djetetovim mogućnostima. Prilagođenim programom, specifičnim za svakog učenika (prilagođavanje, prvenstveno sposobnostima, njegovim mogućnostima i potrebama), utvrđuje se oblik i nivo podrške u oblasti akademskih i vanakademskih znanja i vještina, vrijeme i trajanje podrške, kao i kriteriji, sredstva i metode vrednovanja uspješnosti u učenju i socijalnom i drugim područjima funkcionisanja djeteta. Izrađuje se u situaciji kada je stepen teškoće takav da dijete ne može isti savladati čak ni programom koji traži minimalne programske zahtjeve. Ovim dokumentom se određuju svi bitni elementi trenutnog razvojnog statusa djeteta (intelektualni, emocionalni, socijalni i zdravstveni) i predstavlja značajnu pomoć učitelju/ nastavniku, ne samo u ostvarivanju obrazovnih ciljeva, veći u naporu da doprinese emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.Informatičku pismenost podrazumijeva sposobnost korištenja informacionih tehnologija. Inspekcijski nadzor nad radom škole podrazumijeva nadzor koji u skladu sa zakonom vrši prosvjetni inspektor u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja, preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.Ishodi učenja su iskazi kojima se izražava šta učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja.

Kombinovana odjeljenja su takva odjeljenja u kojima istodobno i u istoj učionici radi jedan učitelj s dva ili više razreda. Koliko će razreda biti u odjeljenju zavisi uglavnom od broja učenika.Kombinovane razvojne teškoće čine više oblika motoričkih, intelektualnih, senzornih teškoća, teškoća u komunikaciji i socijalnim interakcijama, govornih i jezičkih teškoća i poremećaja u ponašanju.Kompetencije se definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova. Ključne kompetencije su one koje svaki individualac treba za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, društveno uključivanje i zapošljavanje. One definiraju što je osnovno što treba učiti od rođenja do smrti da bi se osigurali uvjeti za cjeloživotno učenje.

Kurikulum je školski program, koji sadrži ciljeve obrazovanja, odgovarajuće sadržaje, kao i metode kojima se program uspješno savladava sa definisanim ishodima učenja, odnosno mjerljivim pokazateljima znanja koje je učenik usvojio i koji će dovesti do jačanja učeničkih sposobnosti. U širem smislu riječi kurikulum podrazumijeva strategiju reforme školstva. o d Maternji jezik je jezik sa kojim se neko lice identificira.

Matična knjiga je službena evidencija o učenicima u koju se upisuju podaci značajni za praćenje učenika od upisa do završetka obrazovanja u osnovnoj školi, a koja omogućuje vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke učenika tokom njegova školovanja.

Metodička praksa podrazumijeva pripremu i obučavanje studenta za potpuno kvalitetan samostalan rad u živom nastavnom procesu.Mreža škola obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.

Mentor, savjetnik i viši savjetnik su stručna zvanja prema kojima nastavnik napreduje u skladu sa Pravilnikom o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja.

Nastava je planski organizovan odgojno-obrazovni proces kojim rukovodi nastavnik, čiji je zadatak da pomaže učenicima da stiču znanja, vještine i navike i da se razvijaju kao ličnosti. Nastavni čas je glavni elemenat razredno - časovnog sistema i osnovni oblik organizacije nastave.

Nastavni kalendar je dokumenat koji utvđuje ministar za svaku školsku godinu.Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redosljed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine.Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redosljed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.Nastavničko vijeće je stručni organ koga čine svi nastavnici, stručni saradnici škole i direktor škole. Sjednice nastavničkog vijeća saziva i njima rukovodi direktor škole prema godišnjem planu rada i potrebama.Odgojno-disciplinska mjera je mjera koja se izriče učeniku zbog povrede školske discipline i kršenja kućnog reda škole.

Odjeljensko vijeće je stručni organ koga čine svi nastavnici koji izvode nastavu u jednom odjeljenju predmetne nastave. Odjeljenskim vijećem rukovodi razrednik, koga na početku svake školske godine imenuje Nastavničko vijeće.Opisno ocjenjivanje se razlikuje od numeričkog po tome što se umjesto iskazivanja brojevima iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku već samo tehnički različito saopštava rezultate valorizacije.Odjeljenje predstavlja grupisanje učenika u školi za vrijeme nastave prema hronološkoj dobi u zasebne grupe.

Partnertstvo je saradnički odnos između pojedinaca ili grupa saglasnih u podjeli odgovornosti u postizanju nekog specifičnog cilja.

Patriotizam je izraz koji u najširem smislu označava pozitivan odnos pojedinaca ili grupa prema svojoj "domovini" i emocionalnu privrženost svom narodu.Pedagog je specijalizovani stručnjak koji se bavi unapređivanjem odgojno-obrazovnog rada škole.

Pedagoška dokumentacija obuhvata niz raznovrsnih dokumenata (pisanih, štampanih, fotografskih, ...) u kojima ima podataka povezanih s odgojnom i obrazovnom djelatnošću, s radom škole, s radom nastavnika ili učenika. Unutar pedagoške dokumentacije može se posebno razlikovati školska dokumentacija, nastavnička i učenička dokumentacija.

Pedagoška praksa je oblik pripremanja studenata za nastavnički poziv.Pedagoškim normativima propisuju se uvjeti opremanja škole sredstvima rada neophodnim za ostvarivanje programskih zadataka.Pedagoškim standardima i normativima utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti prilikom izgradnje i opremanja školskog prostora, koji osiguravaju jednake uvjete za rad svih škola i ravnomjeran razvoj osnovnog odgoja i obrazovanja u određenom periodu.Poremećaj iz autističnog spektra predstavlja disfunkciju središnjeg živčanog sistema koja se očituje otežanim komunikacijskim vještinama i socijalnim interakcijama. Djeca s autizmom mogu imati visoki kvocijent inteligencije, mogu biti ekstremno povučena i imati opsesivnu želju za zadržavanjem postojećeg stanja te mogu biti zaokupljena sobom, nepristupačna i nesposobna uspostaviti vezu s drugima, uključujući roditelje. Imaju širok raspon pokazatelja, od onih koja ne govore i nemaju socijalnih interakcija, do onih kod kojih su simptomi neznatne poteškoće u socijalnim interakcijama.Poremećaji u ponašanju predstavlja skupni naziv za sve one pojave biološke, psihološke i socijalne geneze koje manje ili više pogađaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegove aktivnosti i reaktivnosti, te neugodno, štetno i opasno utječu na druge pojedince ili društvene organizacije (porodicu, dječje ustanove, školu, užu i širu zajednicu)Pravila škole su opći akt škole koja donosi školski odbor škole, uz saglasnost ministra. Predmetna nastava - nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim područjima.Predmetni i razredni ispiti u osnovnoj školi su ispiti koje mogu polagati učenici od I do VIII razreda koji zbog bolesti i drugih opravdanih razloga nisu redovno pohađali nastavu ili su ostali neocijenjeni iz pojedinih ili svih nastavnih predmeta.Prevođenje učenika u naredni razred ostvaruju učenici I razreda čija postignuća na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne godine nisu zadovoljavajuća, odnosno učenici II i III razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili više ocjena nedovoljan (1).Pripravnik je osoba koja prvi put zasniva radni odnos .Radnici škole su stručna lica posredno ili neposredno odgovorna za realizovanje nastavnih planova i programa i obrazovne djelatnosti škole, a podrazumijeva direktora, nastavno i drugo stručno osoblje definisano Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, odnosno Zakonom o srednjem obrazovanju.Razredna nastava - organizacijski oblik nastave u nižim razredima osnovne škole u kojima jedan učitelj izvodi većinu nastavnih sadržaja.Razrednik je pedagoški, organizacioni i administrativni rukovodilac odjeljenja kojeg početkom svake školske godine određuje Nastavničko vijeće.Redovna nastava - nastavom predviđena odgojno-obrazovna djelatnost u školi koja obavezuje na pohađanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i školskom radu prema propisanom nastavnom planu i programu.

Rehabilitacija učenika s teškoćama podrazumijeva tretman kojim se vraća funkcija i/ili maksimalno povećavanje preostale funkcije kako bi se ostvarila najviši mogući nivo neovisnosti - fiziološki, psihološki, društveni i ekonomski.Stručno usavršavanje se provodi u cilju praćenja razvoja i napretka određenih naučnih dostignuća, unapređivanja pedagoške teorije i prakse. Nastavnici i stručni saradnici su dužni da se permanentno stručno usavršavaju i razvijaju kompetencije radi boljeg obavljanja posla, unapređivanja nivoa postignuća učenika.

Stručne aktive obrazuju nastavnici istog nastavnog predmeta ili dva i više srodnih predmeta, odnosno nastavnici određenih nastavnih oblasti. Radom Stručnog aktiva rukovodi nastavnik koga na početku svake školske godine određuje Nastavničko vijeće.Stručni nadzor obuhvata aktivnosti koje vrši Ministarstvo u vezi s organizacijom i izvođenjem nastave, nadzor nad radom direktora, pomoćnika direktora, nastavnika, stručnih i drugih saradnika radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.Stimulativna mjera je mjera kojom se nagrađuje učenikovo znanje i ponašanje.

Studijske posjete su jednodnevna ili višednevna putovanja i boravak učenika, u pratnji radnika škole, na unaprijed određenoj destinaciji radi posjete obrazovnim i tehničkim odredištima, koja organizuje i realizuje škola u saradnji sa turističkom agencijom i kao takva obavezno uključuje posebne oblike odgojno-obrazovnog rada učenika i nastavnog osoblja izvan sjedišta škole, radi ostvarivanja pojedinih dijelova nastavnog plana i programa, odnosno usvojenog programa i operativnog plana realizacije odgojno-obrazovnih oblika rada koji su predmet ovog pravilnika. Škola je pedagoška, kulturna i socijalna zajednica učenika, nastavnika, roditelja i svih drugih koji doprinose realizaciji njezinih programskih sadržaja, ili na drugi način pružaju potporu.

Školski odbor je organ upravljanja u školi.Upisno područje je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu školu na osnovu prebivališta.Vannastavna aktivnost učenika je specifičan vid organizacije i izvođenje odgojnih i obrazovnih sadržaja u heterogenim područjima ljudske djelatnosti.

Vanjsko vrednovanje je vrednovanje koje se provodi u školama radi unapređenja kvaliteta rada odgojno-obrazovne djelatnosti.Vijeće učenika predstavničko je tijelo učenika škole. Svrha Vijeća učenika je ostvarivanje bolje

saradnje učenika i njihovo lakše i izravnije komuniciranje s nastavnicima.Vlastiti prihodi su prihodi koje korisnici budžeta ostvare obavljajući osnovnu djelatnost propisanu zakonima ili drugim propisima o osnivanju, za koju je propisima utvrđena visina naknade za usluge koje pružaju pravnim i fizičkim licima, kao ni prihodi ostvareni u internom poslovanju između korisnika budžeta na istom nivou vlasti.Zajednica škola je udruživanje u jednu ili više zajednica osnovnih škola radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo pravnog lica.

Član 3.(Upotreba ženskog ili muškog roda)

Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda.

Član 4.(Ciljevi i načela osnovnog odgoja i obrazovanja)

(1) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika se organizira i provodi sa sljedećim ciljevima koji će:a) osigurati da svaki učenik uživa jednako pravo i mogućnosti za odgoj i obrazovanje bez

obzira na spol, rasu, nacionalnost, socijalno i kulturno porijeklo, ekonomski status, vjeroispovijest i sposobnost;

b) osigurati horizontalnu i vertikalnu prohodnost unutar bosansko-hercegovačkogobrazovnog sistema i fleksibilnost u okvirima međunarodnih obrazovnih sistema;

c) omogućiti da svaki učenik ostvari razvoj punih potencijala u skladu s vlastitimsposobnostima, potrebama i interesovanjima;

d) osposobljavati učenike da razumijevajući i primjenjujući savremena naučnadostignuća doprinose izgradnji društva znanja;

e) razvijati državotvornu svijest i patriotizam, očuvanje kulturno-historijske i duhovnebaštine;

f) razvijati kod učenika osjećaj identiteta i integriteta, poštovanja civilizacijskih ikulturnih tekovina kao i univerzalne ljudske vrijednosti;

g) razvijati kod učenika osjećaj i empatiju prema drugima;h) afirmirati poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripremati svakog učenika za

život u društvu zasnovanom na vladavini prava i vrijednostima demokratskog društva, socijalne pravde i uzajamnog uvažavanja;

i) temeljiti odgojno-obrazovnu djelatnost u školi na autonomiji planiranja i organizacije,te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama obrazovnog standarda, a u skladu s nastavnim planovima i programima, godišnjim programom rada i Standardima i normativima;

j) podsticati učenike da odgovorno učestvuju u aktivnostima zajednice i očuvanjaprirode;

k) osposobiti svakog učenika da razvije sposobnost samostalnog učenja i da uči tokomcijelog života;

l) omogućiti učenicima da upoznaju sebe i da samostalno, promišljeno i odgovornodonose odluke koje se tiču njihovog razvoja i budućeg života;

m) poticati razvoj učenika u cjelini, uzimajući u obzir sve njegove potrebe i posmatrajući ga kao jedinstveno i kompleksno biće;

n) voditi brigu o mentalnom zdravlju učenika;o) osigurati sigurne uvjete za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama;p) uočavati, prevenirati i poduzimati interventne mjere u slučaju neprihvatljivih oblika

ponašanja kod učenika;r) zaštititi učenike od svih oblika nasilja/zlostavljanja u i oko škole;s) razvijati kod učenika jezično-komunikacijsku kompetenciju na maternjem jeziku i na

stranom jeziku, matematičku pismenost, kompetenciju u znanosti i tehnologiji, informatičku pismenost (informacijska, medijska, tehnološka), učiti kako se uči, socijalnu i građansku kompetenciju, samoinicijativu i poduzetničku kompetenciju, kulturnu svjest i kulturno izražavanje, kreativno-produktivnu kompetenciju i tjelesno- zdravstvenu kompetenciju;

t) razvijati partnerstvo između roditelja/staratelja/usvojitelja (u daljem tekstu: roditelj) i škole;

u) razvijati partnerstvo između škole i lokalne zajednice radi unapređenja odgojno- obrazovnog procesa;

v) obezbijediti visok kvalitet i osposobljenost radnika i obrazovnih institucija;

z) obezbijediti kontinuiran profesionalni razvoj nastavnika i drugih radnika u skladu s domaćim i međunarodnim standardima;

aa) osigurati kontinuirano unapređenje kvaliteta obrazovanja zasnovano nasamovrednovanju i vanjskom vrednovanju, a u skladu s međunarodnim standardima kvalitete obrazovanja.

(2) Osnovni odgoj i obrazovanje djece se temelji na sljedećim općim načelima:a) načelu javnosti;b) cjeloživotnog učenja;c) jednakog prava na kvalitetan obavezan odgoj i obrazovanje;d) uvažavanja individualnih razlika i jednakih obrazovnih mogućnosti;e) razvijanja patriotizma i ljubavi prema domovini Bosni i Hercegovini;f) naučne i etičke utemeljenosti;g) afirmacije ljudskih prava i demokratskih vrijednosti;h) razvoju cjelovite ličnosti;i) razvijanja životnih kompetencija;j) partnerstva svih sudionika u procesu učenja i poučavanja;k) profesionalne autonomije i odgovornosti il) osiguranja odgovarajućeg kvaliteta odgoja i obrazovanja, bez obzira na nacionalne, etničke, kulturne, socijalne, ekonomske, regionalne, lokalne i druge specifičnosti okruženja u kome se ono organizira i provodi.

Član 5.(Odgojno-obrazovna djelatnost)

(1) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika dio je jedinstvenog obrazovnog sistema Kantona i predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa za Kanton.

(2) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika se realizira na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, ukoliko drugačije nije regulisano posebnim zakonima.

(3) Glavna djelatnost škole je odgojno-obrazovni rad, koji se obavlja u skladu s ovim zakonom.

(4) U školi se u skladu sa ovim zakonom obavljaju sljedeći poslovi:a) upisi i ispisi iz škole s vođenjem propisane evidencije i dokumentacije;b) organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno - obrazovnog rada s učenicima, te vođenje odgovarajuće dokumentacije i evidencije;c) praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika, te vođenje propisane dokumentacije i evidencije o napredovanju i postignućima učenika;d) primjena stimulativnih i odgojno-disciplinskih mjera i vođenje evidencije o njima;e) organizacija i realizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje propisane dokumentacije i evidencije o njima;f) izdavanje javnih isprava;g) unos i obrada podataka o odgojno-obrazovnom radu u informacioni sistem upravljanja u obrazovanju (u daljem tekstu: EMIS) ih) druge poslove od značaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona.

(5) Ako škola u vezi s poslovima iz stava (2) ovog člana ili drugim poslovima koje obavlja na osnovu zakona i javnih ovlasti odlučuje o pravu, obavezi ili općem interesu učenika, roditelja ili

drugog fizičkog ili pravnog lica, dužna je postupati u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", br. 2/98 i 48/99), odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuje djelatnost koju obavlja.

Član 6.(Zabrana diskriminacije i političkog djelovanja)

(1) U školama je zabranjena svaka vrsta diskriminacije radnika zasnovane na spolu, rasi, seksu­alnoj orijentaciji, tjelesnom ili drugom nedostatku, bračnom stanju, boji kože, jeziku, religiji ili vjerovanju, uvjetima upošljavanja, napredovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom, etničkom ili socijalnom porijeklu, vezi s nekom nacionalnom zajednicom, imovini, rođenju, zbog upotrebe bilo kojeg zvaničnog jezika Bosne i Hercegovine u usmenom i pisanom izražavanju učenika ili na nekom drugom statusu.

(2) U školama je zabranjeno fizičko kažnjavanje, omalovažavanje i vrijeđanje ličnosti učenika, radnika i roditelja, kao i neprimjereno ponašanje koje narušava ugled škole, ugled prosvjetnog radnika i društva u cjelini.

(3) Ne može se vršiti diskriminacija učenika pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog učenika na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

(4) Škola se mora pridržavati odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj: 102/09).

(5) U školama je zabranjeno političko organiziranje i djelovanje pojedinaca i političkih partija.

(6) U školi se može uvesti video-nadzor, s ciljem zaštite sigurnosti učenika i osiguranja boljeg kvaliteta eksterne provjere znanja.

(7) Organiziranje i realiziranje izbornog procesa od strane nadležnog tijela u sklopu općih i lokalnih izbora je dozvoljeno u prostorijama škole samo u vrijeme kada se u školi ne realizira nastava.

Član 7.(Upotreba jezika i pisma u nastavi)

(1) Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada u školi se izvode na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik.

(2) U nastavi se koriste oba zvanična pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica), a popotrebi znakovno ili brajevo pismo.

(3) Do kraja četvrog razreda učenici će učiti oba pisma Bosne i Hercegovine.

(4) Nastava ili dio nastave može se izvoditi i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra.

Član 8.(Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine)

(1) U školi u kojoj učenici - pripadnici jedne nacionalne manjine čine najmanje jednu trećinu od ukupnog broja učenika, organizira se obrazovanje učenika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine, a ako čine jednu petinu, organizira se dodatna nastava o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva većina njihovih roditelja.

(2) Odluka o organiziranju nastave iz stava (1) na početku školovanja učenika donosi roditelj učenika.

(3) Nastava maternjeg jezika iz stava (1) ovog člana može se odvijati u okviru postojećeg odjeljenja, posebnom odjeljenju i grupi, pod uvjetima iz stava (1) ovog člana.

(4) Ako nastavu za učenike nacionalne manjine nije moguće organizirati u jednoj školi, ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar), može donijeti odluku da se ona organizira za učenike iste nacionalne manjine iz više škola na jednom za to odgovarajućem mjestu.

(5) Radi ostvarivanje prava iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo) će obezbijediti potrebna finansijska sredstva za edukaciju nastavnika koji će izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine, obezbijediti prostor i druge uvjete za izvođenje dodatne nastave i štampanje udžbenika na jezicima nacionalnih manjina.

(6) Nastavne planove i programe za rad s učenicima nacionalnih manjina, na jezicima nacionalnih manjina, uz konsultacije s Vijećem nacionalnih manjina Kantona Sarajevo donosi ministar.

(7) Nastavni materijal odgovara potrebama date nacionalne manjine i uključuje sadržaje iz jezika, književnosti, historije i kulture te nacionalne manjine.

II OSNIVANJE I PRESTANAK RADA ŠKOLE

Član 9.(Osnivač)

(1) Školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osnivač) uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada).

(2) Školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanton samostalno ili s drugim pravnim, odnosno fizičkim licem kada Kanton procijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes.

(3) Kanton može, u skladu s međunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenje škole iz stava (2) ovog člana za naše građane u inostranstvu.

(4) Rad odjeljenja iz stava (3) ovog člana finansira podnosilac zahtjeva.

(5) Za osnivanje, rad i statusne promjene škole, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ("Službeni list SR BiH", br.: 6/92, 8/93 i 13/94) u dijelu koji nije reguliran ovim zakonom.

(6) Prijedlog za osnivanje škole podnosi općina na čijoj teritoriji bi se škola nalazila u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i dugoročnim programom razvoja koji donosi osnivač.

(7) Osnivač škole ne može biti fizičko ili pravno lice pravosnažno osuđeno za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i duže.

Član 10.(Sredstva za osnivanje i rad škole)

(1) Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad škole, u skladu s pedagoškim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: standardi) i normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila (u daljem tekstu: normativi).

(2) Ako školu osniva više pravnih odnosno fizičkih lica, svoje međusobne odnose uređuju ugovorom.

(3) Standarde i normative iz stava (1) ovog člana, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.

Član 11.(Odluka o osnivanju)

(1) Odluka o osnivanju sadrži:a) naziv osnivača,b) naziv i sjedište škole,c) vrstu škole koja se osniva,d) izvore i način obezbjeđivanja sredstava za rad,e) nastavni plan i program po kom će se raditi,f) broj nastavnika i ostalih radnika,g) zgrade i objekte koji će biti obezbijeđeni i koji će se koristiti,h) ime lica koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati školu

i njegova ovlaštenja i odgovornosti,i) rok za donošenje pravila škole, imenovanje školskog odbora i direktora,j) druga pitanja značajna za rad škole.

(2) Privatne osnovne škole osnivaju se na osnovu propisa koji donosi ministar.

Član 12.(Uvjeti za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja i osnivanje škole)

(1) Škola može obavljati djelatnost odgoja i obrazovanja ako ima registriranu djelatnost obrazovanja i ako ispunjava standarde i normative u pogledu tehničkih, higijenskih, prostornih, kadrovskih, materijalnih i drugih uvjeta.

(2) Škola kao javna ustanova i ustanova može se osnovati:a) ako za to postoji javni interes za osnivanjem,b) ako su obezbijeđena sredstva za finansiranje,c) ako ima potreban broj nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u skladu s

nastavnim planom i programom i ovim zakonom,

d) ako su obezbijeđena sredstva za rad od strane osnivača,e) ako postoji dovoljan broj učenika za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu školu, 9 odjeljenja za centre za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika s teškoćama u razvoju (u daljem tekstu: centri), 12 odjeljenja za muzičku školu i osam odjeljenja za baletsku školu.

(3) Redovna škola, odnosno centri, mogu biti osnovani i kada nije osiguran dovoljan broj učenika za formiranje 18 odjeljenja, odnosno 9 odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog Ministra, a u skladu s odgovarajućim kriterijima.

(4) Bliže propise o utvrđivanju kriterija iz stava (3) ovog člana donosi Vlada na prijedlog ministra.

(5) Odluku o broju odjeljenja u privatnoj osnovnoj školi donosi školski odbor.

(6) Osnivač je dužan, uz zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjenosti uvjeta za osnivanje škole, Ministarstvu dostaviti:

a) osnivački akt,b) elaborat o opravdanosti osnivanja,c) podatke o licu ovlaštenom za zastupanje,d) dokaz o osiguranim uvjetima i garancije za osnivanje u pogledu unaprijed obezbijeđenih i planiranih finasijskih sredstava za osiguranje uvjeta za rad za period od najmanje pet godina ie) dokaz o uplati sredstava Ministarstvu u iznosu utvrđenom Odukom Vlade, a za potrebe troškova vođenja postupka osnivanja od faze podnošenja zahtjeva do okončanja postupka.

(7) Ministarstvo obavještava osnivača o urednosti i usklađenosti sa ovim zakonom dostavljenog zahtjeva i određuje rok za otklanjanje eventualno utvrđenih nedostataka.

(8) Smatra se da je osnivač odustao od zahtjeva ukoliko u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti iz stava (7) ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.

(9) Pravna lica osnovana u skladu sa zakonom mogu obavljati knjigovodstveno-računovodstvene poslove za potrebe škola.

Član 13.(Sadržaj elaborata)

Elaborat o opravdanosti osnivanja sadrži:a) podatke o osnivaču,b) sjedište i naziv,c) ciljeve,d) nastavni plan i program po kojem će se nastava realizirati,e) dokaz o ispunjenosti uvjeta utvrđenih standardima i normativima,f) dokaz o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za rad škole, kao ig) analizu opravdanosti osnivanja škole koja će uključivati da li novoformirana škola ugrožava egzistiranje najbliže ili susjedne škole.

Član 14.(Ekspertna komisija)

(1) Nakon dostavljanja zahtjeva iz člana 12. ovog zakona, ministar donosi poseban aktkojim imenuje ekspertnu komisiju radi razmatranja zahtjeva i Elaborata, te davanja stručnog mišljenja o društvenoj opravdanosti osnivanja škole.

(2) Članovima komisije iz stava (1) izdaje se rješenje s opisom poslova, rokovima za izvršenje i visini naknade za učešće u radu komisije.

(3) Ekspertnu komisiju iz stava (1) ovog člana, koja broji pet članova, obrazuje ministar izreda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja, predstavnika osnivača i predstavnika Ministarstva.

Član 15.(Davanje saglasnosti za osnivanje škole i eventualno imenovanje nove komisije)

(1) Ako je elaborat ocijenjen pozitivno od strane komisije iz člana 14. ovog zakona, Ministarstvo dostavlja Vladi, a Vlada dostavlja Skupšini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupšina) mišljenje na davanje saglasnosti za osnovanje škole.

(2) Rok za donošenje odluke o davanju saglasnosti od dana prijema je 60 dana.

(3) Nakon pribavljene odluke o davanju saglasnosti od Skupštine, Ministarstvo će u roku od 15 dana obavijestiti podnosioca zahtjeva.

(4) Podnosilac zahtjeva ima pravo prigovora na donesenu odluku od davanju saglasnosti u roku od 30 dana od dana prijeme odluke iz stava (2) ovog člana.

(5) Prigovorom se može tražiti izuzeće komisije iz člana 14. ovog zakona i imenovanje nove komisije.

(6) Komisiju iz stava (5) ovog člana obrazuje ministar iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovnja, predstavnika osnivača i predstavnika Ministarstva, koji nisu bili imenovani u ekspertnoj komisiji, s tim da se jedna trećina članova imenuje po prijedlogu osnivača škole u osnivanju.

(7) Članovima komisije iz stava (5) izdaje se rješenje s opisom poslova, rok od najduže 60 dana za izvršenje poslova i visini naknade za učešće u radu komisije.

(8) Vlada će donijeti odluku o odbijanju zahtjeva iz člana 12. ovog zakona ukoliko je izvještaj ekspertne i posebne ekspertne komisije negativan.

(9) Protiv odluke Vlade iz stava (8) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

(10) U slučaju negativnog mišljenja komisije iz člana 14. i stava (6) ovog člana, osnivač ima pravo nakon isteka roka od najmanje tri godine ponovo podnijeti zahtjev za pribavljnje saglasnosti za osnivanje škole.

Član 16.(Registar škola)

(1) Škola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar škola koji vodi Ministarstvo (u daljem tekstu: Registar).

(2) Bliži propis o postupku utvrđivanja uvjeta o sadržaju i načinu vođenja Registra donosi ministar.

(3) Provjeru uvjeta za upis u Registar vrši komisija koju formira ministar, a na zahtjev osnivača nakon ispunjenosti uvjeta i provedenog postupka iz čl. 12.,13.,14. i 15. ovog zakona.

(4) Na osnovu pozitivnog izvještaja komisije iz ovog člana, stav (3), ministar donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar.

(5) Škola se upisuje u Registar škola nakon upisa u Sudski registar i danom upisa stiče status pravnog lica.

Član 17.(Novoosnovana škola)

(1) Novoosnovana škola počinje s radom početkom naredne školske godine ako vanredne okolnosti ne nametnu drugačije rješenje.(2) Odluku o početku rada prije ili nakon početka školske godine donosi osnivač uz saglasnost ministra.

Član 18.(Javne isprave i pečat)

(1) Škola upisana u Registar obavezna je voditi dokumentaciju i evidenciju o odgoju i obrazovanju učenika i na osnovu nje izdavati javne isprave.

(2) Škola ima pečat koji se koristi kao dokaz autentičnosti svakog dokumenta koji škola izdaje.

Član 19.(Statusne promjene)

(1) Odluke o statusnim promjenama škole kao javne ustanove čiji je osnivač ili suosnivač Kanton donosi Skupština na prijedlog Vlade.

(2) Odluke o statusnim promjenama osnovne škole čiji osnivač nije Kanton donosi osnivač uz prethodnu saglasnost ministra.

(3) Odluka o statusnoj promjeni škole može se donositi najkasnije tri mjeseca prije početka primjene, a primjenjuje se od početka naredne školske godine.

Član 20.(Prestanak rada škole)

(1) Ministarstvo vrši provjeru uvjeta rada škole svake četiri godine, a po potrebi i češće.

(2) Ako se prilikom provjere ustanovi da škola ne obavlja djelatnost na način utvrđen ovim zakonom, ministar će rješenjem utvrditi rok za otklanjanje nepravilnosti koji ne može biti duži od šest mjeseci.

(3) Dok traje rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti iz stava (2) ovog člana i dok ne dobije rješenje kojim se potvrđuje da su utvrđene nepravilnosti otklonjene, škola ne može vršiti prijem i upis učenika niti obavljati druge aktivnosti koje su uvjetovane otklanjanjem utvrđenih nedostataka.

(4) Ako škola u roku iz stava (2) ovog člana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavještava Skupštinu koja obavezno u roku od 30 dana donosi rješenje o zabrani rada i nalaže brisanje škole iz Registra.

(5) Protiv rješenja Skupštine iz stava (4) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema.

(6) U slučaju prestanka rada škole, osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak započetog odgoja i obrazovanja, a zatečenim radnicima omogućiti nastavak rada u drugoj školi, u skladu sa Zakonom o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 26/16) , kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo i članom 88. ovog zakona.

(7) Učenike privatne škole koja je prestala s radom, obavezne su sa svog školskog područja primiti javne ustanove škole.

III OPĆI AKTI ŠKOLE

Član 21.(Opći akti škole)

(1) Opći akti škole su pravila škole koja donosi školski odbor škole, uz saglasnost ministra.

(2) Pravilima škole, pored pitanja utvrđenih zakonom, uređuje se:a) naziv, sjedište i pečat škole,b) osnivač škole,c) djelatnost škole,d) unutrašnja organizacija škole,e) odgojno-obrazovni rad u školi,f) prava i dužnosti učenika, nastavnika, stručnih saradnika,saradnika i drugih

radnika,g) vođenje pedagoške dokumentacije i evidencije,h) organi upravljanja, rukovođenja i stručni organi,i) saradnja škole i porodice,j) način predlaganja predstavnika roditelja učenika u školski odbor,k) formiranje i rad vijeća roditelja,l) formiranje i rad vijeća učenika,m) ostvarivanje javnosti rada škole,n) procedura za proglašenje učenika „vrhunskim sportistom“,o) organizacija rada u produženom ili cjelodnevnom boravku u školi,p) sadržaj i oblici društvene, kulturne, javne i sportske djelatnosti škole,r) opći akti koji se donose u školi kao i procedura njihovog donošenja,

s) uvjete za završavanje dva razreda za jednu školsku godinu,t) izricanje odgojno-disciplinskih mjera,u) disciplinske mjere koje se mogu izreći radnicima i postupak prema nastavniku

koji je udaljen iz nastavnog procesa kao i njegov daljnji radnopravni status,v) druga pitanja utvrđena ovim zakonom.

(3) Školski odbor, na prijedlog nastavničkog vijeća, donosi Pravilnik o kućnom redu s etičkim kodeksom koji je usaglašen s instrukcijom koju donosi ministar.

(4) Škola, pored akata iz st. (1) i (3) ovog člana ima i druge opće akte kojima se reguliraju pitanja bitna za rad škole, a koja nisu regulirana pravilima škole.

(5) Sva opća akta iz ovog člana, uključujući i budžet škole su javna i radnici imaju nesporno pravo uvida u iste.

IV VRSTE, TRAJANJE I ZAJEDNICA ŠKOLA

Član 22.(Vrste, trajanje i mreža škola)

(1) Ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja je škola, koja može biti:a) redovna,b) paralelna (muzička i baletska škola),c) centri.

(2) Redovna škola traje devet godina.

(3) Muzička škola svih odsjeka traje šest godina.

(4) Baletska škola traje šest godina.

(5) Mreža škola (u daljem tekstu: Mreža) obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.

(6) Mreža obavezno sadrži:a) popis škola u kojima se izvode:

-redovni programi odgoja i obrazovanja,- redovni programi i posebni programi za učenike sa teškoćama,- programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,- međunarodni programi,- eksperimentalni programi,- produženi boravak ili cjelodnevna nastava,

b) popis ustanova prostorno prilagođenih osobama s invaliditetom ic) popis škola u kojima se organizuje pedagoška i metodička praksa studenata.

(7) Mrežom se utvrđuje i školsko područje i područja na kojima se mogu osnovati nove škole ili uvesti novi obrazovni programi.

(8) Mreža se organizuje na način da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije upisnih područja, odnosno škola i programa odgoja i obrazovanja, te ispunjava uvjete i mjerila propisane Standardima i normativima.

(9) Dostupnost iz stava (8) ovog člana podrazumijeva mogućnost redovnog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoškolskom obvezniku u školi, drugoj ustanovi ili školskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i saobraćajnu povezanost koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(10) Racionalnu organizaciju školskih područja iz stava (8) ovog člana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

(11) Mreža se može izmijeniti na osnovu izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu Mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju škole, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj i udaljenost škola.

(12) U slučaju da je Mrežom utvrđeno područje ili izvođenje novog programa iz stava (7) ovog člana, škola, odnosno program moći će se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajući u obzir potrebna finansijska sredstva.

(13) Odluku o Mreži, na prijedlog ministra, donosi Vlada.

Član 23.(Zajednica osnovnih škola)

(1) Autonomija škole se ogleda i u pravu da se udružuje u jednu ili više zajednica osnovnih škola (u daljem tekstu: zajednica) radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo pravnog lica.

(2) Skupštinu zajednice škola čine direktor ili lice koje ovlasti i jedan nastavnik iz svake škole članice zajednice kojeg bira nastavničko vijeće.

(3) Prava, obaveze i međusobni odnosi škola udruženih u zajednicu utvrđuju se ugovorom.

(4) Zajednica ima pravila kojima se reguliraju poslovi, zadaci i rad zajednice, a donosi ih zajednica, uz saglasnost ministra.

(5) Zajednice škola se upisuju u Registar zajednica osnovnih škola koji vodi Ministarstvo.

(6) Registar se vodi u skladu sa članom 16. ovog zakona.

V NASTAVNI PLAN I PROGRAM, GODIŠNJI PROGRAM RADA I OSTALI OBLICI RADA

Član 24.(Nastavni plan i program/kurikulum)

(1) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program) do donošenja kurikuluma, kojim se prelazi na usvajanje sadržaja koji će imati definisane ishode učenja, odnosno mjerljive pokazatelje znanja koje je učenik usvojio, i koji će dovesti do jačanja učeničkih sposobnosti.

(2) Nastavni plan je školski dokument kojim se propisuju odgojno-obrazovna područja, odnosno nastavni predmeti koji će se izučavati u školi, redosljed izučavanja tih predmeta po razredima, sedmični i godišnji broj nastavnih časova za obavezne, fakultativne i izborne nastavne predmete, a u vezi s tim i struktura školske godine.

(3) Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redosljed nastavnih sadržaja u pojedinom nastavnom predmetu.

(4) Nastavni plan i program se bazira na principima individualizacije i diferencijacije, integrisanog učenja i podučavanja, aktivnog učenja i primjene naučenog, socijalne interakcije, razvoja socijalnih kompetencija, osiguranju sigurnog i stimulativnog okruženja za učenje, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju i partnerstva s porodicom i zajednicom.

(5) Bliži propis o nastavnim planovima i programima za sve vrste škola donosi ministar, u skladu sa zajedničkim jezgrom nastavnih planova i programa, koji se donose u skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju Bosne i Hercegovine.

(6) U školi čiji osnivač nije Kanton nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta može da ima najviše do 20% specifičnih sadržaja u odnosu na nastavni plan i program iz st. (2) i (3) ovog zakona.

(7) Na nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta i nastavni plan i program iz stava(6) ovog zakona saglasnost daje ministar.

(8) U trećem i šestom razredu provodi se eksterna procjena znanja, a na kraju završnog razreda utvrđuje se obaveza polaganja eksterne mature u skladu s pravilnikom koji donosi ministar.

(9) Škola je obavezna svake školske godine provoditi internu evaluaciju za sve nastavne predmete na način i u skladu sa kriterijma definisanim u pravilniku iz stava (8) ovog člana. O rezultatima interne evaluacije škola podnosi izvještaj Prosvjetno-pedagoškom zavodu.

(10) Ministar će osigurati da sadržaji koji promoviraju jednakost spolova budu sastavni dio nastavnog plana i programa.

(11) Škola je obavezna da u toku školske godine u potpunosti realizira nastavni plan i program.

(12) Ako se utvrdi da škola nije realizirala godišnji fond nastavnih časova, produžit će rad sve dok ne ostvari planirani godišnji fond nastavnih časova.

(13) Ministarstvo je obavezno da na kraju svake školske godine izvrši analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa.

(14) Ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini, u vremenskom periodu 1992­1995. godina, tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa.

Član 25.(Izborni predmeti)

(1) Škola će unapređivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.

(2) Imajući na umu različitost ubjeđenja/vjerovanja u Bosni i Hercegovini, učenici će pohađati časove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeđenjem ili ubjeđenjima njihovih roditelja.

(3) Škola ne može preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.

(4) Učenici koji ne žele pohađati vjeronauku neće ni na koji način biti dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.

(5) Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohađaju nastavni predmet vjeronauku/vjeronauk, a učenicima koji ne pohađaju vjeronauku/vjeronauk omogućit će se pohađanje jednog od alternativnih predmeta za koji se opredijeli većina učenika.

Član 26.(Rad škole/odjeljenja škole druge države)

(1) Druga država ili asocijacija država mogu organizirati rad škole/odjeljenja osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona u skladu s ovim zakonom i raditi po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države u skladu s vlastitim propisima.

(2) Rad škole/odjeljenja osnovne škole druge države vrši se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge države, izuzev iz nacionalne grupe predmeta.

(3) Prethodnu saglasnost za nastavne planove i programe iz stava (2) ovog člana daje ministar.

(4) Škola/odjeljenje iz stava (1) ovog člana upisuje se u poseban registar koji vodi Ministarstvo.

Član 27.(Godišnji program rada škole)

(1) Rad u školi u toku školske godine realizira se na osnovu godišnjeg programa rada škole (u daljem tekstu: godišnji program) čiji je sastavni dio školski razvojni plan.

(2) Godišnji program sadrži obavezne i druge oblike rada, kao i izvještaj o realiziranju godišnjeg programa za prethodnu školsku godinu.

(3) Nastavničko vijeće utvrđuje prijedlog godišnjeg programa na osnovu nacrta kojeg priprema direktor, a usvaja ga školski odbor.

(4) Škola, nakon usvajanja, dostavlja godišnji program rada u elektronskoj verziji, najkasnije do 15. oktobra za tekuću školsku godinu, i to po jedan primjerak: osnivaču, odnosno Ministarstvu i nadležnom organu općine.

Član 28.(Eksperimentalni program)

(1) Škola ima autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata da osmišljava, predlaže i realizira eksperimentalne programe vodeći računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu.

(2) Škola može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.

(3) Eksperimentalni program sadrži:

a) cilj, zadaću, obrazovne ishode, sadržaj;b) mjesto i način izvođenja;c) vrijeme potrebno za realizaciju programa;d) prostorne, kadrovske i druge uvjete;e) način stručnog praćenja i vrednovanja programa if) finansijska sredstva potrebna za realizaciju programa.

(4) Bliži propis o eksperimentalnim programima, uvjetima i načinu rada donosi ministar.

Član 29.(Vannastavne aktivnosti)

(1) U cilju razvijanja posebnih interesovanja učenika i njihovih skolonosti i sposobnosti, u školi se organiziraju i provode vannastavne aktivnosti.

(2) Zadaci i programski sadržaji vannastavnih aktivnosti iz stava (1) ovog člana planiraju se godišnjim programom rada škole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem društava, sekcija, klubova, grupa, učeničkih zadruga i drugih oblika.

(3) Rad učeničke zadruge, kao oblika vannastavne aktivnosti, preciznije se uređuje internim aktima škole.

(4) Učešće učenika u ovim aktivnostima je na dobrovoljnoj osnovi.

(5) Škola u prirodi, izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada predviđeni u godišnjem programu rada organiziraju se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

(6) Škola plivanja, škola skijanja, škola planinarenja kao i drugi specifični oblici nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj organiziraju se u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Član 30.(Pedagoška i metodička praksa studenata)

(1) U svim školama koje imaju prostorne i kadrovske kapacitete organizuje se pedagoška i metodička praksa za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima.

(2) Na prijedlog visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar određuje škole za obavljanje pedagoške i metodičke prakse i polaganje praktičnog dijela ispita, za studente koji se obrazuju na tim ustanovama.

(3) Ustanove iz stava (1) ovog člana sklapaju ugovore sa školama kojima reguliraju međusobne odnose.

Član 31.(Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi)

(1) Za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća, hroničnih i drugih bolesti ne mogu pohađati nastavu u školi, uz odobrenje Ministarstva, organizira se nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi, ako se učenik nalazi na dužem liječenju, te im omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita.

(2) Nastava iz stava (1) ovog člana se organizira u stacionarnim uvjetima koje preuzima škola najbliža zdravstvenoj ustanovi, odnosno škola koja ima kapacitete za ovaj vid nastave u kojoj je registrovano područno odjeljenje “Škole u bolnici”.

(3) Nastava u kući i u područnom odjeljenju „Škole u bolnici“ se izvodi po nastavnom planu i programu koje donosi ministar.

(4) Za nastavnike koji realizuju odgojno-obrazovni rad u “Školi u bolnici”, potrebno je osigurati dodatno stručno usavršavanje u skladu s potrebama učenika smješteni u zdravstvenoj ustanovi.

(5) Nastavnici i stručni saradnici koji izvode nastavu u stacionarnim ustanovama “Škola u bolnici” ostvaruju pravo na stimulativne mjere, a škole na dodatne materijalne troškove za ovu namjenu, u skladu s materijalnim mogućnostima.

(6) U stacionarnim ustanovama “Škola u bolnici” nastavni proces se realizuje na osnovu posebnog nastavnog plana koji donosi ministar, pri čemu nastavni čas traje 30 minuta dok dnevno opterećenje za učenike može biti najviše dva sata.

Član 32.(Nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Kantonu)

(1) Učenici, državljanini Bosne i Hercegovine, koji su dio osnovnog odgoja i obrazovanja završili u Bosni i Hercegovini, izvan Kantona, upisuju se u školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu uz obavezu polaganja razlike predmeta nakon obavljene ekvivalencije.

(2) Državljanima Bosne i Hercegovine koji su dio osnovnog odgoja i obrazovanja stekli u inostranstvu, te stranim državljanima i osobama bez državljanstva, omogućit će se obrazovanje u odgovarajućem razredu škole uz obavezu provođenja ekvivalencije svjedodžbi/odgovarajućeg dokumenta na osnovu kojih se upisuju, u skladu sa zakonom.

(3) Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo na osnovni odgoj i obrazovanje u skladu s ovim zakonom i važećim propisima, u skladu s konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila s drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama, kada se može osnovano zaključiti da će takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti više od tri mjeseca.

(4) Ekvivalenciju svjedodžbi iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo u skladu s Pravilnikom o ekvivalenciji svjedodžbi koji donosi ministar.

(5) Na prijedlog ministra Vlada donosi odluku o visini naknade za ekvivalenciju svjedodžbi.

VI ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE

Član 33.(Početak i trajanje školske godine)

(1) Školska godina počinje 1. septembra, a završava se 31. augusta naredne godine.

(2) Nastavna godina počinje prvog radnog dana u septembru tekuće, a završava se najkasnije do 30. juna naredne godine, osim ako ministar drugačije ne propiše školskim kalendarom.

(3) Školska godina počinje i završava intoniranjem državne himne i podizanjem zastave države Bosne i Hercegovine.

(4) Nastava u školi izvodi se po polugodištima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 35 nastavnih sedmica.

(5) Nastava u prvom i završnom razredu škole, iz stava (4) ovog člana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 34 nastavne sedmice.

(6) Nastava u prvom polugodištu počinje prvog radnog dana u septembru i završava se po pravilu 31. decembra tekuće kalendarske godine.

(7) Zimski odmor za učenike traje četiri sedmice i koristi se po pravilu nakon završetka prvog polugodišta.

(8) Proljetni odmor za učenike traje pet radnih dana i koristi se u prvoj sedmici aprila.

(9) Nastava u drugom polugodištu počinje poslije zimskog odmora i završava se nakon ispunjenja uvjeta iz st. (4) i (5) ovog člana.

(10) Odgojno-obrazovni rad izuzetno može trajati i kraće od vremena propisanog st. (4) i (5) ovog člana i može se prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine u slučaju proglašenja prirodne katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu na prijedlog ministra odluku donosi Vlada, kao i odluku o pomjeranju početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova.

(11) Ministar utvrđuje školski kalendar za svaku školsku godinu i objavljuje ga najkasnije do 30. juna tekuće godine za narednu školsku godinu.

(12) Ukoliko je osnivač škole vjerska zajednica odnosno crkva, nastavni kalendar za svaku školsku godinu donosi osnivač uz saglasnost ministra.

(13) Nastavni kalendar se donosi najkasnije dva mjeseca prije početka školske godine.

Član 34.(Dan nastavnika Kantona)

(1) Svjetski dan nastavnika - 5. oktobar ustanovljen je kao Dan nastavnika u Kantonu Sarajevo, i planira se školskim kalendarom.

(2) Dan nastavnika Kantona Sarajevo obilježava se kao radni nenastavni dan uz prigodan program (organizaciju literarnih i likovnih konkursa, sportskih takmičenja, okruglih stolova, humanitarnih akcija i drugih manifestacija) sa ciljem promocije njegovog značaja i uloge nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu.

Član 35.(Organiziranje odgojno-obrazovnog rada)

(1) Broj učenika u odjeljenju određuje se standardima.

(2) U školama čiji osnivač nije Kanton broj učenika u odjeljenju utvrđuje školski odbor te škole.

(3) Ukoliko u školi nema dovoljan broj učenika, nastava se može organizirati u kombinovani odjeljenjima koja se formiraju od učenika iz dva ili više razreda u jedno odjeljenje.

(4) Odgojno-obrazovni rad u školi može se izvoditi u jednoj smjeni, ako to dopuštaju prostorni, kadrovski i drugi uvjeti rada.

(5) Redovna nastava u prvoj smjeni počinje u 8,00 sati, a u drugoj smjeni se završava sa završetkom šestog nastavnog časa, najdalje u 19,30 sati.

(6) Raniji početak i završetak redovne nastave može odobriti ministar na osnovu opravdanog zahtjeva škole.

Član 36.(Organizacija nastave)

(1) Škola organizira nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici.

(2) Nastavni čas u osnovnoj školi traje 45 minuta, a u centrima 40 minuta, osim ako nastavnim planom i programom nije drukčije određeno.

(3) Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u odjeljenju ili u grupi u skladu sa nastavnim planom i programom.

(4) Za učenike I, II, III razreda može se organizovati fleksibilno trajanje nastavnog časa unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira.

(5) U toku sedmice učenici I, II i III razreda mogu imati najviše 20 časova svih oblika odgojno obrazovanog rada s tim da u toku dana ne mogu imati više od četiri časa redovne nastave.

(6) U toku sedmice učenici IV, V i VI razreda mogu imati najviše 25 časova nastave s tim da u toku dana ne mogu imati više od pet časova redovne nastave.

(7) U toku sedmice učenici VII, VIII i IX razreda mogu imati najviše 30 časova nastave s tim da u toku dana ne mogu imati više od šest časova redovne nastave.

(8) Nastavnik je obavezan u toku školske godine realizirati ogledni čas.

(9) Direktor škole može, u izuzetnim slučajevima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova.

(10) Ministar može, u izuzetnim okolnostima, odlučiti da produži ili skrati trajanje časova u pojedinim ili svim školama na području Kantona.

(11) Učenici u toku jednog nastavnog dana po rasporedu ne mogu imati dva časa istog predmeta, osim ako to ne zahtijeva organizacija rada i način izvođenja nastavnog predmeta.

Član 37.(Udžbenici)

(1) U školi se mogu koristiti samo udžbenici, radni udžbenici, priručnici, radni listovi i zbirke zadataka čiju je upotrebu odobrilo nadležno ministarstvo u skladu sa zakonom.

(2) Škola je dužna omogućiti besplatno korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava koje posjeduje.

Član 38.(Kućni red i etički kodeks)

(1) Školski odbor, uz konsultaciju sa sindikatom ili vijećem radnika, na prijedlog nastavničkog vijeća škole, a nakon provedene rasprave na vijeću roditelja i vijeću učenika, donosi Pravilnik o kućnom redu s etičkim kodeksom kojeg su se obavezni pridržavati sva lica koja borave u školskom prostoru.

(2) U školi je zabranjen svaki oblik reklame, davanja usluga i prodaja proizvoda drugih pravnih i fizičkih lica bez saglasnosti ministra.

(3) Pravilnik iz stava (1) ovog člana mora biti usaglašen sa instrukcijom koju donosi ministar.

(4) Etički kodeks donosi ministar.

VII PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Član 39.(Pedagoška dokumentacija i evidencija)

(1) U školi se u elektronskom i materijalnom obliku vodi pedagoška dokumentacija i evidencija u skladu s propisom koji donosi ministar.

(2) Direktor, pomoćnik direktora, nastavnici i stručni saradnici škole su obavezni uredno, blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju i odgovorni su za ažurnost njihovog vođenja.

(3) Podaci u matičnoj knjizi su trajne vrijednosti.

(4) Škola učeniku izdaje javnu ispravu.

(5) Škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju u skladu s propisom iz stava (1) ovog člana.

Član 40.(Vrsta i način vođenja evidencije)

(1) Škola vodi evidenciju o:a) učeniku,b) uspjehu učenika,c) odgojno-obrazovnom radu,d) radnicima,e) školskom inventaru.

(2) Evidencija iz stava (1) ovog člana vodi se u elektronskom i materijalnom obliku.

Član 41.(Informacioni sistem upravljanja u obrazovanju)

(1) S ciljem efikasnog funkcionisanja odgojno-obrazovnog sistema evidencija u elektronskom obliku iz člana 40, stav (2) ovog zakona se vodi kroz informacioni sistem upravljanja u obrazovanju (u daljem tekstu: EMIS) koji uspostavlja i kojim upravlja Ministarstvo.

(2) EMIS je sistem za prikupljanje, obradu i generisanje statističkih izvještaja na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja, a sastoji se od dva nivoa baza podataka:

a) školska baza, za čiji rad je zaduženo EMIS odgovorno lice u školi koje brine o njegovom funkcioniranju ib) ministarska baza za čiji rad je zaduženo EMIS odgovorno lice u Ministarstvu.

(3) Ministarsku bazu podataka čine objedinjene baze svih osnovnih škola koje se vode kao pojedinačne baze podataka.

(4) Obrada ličnih podataka u EMIS sistemu vrši se uz korištenje obaveznih mjera tehničke zaštite, koje uključuju pohranu u bazu podataka i pristup serveru, preko mreže kontrolisane s firewall-om. Podaci o prenosu od udaljenih korisničkih računara do servera i obratno zaštićeni su od prisluškivanja i izmjene. Zaštita se provodi upotrebom kriptografije, upotrebom HTTPS protokola i alternativno upotrebom VPN mreža.

Član 42.(Evidencija o učeniku)

(1) Evidenciju o učeniku čine podaci o njegovom identitetu (lični podaci), identitetu roditelja, obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom statusu, uspjehu učenika, te podaci o preporučenoj i pruženoj dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci.

(2) Lični podaci o učeniku iz stava (1) ovog člana su: ime i prezime učenika, jedinstveni matični broj, spol, datum rođenja, mjesto, općina i država rođenja, adresa, mjesto stanovanja, kontakt telefon, matični broj učenika, nacionalna pripadnost i državljanstvo.

(3) Lični podaci o roditelju učenika iz stava (1) ovog člana su: ime i prezime roditelja, adresa, mjesto, općina stanovanja, kontakt telefon, odnosno adresa elektronske pošte na koje je moguće prenijeti hitne poruke roditelju u vrijeme kada učenik boravi u školi.

(4) Podaci o obrazovnom statusu učenika iz stava (1) ovog člana su podaci o: vrsti škole i trajanju obrazovanja i odgoja, organizaciji odgojno-obrazovnog rada, obaveznim i izbomim predmetima, fakultativnim predmetima, stranim jezicima, podaci o individualno prilagođenom programu, dopunskoj i dodatnoj nastavi, cjelodnevnoj nastavi i produženom boravku, slobodnim aktivnostima za koje se opredijelio i drugim oblastima školskog programa u kojima učestvuje, učešću na takmičenjima, nagradama, izostancima, izrečenim odgojno-disciplinskim mjerama.

(5) Podaci o zdravstvenom statusu učenika iz stava (1) ovog člana obrađuju se radi osiguranja posebnih obrazovnih potreba učenika, a to su sljedeći podaci: o zdravstvenom statusu učenika (zdrav/bolestan), vrsti oboljenja, dijagnozi, terapiji, vrsti posebne potrebe i sl. Način obrade podataka o zdravstvenom stanju učenika se ureduje posebnim aktom koji donosi ministar.

(6) Podaci kojima se određuje socijalni status učenika, roditelja su: podaci o uvjetima stanovanja (stanovanje u stanu, kući, porodičnoj kući, podstanarstvu, domu, da li učenik ima svoju sobu i drugim oblicima stanovanja), udaljenosti domaćinstva od škole; stanju porodice (broj članova porodičnog domaćinstva, da li su roditelji živi, bračni status roditelja, njihov obrazovni nivo i zaposlenje), kao i podatak o primanju novčane socijalne pomoći i da li porodica može da obezbijedi užinu, knjige i pribor za učenje.

Član 43.(Evidencija o uspjehu učenika)

(1) Evidenciju o uspjehu učenika čine podaci kojima se utvrđuje postignut uspjeh učenika u učenju i vladanju i to: ocjene u toku klasifikacijskog perioda, zaključne ocjene iz nastavnih predmeta na kraju prvog i drugog polugodišta, rezultate na eksternoj maturi i podaci o izdatim javnim ispravama, podaci o razrednim, popravnim, kontrolnim i godišnjim ispitima, o rezultatima eksterne mature i drugim ispitima koji se obrađuju u skladu sa ovim zakonom.

(2) Evidencija iz stava (1) ovog člana vodi se i putem elektronskog dnevnika koji je sastavni dio EMIS sistema.

Član 44.(Evidencija o odgojno-obrazovnom radu)

Evidenciju o odgojno-obrazovnom radu čine podaci o: podjeli predmeta na nastavnike i rasporedu sati nastave i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada, udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima, rasporedu pismenih radova, obaveznim pismenim vježbama predviđenim nastavnim planom i programom, podaci o ostvarivanju školskog programa, saradnji s roditeljima i jedinicom lokalne samouprave i ostalim oblicima odgojno-obrazovnog rada, u skladu sa ovim zakonom.

Član 45.(Evidencija o radnicima)

(1) Evidenciju o radnicima čine sljedeći podaci: ime i prezime, jedinstveni matični broj građanina, spol, datum rođenja, mjesto, općina i država rođenja, adresa, mjesto, općina i država stanovanja, kontakt telefon, adresa elektronske pošte, nivo i vrsta obrazovanja, podaci o stručnom usavršavanju i stečenim zvanjima, podaci o državljanstvu, podatak o vrsti radnog odnosa, načinu i dužini radnog angažovanja, podaci o stručnom ispitu, podaci o zaduženjima i fondu časova nastavnika, stručnih saradnika, asistenata u nastavi i nenastavnog osoblja, plati i učešču u radu organa i tijela škole, a u svrhu ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Lični podaci iz stava (1) ovog člana se obrađuju za potrebe obaveznog obrazovanja, potrebe škole i Ministarstva.

Član 46.(Način prikupljanja podataka o učenicima za evidenciju)

(1) Lični podaci koji se obrađuju u EMIS-u potiču iz javnih isprava koje se pribavljaju po službenoj dužnosti ili ih dostavljaju roditelji i radnici.

(2) Izuzetno lični podaci koji se obrađuju u EMIS sistemu zavisno od prirode tih podataka mogu biti pribavljeni na propisanom obrascu EMIS, kao izjave i izjašnjenja roditelja.

(3) Na osnovu podataka unesenih u EMIS osnovna škola izdaje javne isprave elektronskim putem.

Član 47.(Obrada podataka)

Vrste, naziv, sadržaj obrazaca i način vođenja dokumentacije i evidencije u materijalnom obliku propisuje ministar Pravilnikom o vođenju pedagoške dokumentacije i evidencije.

Član 48.(Vođenje evidencije)

(1) Evidencija se vodi na bosanskom ili hrvatskom ili srpskom jeziku, latiničkim pismom u skladu sa ovim zakonom.

(2) Podaci u EMIS-u ažuriraju se na dan nastanka promjene, a najkasnije u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.

Član 49.(Rokovi čuvanja podataka)

(1) Lični podaci iz evidencije o učenicima i podaci iz evidencije o uspjehu učenika koji se odnose na zaključne ocjene na kraju školske godine i rezultati na eksternoj maturi čuvaju se trajno.

(2) Svi ostali podaci čuvaju se deset godina.

Član 50.(Svrha obrade i zaštite podataka)

(1) Svrha obrade podataka je obezbjeđivanje indikatora u obrazovanju, radi praćenja efikasnog i kvalitetnog funkcionisanja odgojno-obrazovnog sistema, planiranja obrazovne politike praćenje, proučavanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog nivoa učenika, profesionalnog statusa i usavršavanja nastavnika, rada obrazovnih ustanova, efikasno finansiranje sistema obrazovanja i stvaranje osnova za provođenje istraživanja u oblasti obrazovanja.

(2) Sve osobe koje dolaze u kontakt s podacima u informacionom sistemu upravljanja u obrazovanju, odnosno podacima koji su u bazu uskladišteni moraju biti upoznati da dolaze u kontakt s podacima koji predstavljaju službenu tajnu, te da se moraju pridržavati Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br.: 49/06, 76/11 i 89/11) i da svaka zloupotreba podataka iz baze podataka za sobom povlači odgovornost kao i sankcije u skladu sa zakonom.

(3) Za potrebe naučno-istraživačkog rada i prilikom izrade obrazovno-statističkih analiza, lični podaci koriste se i objavljuju na način kojim se obezbjeđuje zaštita identiteta učesnika odgojno- obrazovanog procesa.

(4) Podaci iz dokumentacije i evidencije moraju biti zaštićeni od zloupotrebe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama zakona i Pravilnikom o primjeni informacionog sistema EMIS u Kantonu, a kojeg donosi ministar najkasnije u roku od dvanaest mjeseci nakon usvajanja ovog zakona.

(5) Detaljnije upute o načinu prikupljanja podataka, osoblja koji su ovlašteni da koriste informacije sadržane u pojedinačnim datotekama, način snimanja i prijenosa ličnih podataka,

način njihovog uništavanja nakon isteka roka čuvanja i druge postupke i mjere zaštite propisuje pravilnikom iz stava (4) ovog člana.

(6) Ovlaštenje za pristup i nivoe pristupa podacima iz EMIS-a odobrava ministar.

VIII SAMOVREDNOVANJE, VANJSKO VREDNOVANJE I STRATEŠKO PLANIRANJE

Član 51.(Samovrednovanje)

(1) Škola po potrebi, a najmanje jedanput u dvije godine provodi postupak samovrednovanja rada rukovodnog i nastavnog osoblja, odnosno uspješnosti realiziranja nastavnih programa u skladu s pravilnikom u kojem su sadržani kriteriji samovrednovanja, a koji donosi ministar.

(2) Samovrednovanjem se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivnog odnosa učenik- nastavnik, korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema učeniku na nastavi i na provjerama znanja, kao i drugi elementi utvrđeni pravilnikom iz stava (1) ovog člana.

Član 52.(Vanjsko vrednovanje)

(1) U školama se radi unapređenja kvaliteta rada odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje.

(2) Vanjsko vrednovanje se provodi u skladu sa pravilnikom iz člana 51. stav (1) ovog zakona.

(3) Škole su obavezne koristiti sve pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.

(4) Rezultate vrednovanja rada rukovodnog, nastavnog, stručnog i drugog osoblja škola je obavezna analizirati i isti čine sastavni dio personalnog dosijea svakog radnika škole.

Član 53.(Strateško planiranje)

(1) Školski odbor na prijedlog direktora utvrđuje Plan kadrovskih potreba za naredni četverogodišnji period koji se donosi kontinuirano.

(2) Školski odbor donosi Školski razvojni plan koji predlaže direktor škole za njegov mandatni period, nakon konsultacija s nastavničkog vijećem.

(3) Ministar donosi akt kojim se preciznije uređuju jedinstveni parametri za sistem uspostave i osiguranja kvalitetom u školama Kantona.

IX UČENICI

Član 54.(Školsko područje)

(1) Školsko područje je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu školu na osnovu prebivališta, odnosno CIPS prijave.

(2) Ministarstvo na prijedlog Općinskog vijeća na čijoj teritoriji se nalazi škola utvrđuje školsko područje za svaku javnu ustanovu-školu uz saglasnost Ministarstva i poštivanje principa iz člana 22 ovog zakona, s kojeg je obavezna škola upisati djecu kao školske obveznike izuzev za paralelne škole i Centre koji upisuju djecu sa više općina.

(3) Pri utvrđivanju školskog područja poštovat će se osnovni princip, a to je da se učenicima omogući pohađanje škole koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja.

(4) Škola može na svom školskom području organizirati nastavu i u područnim školama, a u skladu sa standardima i normativima.

(5) Škola kojoj osnivač nije Kanton, upisuje školske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima učenika neovisno o školskom području, o čemu je obavezna obavijestiti školu sa čijeg su školskog područja upisani učenici.

(6) Na osnovu odobrenja ministra u školu kao javnu ustanovu se može upisati i učenik koji ima prebivalište na području druge općine na teritoriji Kantona Sarajevo, odnosno na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko škola ispunjava uslove propisane Standardima i normativima.

Član 55.(Školski obveznik)

(1) Osnovni odgoj i obrazovanje počinje upisom u prvi razred škole i obavezno je za svu djecu, od šeste do 15 godine života.

(2) Školskim obveznikom redovne škole smatra se dijete koje do 1. marta tekuće godine navrši pet i po godina života.

(3) Škola koja ima odgovarajuće prostorne i kadrovske uvjete može omogućiti upis u školu djetetu koje je mlađe od utvrđene starosne dobi predviđene za početak obaveznog odgoja i obrazovanja, uz pismeni zahtjev roditelja i ako škola, nakon što razmotri preporuke Komisije za upis učenika u prvi razred, bude sigurna da je to u najboljem interesu djeteta.

(4) Upis djeteta iz stava (3) ovog člana može se izvršiti samo ako dijete do kraja kalendarske godine puni šest godina života.

(5) Na osnovu mišljenja Komisije iz stava (3) ovog člana, školski obveznik se može privremeno osloboditi upisa u redovnu školu, najdalje do navršenih sedam godina života.

Član 56.(Uvjeti za upis učenika)

(1) Prije upisa u prvi razred škole utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta radi redovnog, prijevremenog upisa ili odgode upisa u prvi razred škole.

(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje Komisija za upis učenika u prvi razred sastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavnika razredne nastave iz škole, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

(3) Komisiju iz stava (2) ovog člana za svaku školsku godinu, na prijedlog nastavničkog vijeća, imenuje direktor škole o čemu donosi rješenje.

Član 57.(Upis učenika)

(1) Upis u redovnu školu obavlja se u aprilu i u izuzetnim opravdanim slučajevima u augustu na osnovu spiskova školskih obveznika koje školama dostavlja nadležni organ općine na čijoj teritoriji se nalazi škola, najkasnije do početka upisnog roka.

(2) Roditelj kod prijavljivanja djeteta za upis u školu dostavlja: izvod iz matične knjige rođenih; ljekarsko uvjerenje o psihofizičkom stanju djeteta za upis u školu i zdravstvenom statusu s opisom poteškoća i uvjerenje/certifikat o pohađanju obaveznog predškolskog programa za djecu u godini pred polazak u školu.

(3) Upis u prvi razred škole čiji osnivač nije Kanton vrši se na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja.

(4) S roditeljima učenika koji budu upisani u školu iz stava (3) ovog člana škola je obavezna zaključiti ugovor.

(5) Upis u osnovnu muzičku školu i osnovnu baletsku školu vrši se u mjesecu maju odnosno augustupod uvjetom da se u maju nije prijavio potreban broj učenika.

(6) Osnovna muzička i osnovna baletska škola mogu organizirati razredne ispite za učenike, a osnovna muzička škola i za odrasle u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o obrazovanju odraslih.

(7) Muzička i baletska škola mogu organizirati odjeljenja pripremnog razreda.

(8) U muzičku i baletsku školu može se upisati učenik:a) u pripremno odjeljenje nakon završenog II razreda redovne škole ib) u I razred nakon završenog III razreda redovne škole.

(9) Izuzetno talentirani učenici mogu se, na prijedlog komisije za upis učenika, upisati u muzičku i baletsku školu i ranije, nego je predviđeno stavom (7) ovog člana.

(10) Škola je obavezna da po obavljenom upisu školskih obveznika dostavi izvještaj o upisu osnivaču, Ministarstvu i općini na čijem području se nalazi, najkasnije do 1. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 31. augusta za djecu koja se upišu u augustu.

Član 58.(Prelazak učenika iz škole u školu)

(1) Prelazak učenika koji nije posljedica odgojno disciplinske mjere iz jedne škole u drugu koja ostvaruje isti obrazovni program, vrši se na osnovu pisanog akta - prevodnice, uz obavezu škole

iz koje učenik prelazi da u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje prevodnice, službenim putem dostavi prevodnicu školi u koju učenik prelazi.

(2) Škola u koju učenik prelazi je obavezna da školu iz stava (1) ovog člana u roku od dva dana od dana upisa učenika obavijesti o statusu učenika.

(3) Škola iz koje učenik odlazi ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana prijemu obavijesti o upisu učenika u drugu školu.

(4) Ukoliko učenik iz neopravdanih razloga ne pohađa nastavu ili ne nastavi školovanje u narednom razredu u školi u kojoj je zavšio ili škola nema informacija o njegovom statusu, dužna je u roku od 15 dana pismenim putem obavijestiti Službu za socijalni rad nadležne općine.

(5) Dok se ne riješi pitanje statusa učenika iz stava četiri ovog člana škola je dužna voditi evidenciju o odsustvovanju učenika.

Član 59.(Izuzeci od redovnog pohađanja škole)

(1) Lice starije od 15 godina koje ne pohađa redovnu školu (u daljem tekstu: odrasli) može sticati osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i Zakonom o obrazovanju odraslih.

(2) Učenik koji navrši 15 godina starosti nema obavezu da pohađa redovnu osnovnu školu.

(3) Učenik koji je mlađi od 15 godina, a za svojom generacijom zaostaje tri i više godina, može biti izuzet od obaveze redovnog pohađanja škole i biće mu omogućeno polaganje razrednog ispita.

(4) Učenik iz stava (2) ovog člana može završiti odgovarajuće razrede besplatnim vanrednim obrazovanjem, uz obavezno pohađanje instruktivne nastave.

(5) Služba za socijalnu zaštitu se obavezuje da vodi brigu o načinu završetka osnovnog obrazovanja ukoliko roditelji to nisu u mogućnosti.

Član 60.(Nadareni učenici)

(1) Pedagog škole u saradnji sa predmetnim nastavnikom prepoznaje, prati i potiče nadarene učenike, te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

(2) Izuzetno, učeniku koji u prethodnom razredu ostvari odličan opći uspjeh i primjerno vladanje i ostvaruje izuzetne rezultate propisane programom za nadarene učenike, može se odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine.

(3) Odluku iz stava (2) ovog člana donosi nastavničko vijeće.

(4) Bliži propis o programu za nadarene učenike donosi ministar.

Član 61.(Učenici s problemima u ponašanju)

(1) Za učenike s problemima u ponašanju koje utvrdi pedagoško psihološka služba škole ili zdravstvena ustanova provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman.

(2) Vlada preko resornih ministarstava u saradnji sa školama, roditeljima, učenicima, organima lokalne samouprave i nevladinih organizacija promovira i provodi akcione planove za prevencije i odgovarajuće intervencije sa ciljem zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja, zloupotrebe djece i mladih, zloupotrebe droge, alkohola i drugih opijata, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika.

(3) Realiziranjem planova iz stava (2) ovog člana škola u godišnjem programu rada planira aktivnosti sa ciljem promoviranja i razvijanja partnerstva škole, roditelja i lokalne sredine, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje odgojno-obrazovne funkcije škole te interesa i potreba škole.

(4) Način i oblik provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana iz stava (1) ovog člana se provodi u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

Član 62.(Sigurnost i socijalna zaštita učenika)

(1) Škola, zajedno s ustanovama za socijalnu zaštitu, prati socijalne probleme učenika i poduzima mjere da svaki učenik dobije pomoć i savjet potreban za prevazilaženje takvih problema.

(2) Škole su obavezne:a) stvarati uvjete za zdrav mentalni i fizički razvoj te socijalnu dobrobit učenika;b) sprječavati neprihvatljive oblike ponašanja;c) brinuti se o sigurnosti učenika;d) osigurati uvjete za uspješnost svakog učenika u učenju i vladanju;e) pratiti zdravstveno stanje učenika dok boravi u školi i o tome obavještavati ljekare primarne zdravstvene zaštite i roditelje;f) voditi evidenciju o neprihvatljivim oblicima ponašanja učenika u skladu s propisom koji donosi ministar ig) pružati savjetodavni rad učenicima.

(3) Tokom boravka učenika u školi, škole mogu organizirati ishranu učenika u skladu s Pravilnikom o ishrani u školama koji, uz konsultacije s Ministarstvom zdravstva Kantona Sarajevo, donosi ministar.

(4) Težina školske torbe određena je pedagoškim standardima i normativima.

(5) Škola ima obavezu praćenja i provođenja odredbe iz stava (4) ovog člana.

Član 63.(Prava i obaveza zaštite prava učenika)

(1) Škola je obavezna na početku školske godine upoznati učenike i roditelje učenika s njihovim pravima, dužnostima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom i pravilima, kao i o nadležnostima određenih institucija za rješavanje problema.

(2) Svi učesnici odgojno-obrazovnog procesa dužni su preduzimati mjere zaštite prava učenika, te o svakom kršenju tih prava, posebno o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloupotrebe, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja učenika, odmah obavijestiti direktora koji je dužan postupiti u skladu sa zakonom.

(3) Bliži propis o načinu postupanja lica iz stava (2) ovog člana u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, propisuje ministar.

(4) Škola je obavezna postupati u skladu sa Smjernicama za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini.

Član 64.(Prijevoz učenika)

(1) Osnivač škole kao javne ustanove posebnim sporazumom u saradnji sa Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo osigurava da učenik, koji stanuje na udaljenosti većoj od dva kilometra od škole koju pohađa, ima besplatan prijevoz do te škole.

(2) Ako se učenik škole iz stava (1) ovog člana upiše u školu izvan školskog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika, s izuzetkom učenika koji pohađaju centre.

(3) U slučaju da učenik ima većih problema u kretanju, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo osigurava prijevoz neovisno o udaljenosti između mjesta stanovanja učenika i škole.

(4) Prijevoz učenika može se organizirati u sistemu redovnog gradskog prijevoza ili posebno osiguranim prijevoznim sredstvima.

(5) Obaveze iz st. (1), (3) i (4) ovog člana, regulišu se posebnim sporazumom između Ministarstva i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo.

(6) Učenici koji pohađaju centre i nemaju posebno organizovan prijevoz za učenike, osnivač, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja Kantona Sarajevo osigurava prijevoz i za pratioca.

Član 65.(Vijeće učenika)

(1) U školi se osniva vijeće učenika koje čine predstavnici učenika svakog odjeljenja škole.

(2) Uloga vijeća učenika je:a) promoviranje interesa škole u zajednici na čijem području se nalazi škola,b) prezentiranje stavova učenika nastavničkom vijeću,c) podsticanje angažiranosti učenika u radu škole,d) informiranje školskog odbora o svojim stavovima, kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom.

(3) Detaljni propisi o načinu izbora, djelokrugu rada i funkcioniranju vijeća učenika kao i druga prava i obaveze učenika u radu uređuju se pravilima škole.

X UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Član 66.(Podrška učenicima sa teškoćama u razvoju)

(1) Podrška učenicima sa teškoćama u razvoju (u daljem tekstu:učenici sa teškoćama), podrazumijeva podršku učenika sa:

a) oštećenjem vida,b) oštećenjem sluha,c) poremećajima govorno - jezičke komunikacije,d) motoričkim teškoćama,e) intelektualnim teškoćama,f) poremećajima u ponašanju,g) poremećajima iz spektra autizma,h) specifičnim teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija),i) poremećajem pažnje i hiperaktivnosti,j) emocionalnim poremećajima,k) kombinovanim razvojnim teškoćama.

(2) Na osnovu teškoća iz stava (1) ovoga člana učenik ostvaruje pravo na odgovarajući program školovanja prema mogućnostima, potrebama i interesima učenika.

(3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz stava (1) ovog člana, donosi ministar na prijedlog centra.

Član 67.(Centri)

(1) Ustanove osnovnog odgoja, obrazovanja i rehabilitacije za učenike sa teškoćama su centri kao javne ustanove.

(2) Centri mogu funkcionisati i sa manjim brojem odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva, a u skladu s odgovarajućim kriterijima koje donosi ministar.

(3) Centri imaju pravo na posebna budžetska sredstva u cilju realizacije produženog stručnog tretmana i prilagođavanja školskog okruženja potrebama učenika, kao i stručne podrške učenicima s teškoćama u redovnim školama.

Član 68.(Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija učenika s teškoćama)

(1) U centru se realizira nastavni plan i program za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika sa teškoćama, u skladu sa vrstom teškoće.

(2) Centar ima status pravnog lica u čijoj se djelatnosti, osim osnovnog odgoja i obrazovanja, realiziraju i programi drugih nivoa odgoja i obrazovanja, rana intervencija, predškolski odgoj i obrazovanje, opsevaciono-dijagnostički postupci, radno osposobljavanje, te predlaganje primjerenog oblika školovanja učenika sa teškoćama. Za te učenike može biti organiziran i cjelodnevni boravak.

(3) Centar u skladu s mogućnostima vrši doedukacju nastavnika, asistenata i roditelja učenika sa teškoćama iz redovne osnovne škole.

(4) Mogućnost prelaska učenika iz centra u redovnu školu, i iz redovne škole u centar utvrđuje se na osnovu zahtjeva škole, opservacije i obavezujućeg nalaza i mišljenja mobilnog stručnog tima centra koji se sastoji od defektologa odgovarajućeg profila, psihologa, pedagoga, a po potrebi i drugih stručnjaka, te mišljenja stručnog tima škole, kako bi se omogućio nesmetani napredak u obrazovanju i socijalizaciji učenika.

Član 69.(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni rad s učenicima s teškoćama u redovnim školama)

(1) Odgojno-obrazovni rad sa učenicima sa teškoćama, realizira se u redovnim osnovnim školamana osnovu principa inkluzivnog odgoja, obrazovanja i rehabilitacije uz prethodno obezbjeđenje neophodne stručne podrške.

(2) Proces odgoja i obrazovanja učenika sa teškoćama u redovnoj školi realizira se uz stručnu podršku defektologa odgovarajućeg profila i drugih stručnjaka po potrebi, te podrške asistenata za učenike sa teškoćama u skladu sa pedagoškim standardima i normativima.

(3) Škola je obavezna da na posebnim obrascima vodi evidenciju o učenicima sa teškoćama u skladu sa pravilnikom koji donosi ministar.

(4) Inkluzivno obrazovanje u školama se odvija u skladu sa Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika sa teškoćama u razvoju koji donosi ministar.

Član 70.(Individualno prilagođeni program)

(1) Individualno prilagođeni program za učenike s teškoćama u redovnim školama izrađuje stručni tim centra u skladu s utvrđenom vrstom teškoće (defektolog odgovarajućeg profila, psiholog, pedagog) na prijedlog razrednog ili predmetnih nastavnika iz redovne škole.

(2) Stručni tim prati realizaciju individualno prilagođenog programa s kojim treba da bude upoznat i roditelj učenika.

(3) Nastavničko vijeće u redovnoj školi na prijedlog direktora na vremenski period od dvije godine formira stručni tim koji čine: defektolog odgovarajućeg profila, psiholog, pedagog ili pedagog-psiholog, nastavnik razredne ili predmetne nastave, te drugi stručnjaci po potrebi.

(4) Učenicima sa teškoćama koji su završili razred po individualno prilagođenom planu i programu, škola izdaje odgovarajuće dokumente u skladu sa pravilnikom iz člana 69. stav (4.) ovog zakona, te Pravilnikom o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika sa teškoćama osnovnih i srednjih škola Kantona, koji donosi ministar.

Član 71.(Upis učenika s teškoćama)

(1) Upis učenika sa teškoćama u redovne osnovne škole i centre vrši stručna komisija na osnovu ovog zakona i pravilnika iz člana 69. stav (4.) ovog zakona.

(2) Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, preciznije se uređuje postupak utvrđivanja psiho­fizičkog stanja djeteta/učenika, sastav stručne komisije i druga bitna pitanja u vezi upisa učenika.

(3) Roditelji učenika su dužni pribaviti nalaz i mišljenje ljekara odgovarajuće specijalnosti i dostaviti ga Komisiji za upis djece dorasle za upis u školu.

(4) Članovi stručne komisije obavljaju poslove u vezi s utvrđivanjem psihofizičkoga stanja djeteta u sklopu redovnih sedmičnih radnih obaveza.

(5) Na osnovu nalaza i mišljenja komisije iz stava (1) ovog člana, centar za opservaciju i dijagnostiku, predlaže najadekvatniji oblik školovanja u skladu s mogućnostima djeteta.

(6) Upis u centre vrši se tokom cijele školske godine na osnovu nalaza i mišljenja stručnog tima centra nakon završenog opservaciono-dijagnostičkog procesa.

(7) Ako u toku školovanja kod učenika nastupe okolnosti koje zahtijevaju promjenu oblika školovanja škola će u toj školskoj godini uputiti učenika na opservaciono-dijagnostički proces u centar. Stručni tim centra, shodno utvrđenoj vrsti teškoće, odrediti će primjeren oblik daljnjeg školovanja.

(8) Načini, postupci i elementi praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika sa teškoćama u osnovnoj školi, prava i obaveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i direktora u provođenju postupaka vrednovanja tokom školske godine, te prava i obaveze roditelja utvrditi će se na osnovu pravilnika iz člana 70. stav (4) ovog zakona.

XI PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE UČENIKA

Član 72.(Ocjenjivanje znanja učenika)

(1) Ocjenjivanje od prvog do devetog razreda vrši se javno i kontinuirano, broj čanim i opisnim ocjenama.

(2) Opisno ocjenjivanje primjenjuje se samo u prvom razredu na osnovu definiranih ishoda pojedinih predmeta definiranih nastavnim planom i programom izuzev u paralelnim školama gdje se u prvom razredu zaključuje broj čana zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno, na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

(3) Za učenike škole od drugog razreda brojčana zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi se na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine.

(4) Brojčane zaključne ocjene su: odličan (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

(5) Pored ocjena, evidentiraju se i karakteristike učenika vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, sposobnosti, vrline, karakteristike ličnosti, ali i probleme, teškoće, slabosti, posebne osobine i slično, u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena uz zaštitu ličnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

(6) Karakteristike iz stava (5) ovog člana se evidentiraju u pedagoški karton učenika, kojeg škola proslijeđuje srednjoj školi u koju se upisao učenik nakon informacije o upisu i zahtjeva te škole.

(7) Ocjena iz određenog predmeta isključivo se tiče obrazovnog dijela.

(8) Bliže propise o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika donosi ministar.

Član 73.(Ocjene iz vladanja)

(1) U školi se od početka IV razreda do kraja školovanja ocjenjuje i vladanje učenika, izuzev u paralelnim školama gdje se vladanje učenika ocjenjuje od I razreda.

(2) Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.

(3) Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik razredne nastave, odjeljensko vijeće, nastavničko vijeće i direktor, a u predmetnoj nastavi razrednik, odjeljenjsko vijeće na prijedlog razrednika, direktor na prijedlog odjeljenskog vijeća i nastavničko vijeće na prijedlog direktora.

(4) U javne isprave u koje se upisuje opći uspjeh učenika, upisuje se i ocjena iz vladanja.

Član 74.(Zaključivanje ocjena)

(1) Opći uspjeh učenika redovne i paralelene škole i rezultati postignuća učenika iz nastavnih predmeta utvrđuju se na kraju svakog polugodišta.

(2) Opći uspjeh učenika utvrđuje se na osnovu zaključenih ocjena iz svih nastavnih predmeta koji se ocjenjuju broj čano.

(3) Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodišta obavezno zaključuje i učenicima javno u odjeljenju saopštava predmetni nastavnik, a u slučaju njegove spriječenosti nastavnik kojeg ovlasti direktor.

(4) Direktor škole sredinom oba polugodišta vrši analizu realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na postignuća učenika i kontinuitet u ocjenjivanju i prezentira je nastavničkom vijeću.

(5) Učenik je ostvario pozitivan opći uspjeh na kraju polugodišta, odnosno na kraju školske godine, ukoliko iz pojedinačnih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1).

(6) Učenik je završio razred:a) odličnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 4,50b) vrlodobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 3,50c) dobrim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,50d) dovoljnim uspjehom ako je postigao srednju ocjenu najmanje 2,00.

(7) U javne isprave u koje se upisuje opći uspjeh učenika, pored ocjene odličan, vrlodobar, dobar i dovoljan, upisuje se i prosječna ocjena općeg uspjeha zaokružena na dvije decimale.

Član 75.(Prevođenje učenika u naredni razred i ponavljanje razreda)

(1) Učenik nije s uspjehom završio razred ako na kraju školske godine ima zaključnu ocjenu nedovoljan (1).

(2) Učenici I razreda čija postignuća na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne godine nisu zadovoljavajuća, odnosno učenici II i III razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili više ocjena nedovoljan (1) prevode se u naredni razred.

(3) Učenik iz stava (2) ovog člana koji po treći put stekne uvjet za prevođenje u naredni razred ponavlja razred koji je posljednji pohađao.

(4) Roditelji učenika iz stava (2) ovog člana mogu zahtijevati da njihovo dijete ponavlja razred bez obzira na sticanje uvjeta za prevođenje u naredni razred.

(5) Konačnu odluku o ponavljanju razreda donosi nastavničko vijeće škole.

(6) Učenik IV, V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.

(7) Učenik od I - VI razreda paralelne osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) upućuje se na popravni ispit, a učenik koji ima dvije i više ocjena nedovoljan (1) upućuje se na ponavljanje razreda.

(8) Učenik koji ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred.

(9) Učenik IV, V, VI, VII, VIII i IX razreda redovne škole, koji na kraju nastavne godine ima više od dvije ocjene nedovoljan (1) ponavlja razred.

(10) Učenik završnog razreda koji na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) može biti izuzet od odredbe iz stava (6) ovog člana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili augustovskom ispitnom roku.

(11) Učeniku iz stava (10) ovog člana koji se prijavi da popravni ispit polaže u junskom ispitnom roku, škola je dužna organizirati polaganje popravnog ispita. U slučaju da na ovom popravnom ispitu učenik dobije ocjenu nedovoljan (1), upućuje se da ponovi razred.

(12) Učenik koji je upućen da ponovi određene razrede može zadržati status redovnog učenika do navršene 17. godine života, a u slučaju nemarnog odnosa prema učenju i neprimjerenog ponašanja može, po odluci nastavničkog vijeća, izgubiti status redovnog učenika škole s navršenih 15 godina života.

Član 76.(Ulaganje prigovora na zaključnu ocjenu)

(1) Roditelj učenika ima pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju nastavne godine.

(2) Prigovor se podnosi odjeljenskom vijeću, u roku od tri radna dana od dana saopštavanja ocjene. Prigovorom se može tražiti i izuzeće predmetnog nastavnika u vezi sa stavom (7) ovog člana.

(3) Odjeljensko vijeće je obavezno svaki prigovor razmotriti najkasnije dva dana od prijema prigovora i o istom sačiniti mišljenje.

(4) Odjeljensko vijeće je obavezno da izvrši analizu ocjena zaključenih od strane nastavnika i u slučaju nepravilnosti o tome sačiniti mišljenje.

(5) Odjeljensko vijeće odmah dostavlja prigovor i mišljenje iz st. (3) i (4) ovog člana nastavničkom vijeću na odlučivanje.

(6) Nastavničko vijeće obavezno je da u roku od tri dana od dana dostavljanja prigovora i mišljenja iz stava (5) ovog člana donese odgovarajuću odluku.

(7) Ako nastavničko vijeće donese odluku o usvajanju prigovora, koja podrazumijeva potrebu provjere znanja učenika, obavezno je imenovati komisiju za provjeru znanja.

(8) Komisija iz stava (7) ovog člana obavezna je izvršiti provjeru znanja učenika u roku od dva dana od dana donošenja odluke.

(9) Način polaganja ispita pred komisijom iz stava (7) ovog člana i druga pitanja bitna za rad komisije uređuju se pravilima škole.

(10) Ocjena komisije je konačna.

(11) Ako nastavničko vijeće donese odluku o odbijanju prigovora, ista je konačna.

Član 77.(Izuzimanje učenika od realizacije nastavnih sadržaja iz nastavnog predmeta)

(1) Učenik koji iz zdravstvenih razloga ne može učestvovati u realizaciji nastavnih sadržaja iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja, biće privremeno ili trajno izuzet iz tih aktivnosti.

(2) Na osnovu mišljenja nadležne zdravstvene ustanove, učesnik ne učestvuje u realizaciji sadržaja iz stava (1) ovog člana.

(3) Ako se stav (1) ovog člana primjenjuje na nastavni predmet, učenik će iz tog predmeta dobiti ocjenu na osnovu drugih sadržaja predmeta iz kojih učenik nije izuzet.

(4) Odluku o izuzimanju učenika iz određenih aktivnosti na period do dvije sedmice donosi predmetni nastavnik, a preko tog perioda nastavničko vijeće, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

Član 78.(Polaganje predmetnog i razrednog ispita)

(1) Učenik koji iz opravdanih razloga (bolest u dužem trajanju, status perspektivnog učenika i u drugim opravdanim slučajevima) nije mogao redovno pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog i više predmeta i izostao je s nastave u određenom razredu jednu trećinu od ukupnog fonda nastavnih sati predviđenih nastavnim planom i programom, upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita iz jednog ili više predmeta u toku školske godine, kako bi u redovnom roku završio odgovarajući razred škole.

(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.

(3) Nastavničko vijeće, u svakom konkretnom slučaju, cijeni opravdanost razloga nepohađanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

(4) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se pravilima škole.

Član 79.(Status perspektivnog učenika)

(1) Redovni učenici u školi mogu imati status perspektivnog učenika.

(2) Status perspektivnog učenika iz stava (1) ovog člana mogu ostvariti učenici koji su proglašeni vrhunskim sportistima i izuzetnim umjetničkim talentima s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom ili međunarodnom takmičenju.

(3) Zahtjev za status perspektivnog učenika prema nadležnim ministarstvima upućuje škola ili roditelj u skladu s ostvarenim rezultatima u nastavnim i vannastavnim aktivnostima na osnovu utvrđenih kriterija koje propisuje ministar.

(4) Nastavničko vijeće dodjeljuje status perspektivnog učenika na osnovu odluke Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo o proglašenju učenika vrhunskim sportistom ili izuzetnim umjetničkim talentom.

(5) Na osnovu odluke iz stava (4) ovog člana, škola će učenicima sa statusom perspektivnog učenika ili izuzetnog umjetničkog talenta odobriti dugoročno ili kratkoročno odsustvovanje s nastave radi pripremanja i učešća na takmičenjima, u skladu sa pravilima škole.

(6) Škola će učenicima iz stava (5) ovog člana omogućiti da praćenjem nastave i organiziranjem instruktivno-konsultativne nastave i polaganja predmetnih ispita u toku školske godine, završe razred koji pohađaju.

XII STIMULATIVNE I ODGOJNO DISCIPLINSKE MJERE

Član 80.(Priznanja, pohvale i nagrade)

(1) Učenik koji postiže izvanredne rezultate može biti u usmenom i pisanom obliku pohvaljen, odnosno nagrađen.

(2) Usmenu pohvalu dodjeljuje razrednik, pisanu odjeljenjsko vijeće, a nagradu dodjeljuje direktor škole ili školski odbor.

(3) Uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se pravilima škole.

(4) Učeniku koji postiže izuzetne rezultate u odgojno-obrazovnom procesu, vannastavnim i drugim aktivnostima, škola može dodjeljivati priznanja, pohvale i nagrade, pod uvjetima i na način utvrđen pravilnikom koji donosi ministar.

Član 81.(Izricanje odgojno-disciplinskih mjera)

(1) U toku školske godine učeniku od IV do IX razreda se izriču odgojno-disciplinske mjere za učinjene teže povrede učeničkih dužnosti kao što su:

a) neopravdano izostajanje sa nastave u obimu koji je propisan instrukcijom ministra,b) prepravka podataka u svjedočanstvu, diplomi, đačkoj knjižici i drugim javnim ispravama koje izdaje škola,c) dopisivanje podataka u evidenciji škole,d) krađa imovine škole, učenika ili nastavnika, odnosno radnika škole,e) konzumiranje, podstrekavanje na konzumiranje, odnosno pomaganje učeniku u upotrebi alkohola ili narkotika,

f) izazivanje, odnosno učestvovanje u tuči u prostorijama i dvorištu škole, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti,g) posjedovanje oružja ili hladnog oruđa u prostorijama i dvorištu škole, na ekskurziji ili izletu, te tokom realizacije drugih nastavnih i vannastavnih aktivnosti,h) izazivanje nacionalne, etničke, rasne ili vjerske netrpeljivosti,i) zloupotreba korištenja mobilnih telefona i drugih sredstava komunikacije kojima se ometa nastava,j) nemaran odnos prema radu, učenju i aktivnostima u školi,k) neprimjeren odnos prema drugim učenicima, nastavnicima i drugim radnicima i školskoj imovini il) drugi slučajevi utvrđeni pravilima škole.

(2) Odgojno-disciplinske mjere zbog povreda učeničkih dužnosti, neispunjavanja obvezai neprimjernenog ponašanja za teže povrede iz stava (1) ovog člana i lakše povrede propisane pravilima škole su:

a) ukor razrednika, koji sa sobom povlači smanjenje ocjene iz vladanja na vrlodobar,b) ukor odjeljenjskog vijeća, koji sa sobom povlači smanjenje ocjene iz vladanja na

dobar,c) ukor direktora, koji sa sobom povlači smanjenje ocjene iz vladanja ne zadovoljava,d) ukor nastavničkog vijeća, koji sa sobom povlači smanjenje ocjene iz vladanja na loše,e) premještaj u drugo odjeljenje iste škole,f) premještaj u drugu najbližu školu na području općine, odnosno Kantona.

(3) Mjera premještanja u drugu najbližu školu na području općine, odnosno Kantona može se izreći dva puta samo za učenike od petog do devetog razreda, isključivo nakon što su prethodno preduzete sve odgojno-obrazovne metode u korekciji ponašanja učenika.

(4) Najbliža škola iz stava (3) ovog člana, obavezna je primiti učenika kome je, nakon konačnog rješenja, izrečena odgojno-disciplinska mjera premještaj u drugu najbližu školu.

(5) Škola koja izriče odgojno-disciplinsku mjeru premještaj u drugu najbližu školu dužna je o tome obavijestiti i Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo.

(6) Odgojno-disciplinske mjere ukor nastavničkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste škole, kao i odgojno-disciplinska mjera premještaj u drugu najbližu školu na području općine, odnosno Kantona, izriče nastavničko vijeće o čemu se donosi rješenje.

(7) Odgojno-disciplinske mjere izriču se postupno, osim u slučajevima teže povrede učeničkih dužnosti.

(8) Odgojno-disciplinska mjera važi za školsku godinu u kojoj je izrečena, osim mjere premještaja u drugu školu, a može se u toku školske godine ublažiti ili ukinuti ukoliko učenik svojim ponašanjem pokaže da je došlo do prestanka razloga za izricanje mjere.

(9) Bliže odredbe o prirodi i opsegu disciplinskih mjera koje se poduzimaju u školi, o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti učenika, o proceduri za primjenu takvih mjera (uključujući i lica ili organe ovlaštene da ih izriču i primjenjuju), o dužini izrečene odgojno-

disciplinske mjere i njenom ublažavanju, ukidanju, posljedičnom odnosu na ocjenu iz vladanja učenika i naknadi počinjene materijalne štete, o praktičnoj proceduri kojima ih roditelji učenika mogu osporiti, utvrđuju se pravilima škole.

Član 82.(Ulaganje žalbe na izrečene odgojno disciplinske mjere)

(1) Protiv odgojno-disciplinske mjere ukor nastavničkog vijeća i premještaj u drugo odjeljenje iste škole, kao i odgojno-disciplinske mjere premještaj u drugu najbližu školu na području općine, odnosno Kantona, roditelj učenika može izjaviti žalbu školskom odboru u roku od sedam dana od dana dostavljanja rješenja o odgojno-disciplinskoj mjeri.

(2) Ako roditelj podnese žalbu u skladu s ovim članom, izvršenje disciplinske mjere odgađa se do donošenja odluke o žalbi.

(3) U odlučivanju o žalbi školski odbor, u roku od osam dana, može:a) odbaciti žalbu kao nedopuštenu, neurednu ili neblagovremenu i potvrditi odluku

nastavničkog vijeća,b) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku nastavničkog vijeća,c) prihvatiti žalbu kao osnovanu i vratiti istu na ponovni postupak nastavničkom vijeću,d) prihvatiti žalbu i preinačiti odluku nastavničkog vijeća i primjeniti drugu odgojno-

disciplinsku mjeru koju smatra primjerenom.

(4) Odluka školskog odbora je konačna i na istu nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

XIII RADNICI ŠKOLE

Član 83.(Ljekarski pregled)

(1) Svaki radnik škole prije početka školske godine, u organizaciji škole, obavezan je obaviti sistematski ljekarski pregled u javnoj zdravstvenoj ustanovi i uvjerenje o sistematskom pregledu dostaviti u školu.

(2) Sadržaj sistematskog ljekarskog pregleda propisuje posebnim uputstvom ministar uz pribavljanje mišljenja Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

(3) U osnovnoj školi ne može se dozvoliti bilo kakav angažman u nastavnom, odnosno radnom procesu lica za koje se odgovarajućom medicinskom procedurom utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o opijatima, kao i licu koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

(4) Radnik osnovne škole za kojeg se utvrde zdravstvene teškoće iz stava (3) ovog člana, odmah po utvrđivanju istih bit će udaljen iz procesa rada i upućen na liječenje.

(5) Pravilima osnovne škole preciznije se uređuje postupak prema radniku iz stava (3) ovog člana i njegov dalji radni status.

(6) Troškove sistematskog pregleda iz stava (1) ovog člana snosi škola.

Član 84.(Profil i stručna sprema nastavnika)

(1) Nastavnim planom i programom se utvrđuje odgovarajući profil i stručna sprema nastavnika.

(2) Nastavnik razredne nastave ima visoku ili višu stručnu spremu i izvodi nastavu u I, II, III i IV razredu, a nastavu može izvoditi zaključno s V razredom.

(3) Nastavnik predmetne nastave ima visoku ili višu stručnu spremu i izvodi nastavu od VI do IX razreda, a nastavu može izvoditi i u V razredu na osnovu odluke direktora škole. Određene predmete izvodi i u I, II, III i IV razredu u skladu s nastavnim planom i programom koji reguliše profil i stručnu spremu nastavnika za taj predmet.

(4) Razrednu i predmetnu nastavu u skladu sa st. (2) i (3) ovog člana u školi mogu izvoditii osobe sa završenim I ili II, odnosno III ciklusom bolonjskog visokoobrazovnog procesa na nastavničkom fakultetu ili drugom fakultetu i položenom pedagoško-psihološkom grupom predmeta koji imaju odgovarajući profil stručne spreme koji je propisan u nastavnom planu i programu.

(5) Nastavnik koji izvodi nastavu u osnovnoj muzičkoj i osnovnoj baletskoj školi ima visoku ili višu stručnu spremu odgovarajućeg odsjeka.

(6) Profil i stručna sprema nastavnika u centrima utvrđuju se nastavnim planom i programom.

(7) Stručni saradnici u školi su: pedagog, pedagog-psiholog, psiholog, bibliotekar, socijalni radnik, defektolog određenog profila, logoped i zdravstveni radnik.

(8) Saradnici u školi su: sekretar, referent za plan i analizu i rukovalac nastavnom tehnikom.

(9) Broj stručnih saradnika, saradnika i ostalih radnika, profil i stručna sprema, kao i poslovi koje trebaju obavljati u osnovnoj školi utvrđuju se standardima i normativima.

Član 85.(Sedmične obaveze nastavnika)

(1) 40-satna radna sedmica nastavnika utvrđuje se godišnjim programom rada u skladu sa Standardima.

(2) Nastavniku se na početku školske godine izdaje rješenje o sedmičnom zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i godišnjeg programa rada.

(3) Nastavnik u okviru 40-satne radne sedmice može imati najviše 25 časova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje u školi.

(4) U školama u kojima se odgojno-obrazovni proces odvija u okviru cjelodnevnog boravka, nastavnik u radnoj sedmici može imati najviše 30 časova svih vrsta neposrednog odgojno- - obrazovanog rada s učenicima, u skladu s pravilima škole.

Član 86.(Godišnji odmor)

(1) Plan korištenja godišnjih odmora i dužina trajanja godišnjeg odmora utvrđuje se Pravilnikom o radu, shodno Zakonu o radu i kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

(2) Nastavnik i stručni saradnik, u pravilu, godišnji odmor koristi u toku ljetnog raspusta za učenike.

(3) Izuzetno, radnik koji ne iskoristi godišnji odmor u toku ljetnog raspusta, može koristiti godišnji odmor do 30. juna naredne godine.

(4) Radnik koji u kalendarskoj godini ne iskoristi bez prekida godišnji odmor u trajanju od najmanje 12 radnih dana, nema pravo koristiti godišnji odmor u narednoj godini.

Član 87.(Prepreke za zasnivanje radnog odnosa)

(1) Lice koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje je, s obzirom na prirodu krivičnog djela, čini nepodobnom za rad sa učenicima, neće biti izabrano za nastavnika ili radnika škole.

(2) Radni odnos u školi ne može zasnovati lice koje je alkoholičar ili ovisnik o opijatima, te lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

(3) Ako se u toku školske godine na osnovu relevantne medicinske dokumentacije ustanovi da je nastavnik ili drugi radnik škole obolio od zarazne ili duševne bolesti, da je alkoholičar ili ovisnik o opijatima, direktor škole će istoga udaljiti iz procesa rada i obavijestiti školski odbor, nadležna ministarstva i nadležnu zdravstvenu ustanovu.

(4) Zakonom o radu, pravilima škole i kolektivnim ugovorima bliže se određuje postupak prema licu iz ovog člana i njegov dalji radni status.

Član 88.(Zasnivanje radnog odnosa, zbrinjavanje radnika i prestanak radnog odnosa)

(1) Radnici škole definiraju radni angažman ugovorom o radu.

(2) Upražnjeno radno mjesto u školama kao javnim ustanovama prvo se popunjavaju s jedinstvene rang liste radnika za čijim radom je potpuno ili djelimično prestala potreba u odnosu na ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji su zaključili s poslodavcem na osnovu javnog konkursa, koja se vodi u ministarstvu, odnosno na osnovu javnog konkursa koji se istovremeno objavljuje u sredstvima javnog informisanja i na službenoj internet stranici Ministarstva.

(3) Ukoliko u školi kao javnoj ustanovi postoji upražnjeno radno mjesto, škola je dužna prvo preuzeti lice sa spiska radnika za čijim je radom potpuno ili djelomično prestala potreba iz stava (2) ovog člana, koje ispunjava sve opće i posebne uvjete za to radno mjesto.

(4) Pravo na evidentiranje u spisak radnika za čijim je radom potpuno ili djelimično prestala potreba iz stava (2) ovog člana imaju radnici, koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, kao i radnici koji nisu ponovo izabrani za direktora, odnosno pomoćnika direktora, a ne miruju

im prava i obaveze iz radnog odnosa koje podrazumijevaju prethodno radno mjesto, u okviru svog profila i stručne spreme u školama kao javnim ustanovama Kantona.

(5) Pravilnik kojim se definiraju kriteriji za proglašavanje radnika za čijim je radom potpuno ili djelimično prestala potreba, te uvjete preuzimanja radnika iz jedne škole u drugu donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom, a program zbrinjavanja viška radnika u školama donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom.

(6) Ukoliko se popunjavanje upražnjenog radnog mjesta u skladu sa stavom (2) ovog člana ne može realizirati, upražnjeno mjesto se oglašava putem javnog konkursa, koji se provodi u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za prijem radnika u radni odnos koji donosi ministar uz konsultacije sa sindikatom.

(7) Radnik koji je upisan u evidenciju iz stava (4) ovog člana briše se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos u skladu s odredbom stava (3) ovog člana najkasnije istekom otkaznog roka.

(8) Škola može popuniti radno mjesto na način propisan odredbom stava (1) ovog člana tek nakon što od Ministarstva dobije saglasnost za raspisivanje javnog konkursa, odnosno nakon što se škola istom organu pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljeno upućeno lice.

(9) Javni konkurs se objavljuje na službenoj internet stranici Ministarstva i u sredstvima javnog informisanja koje izlaze na području Kantona.

(10) Rok za primanje prijava kandidata po Javnom konkursu ne može biti kraći od osam radnih dana.

(11) U Javnom konkursu se navode i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u školi.

(12) Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih funkcija, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže četiri godine od dana izbora, odnosno imenovanja.

(13) Radniku ugovor o radu prestaje u skladu sa općim propisima o radu.

(14) U slučaju osnovane sumnje da je radniku psihofizičko zdravlje narušeno u tolikoj mjeri da ista bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, direktor će, nakon prethodno pribavljenog mišljenja sindikata, školskom odboru uputiti obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ocjenu radne sposobnosti.

(15) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog direktora opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na ocjenu radne sposobnosti.

(16) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stava (15) ovog člana, otkazat će se ugovor o radu zbog nedoličnog ponašanja i kršenja obaveza iz radnog odnosa.

(17) Ako se utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obaveze u odgojno- obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti.

(18) Ako škola nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog lično uvjetovanih razloga.

(19) Ako radnik odbije prihvatiti ponudu iz stava (17) ovog člana, otkazat će mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.

Član 89.(Zasnivanje radnog odnosa bez javnog konkursa)

(1) Izuzetno, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme i bez javnog konkursa:

a) sa licem koje je rješenjem ministra raspoređeno sa jedinstvene rang liste radnika za čijim radom je potpuno ili djelimično prestala potreba u odnosu na ugovor o radu na neodređeno vrijeme;b) sa licem koje je putem javnog konkursa uz saglasnost Ministarstva zasnovalo radni odnos na neodređeno vrijeme s nepunom nastavnom normom, odnosno radnim vremenom i rješenjem ministra raspoređeno sa jedinstvene liste radnika;c) uz saglasnost Ministarstva na osnovu sporazuma škola u kojima radnici žele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja i u drugim opravdanim slučajevima;d) na osnovu sporazuma škole u kojoj postoji upražnjeno radno mjesto, škole iz koje radnik prelazi i radnika zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja;e) u toku kalendarske godine na određeno vrijeme, ne duže od četiri mjeseca u hitnim, odnosno vanrednim slučajevima pod uvjetom da se upražnjeno radno mjesto ne može popuniti u skladu s^ članom 88. stav (2) ovog zakona;f) na osnovu rješenja Ministarstva o pravu zasnivanja radnog odnosa iz ovog člana ovog zakona.

(2) Za zasnivanje sporazumnog radnog odnosa iz stava (1) tačaka c) i d) ovog člana prethodno je neophodno pribaviti saglasnost Ministarstva.

(3) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, direktor škole će radniku, na prijedlog ministra, i uz saglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim u/ili izvan školske ustanove.

(4) Za vrijeme rada na poslovima iz stava (3) ovog člana, koji ne može trajati duže od godinu dana, škola može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s^ osobom koja će zamjenjivati radnika iz stava (3) ovog člana na njegovim redovnim poslovima.

(5) U slučajevima iz stava (3) ovog člana, ministar, direktor škole i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju međusobne obaveze.

(6) Bliži propis o sporazumnom zasnivanju radnog odnosa iz st. (1) tač. c) i d) i (5) ovog člana donosi ministar.

Član 90.(Pripravnici i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa)

(1) Lice koje prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, stručnog ili drugog saradnika ima status pripravnika.

(2) Škola je dužna, odmah po njegovom stupanju na posao, pripravniku izdati rješenje o pripravničkom stažu s rokom polaganja stručnog ispita i imenovati mentora.

(3) Po završetku pripravničkog staža, u trajanju od 12 mjeseci, pripravnik je obavezan polagati ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno stručni ispit.

(4) Program osposobljavanja za samostalan odgojno-obrazovni rad, stažiranje, profil i stručna sprema mentora, sastav komisije, način i troškovi polaganja ispita za samostalan odgojno- obrazovni rad, odnosno stručnog ispita, obrazac uvjerenja o položenom stručnom ispitu i vođenje evidencije, reguliraju se Pravilnikom o polaganju stručnog ispita koji donosi ministar.

(5) Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje i razrješava ministar.

(6) U skladu s nastavnim planom i programom u školi se može angažirati lice sa radnim iskustvom ili bez radnog iskustva u nastavi koje je završilo fakultet koji nije nastavnički.

(7) Lice iz stava (6) ovog člana koje ima položenu pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku grupu predmeta obavezno je položiti stručni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad.

(8) Lice iz stava (6) ovog člana u čijem studiju nije bila zastupljena pedagoško-psihološka i metodičko-didaktička grupa predmeta, obavezno je položiti navedenu grupu predmeta i stručni ispit za samostalan odgojno-obrazovni rad.

(9) Licima iz stavova (7) i (8) ovog člana škola je dužna odmah po stupanju na posao izdati rješenje o pripravničkom stažu, odnosno rješenje o stažiranju, s rokom polaganja ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad, odnosno, stručnog ispita i imenovati mentora, a licima iz stava (8) ovog člana i rješenje o obavezi polaganja pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke grupe predmeta.

(10) Rok za polaganje ispita grupe predmeta iz stava (8) ovog člana je 12 mjeseci od dana stupanja na rad ovih lica.

(11) Lice iz stava (8) ovog člana odmah nakon što položi pedagoško-psihološku i didaktičko- metodičku grupu predmeta uz uvjet da je obavilo pripravnički staž u propisanom trajanju, stiče pravo polaganja stručnog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad.

(12) Rok za polaganje stručnog ispita za lice iz stava (8) ovog člana je šest mjeseci od dana položenog posljednjeg ispita pedagoško - psihološke i metodičko-didaktičke grupe predmeta, odnosno šest mjeseci od posljednjeg dana obavljenog pripravničkog staža, u protivnom mu prestaje radni odnos u toj školi.

(13) Nastavnicima, stručnim i drugim saradnicima bez radnog iskustva, u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o volontiranju („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj: 110/12) i kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, škola može omogućiti stručno osposobljavanje za samostalan odgojno-obrazovni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volontiranje).

(14) Na lica iz stava (13) ovog člana, analogno se primjenjuju stavovi (1) do (5) ovog člana.

Član 91.(Stručno usavršavanje radnika)

(1) Nastavnik je u školi samostalan u izvođenju nastave, izboru oblika i metoda rada, u okvirima utvrđenim nastavnim planom i programom i drugim relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

(2) Nastavnik ima obavezu da se priprema za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno- -obrazovnog rada, za čas, odnosno nastavnu jedinicu, kao i druge oblike odgojno-obrazovnog rada.

(3) Radnici škole imaju pravo i obavezu da se kontinuirano stručno usavršavaju kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo.

(4) Pod stalnim stručnim usavršavanjem iz stava (3) ovog člana podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj nauci u području pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u školama.

(5) Programe stručnog usavršavanja organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno usavršavanje, visokoškolske ustanove i strukovna udruženja.

(6) Stručno usavršavanje se realizira na osnovu posebnog propisa koji donosi ministar.

Član 92.(Ocjenjivanje radnika i disciplinska odgovornost radnika nosilaca funkcija u tijelima

škole)

(1) Rad radnika se sistematično prati i ocjenjuje na osnovu pravilnika koji, uz konsultacije sa sindikatom, donosi ministar.

(2) Sastavni dio pravilnika iz stava (1) ovog člana su kriteriji za ocjenjivanje radnika, kao i uvjeti za napredovanje i sticanje posebnih stručnih zvanja nastavnika, stručnih i drugih saradnika.

(3) Radnici izabrani, odnosno imenovani na neku od javnih funkcija, nosioci funkcija u tijelima škole te nastavno, stručno i drugo osoblje imaju naglašenu društvenu odgovornost.

(4) Općim aktom škole preciznije se regulira postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti lica iz stava (3) ovog člana.

(5) Postupak disciplinske odgovornosti protiv lica iz stava (3) ovog člana pokreće se za teže i lakše povrede obaveza utvrđene općim aktom osnovne škole.

(6) Postupak disciplinske odgovornosti ne može se pokrenuti nakon:a) isteka šest mjeseci od dana saznanja za povredu obaveze i počinioca,b) isteka godine dana od dana kad je povreda učinjena.

(7) U slučaju kada je protiv lica iz stava (3) ovog člana potvrđena optužnica za krivična djela za koja se odredbama važećeg Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine može izreći kazna

zatvora u trajanju od tri mjeseca i više, osnovna škola je obavezna donijeti odluku o suspenziji tih lica iz nastavnog procesa do okončanja krivičnog postupka.

(8) Licima iz stava (7) ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih djela iz stava (7) ovog člana osnovna škola je obavezna donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa i u pismenoj formi obavijestiti Ministarstvo.

(9) Škola je obavezna donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa članu rukovodnog, nastavnog, stručnog i drugog osoblja koji je predao dokumenta ili izjave tokom postupka prijave na konkurs, za koje se kasnije utvrdi da nisu vjerodostojni.

(10) Ministarstvo vodi registar lica iz st. (7) i (8) ovog člana.

XIV ORGANI UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I STRUČNI ORGANI

Član 93.(Školski odbor)

(1) Školski odbor je organ upravljanja u školi.

(2) Školski odbor škole kao javne ustanove broji četiri člana i to: jedan predstavnik Ministarstva - predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice na čijem području se nalazi škola kojeg predlaže općinsko vijeće, jedan predstavnik roditelja učenika i jedan predstavnik radnika škole.

(3) Izuzetno iz stava (2) ovog člana školski odbor škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica, odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem broji pet članova i to: jedan predstavnik osnivača, jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik roditelja i dva predstavnika radnika.

(4) Broj članova školskog odbora škole kao ustanove utvrđuje se aktom o osnivanju škole, a u njegovom sastavu je obavezan predstavnik kojeg predlaže Ministarstvo.

(5) Predstavnik osnivača kojeg predlaže Ministarstvo ili općina iz stava (2) ovog člana:a) mora da ima završen najmanje preddiplomski visokoškolski studij ili stručni studij

na kojem se stiče najmanje 240 ECTS bodova;b) ne može biti radnik te škole,c) ne može biti roditelj učenika koji pohađa tu školu,d) ne može biti direktor škole registrirane u Kantonu.

(6) Školski odbor po svom sastavu treba da odražava etnički sastav učenika i roditelja, radnika škole i lokalne zajednice u kojoj škola djeluje.

(7) Članove školskog odbora škole kao javne ustanove, na osnovu raspisanog javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada, a članove školskog odbora škole kao ustanove imenuje i razrješava osnivač.

(8) U proceduri koja prethodi postupku imenovanja članova školskog odbora, kandidati za članove školskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su u pisanom obliku

obezbijediti većinsku podršku vijeća roditelja škole (u daljem tekstu: vijeće roditelja), odnosno većinsku podršku radnika.

(9) Ministar donosi pravilnik u vezi sa izborom, nadležnostima i radom školskih odbora.

(10) U školskom odboru ne dozvoljava se angažman licu za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da je: alkoholičar, ovisnik o opijatima, kao i licu koje boluje od zarazne ili duševne bolesti, a što će se preciznije urediti pravilnikom iz stava (9) ovog člana.

(11) Za predsjednika i člana školskog odbora ne može biti imenovano lice koje ima smetnje za imenovanje u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, a ukoliko u toku mandata navedena lica budu u sukobu interesa u skladu sa navedenim zakonima, biće razrješeni.

(12) Predsjednik i članovi školskog odbora koji budu imenovani na funkcije i radna mjesta iz stava (2) ovog člana obavezni su podnijeti ostavke na pozicije koje obavljaju u školskom odboru.

(13) U slučaju kada je protiv lica koje je član školskog odbora potvrđena optužnica za krivična djela za koja se odredbama važećeg krivičnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više škola je obavezna obavijestiti o tome osnivača radi donošenja odluke o suspenziji tih osoba do okončanja krivičnog postupka.

(14) O licima iz stava (13) ovog člana kojima je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnih djela iz stava (13) ovog člana škola je obavezna obavijestiti osnivača odnosno Ministarstvo radi donošenja odluke o njihovom razrješenju.

(15) Obavljanje dužnosti člana školskog odbora je dobrovoljno i bez naknade.

(16) Školski odbor predstavlja predsjednik školskog odbora.

(17) Konkurs za imenovanje članova školskog odbora raspisuje se najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata.

(18) Školski odbor se može konstituirati ako je imenovana većina članova školskog odbora.

(19) Konstituirajuću sjednicu školskog odbora saziva predsjednik, zamjenik ili član starog saziva školskog odbora najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke Vlade o imenovanju školskog odbora škole.

(20) Članovi školskog odbora imenuju se na mandatni period od četiri godine s mogućnošću jednog reizbora, a mandat članova teče od dana konstituiranja školskog odbora.

(21) Mandat članu školskog odbora iz reda roditelja, odnosno iz reda radnika prestaje najkasnije u roku od 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi, odnosno najkasnije u roku od 60 dana od dana prekida ugovora o radu.

(22) Kada članu školskog odbora iz reda radnika, iz reda roditelja, predstavnika općine istekne mandat u školskom odboru, škola/ općina je obavezna u roku od 15 dana dostaviti ime vršioca dužnosti člana školskog odbora škole iz reda radnika, iz reda roditelja, odnosno predstavnika općine.

(23) Ukoliko škola odnosno općina ne dostavi imena vršioca dužnosti člana školskog odbora škole iz reda radnika, iz reda roditelja, odnosno predstavnika općine u roku od 15 dana, ministar će imenovati vršioce dužnosti iz navedenih struktura.

(24) Odluke školskog odbora su valjane ako za njih glasa većina od ukupnog broja članova, a u slučaju izjednačenog broja glasova "za" i "protiv" glas predsjednika školskog odbora je odlučujući.

(25) Način rada školskog odbora regulira se poslovnikom o radu.

(26) Odluku o standardima i kriterijima za nominiranje/imenovanje predsjednika i članova školskih odbora škola donosi Vlada na prijedlog Ministarstva.

Član 94.(Nadležnosti školskog odbora)

(1) Školski odbor osigurava djelotvorno i efikasno korištenje svih resursa škole i brine se o zakonitom radu škole i njenih organa.

(2) Nadležnosti školskog odbora u donošenju akata škole su:a) donošenje programa rada i izvještaja o radu koji podnosi osnivaču;b) donošenje pravila škole;c) donošenje godišnjeg programa rada škole za tekuću godinu i usvajanje izvještaja

0 realizaciji godišnjeg programa rada na kraju prvog polugodišta;d) donošenje finansijskog plana i usvajanje godišnjeg obračuna;e) donošenje plana kadrovskih potreba za naredni petogodišnji period;f) donošenje općeg akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

1 drugih općih akata u skladu s^ zakonom,g) donošenje odluke o raspisivanju javnog konkursa.

(3) Školski odbor je nadležan za rješavanje u prvom stepenu o:a) imenovanju i razrješenju direktora kao i zaključivanju ugovora o radu i prestanku

rada direktora škole;b) imenovanje svih komisija za poslove iz svoje nadležnosti, a u skladu sa pravilima

škole;c) korištenju sredstava preko iznosa određenog relevantnim propisima;d) žalbi i prigovoru radnika na rješenje o ocjeni rada i drugim pravima, obavezama i

odgovornostima iz radnog odnosa;e) žalbi i prigovoru kandidata po Javnom konkursu;f) žalbi učenika, odnosno roditelja učenika na odluku o izricanju odgojno-

disciplinske mjere iz člana 82. ovog zakona;g) žalbi i prigovoru koji se odnose na rad direktora škole.

(4) Školski odbor je nadležan za odlučivanje u drugom stepenu po žalbi i prigovoru na odluku direktora škole na koju je dopuštena žalba ili prigovor, posebno po žalbi i prigovoru koji se odnose na rad radnika škole.

(5) Školski odbor, osim nadležnosti propisanih st. (2), (3) i (4). ovog člana, obavlja i sljedeće:a) usmjerava, kontrolira i daje svoje mišljenje o radu direktora škole;b) razmatra prijedloge odluka, preporuke i prijedloge koje se upute školskom odboru

i preduzima odgovarajuće mjere,c) rješava sva pitanja odnosa s osnivačem,d) razmatra i odobrava službena putovanja direktora škole,

e) u vanrednim situacijama kada je direktor spriječen da obavlja dužnost, uz saglasnost ministarstva, imenuje nastavnika ili stručnog saradnika koji ispunjava uslove za direktora koji će, pored svojih poslova, obavljati i poslove i radne zadatke direktora, sve dok traje ta spriječenost.

f) vrši i druge poslove u skladu s relevantnim propisima i pravilima škole.

(6) Ukoliko Osnivač ne prihvati izvještaj o radu školskog odbora iz stava (2) ovog člana i ako školski odbor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, odnosno nedostataka ili ako školski odbor postupi suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadležne inspekcije, Ministarstvo pokreće proceduru razrješenja školskog odbora, koja se provodi u skladu s^ članom 93. stav (7) ovog zakona.

(7) Predsjednik i članovi školskog odbora odgovorni su za zakonitost rada školskog odbora.

(8) Ministar će dostavljenu odluku školskog odbora škole poništiti, staviti van snage, odnosno obustaviti od izvršenja, ako je protivna zakonu, podzakonskim i provedbenim aktima i pravilima škole, i o tome obavijestiti u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, direktora i školski odbor u skladu sa njihovim nadležnostima.

Član 95.(Direktor)

(1) Organ rukovođenja u školi je direktor.

(2) Za direktora škole može biti imenovano lice koje, osim općih ispunjava i sljedeće uvjete:a) da u pogledu stručne spreme ispunjava uvjete za nastavnika, pedagoga,

pedagoga-psihologa škole u koju konkuriše;b) da ima najmanje osam godina radnog iskustva i od toga najmanje pet godina

radnog iskustva na poslovima u nastavi ili na pedagoško-psihološkim poslovima ili na rukovodnim poslovima u školi;

c) da ima najmanje VII stepen stručne spreme, odnosno završen najmanje II ciklus bolonjskog visokoobrazovnog procesa,

d) da ima najmanje zvanje mentora;e) i druge posebne uvjete propisane pravilnikom iz stava (3) ovog člana.

(3) Direktora škole kao javne ustanove, čiji je osnivač Kanton imenuje i razješava školski odbor, na osnovu raspisanog javnog konkursa, uz prethodnu saglasnost Vlade na način i u postupku propisanim Pravilnikom o izboru, imenovanju i razrješenju direktora.

(4) Vlada daje saglasnost za kandidata kojeg predloži školski odbor, a koji ispunjava uvjete konkursa i kriterije iz pravilnika koji donosi ministar.

(5) Ukoliko Vlada u roku od 60 dana od dana dostavljanja zahtjeva za davanje saglasnosti, a najdalje do isteka tekućeg mandata direktora škole ne odluči o podnesenom zahtjevu, smatrat će se da je data saglasnost za predloženog kandidata.

(6) U proceduri koja prethodi postupku izbora i imenovanja direktora, članovi školskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podržati obrazložen prijedlog Vijeća roditelja, odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim izjašnjavanjem svih zainteresovanih članova Vijeća roditelja, odnosno radnika.

(7) Direktora škole kao javne ustanove čiji osnivač nije Kanton imenuje školski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivača.

(8) Direktor škole se imenuje na period od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.

(9) Na prava i obaveze radnika koji je imenovan za direktora škole primjenjuje se odgovarajuća odredba zakona i Kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog odgoja i osnovnog odgoja i obrazovanja u Kantonu Sarajevo, kojom se uređuje prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrđene ovim zakonom.

(10) Za direktora i vršioca dužnosti direktora ne može se imenovati:a) lice za koje se u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinske dokumentacije utvrdi da boluje od zarazne ili duševne bolesti, da je alkoholičar, odnosno ovisnik o opijatima, a što će se preciznije urediti Pravilima škole,b) lice protiv kojeg je potvrđena optužnica ili izrečena pravosnažna presuda ili mjera za jedno ili više krivičnih djela za koja se odredbama važećeg krivičnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više,c) lice koje ima smetnje za imenovanje u skladu sa Zakonom o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, a ukoliko u toku mandata navedeno lice budu u sukobu interesa u skladu sa navedenim zakonima, biće razrješeno.

(11) Pitanja izbora, imenovanja i razješenja direktora preciznije se uređuju pravilnikom iz stava(3) ovog člana.

Član 96.(Prava i obaveze direktora)

(1) Direktor škole je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad škole.

(2) Direktor škole, osim poslova i zadataka utvrđenih ovim zakonom, obavlja i sljedeće poslove:a) priprema nacrt godišnjeg programa rada škole nakon čijeg donošenja je

odgovoran za njegovoprovođenje,b) podnosi izvještaj o realizaciji godišnjeg programa rada školskom odboru,

osnivaču, ministru i nadležnom općinskom organu na kraju prvog polugodišta na kraju školske godine i dostavlja ga u elektronskoj formi,

c) planira rad, saziva i vodi sjednice odjeljenjskih i nastavničkih vijeća;d) predlaže finansijski plan škole i podnosi finansijski izvještaj školskom odboru

i osnivaču, u skladu s pravilnikom iz člana 88. ovog zakona vrši izbor i postavljenje radnika i s njima zaključuje ugovor o radu,

e) brine se o zbrinjavanju radnika u skladu sa pravilnikom iz člana 88. ovog zakona;f) osigurava uvjete za stručno usavršavanje radnika;g) brine se o sigurnosti, pravima, obavezama i interesima učenika i radnika;h) sarađuje s učenicima i roditeljima;i) predlaže školskom odboru pravila i druge opće akte;j) posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada;k) poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog

neispunjavanja drugih obaveza iz radnog odnosa;l) sarađuje s osnivačem, organima državne uprave, ustanovama i drugim organima;m) nadzire blagovremeno i tačno unošenje podataka u sistemu EMIS;o) utvrđuje raspored nastavnika i drugih radnika škole na određene poslove, u skladu s općim aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u školi,

p) utvrđuje raspored radnog vremena svih radnika u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima,r) predlaže raspored časova nastavničkom vijeću,s) rješava po žalbama i prigovorima na rad nastavnika, stručnih i drugih saradnika,t) rješava po žalbama i prigovorima roditelja,u) odgovoran je za izvršenje naloga Ministarstva, prosvjetnog inspektora u slučaju

neprimjerenog ponašanja nastavnika, stručnih saradnika, saradnika i drugih radnika i njihovog negativnog uticaja na učenike i radnike škole,

v) provodi odluke školskog odbora i nastavničkog vijeća,z) vrši i druge poslove utvrđene relevantnim propisima i pravilima škole.

Član 97.(Prava direktora iz radnog odnosa)

(1) Radnik koji je imenovan na funkciju direktora s predsjednikom školskog odbora zaključuje ugovor o radu na period od četiri godine.

(2) Ako radnik iz stava (1) ovog člana ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme u školi, na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najduže za vrijeme trajanja dva uzastopna mandata.

(3) Zahtjev iz stava (2) ovog člana direktor podnosi školskom odboru u roku od 15 dana od zaključenja ugovora iz stava (1) ovog člana.

(4) Radnik iz stava (1) ovog člana ima se pravo vratiti na rad u školu u kojoj je prethodno radio, ako podnese pismeni zahtjev za povratak na te poslove u roku od 15 dana od dana prestanka obavljanja poslova direktora, u protivnom mu prestaje radni odnos.

(5) Ako je za sticanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, radniku iz stava (1) ovog člana, nakon povratka na rad, period mirovanja ugovora o radu ubraja se u neprekinuto trajanje radnog odnosa.

(6) Radnika iz stava (1) ovog člana do povratka na poslove za koje mu ugovor o radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva isključivo na određeno vrijeme.

(7) Na prava i obaveze radnika iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona i važećih kolektivnih ugovora, kojima se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa, a koje nisu utvrđene ovim zakonom.

Član 98.(Prestanak dužnosti direktora)

(1) Dužnost direktora prestaje:a) istekom mandata,b) na lični zahtjev,c) razrješenjem,d) kad nastupe statusne promjene škole koje su od uticaja na ovo pitanje,e) sticanjem uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju if) drugim slučajevima utvrđenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima škole.

(2) Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi školski odbor.

Član 99.(Razrješenje direktora)

(1) Školski odbor je obavezan razriješiti direktora prije isteka mandata ako:

a) se utvrdi da ne izvršava obaveze iz ovog zakona,

b) se utvrdi u zakonom propisanom postupku, a na osnovu relevantne medicinskedokumentacije da boluje od zarazne ili duševne bolesti, da je alkoholičar, ovisnik o opijatima, a što će se preciznije urediti pravilima škole,

c) je izrečena pravosnažna presuda ili mjera zbog počinjenog jednog ili više krivičnihdjela za koja se odredbama važećeg krivičnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više,

d) se utvrdi da je škola odnosno direktor odgovoran za teži prekršaj iz ovog zakona,

e) se utvrdi da škola ne ostvaruje važeći nastavni plan i program ili ga ostvaruje sautvrđenim, odnosno neotklonjenim nedostacima i nepravilnostima,

f) direktor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora zaotklanjanje utvrđenih nepravilnosti odnosno nedostataka, u skladu sa Zakonom,

g) školski odbor u skladu sa Zakonom o ustanovama utvrdi da nesavjesno i nestručnoobavlja poslove direktora,

h) postupajući suprotno ovom zakonu i poslovniku, onemogućuje rad organa i tijela škole,

i) fizički kažnjava, omalovažava i vrijeđa ličnost učenika, radnika i roditelja, ilineprimjerenim ponašanjem narušava ugled škole, ugled prosvjetnog radnika i društva u cjelini, a što se preciznije uređuje kućnim redom sa etičkim kodeksom.

j) se u toku mandata utvrdi da ne ispunjava uvjete za direktora škole,

k) bez odluke ministra prekine nastavu ili je ne produži kada nije realizovan godišnji fondnastavnih časova,

l) odbije da upiše školske obveznike sa svog školskog područja,

m) izvještaj o upisu ne dostavi nadležnim organima,

n) ne obavlja poslove iz svoje nadležnosti,

o) nastavu realizira nastavni kadar koji nema profil i stručnu spremu utvrđenu nastavnimplanom i programom,

p) ne izvrši naloženu upravnu mjeru u roku i na način kako je naložena rješenjeminspektora, a nakon što se iscrpi mogučnost žalbe Ministarstvu, odnosno žalba bude odbačena od strane Ministarstva,

r) učenici imaju veči broj časova nastave od Zakonom predviđenog broja,

s) ne predloži godišnji program rada za tekuću školsku godinu i ne dostavi ga nadležnimorganima nakon što ga usvoji Školski odbor,

t) ne organizuje ocjenjivanje rada radnika svake dvije godine,

u) onemogući nesmetano i potpuno obavljanje nadzora,

v) i u drugim slučajevima u skladu sa Zakonom.

(2) U slučaju dokazanog kršenja zakona, profesionalne nekompetentnosti ili nemarnosti, školski odbor je obavezan po hitnom postupku suspendovati direktora, do konačnog rješenja u skladu sa zakonom. Suspendovani direktor ostvaruje prava u skladu sa zakonom i važećim kolektivnim ugovorima.(3) U slučaju kada je protiv direktora potvrđena optužnica za krivična djela za koja se odredbama važećeg krivičnog zakona može izreći kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca i više, Škola je obavezna obavijestiti osnivača radi donošenja odluke o suspenziji do okončanja krivičnog postupka.

(4) Dok traje postupak razješenja direktora iz stava (1) ovog člana, školski odbor je dužan suspendovati direktora škole do okonačanja postupka u skladu sa zakonom.

(5) Za vrijeme suspenzije direktora škole školski odbor će ovlastiti nastavnika ili stručnog saradnika škole koji ispunjava uslove iz člana 95. stav (2) ovog zakona, da pored svojih poslova obavlja poslove iz nadležnosti direktora, koji ne trpe odlaganje.

(6) Direktor koji je razriješen prije isteka mandata iz razloga navedenih u st. (1) i (2) ovog člana ne može biti ponovo imenovan za direktora ili vršioca dužnosti direktora.

(7) Ako školski odbor ne postupi u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, ministar će u skladu sa Zakonom a na osnovu pisane incijative za razrješenje direktora i utvrđivanje uvjeta iz st. (1) i (2) ovog člana naložiti školskom odboru da provede postupak razrješenja direktora u roku od 7 dana.(8) Ukoliko školski odbor ne postupi po nalogu ministra iz stava (7) ovog člana, Vlada će u roku od 15 dana razriješiti školski odbor i istovremeno imenovati vršioce dužnosti članova školskog odbora, koji će u skladu sa nalogom ministra iz stava (7) ovog člana razriješiti dužnosti direktora, u roku od 7 dana.(9) Pisanu inicijativu za razrješenje dužnosti direktora škole na osnovu dokazanog kršenja Zakona može pokrenuti :a) Školski odbor,b) Vlada putem nadležnog ministarstva,c) Nastavničko vijeće većinom članova,d) radnici putem sindikalnog povjerenika.

(10) Školski odbor je dužan u roku od 7 dana razmotriti pisanu inicijativu za razrješenje dužnosti direktora, utvrditi da li su ispunjeni Zakonom predviđeni uvjeti za razrješenje, donijeti odluku o razrješenju direktora i odluku o imenovanju vršioca dužnosti direktora i o tome u pisanoj formi obavijestiti predlagača inicijative i osnivača, odnosno Ministarstvo, a najkasnije u roku od 7 dana,

(11) Način i procedure razriješenja direktora preciznije se uređuju Pravilnikom iz člana 95. Stav (3) ovog Zakona.

Clan 100.(Vršilac dužnosti direktora)

(1) Vršilac dužnosti direktora imenuje se u slučajevima propisanim zakonom.

(2) Ukoliko direktor škole nije imenovan, odnosno ukoliko je razriješen prije isteka mandata, školski odbor će odmah iz reda nastavnika ili stručnih saradnika škole imenovati vršioca dužnosti direktora na period koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana imenovanja i u roku od 30 dana od dana razrješenja prije isteka mandata direktora raspisati javni konkurs za izbor i imenovanje direktora škole.

(3) Ako školski odbor ne imenuje vršioca dužnosti direktora škole, ministar će posebnim aktom ovlastiti nastavnika ili stručnog saradnika škole koji ispunjava propisane uvjete za imenovanje direktora, da obavlja poslove iz nadležnosti direktora škole.

(4) U slučaju privremene spriječenosti direktora da obavlja poslove, a nije uspio ovlastiti lice koje će obavljati poslove direktora škole koja ne trpi odlaganje, školski odbor, uz saglasnost ministarstva, će ovlastiti lice iz reda nastavnika i stručnih saradnika koje će obavljati poslove direktora škole.

(5) Ako lice imenovano za vršioca dužnosti direktora ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na njegov će zahtjev ugovor o radu mirovati u periodu u kojem će obavljati poslove direktora škole.

Clan 101.(Pomoćnik direktora ili voditelj dijela nastavnog procesa i sekretar škole)

(1) Škola, u skladu s pedagoškim standardima i normativima ima pomoćnika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa.

(2) Za pomoćnika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa može biti imenovano lice koje ispunjava uvjete za imenovanje direktora škole.

(3) Pomoćnika direktora, odnosno voditelja dijela nastavnog procesa imenuje i razrješava školski odbor na prijedlog direktora škole.

(4) Mandat pomoćnika direktora, odnosno voditelja dijela nastavnog procesa traje do isteka mandata direktora škole s mogućnošću ponovnog izbora.

(5) Škola ima sekretara škole, koji obavlja upravne, administrativne, normativno-pravne i druge pravne i organizacijske poslove, a čiji su profil i stručna sprema propisani pedagoškim standardima i normativima.

(6) Sekretar škole je obavezan polagati stručni ispit.

(7) Bliži propis o stručnom ispitu iz stava (6) ovog člana donosi ministar.

Član 102.(Stručni organi)

(1) U školi postoje sljedeći stručni organi:

a) nastavničko vijeće, koje sačinjavaju svi nastavnici i stručni saradnici,b) odjeljenjsko vijeće, koje čine nastavnici koji izvode nastavu u tom odjeljenju ic) stručni aktiv nastavnika određenih nastavnih oblasti.

(2) Način rada stručnih organa regulira se poslovnikom o radu stručnih organa.

Clan 103.(Nastavničko vijeće)

(1) Nastavničkim vijećem rukovodi direktor škole, a u njegovom odsustvu pomoćnik direktora ili pedgog škole.

(2) Nastavničko vijeće obavlja sljedeće poslove:a) utvrđuje prijedlog godišnjeg programa rada škole,b) donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada,c) prati ostvarivanje i realizaciju nastavnog plana i programa i preduzima mjere za

njegovo izvršavanje i o tome podnosi izvještaj školskom odboru,d) razmatra realizaciju nastavnog plana i programa s posebnim osvrtom na postignuća učenika kao i na kontinuitet ocjenjivanja učenika,e) utvrđuje prijedlog programa stručnog usavršavanja nastavnika i stručnih saradnika, program rada stručnih organa i komisija i razmatra realizaciju istih,f) vrši izbor oblika nastave i saglasno tome vrši raspored učenika i podjelu predmeta za

nastavnike,g) na prijedlog direktora donosi odluku o izboru razrednika za pojedina odjeljenja,h) analizira uspjeh učenika i rad odjeljenskih vijeća,i) određuje rukovodioce odjeljenskih vijeća,j) analizira rad nastavnika i stručnih saradnika,k) imenuje komisije za polaganje ispita,l) razmatra izvještaj o polaganju ispita,m) razmatra izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru,n) odobrava učeniku škole završavanje dva razreda u toku jedne školske godine,o) stara se o profesionalnom usmjeravanju učenika,p) razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajuće odluke,r) preporučuje nabavku stručnih časopisa i druge stručne literature,s) procjenjuje opravdanost razloga nepohađanja nastave,t) vrši i druge poslove utvrđene pravilima škole.

Član 104.(Odjeljensko vijeće)

(1) Odjeljenskim vijećem rukovodi razrednik.

(2) Odjeljensko vijeće obavlja slijedeće poslove:a) analizira uspjeh učenika i rad nastavnika u odjeljenju,b) prati razvoj učenika i na osnovu toga predlaže izbor programa primjerenih

sposobnostima učenika,c) odlučuje o programima za nadarene učenike, za učenike s teškoćama i o oblicima

nastave koji će se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini ili za pojedine grupe učenika ili učenika pojedinačno,

d) usklađuje rad nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu,e) utvrđuje zaključne ocjene i opći uspjeh učenika u učenju i vladanju.f) izriče i drugim organima predlaže odgojno-disciplinske mjere prema učenicima,

g) analizira rad nastavnika i stručnih saradnika i predlaže mjere za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada u odjeljenju,

h) obavlja i druge poslove utvrđene pravilima škole.

Član 105.(Stručni aktiv)

(1) U školi se obrazuju stručni aktivi, čiji su članovi nastavnici određenih nastavnih oblasti.

(2) Stručnim aktivom rukovodi predsjednik stručnog aktiva.

(3) Stručni aktiv obavlja slijedeće poslove:a) prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlaže mjere za njegovo

unapređenje,b) usaglašava kriterije ocjenjivanja,c) predlaže izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnološkim razvojem

i dostignućima u toj oblasti,d) daje prijedlog direktoru u vezi s podjelom predmeta na nastavnike,e) učestvuje u izradi i izboru programa stručnog usavršavanja nastavnika,f) obavlja i druge poslove utvrđene pravilima škole.

(4) Način rada stručnih organa regulira se poslovnikom o radu stručnih organa škole.

XV PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

Clan 106.(Prava i obaveze roditelja)

(1) Roditelj je dužan upisati dijete u školu u skladu sa članom 57. ovog zakona, te se brinuti o njegovom redovnom pohađanju svih oblika odgojno-obrazovnog rada u koje je učenik uključen.

(2) Roditelj je obavezan učesvovati u obrazovanju djeteta i redovno se informisati o njegovim postignućima.

(3) Roditelji imaju pravo ovlastiti, izjavom ovjerenom kod nadležnog općinskog organa, drugu osobu da umjesto njega prisustvuje roditeljskim sastancima odnosno informacijama.

(4) Roditelj učenika je dužan brinuti se da učenik redovno izvršava obaveze iz odgojno- obrazovnog procesa, poštuje pravila škole, te u primjerenom roku obaviještava o razlogu izostanka učenika s nastave.

(5) Način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se pravilima škole.

(6) Ako roditelj zanemaruje svoje obaveze iz stava (4) ovog člana, direktor škole mu je dužan uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim saradnicima.

(7) Ako roditelj učestalo zanemaruje obaveze iz st. (1) i (4) ovog člana, škola je dužna o tome obavijestiti Ministarstvo i nadležnu ustanovu socijalne zaštite.

Clan 107.(Vijeće roditelja)

(1) Vijeće roditelja je tijelo u okviru kojeg se promoviraju interesi roditelja učenika škole u odgojno-obrazovnom procesu škole.

(2) Škola ima vijeće roditelja koje se bira za tekuću školsku godinu, a čine ga po jedan predstavnik roditelja učenika iz svakog odjeljenja.

(3) Vijeće roditelja u školi radi i djeluju na osnovu poslovnika o radu vijeća roditelja.

(4) Vijeće roditelja svoje aktivnosti može koordinirati i međusobno sarađivati između škola na nivou općina ili kao vijeće roditelja na nivou Kantona.

(5) Osnovne aktivnosti vijeća roditelju su:a) promoviranje interesa zajednice u kojoj se škola nalazi i interesa škole u toj

zajednici,b) prezentiranje stavova roditelja učenika školskom odboru ili bilo kojoj drugoj

zainteresiranoj strani,c) podržavanje aktivnog učešća roditelja i zajednice u radu škole,d) obavještavanje školskog odbora i bilo koje druge zainteresirane strane o stavovima

vijeća roditelja kad god to smatra neophodnim ili po zahtjevu školskog odbora ili druge zainteresirane strane,

e) učešće u pripremi i realizaciji odgovarajućih projekata koji podržavaju i promoviraju odgojno-obrazovni rad u školi,

f) razvijanje komunikacije i odnosa između učenika, nastavnika, roditelja i zajednice,g) predlaganje mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada,h) predlaganje mjera za unapređenje saradnje roditelja sa školom,i) pružanje pomoći i podrške u poboljšanju uvjeta rada škole,j) druge aktivnosti koje su od općeg interesa za rad škole.

XVI SINDIKAT ŠKOLE

Clan 108.(Organiziranje sindikata u školi)

(1) U školi se može organizirati sindikat.

(2) Škola se obavezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo radnika da se učlane u sindikat.

(3) Škola je dužna omogućiti prostor i opremu za rad i djelovanje sindikata u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja, pravilima i drugim propisima relevantnim za ovu oblast.

(4) Odnosi između sindikata škole i poslodavca, direktora škole, reguliraju se kolektivnim ugovorom za djelatnost predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja i pravilima škole.

XVII FINANSIRANJE ŠKOLE

Clan 109.(Obaveze finasiranja)

(1) Rad škole kao javne ustanove finansira se iz budžeta Kantona, na osnovu Odluke o kriterijima za finansiranje škola koje, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.

(2) Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za finasiranje, odnosno sufinansiranje škole i to za:

a) plaće i naknade plaća radnika s doprinosima na plaće;b) ostala materijalna prava radnika iz kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog i

osnovnog odgoja i obrazovanja;c) kapitalne projekte izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo

opremanje;d) stručno usavršavanje i obuka nastavnika, stručnih saradnika i drugih radnika;e) obrazovanje učenika s teškoćama kao što su troškovi stručnih timova koji pružaju

pomoć za rad s učenicima s teškoćama;f) realizaciju školskog razvojnog plana;g) školska takmičenja;h) realizaciju eksperimentalnih programa;i) vanjsko vrednovanje i provođenje eksterne mature;j) nabavku nastavnih sredstava i učila;k) održavanje objekata škole;l) aktivnosti značajne za rad škole;m) program rada s nadarenim učenicima;n) obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina;o) opremanje škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i posebne računarske programe i sadržaje;p) opremanje školskih biblioteka obaveznom lektirom i stručnom literaurom;r) troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim licima is) prijevoz učenika.

(3) Kontrolu finansijskog poslovanja škole obavlja Ministarstvo i nadležna inspekcija.

Clan 110.(Sticanje prihoda u školi)

(1) Pored sredstava koje osigurava osnivač iz člana 109. ovog zakona škola može sticati prihode pod uvjetom da ne ugrozi osnovnu registriranu djelatnost, i to iz:a) tekućih transfera drugih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija,b) donacija pravnih i fizičkih lica ic) vlastitih prihoda škole koje uredbom utvrdi Vlada Kantona Sarajevo.

(2) Prihodi iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj: 33/16) i prihodi su škole koja je prihod ostvarila.

XVIII NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA I STRUCNI NADZOR

Clan 111.(Stručni nadzor)

(1) Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć obuhvata aktivnosti u vezi s organizacijomi izvođenjem nastave, nadzor nad radom direktora, pomoćnika direktora, nastavnika, stručnih i drugih saradnika radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.

(2) Stručni nadzor, vrednovanje i stručna pomoć iz stava (1) ovog člana posebno se odnosi na:a) instruktivni i savjetodavni rad s direktorima, nastavnicima, stručnim saradnicima

i saradnicima;b) pružanje stručne pomoći u planiranju i organizaciji rada škole i odgojno-obrazovnog

rada, ocjenjivanju i napredovanju učenika, a posebno nadarenih učenika i učenika s teškoćama;

c) praćenje primjene nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka, sadržaja, obima, oblika i metoda obrazovnog rada i s tim u vezi njihovo usavršavanje, u skladu s tehnološkim i razvojem novih savremenih oblika i metoda rada;

d) vrednovanje kvaliteta rada škole, po jedinstvenim kriterijima;e) učestvovanje u pripremi, izvođenju i ocjenjivanju novih oblika i metoda rada;f) praćenje stručnog usavršavanja direktora, nastavnika i stručnih saradnika;g) praćenje i ocjenjivanje rada direktora, nastavnika, stručnih saradnika i saradnika;h) predlaganje Ministarstvu i nadležnim organima preduzimanje neophodnih mjera za

otklanjanje nepravilnosti, nedostataka, te za unapređivanje odgojno-obrazovnog i stručnog rada.

(3) Nadzor nad zakonitošću rada i stručni nadzor rada javnih ustanova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja vrši Ministarstvo.

(4) Bliže propise nad zakonitošću rada i stručni nadzoru donosi ministar.

Clan 112.(Inspekcijski nadzor)

(1) Inspekcijski nadzor nad radom škole u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i općih akata iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja, preduzimanja mjera u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona vrše kantonalni inspektori u skladu sa zakonom.

(2) Inspekcijski nadzor koji vrši prosvjetni inspektor posebno se odnosi na:a) postupanje škole u pogledu primjene ovog zakona, podzakonskih akata, pedagoških

standarda i normativa i drugih akata koje donosi ministar, općih akata i pojedinačnih akata škole;

b) kontrolu stručne zastupljenosti nastave odgovarajućim profilom i stručnom spremom nastavnog kadra, utvrđenih ovim zakonom i nastavnim planom i programom;

c) kontrolu profila i stručne spreme stručnih saradnika u skladu s ovim zakonom i pedagoškim standardima i normativima;

d) upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udžbenika i drugih nastavnih sredstava;

e) upis učenika u školu;f) izricanje odgojno-disciplinskih mjera prema učenicima;g) primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja učenika;

h) vođenje propisane dokumentacije i evidencije;i) kontrolu javnih isprava, općih i pojedinačnih akata škole i drugih akata koja se odnose

na rad organa koje kontroliše;j) kontrolu upisa u Registar koji vodi Ministarstvo i upisa u sudski registar;k) pravo i obavezu inspektora na izricanje mjera i utvrđivanje rokova za njihovo izvršenje

u skladu sa zakonom,l) podnošenje prijave nadležnom organu za učinjeno krivično djelo, odnosno zahtjev za

pokretanje prekršajnog postupka.

(3) Na rješenje inspektora može se izjaviti žalba ministru.

(4) Nadzor nad odredbama ovog zakona koje se odnose na konkursnu proceduru i zaštitu prava iz radnog odnosa su u nadležnosti inspektora rada.

(5) Škola je dužna da omogući nesmetano vršenje stručnog i inspekcijskog nadzora, kao i uvid u odgovarajuću dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u školi u skladu s predmetom nadzora.

XIX POTREBE I INTERESI KANTONA, DJELOKRUG OPĆINA I GRADA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Clan 113.(Potrebe i interesi Kantona)

(1) U smislu ovog zakona, potrebe i interesi Kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja učenika u osnovnim školama na teritoriji Kantona su:

a) organiziranje općeg i stručnog obrazovanja na osnovu dostignuća savremene nauke, tehnologije i društvenog razvoja za sticanje znanja i vještina za rad i nastavak obrazovanja,

b) unapređivanje djelatnosti osnovnog obrazovanja i obezbjeđivanje uvjeta rada škole u skladu sa propisima i kretanjima na tržištu rada,

c) osiguravanje dostupnosti osnovnog obrazovanja prema sposobnostima i mogućnostima učenika, a posebno nadarenih učenika koji postižu natprosječne rezultate,

d) organiziranje takmičenja učenika,

e) stipendiranje redovnih učenika,

f) stručno usavršavanje nastavnika,

g) dopunsko obrazovanje i prekvalificiranje odraslih,

h) izdavanje školskih udžbenika, priručnika i stručne literature,

i) učestvovanje učenika u realiziranju Dana Kantona Sarajevo i drugih društveno korisnih manifestacija i projekata,

j) praćenje i unapređivanje aktivnosti udruženja, ustanova i organizacija od interesa za osnovno obrazovanje.

(2) Sredstva za ostvarivanje interesa i realizaciju aktivnosti iz stava (1) ovog člana obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona i učešćem drugih pravnih i fizičkih lica u njihovom finansiranju.

(3) S ciljem ravnopravnog uključivanja obrazovnog sistema u Evropski prostor obrazovanja, Vlada će predložiti Skupštini srednjoročnu razvojnu Strategiju obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo.

Clan 114.(Imovina)

(1) Osnovna škola stiče imovinu, upravlja njome i koristi je u skladu sa zakonom.

(2) Nepokretnosti i druga imovina osnovne škole obezbijeđena od osnivača za osnivanje i rad osnovne škole imovina je osnivača, ako aktom o osnivanju ustanove nije drugačije određeno.

(3) Imovina stečena obavljanjem registrirane djelatnosti osnovne škole kao i imovina stečena na osnovu zavještanja i poklona ili na drugi zakonit način svojina je osnovne škole koja je tu imovinu stekla.

(4) Imovina iz stava (3) ovog člana može se sticati samo u cilju obavljanja, razvijanja i unapređenja osnovne djelatnosti i ne može biti korištena u cilju promjene statusa osnovne škole ili uzurpacije prava osnivača od strane drugih subjekata ili same osnovne škole.

(5) Imovina iz st. (2) i (3) ovog člana ne može se otuđiti ili na neki drugi način opteretiti bez prethodne saglasnosti osnivača, a može se koristiti samo u cilju obavljanja registrirane djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.

(6) Imovina osnovne škole kao javne ustanove se amortizira u skladu sa zakonom.

(7) Imovinu i imovinske interese osnovne škole kao javne ustanove zastupa i štiti Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo.

Clan 115.(Interesi i nadležnosti općine)

(1) Općinsko vijeće samostalno i s drugim općinskim vijećima, pravnim i fizičkim licima iskazuje interes za osnivanje ili za prestanak rada škole.

(2) Na prijedlog općinskog vijeća, osnivač može da donese odluku da se osnuje jedna ili više škola.

(3) Općina putem nadležnog organa prati rad osnovnih škola, analizira uspjeh u učenju i vladanju učenika i predlaže osnivaču mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada u školama na osnovu:

a) praćenja i podsticanja realizacije godišnjih programa rada,b) razmatranja izvještaja škola o radu i uvjetima rada,c) razmatranja izvještaja Ministarstva o radu i uvjetima rada u školama na području općined) razmatranja izvještaja Ministarstva o testiranju znanja učenika, rezultatima takmičenja i smotri i nastupa učenika škola.

(4) Nadležni organ općine:a) ostvaruje saradnju s direktorima škola na području općine,b) ostvaruje saradnju s roditeljima učenika škola na području općine,c) koordinira saradnju među školama na svom području,

d) sumira i izrađuje izvještaje o radu i uvjetima rada škola,e) predlaže i utvrđuje mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada u školama na

području općine i brine se o njihovoj realizaciji,f) radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uvjeta škola na svom području,g) vodi evidenciju djece dorasle za upis u školu i spiskove te djece dostavlja školama

na svom području,h) predlaže Ministarstvu školsko područje,i) u saradnji s Ministarstvom organizira takmičenja i smotre učenika u oblasti nastave

i vannastavnih aktivnosti na općinskom nivou,j) organizira javne, kulturne, sportske i druge manifestacije škola.

(5) Odluke iz samoupravnog djelokruga općina iz ovog zakona donose općinska vijeća.

Clan 116.(Interesi i nadležnost Grada)

(1) Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) u saradnji s gradskim općinama:a) radi na poboljšanju prostornih i materijalnih uvjeta škola na području Grada,b) pomaže u organizaciji i realizaciji javne i kulturne funkcije škola na području Grada, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta.

(2) Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada donosi Gradsko vijeće.

XX KAZNENE ODREDBE

Clan 117.(Novčane kazne)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM kaznit će se domaće ili strano pravno lice koje otpočne sa radom ili izda svjedodžbu ili drugu javnu ispravu prije upisa u Registar škola koje vodi Ministarstvo.

(2) Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj škola ako:a) izda svjedodžbu ili drugu javnu ispravu o završenom obrazovanju prije nego što je

upisana u Registar (član 18. ovog zakona),b) izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadležni organ

(čl. 24., 26. i 66. ovog zakona),c) obavi ispite suprotno bližim propisima iz čl. 31., 75. i 78. ovog zakona.d) bez odluke ministra prekine nastavu ili je ne produži kada nije realizovan godišnji

fond nastavnih časova (član 33. ovog zakona),e) se u školi upotrebljavaju udžbenici i nastavna sredstva koja nije odobrio nadležni

organ (član 37. ovog zakona),f) ne upiše školske obveznike sa svog školskog područja (član 54. ovog zakona),g) izvještaj o upisu ne dostavi nadležnim organima u propisanom roku (član 57. ovog

zakona),h) ne upiše učenika koji je doselio na njeno školsko područje ili ako ga upiše bez

prevodnice, koju popunjava škola iz koje je došao (član 58. ovog zakona),i) ne pridržava se odredbe člana 62. st. (4) i (5) ovog zakona o težini školske torbe

učenika,j) ne postupa u skladu s pedagoškim standardima i normativima koje donosi Vlada,

k) ne postupa u skladu s pravilnicima koje donosi ministar,l) organi škole ne obavljaju poslove iz svoje nadležnosti, već iz nadleđnosti drugog

organa u skladu s ovim zakonom,m) nastavu realizira nastavni kadar koji nema profil i stručnu spremu utvrđenu

nastavnim planom i programom,n) ne izvrši naloženu upravnu mjeru u roku i na način kako je naložena rješenjem

inspektora.

(3) Za prekršaje iz prethodnog stava ovog člana zakona kaznit će se i odgovorna osoba u školi novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM.

(4) Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj škola ako:a) ne donese godišnji program rada za tekuću školsku godinu i ne dostavi ga nadležnim organima do zakonom utvrđenog roka (član 27. ovog zakona),b) učenici imaju veći broj časova nastave od zakonom predviđenog broja (član 36.ovog zakona),c) ne vrši ocjenjivanje u skladu sa čl. 72., 74. i 75. ovog zakona,d) uputi učenika da ponovi razred, a da o prigovoru roditelja učenika nije odlučilo

nastavničko vijeće (član 76. ovog zakona),e) ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i uredno i blagovremeno ne upisuje sve

propisane podatke (član 39. ovog zakona),f) ne organizira ljekarski pregled radnika u javnoj zdravstvenoj ustanovi (član 83. ovog zakona),g) ne izvrši ocjenjivanje rada radnika (čl. 92.ovog zakona),h) onemogući nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (čl. 111. i 112 ovog zakona).

(5) Za prekršaje iz prethodnog stava kaznit će se odgovorna osoba u školi novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM.

(6) Novčanom kaznom od 1.000 KM kaznit će se za prekršaj nastavnik koji u toku školske godine ne realizira ogledni čas (član 36. ovog zakona).

(7) Novčanom kaznom od 500 KM kaznit će se za prekršaj roditelj djeteta ako ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete redovno ne pohađa nastavu (član 57. ovog zakona).

(8) Ukoliko ni poslije izvršene kazne roditelj ne upiše dijete u školu, odnosno ako dijete redovno ne pohađa nastavu, kazne se ponavljaju.

(8)Novčanom kaznom od 1.000 KM kaznit će se za prekršaj predsjednik i članovi školskog odbora za nezakonit rad školskog odbora (član 94. ovog zakona).

XXI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 118.(Obaveza Vlade u donošenju i usklađivanju ostalih propisa i akata)

(1) Vlada će na prijedlog Ministarstva, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona:

a) donijeti akt o pedagoškim standardima i normativima (član 10. stav 3. ovog zakona),b) donijeti bliže propise o utvrđivanju kriterija iz člana 12. stav (3) (član 12. stav (4)

ovog zakona),

c) donijeti Odluku o mreži škola (član 22. stav (13) ovog zakona),d) donijeti Odluku o visini naknade za ekvivalenciju svjedodžbi (član 32. stav (5) ovog

zakona),e) donijeti Odluku o standardima i kriterijima za nominiranje/imenovanje predsjednika i članova školskih odbora škola (član 93. stav (26) ovog zakona),f) donijeti Odluku o kriterijima za finansiranje škola (član 109. stav 1. ovog zakona) ig) poništiti važeća rješenja o imenovanju školskih odbora i imenovati školske odbore u

skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Vlada će na prijedlog Ministarstva, u roku od šest mjeseci uskladiti sve akte iz svoje nadležnosti sa odredbama ovog zakona.

Član 119.(Obaveze ministra u donošenju i usklađivanju ostalih propisa i akata)

(1) Ministar će u roku od 12 mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti bliže propise o:

a) nastavnim planovima i programima (član 24. stav (5) ovog zakona);b) osiguranju ispunjenja osnovnih uvjeta za privatne škole (član 11. stav (2) ovogzakona);c) postupku utvrđivanja uvjeta, o sadržaju i načinu vođenja Registra (član 16. stav (2) ovog zakona);d) pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji (čl. 39. stav (1) i 47. ovog zakona);e) eksperimentalnim i alternativnim programima (član 28. stav (4) ovog zakona);f) vannastavnim i vanškolskim aktivnostima (član 29. st. (5) i (6) ovog zakona);g) ekvivalenciji svjedodžbi (član 32. stav (4) ovog zakona);h) udžbenicima i nastavnim sredstvima (član 37. stav (1) ovog zakona);i) kućnom redu i etičkom kodeksu (član 38. st. (3) i (4) ovog zakona);j) polaganju eksterne mature i vanjskom vrednovanju i samovrednovanju (čl. 24. stav (8), 51. stav (1) ovog zakona);k) sistemu uspostave, osiguranja i upravljanja kvalitetom (član 53. stav (3) ovog zakona);l) nadarenim učenicima (član 60. stav (4) ovog zakona);m) načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana (član 61. stav (4) ovog zakona);n) neprihvatljivim oblicima ponašanja i zaštiti učenika - pravilnik o ishrani u školama (čl. 62. st. (2) tačka f) i (3) ovog zakona);o) načinu postupanja svih učesnika odgojno-obrazovnog procesa (član 63. stav (3) ovog zakona);p) posebnim nastavnim planovima i programima za školovanje učenika s teškoćama (član 66. stav (3)ovog zakona);r) o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika sa teškoćama u razvoju u redovnim školama (član 69. stav (4) ovog zakona);s) o praćenju vrednovanju i ocjenjivanju učenika sa teškoćama (član 70. stav (4) ovog zakona).t) napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika (član 72. stav (8) ovog zakona);u) dodjeli pohvala, priznanja i nagrada za učenike (član 80. stav (4) ovog zakona);v) sadržaju sistematskog ljekarskog pregleda (član 83. stav (2) ovog zakona); z) prijemu i zbrinjavanju radnika (član 88. st. (5) i (6) ovog zakona));aa) polaganju stručnog ispita (član 90. stav (4) ovog zakona); bb) o stručnom usavršavanju (član 91. stav (6) ovog zakona);cc) ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja radnika (član 92. stav (1) ovog zakona);dd) izboru, nadležnostima i radu školskog odbora (član 93. stav (9) ovog zakona);

ee) izboru, imenovanju i razrješenju direktora (član 95. stav (3) ovog zakona);ff) o stručnom ispitu sekretara škole (član 101. stav (7) ovog zakona);gg) nadzoru nad zakonitošću rada i stručnom nadzoru (član 111. stav (4) ovog zakona).

(2) Ministar će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona uskladiti sve akte iz svoje nadležnosti sa njegovim odredbama.(3) Do donošenja novih nastavnih planova i programa koristit će se postojeći nastavni planovi i programi.(4) Prilikom donošenja svih akata koji tretiraju problematiku iz nadležnosti sindikata ministar će provoditi konsultacije sa njihovim ovlaštenim predstavnicima.(5) Ministar će u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona raspisati javni poziv za izbor i imenovanje predsjednika i članova školskog odbora.(6) Imenovanjem školskog odbora iz stava (5) ovog člana po sili zakona prestaje mandat licima zatečenim na poziciji predsjednika i člana školskog odbora.

Član 120.(Obaveza škola u donošenju i usklađivanju ostalih propisa i akata)

(1) Nakon donošenja akata iz člana 119. ovog zakona, škole su dužne uskladiti svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana donošenja akata.

(2) Provedbeni propisi doneseni na osnovu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, br.: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 1/16) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa na osnovu ovog zakona, osim ako su u suprotnosti s odredbama ovog zakona.

Član 121.(Radnici zatečeni na radu u školi)

(1) Nastavnici koji su završili učiteljsku školu, srednju muzičku školu, srednju umjetničku školu, srednju fiskulturnu školu ili medresu, a na dan stupanja na snagu ovog zakona zatečeni su u nastavi i imaju 30 godina staža, mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zatečeni u toj školi.

(2) Saradnici zatečeni na poslovima sekretara i samostalnog referenta za plan i analizu, sa završenim IV stepenom stručne spreme, a na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju 30 godina radnog staža mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zatečeni u toj školi.

(3) Lica zatečena na poslovima nastavnika općeobrazovne i stručnoteoretske nastave, u radnopravnom statusu na neodređeno radno vrijeme sa završenim prvim ciklusom bolonjskog visokoobrazovanog procesa mogu nastaviti rad na tim poslovima u periodu ne dužem od tri godine, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Period od tri godine je predviđen za sticanje odgovarajuće stručne spreme, odnosno drugog ciklusa bolonjskog visokoobrazovnog procesa.

(4) Lica zatečena na poslovima sekretara škole sa završenim VII stepenom propisane stručne spreme, koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju položen stručni upravni ispit za visoku stručnu spremu ili ispit općeg znanja za državnu službu na nivou Bosne i Hercegovine ili imaju najmanje 25 godina radnog iskustva na pravnim poslovima, obavezni su polažiti stručni ispit u roku od tri godine.

(5) Pripravnici i lica koja izvode nastavu, a obavezna su polagati stručni ispit, odnosno pedagoško-psihološku i metodi čko-didaktičku grupu predmeta, a koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona zatečena na radu u školi, okončat će svoje obaveze shodno odredbama ovog zakona.

Član 122.(Prestanak važenja zakona)

Danom stupanja na snagu ovog zakona na području Kantona prestaje da važi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju („Službene novine Kantona Sarajevo“, br.: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 1/16).

Član 123.(Stupanje na snagu i primjena)

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Kantona Sarajevo", a primjenjivat će se od školske 2017/2018. godine.

Službenim novinama

Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo

Prof. Ana Babić

O B R A Z L O Z E N J E

I - PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u odredbama čl. 12. stav (1) tačka b) i 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', br.: 1/96, 2/96- Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13).

U skladu sa čl. 12. tačka b) i 18. Ustava Kantona Sarajevo Vlada Kantona Sarajevo nadležna je za predlaganje i izvršavanje zakona Kantona Sarajevo koje donosi Skupština Kantona Sarajevo, u skladu sa članom 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo u skladu sa Programom rada Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo za 2016. godinu, dostavila je Skupštini Kantona Sarajevo nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

U skladu sa članom 59. stav (3) Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 18./03) propisano je da svi zakoni u entitetima, kantonima i Brčkom Distriktu BiH, kao i drugi odgovarajući propisi iz oblasti obrazovanja budu usklađeni sa odredbama ovog zakona.

U skladu sa čl. 26. i 28. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14- Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo na sjednici utvrđuje zaključkom nacrte zakona i predlaže Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 41/12- Drugi novi prečišćeni tekst, br.: 15/13, 47/13, 47/15), pretrese utvrđene nacrte zakona i stavi ih u dalju proceduru donošenja.

Obzirom da je nacrt zakona prošao javnu raspravu, predlažemo da nakon što Vlada Kantona Sarajevo utvrdi prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju uputi ga Skupštini Kantona Sarajevo da u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo donese prijedlog zakona i stavi ga u daljnju proceduru donošenja.

II - RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Na području Kantona Sarajevo u primjeni je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 10/04, 21/06,26/08, 31/11, 15/13 i 1/16 ),

S obzirom da navedena regulativa ne obuhvata sve nove situacije koje se otvaraju u radu osnovnih škola na području Kantona Sarajevo za koja se obraćaju ovom ministarstvu, te cijeneći praktične probleme u primjeni pojedinih odredbi, kao i nedostatke pojedinih odredaba koje su nepotpune i neprecizne ili za čijim je postojanjem prestala potreba, a s ciljem da se kroz predloženi

novi tekst nacrta, sada prijedloga Zakona iz ove oblasti stvore neophodne pretpostavke za efikasniji i kvalitetniji odgojno-obrazovni proces, ovo ministarstvo, se odlučilo da pokrene aktinosti na izradi novog teksta nacrta, sada prijedloga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ( u daljem tekstu: ovaj zakon).

U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovalo Komisiju za izradu teksta nacrta Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koja je u postupku izrade ovog zakona konsultovala odredbe Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 10/04, 21/06, 26/08, 31/11 i 1/16) koji je u primjeni na području Kantona Sarajevo, Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 18./03), te pozitivne prakse iz ove oblasti u zemlji i regionu.

Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 19.05.2016. godine usvojila Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i isti uputila u skupštinsku proceduru koji je nakon toga podržan od poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo.

Zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo od 01.06.2016. godine Nacrt zakona je upućen u javnu raspravu relevantnim pravnim subjektima koji provode odgoj i obrazovanje na području Kantona Sarajevo ili obavljaju poslove koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa tim nivoom obrazovanj a.

Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo imenovao je Radnu grupu od presjednika i članova Komisije za izradu teksta Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i predsjednika i članova Komisije za izradu teksta Nacrta zakona o srednjem obrazovanju, koje su kao pojedinačne komisje radile na izradi nacrta zakona.

Radna grupa je imala i zadatak da usaglasi (ujednači) pojedine članove oba zakona koji su različiti, a Ministarstvo je mišljenja da bi se trebali usuglasiti, odnosno da bi trebali biti isti, odnosno da ne postoje argumenti koji bi opravdavali različitu regulativu u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja u odnosu na regulativu u oblasti srednjeg obrazovanja, npr. broj uzastopnih mandata direktora osnovne, odnosno srednje škole, broj članova školskih odbora u osnovnoj, odnosno srednjoj školi itd.

Radna grupa je nakon razmatranja svih blagovremeno prispjelih primjedbi, prijedloga i sugestija, prihvaćene primjedbe koje doprinose boljoj zakonskoj regulativi, ugradila u tekst Prijedloga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, a primjedbe, prijedloge i sugestije koje nisu prihvaćene uz razlog neprihvatanja koji je u većini naveden u izvještaju o javnoj raspravi, svrstala u neprihvaćene i ne ugrađene primjedbe u tekst Prijedloga zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

Takođe moramo naglasiti da je rad Radne grupe koja je brojala 12 članova i jednog tehničkog sekretara bio otežan činjenicom da je bilo teško, a u nekim pitanjima i nemoguće usaglasiti stavove svih članova Radne grupe, te je Radna grupa bila prisiljena da usaglašavanja po tim pitanjima ostavi za ministra za obrazovanje, nauku imlade Kantona Sarajevo i Vladu Kantona Sarajevo.

III - PRAVNA RJEŠENJA

Ovaj zakon pripremljen je na način kako bi mogao udovoljiti dosadašnjim slučajevima u praksi sa kojim nam se svakodnevno obraćaju škole, pravna lica i građani Kantona Sarajevo, kao i u odnosu na slučajeve koje smo mogli predvidjeti, pretpostaviti u budućoj praksi.

Kako bi ovo ministarstvo ponudilo Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo što kvalitetniji nacrt zakona Ministarstvo je tekst prednacrta Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju uputilo u javnu raspravu u trajanju od 10 dana javnim ustanovama i ustanovama osnovnog odgoja i obrazovanja na području Kantona Sarajevo, tako da su u nacrt zakona iz te javne rasprave ugrađena, ponuđena bolja rješenja koja su bila prihvatljiva za ovoj zakon.

Zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo od 01.06.2016. godine Nacrt zakona je upućen u javnu raspravu relevantnim pravnim subjektima koji provode odgoj i obrazovanje na području Kantona Sarajevo ili obavljaju poslove koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa tim nivoom obrazovanja. Javna rasprava je trajala 30 dana, te su rješenja u ponuđenom tekstu nacrta zakona provjerena u odnosu na prispjele primjedbe i prijedloge.

Pravno-tehnički, zakon je pripremljen u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, te u skladu sa Uredbom o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa.

IV - OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDABA ZAKONA

Dio prvi - Osnovne odredbe:

Član 1. (Predmet zakona) Dodatno je uređen i preciziran u odnosu na odredbu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji je u primjeni na području Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Sadašnji zakon).

Član 2. (Pojmovnik i definicije) Definicije pojmova koji se pominju u ovom zakonu.

Član 3. (Upotreba ženskog ili muškog roda) Terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u zakonu.

Član 4. (Ciljevi i načela osnovnog odgoja i obrazovanja) Ciljevi i načela su objedinjeni u jedan član, prihvaćeni su i ugrađeni prijedlozi koji proizilaze iz Strategije predviđene Akcionim planom za prevenciju maloljetni čkog prijestupništva u Kantonu Sarajevo 2014-2016 (voditi brigu o mentalnom zdravlju učenika; osigurati bezbjedonosne uvjete za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama; uočavati neprihvatljive oblike ponašanja kod učenika; prevenirati pojave asocijalnih oblika ponašanja kod učenika; realizirati interventne mjere u slučaju neprihvatljivog ponašanja učenika; zaštititi učenike od svih oblika nasilja/zlostavljanja u i oko škole; dodati su novi ciljevi i načela (razvijati kod učenika osjećaj empatije prema drugima; razvijanje patriotizma i ljubavi prema domovini Bosni i Hercegovini). U toku javne rasprave dodata je alineja „s” koja glasi: „razvijati kod učenika jezično-komunikacijsku kompetenciju na maternjem jeziku i na stranom jeziku,

matematičku pismenost, kompetenciju u znanosti i tehnologiji, informatičku pismenost (informacijska, medijska, tehnološka), učiti kako se uči, socijalnu i građansku kompetenciju, samoinicijativu i poduzetničku kompetenciju, kulturnu svjest i kulturno izražavanje, kreativno- produktivnu kompetenciju i tjelesno-zdravstvenu kompetenciju”.

Član 5. (Odgojno-obrazovna djelatnost) Osnovni odgoj i obrazovanje učenika dio je jedinstvenog obrazovnog sistema i predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa za Kanton Sarajevo zato je predložen novi član koji detaljno definiše djelatnost odgojno-obrazovnog rada i poslove koji se obavljaju u Školi.

Član 6. (Zabrana diskriminacije i političkog djelovanja) Stavove koji su ranije bili u članu koji se odnosio na upotrebu jezika i pisma u nastavi ugradili smo u ovaj član i proširili. „Ne može se vršiti diskriminacija učenika pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog učenika na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvani čnih jezika Bosne i Hercegovine“. „Škola se mora pridržavati odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine”.

Član 7. (Upotreba jezika i pisma u nastavi) U stavu (2) je navedeno „U nastavi se koriste oba zvani čna pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica), a po potrebi znakovno ili Brajevo pismo. U novom stavu (4) predloženo je da se nastava ili dio nastave u školi može izvoditi i na stranom jeziku uz suglasnost ministra.

Član 8. (Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine) Predviđeno je da se nastava može organizovati na jeziku učenika koji pripadaju nacionalnoj manjini ako čine jednu petinu, tako da se organizuje dodatna nastava o jeziku, kniiževnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, a to zahtjeva većina njihovih roditelja. Odluku roditelji donose na početku školske godine.

Dio drugi - Osnivanje i prestanak rada škole:

Član 9. (Osnivač) U novom stavu (5) precizirano je da se za osnivanje, rad i statusne promjene škole primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama, u dijelu koji nije reguliran ovim zakonom. Takođe je između ostalog predviđeno da osnivač škole ne može biti fizičko ili pravno lice pravosnažno osuđeno za krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca i duže.

Član 10. (Sredstva za osnivanje i rad škole) Sredstva za osnivanje i rad škole u skladu sa pedagoškim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje obezbjeđuje osnivač.

Član 11. (Odluka o osnivanju) Predviđen je sadržaj odluke o osnivanju škole.

Član 12. (Uvjeti za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja i osnivanje škole) U odnosu na sadašnji zakon objedinili smo dva stava, Uvjeti za obavljanje odgoja i obrazovanja i Osnivanje škole. U stavu (1) precizirali smo da škola može obavljati djelatnost odgoja i obrazovanja ako ima registriranu djelatnost obrazovanja i ako ispunjava standarde i normative u pogledu tehničkih, higijenskih, prostornih, kadrovskih, materijalnih i drugih uvjeta za izvođenje programa propisanih od strane Ministarstva, a u sljedećim stavovima dodatno smo definisali kada škola kao javna ustanova i ustanova može biti osnovana.

U stavu (5) je precizirano da „Odluku o broju odjeljenja u privatnoj osnovnoj školi donosi školski odbor“.

U toku javne rasprave dodat je stav 9. koji glasi: "Pravna lica osnovana u skladu sa zakonom mogu obavljati knjigovodstveno-računovodstvene poslove za potrebe škola."

Član 13. (Sadržaj elaborata) Potpuno novi član u kome je precizirano šta Elaborat o opravdanosti osnivanja treba da obavezno sadrži.

Član 14. (Ekspertna komisija) Potpuno novi član u kome je preciziran rad ekspertne komisije.

Član 15. (Davanje saglasnosti za osnivanje škole i eventualno imenovanje nove komisije)Novi član u kome su precizarane obaveze Skupštine Kantona Sarajevo koje se odnose na Elaborat o opravdanosti osnivanja škole.

Član 16. (Registar škola) U odnosu na sadašnji zakon u stavu (4) smo dodali da na osnovu pozitivnog izvještaja komisije iz stava (3) ovog člana, ministar donosi rješenje o ispunjenosti uvjeta za upis u Registar.

Član 17. (Novoosnovana škola) Preciziran je početak rada novoosnovane škole.

Član 18. (Javne isprave i pečat) Dodatno smo uredili stav (1) tako da je škola upisana u Registre obavezna voditi dokumentaciju i evidenciju o odgoju i obrazovanju djece i izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završenom osnovnom odgoju i obrazovanju i precizirali smo stav (2) da Škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju u skladu s pravilnikom.

Član 19. (Statusne promjene) O statusnim promjenama škole čiji je osnivač Kanton Sarajevo odlučuje Skupština na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, a kod privatnih škola odlučuje osnivač uz saglasnost Ministarstva.

Član 20. (Prestanak rada škole) Utvrđen je postupak koji prethodi donošenju rješenja Skupštine o zabrani rada škole i nalaže brisanje škole iz registra.U stavu (4) definisali smo da „Ako škola u roku iz stava (2) ovog člana ne otkloni nepravilnosti, Ministarstvo obavještava Skupštinu koja obavezno u roku od 30 dana donosi rješenje o zabrani rada i nalaže brisanje škole iz Registra”. Organ koji je donio odluku o osnivanju škole, a to je Skupština, treba donijeti odluku i o ukidanju škole.Dodali smo novi stav (5) da protiv rješenja Ministarstva iz stava (2) ovog člana nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema.

Dio treći — Opći akti škole:

Član 21. (Opći akti škole) Naveden je sadržaj pravila škole, koji je osnovni akt škole.

Dio četvrti — Vrste, trajanje i zajednica škola:

Član 22. (Vrste, trajanje i mreža škola) Osnovne škole su redovne, paralelne i centri, a mreža škola obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obazovanja, na području za koje se mreža utvrđuje, s^ svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje. U članu je dalje predviđeno šta sadrži mreža škola i šta se sve može utvrditi mrežom škola (školsko područje itd.). Novina je da paralelna baletska škola traje šest godina, a ne četiri godine kao do sada.

Član 23. (Zajednica osnovnih škola) Umjesto udruživanja u jednu ili više asocijacija škola, kao što je definisano u sadašnjem zakonu, ostavili smo pravo da se škola udružuje u jednu ili više zajednica osnovnih škola (u daljem tekstu: zajednica) radi međusobne saradnje u ostvarivanju zajedničkih interesa i pružanja pomoći u odgojno-obrazovnom radu, s tim da svaka škola zadržava svojstvo

pravnog lica. U toku javne rasprave preformulisan je član 23. na način da su izbrisani st. (7) i ( 8), a u stavu 4. su dodate riječi uz suglasnost ministra da se mogu donijeti pravila zajednice škola.

Dio peti: Nastavni plan i program, godišnji program rada i ostali oblici rada

Član 24. (Nastavni plan i program/kurikulum) U stavu (1) je predviđeno da se odgoj no-obrazovni rad ostvaruje na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje, do donošenja kurikuluma. U stavu (6) smo precizirali da u školi čiji osnivač nije Kanton nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta može da ima najviše do 20% specifičnih sadržaja u odnosu na nastavni plan i program iz st. (2) i (3) ovog člana. U sadašnjem zakonu se to odnosi na ukupno 20% specifičnih sadržaja iz svih predmeta, a ne iz pojedinačnih predmeta. U stavu (7) smo definisali da na nastavni plan i program svakog pojedinačnog predmeta i nastavni plan i program iz stava (6) ovog člana saglasnost daje ministar. U st. (11) i (12) precizirali smo:„Škola je obavezna da u toku školske godine u potpunosti realizira nastavni plan i program“.„Ako se utvrdi da škola nije realizirala godišnji fond nastavnih časova, produžit će rad sve dok ne ostvari planirani godišnji fond nastavnih časova“. U javnoj raspravi stav (8) je preformulisan u smislu preciznije eksterne procjene znanja učenika na završetku prve, druge i treće trijade devetogodišnje osnovne škole, s tim da se na kraju završnog razreda utvrđuje obaveza polaganja eksterne mature. Ubačen je i novi stav (9) kojim je uvedena obaveza školi da svake školske godine provodi internu evaluaciju za sve nastavne predmete u skladu sa kriterijima. Značajna je novina u stavu (14) ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini, u vremenskom periodu 1992-1995. godina, tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa.

Član 25. (Izborni predmeti) Škola je obavezna, imajući u vidu različitost ubjeđenja kroz vjerovanja u BiH omogućiti učenicima da pohađaju časove vjeronauke, samo u skladu s^ njihovim ubjeđenjem, ili ubjeđenjem njihovih roditelja. Škola ne može ograničavati slobodu izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja. Takođe škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohađaju nastavni predmet vjeronauku/vjeronauk, a učenicima koji ne pohađaju vjeronauku/vjeronauk omogućit će se pohađanje jednog od alternativnih predmeta za koji se opredijeli većina učenika.

Član 26. (Rad škole/odjeljenja škole druge države) Regulisan je rad škole, odjeljenja/škole druge države koji se vrši u skladu sa nastavnim planom i programom druge države izuzev iz nacionalne grupe predmeta.

Član 27. (Godišnji program rada škole) Predviđen je sadržaj godišnjeg programa rada škole, obavezni prilog Školski razvojni plan, način donošenja godišnjeg programa rada škole, i kome se dostavlja.

Član 28. (Eksperimentalni program) Umjesto mogućnosti proglašavanja jedne ili više osnovnih škola eksperimentalnim ili osnivanja eksperimentalnih osnovnih škola, radi uvođenja novih oblika i sadržaja rada, na prijedlog ministra (kao što je slučaj u važećem zakonu), ostavili smo mogućnost da škola može provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme, odnosno eksperimentalne programe za koje uvjete i način rada propisuje ministar.

Član 29. (Vannastavne aktivnosti) U jedan član smo objedinili sve vannastavne aktivnosti (izleti, studijske posjete, ekskurzije, kampovanje/logorovanje, društveno koristan rad i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, škola u prirodi, rad učeničke zadruge, kao i druge oblike vannastavnih aktivnosti, škola plivanja, škola skijanja, škola planinarenja, odnosno i druge specifične oblike nastave iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj.

Član 30. (Pedagoška i metodička praksa studenata) U sadašnjem zakonu, na prijedlog visokoškolskih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, ministar je određivao pojedine osnovne škole za obavljanje pedagoške i metodičke prakse. U ovom članu je predloženo da se „U svim školama koje imaju prostorne i kadrovske kapacitete organizuje pedagoška i metodička praksa za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima."

Član 31. (Nastava u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi) U stavu (1) je predviđeno da za učenike koji zbog većih motoričkih teškoća, hroničnih i drugih bolesti ne mogu dolaziti u školu, uz odobrenje Ministarstva, škola organizira nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi, ako se učenik nalazi na dužem liječenju, te im omogućava polaganje predmetnog ili razrednog ispita kroz dodatno preciziranje u narednim stavovima. U stavu (2) navedeno je „Nastava iz stava (1) ovog člana se organizira u stacionarnim uvjetima koje preuzima škola najbliža zdravstvenoj ustanovi, odnosno škola koja ima kapacitete za ovaj vid nastave u kojoj je registrovano područno odjeljenje “Škole u bolnici”. Na taj način je „Škola u bolnici“ ugrađena u Zakon. U stavu (3) je definisano „Nastava u kući i u područnom odjeljenju „Škole u bolnici“ se izvodi po nastavnom planu i programu koje donosi Ministarstvo“. U stavu (6) promijenjeno je trajanje nastavnog časa i dnevnog opterećenja učenika u stacionarnim ustanovama “Škola u bolnici” (nastavni čas traje 30 minuta dok dnevno opterećenje za učenike može biti najviše dva sata).

Član 32. (Nastava za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Kantonu) U stavu (1) je navedeno da se učenici, državljani Bosne i Hercegovine, koji su dio osnovnog odgoja i obrazovanja završili u Bosni i Hercegovini, izvan Kantona, upisuju u školu u odgovarajući razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i učenici u Kantonu, ali uz obavezu polaganja razlike predmeta nakon obavljene ekvivalencije. U stavu (5) predloženo je da na prijedlog ministra, Vlada donosi odluku o visini naknade za ekvivalenciju svjedodžbi.

Dio šesti — Organizacija rada škole:

Član 33. (Početak i trajanje školske godine) U stavu (1) definisali smo početak školske i nastavne godine. U stavu (5) predviđeno je da zimski odmor za učenike traje četiri sedmice, koliko je predviđeno važećim zakonom. Dodali smo stav (6) u kome smo predvidjeli proljetni odmor za učenike. Proljetni odmor za učenike traje pet radnih dana i koristi se u prvoj sedmici aprila. U stavu (8) je predviđeno da se odgojno-obrazovni rad izuzetno može trajati i kraće od vremena propisanog st. (2) i (3) ovoga člana i može se prekidati u toku polugodišta, odnosno školske godine u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku, kao i odluku o pomjeranju početka nastave u prvom i drugom polugodištu i produžetak zimskog odmora zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, s tim da u toku školske godine bude ostvaren godišnji fond nastavnih časova. U stavu (9) je planirano da ministar utvrđuje školski kalendar za svaku školsku godinu i objavljuje ga najkasnije do 30. juna tekuće godine za narednu školsku godinu (u sada važećem zakonu objavljuje ga najkasnije 10 dana prije početka nastave).

Član 34. (Dan nastavnika Kantona) Preciziran je kao poseban član.

Član 35. (Organiziranje odgojno-obrazovnog rada) „Redovna nastava u prvoj smjeni počinje u 8,00 sati, a u drugoj smjeni se završava sa završetkom šestog nastavnog časa, najdalje u 19,30 sati“. Raniji početak i završetak redovne nastave može odobriti ministar na osnovu opravdanog zahtjeva.

Član 36. (Organizacija nastave) U važećem zakonu za učenike I, II, III i IV razreda može se organizovati fleksibilno trajanje nastavnog časa unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira. Predloženo je fleksibilno trajanje nastavnog časa unutar zadanog dnevnog vremenskog okvira samo za učenike I, II i III razreda. Dodali smo novi stav (11) i predložili „Učenici u toku jednog

nastavnog dana po rasporedu ne mogu imati dva časa istog predmeta, osim ako to ne zahtijeva organizacija rada i način izvođenja nastavnog predmeta“. Dodat je stav (8) koji glasi “Nastavnik je obavezan u toku školske godine realizirati ogledni čas.

Član 37. (Udžbenici) Regulisano je koji se mogu koristiti udžbenici, kao i besplatno korištenje udžbenika i drugih nastavnih sredstava, te je predviđeno donošenje Zakona o udžbenicima Kantona Sarajevo

Član 38. (Kućni red i etički kodeks) Predviđen je kao poseban član gdje je dodatno preciziran i uređen.

Dio sedmi - Pedagoška dokumentacija i evidencija:

Član 39. (Pedagoška dokumentacija i evidencija) U stavu (1) predviđeno je „U školi se u elektronskom i materijalnom obliku vodi pedagoška dokumentacija i evidencija u skladu s propisom koji donosi ministar“. Direktor, pomoćnik direktora, nastavnici i stručni saradnici škole su obavezni uredno, blagovremeno voditi dokumentaciju i evidenciju i odgovorni su za ažurnost njihovog vođenj a.

Član 40. (Vrsta i način vođenja evidencije) Nabrojane su evidencije koje vodi škola.

Član 41. (Informacioni sistem upravljanja u obrazovanju) Nova regulativa koja obuhvata EMIS sistem za prikupljanje, obradu i generisanje statističkih izvještaja na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja, a sastoji se od dva nivoa baza podataka kako je to navedeno u članu ovog zakona (školska i ministarska baza).

Član 42. (Evidencija o učeniku) Koji podaci čine evidenciju o učeniku sa posebnim osvrtom na lične podatke o učeniku.

Član 43. (Evidencija o uspjehu učenika) U stavu (2) je propisano da se Evidencija o uspjehu učenika vodi i putem elektronskog dnevnika koji je sastavni dio EMIS sistema.

Član 44. (Evidencija o odgojno-obrazovnom radu) Koji podaci čine evidenciju odgojno-obrazovnog rada.

Član 45. (Evidencija o radnicima) Koji podaci čine evidenciju o radnicima.

Član 46. (Način prikupljanja podataka o učenicima za evidenciju) Kako se prikupljaju podaci o učenicima i izuzeci u pribavljanju (izjave i izjašnjenja roditelja).

Član 47. (Obrada podataka) Vrste, naziv, sadržaj obrazaca i način vođenja dokumentacije i evidencije u materijalnom obliku propisuje ministar.

Član 48. (Vođenje evidencije) Predviđeno je da se evidencija vodi na bosanskom ili hrvatskom ili srpskom jeziku, latiničkim pismom u skladu sa zakonom.

Član 49. (Rokovi čuvanja podataka) Predviđeno je trajno čuvanje evidencije o uspjehu učenika koja se odnosi na zaključne ocjene na kraju školske godine i rezultate eksterne mature.

Član 50. (Svrha obrade i zaštite podataka) Putem prikupljenih podataka prati se efikasno i kvalitetano funkcionisanje odgojno-obrazovnog sistema, uz obaveznu zaštite podataka.

Dio osmi - Samovrednovanje, vanjsko vrednovanje i strateško planiranje:

Član 51. (Samovrednovanje) Umjesto dosadašnje evaulacije rada rukovodnog i nastavnog osoblja, škola će po potrebi, a najmanje jedanput u dvije godine provodi postupak samovrednovanja rada rukovodnog i nastavnog osoblja, odnosno uspješnosti realiziranja nastavnih programa u skladu s pravilnikom u kojem su sadržani kriteriji samovrednovanja, a koji donosi ministar.

Član 52. (Vanjsko vrednovanje) U školama se radi unapređenja kvaliteta rada odgojno-obrazovne djelatnosti provodi vanjsko vrednovanje.

Član 53. (Strateško planiranje) U stavu (1) je predloženo da školski odbor na prijedlog direktora utvrđuje Plan kadrovskih potreba za naredni četverogodišnji period koji se donosi kontinuirano, umjesto za petogodišnji period kako stoji u važećem zakonu. U stavu (2) je navedeno: “U sklopu strateškog planiranja predviđeno je da školski odbor donosi Školski razvojni plan koji predlaže direktor škole za njegov mandatni period, nakon konsultacija s nastavničkim vijećem.

Dio deveti: Učenici:

Član 54. (Školsko područje) U stavu (1) je dodatno definisano da je školsko područje prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu školu na osnovu prebivališta, odnosno CIPS prijave. Dalje, u stavu (4) je definisano da „Dijete može, bilo po prvom upisu ili pri prelasku iz jedne škole u drugu, pohađati školu koja je izvan školskog područja u kojem živi“. U stavu (5) je precizirano da je škola u koju je upisano dijete izvan školskog područja dužna obavijestiti školu na čijem školskom području dijete stanuje u roku od pet dana od dana upisa.

Član 55. (Školski obveznik) U novom stavu (4) je definisano da se upis djeteta koje je mlađe od utvrđene starosne dobi predviđene za početak obaveznog odgoja i obrazovanja, uz pismeni zahtjev roditelja i ako škola, nakon što razmotri preporuke Komisije za upis učenika u prvi razred, bude sigurna da je to u najboljem interesu djeteta, može izvršiti samo ako dijete do kraja kalendarske godine puni šest godina života.

Član 56. (Uvjeti za upis učenika) Obavezno utvrđivanje psiho-fizičkog stanja djeteta prije upisa djeteta u prvi razred škole.

Član 57. (Upis učenika) U stavu (1) je predloženo da se upis u redovnu školu obavlja u aprilu i u izuzetnim opravdanim slučajevima u augustu na osnovu spiskova školskih obveznika koje školama dostavlja nadležni organ općine na čijoj teritoriji se nalazi škola, umjesto u aprilu i augustu, kao što je sada slučaj. U stavu (2) je definisano šta roditelj treba dostaviti prilikom upisa djeteta u školu. „Roditelj kod prijavljivanja djeteta za upis u školu dostavlja: izvod iz matične knjige rođenih; ljekarsko uvjerenje o psihofizičkom stanju djeteta za upis u školu i zdravstvenom statusu s opisom poteškoća i uvjerenje/certifikat o pohađanju obaveznog predškolskog programa za djecu u godini pred polazak u školu“. U stavu (9) promijenjen je i datum dostave izvještaja o upisu osnivaču, Mi­nistarstvu i općini na čijem području se nalazi, najkasnije do 1. juna za aprilski upisni rok, a najkas­nije do 31. augusta za eventualni upis učenika u augustu mjesecu. U važećem zakonu Izvještaj o upisu se dostavljao najkasnije do 15. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 31. augusta za augustovski upisni rok.

Član 58. (Prelazak učenika iz škole u školu) U stavu (2) je predloženo da je „Škola u koju učenik prelazi, a prelazak učenika koji nije posljedica odgojno disciplinske mjere, obavezna je školu iz koje učenik prelazi u roku od dva dana od dana upisa učenika obavijesti o statusu učenika (do sada je to trajalo duži vremenski period i nije bilo određeno).U stavu (3) je predloženo da škola iz koje učenik odlazi ispisuje učenika u roku od sedam dana od dana prijema obavijesti o upisu učenika u drugu školu, što do sada nije bio slučaj, a u stavu (4)

„Ukoliko učenik iz neopravdanih razloga ne pohađa nastavu ili ne nastavi školovanje u narednom razredu u školi u kojoj je zavšio ili škola nema informacija o njegovom statusu, dužna je u roku od 15 dana obavijestiti Službu za socijalni rad nadležne općine“. U stavu (5) je navedeno: „Dok se ne riješi pitanje statusa učenika iz prethodnog stava, škola je dužna voditi evidenciju o odsustvovanju učenika.

Član 59. (Izuzeci od redovnog pohađanja škole) Ovaj član reguliše dalje školovanje osoba starijih od 15 godina koji ne pohađaju redovnu školu. Služba za socijalnu zaštitu se obavezuje da vodi brigu0 načinu završetka osnovnog obrazovanja ukoliko roditelji to nisu u mogućnosti.

Član 60. (Nadareni učenici) Pedagog škole u saradnji sa predmetnim nastavnikom prepoznaje, prati1 potiče nadarene učenike, te im organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Izuzetno, učeniku koji u prethodnom razredu ostvari odličan opći uspjeh i primjerno vladanje i ostvaruje izuzetne rezultate propisane programom za nadarene učenike, može se odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine o čemu odluku donosi nastavničko vijeće. U važećem zakonu definisano je: „Izuzetno, učeniku koji u prethodnom razredu ostvari odličan opći uspjeh s prosječnom ocjenom 5,00 i ima primjerno vladanje može se na zahtjev roditelja ili staratelja odobriti da završi dva razreda u toku jedne školske godine, pod uvjetima i na način utvrđen pravilima škole. Dodali smo novi stav (4) i definisali da „Program za nadarene učenike donosi ministar“.

Član 61. (Učenici s problemima u ponašanju) Predviđeno je da za učenike s problemima u ponašanju koje utvrdi pedagoško psihološka služba škole ili zdravstvena ustanova provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman.

Član 62. (Sigurnost i socijalna zaštita učenika) Predložen je novi član koji se odnosi na sigurnost i socijalnu zaštitu učenika. U sklopu ovog člana u stavu (3) predviđeno je „Tokom boravka učenika u školi, škole mogu organizirati ishranu učenika u skladu s Pravilnikom o ishrani u školama koji, uz konsultacije s Ministarstvom zdravlja Kantona Sarajevo, donosi ministar.

Član 63. (Prava i obaveza zaštite prava učenika) Predložen novi član koji se odnosi na prava i obaveze zaštite prava učenika u kojem je, između ostalog navedeno „Škola je obavezna postupati u skladu sa Smjernicama za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini“.

Član 64. (Prijevoz učenika) U stavu (2) je predviđeno da ako se učenik upiše u školu izvan školskog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika, s izuzetkom učenika koji pohađaju centre. Dakle, kada su u pitanju učenici koji pohađaju nastavu s drugog školskog područja, roditeljima učenika treba ostaviti mogućnost izbora škole koju će pohađati njihovo dijete (van područja u kojem žive), ali ako se učenik upiše u školu izvan školskog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Novina je da će sporazumom između Ministarstva i Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo biti regulisan prevoz učenika i pratioca učenika sa teškoćama u razvoju.

Član 65. (Vijeće učenika) Regulisana uloga vjeća učenika.

Dio deseti: Učenici sa teškoćama u razvoju (u daljem tekstu učenici s teškoćama):

Ugrađeno je novo poglavlje sa šest članova u kome je jasno definisano sve što se odnosi na učenike sa teškoćama (vrste teškoća u razvoju, odgoj, obrazovanje i rehabilitacija učenika sa teškoćama, odgojno-obrazovni i rehabilitacioni rad sa učenicima sa teškoćama u redovnim školama, individualno prilagođeni plan i program, upis učenika sa teškoćama...) Za djecu sa teškoćama u razvoju (kako je predloženo da se koristi zvanični termin), u sadašnjem zakonu se koristi sedam termina:

- „djeca s posebnim obrazovnim potrebama“- „djeca sa posebnim potrebama“- „djeca sa smetnjama u razvoju“- „učenici sa posebnim potrebama“- „učenici sa smetnjama u razvoju“- „djeca sa preprekama u učenju“ i nažalost- „mentalno retardirani učenici“

Termin specijalna osnovna škola je bio jako stigmatizirajući i zamijenili smo ga s terminom Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni centri (u daljem tekstu: centri). Dugi niz godina u Kantonu Sarajevo u važećem nazivu nema specijalna osnovna škola nego Centri - Centar „Vladimir Nazor“, Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, Centar za slijepu i slabovidu djecu, Zavod za odgoj i obrazovanje „Mjedenica“.Radna grupa je za izradu odredbi ovog poglavlja organizovala rad struke koju su činili direktori i nastavnici škola za djecu s posebnim potrebama na području Kantona Sarajevo, koja je sa stručnog aspekta izvršila uvid u sve dostavljene primjedbe te predložila odredbe Nacrta, kasnije Prijedloga zakona isključivo sa stanovišta struke.

Dio jedanaesti: Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika:

Član 72. (Ocjenjivanje znanja učenika) U st. (2) i (3) je predloženo:

Opisno ocjenjivanje primjenjuje se samo u prvom razredu na osnovu definiranih ishoda pojedinih predmeta definiranih nastavnim planom i programom, izuzev u paralelnim školama gdje se u prvom razredu zaključuje broj čana zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno, na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Za učenike škole od drugog razreda broj čana zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi se na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. U važećem zakonu je definisano da se opisno ocjenjivanje primjenjuje u prvom razredu i prvom polugodištu drugog razreda osnovne škole, odnosno da se za učenike osnovne škole od drugog polugodišta drugog razreda brojčana zaključna ocjena iz svakog predmeta pojedinačno izvodi na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Također su predložene izmjene u st. (5) i (6) „Pored ocjena, evidentiraju se i karakteristike učenika vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, sposobnosti, vrline, karakteristike ličnosti, ali i probleme, teškoće, slabosti, posebne osobine i slično, u pisanoj formi na kraju školovanja, odnosno uz prepis ocjena uz zaštitu ličnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka”. Karakteristike iz prethodnog stava se evidentiraju u pedagoški karton učenika, kojeg škola proslijeđuje srednjoj školi u koju se upisao učenik nakon informacije o upisu i zahtjeva te škole”, što do sada nije bio slučaj.

Član 73. (Ocjene iz vladanja) U školi se od početka IV razreda do kraja školovanja ocjenjuje i vladanje učenika, izuzev u paralelnim školama gdje se vladanje učenika ocjenjuje od I razreda.

Član 74. (Zaključivanje ocjena) U stavu (3) je dodatno precizirano da „Ocjenu iz nastavnih predmeta na kraju svakog polugodišta obavezno zaključuje i učenicima javno u odjeljenju saopštava predmetni nastavnik, a u slučaju njegove spriječenosti nastavnik kojeg ovlasti direktor (što do sada nije bio slučaj).

Član 75. (Prevođenje učenika u naredni razred i ponavljanje razreda) U st. (2) i (3) predložili smo da učenici I razreda čija postignuća na osnovu opisnog ocjenjivanja na kraju nastavne godine nisu zadovoljavajuća, odnosno učenici II i III razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili više ocjena nedovoljan (1) prevode se u naredni razred, odnosno da učenik koji po treći put stekne uvjet za prevođenje u naredni razred ponavlja razred koji je posljednji pohađao. U važećem zakonu omogućeno je prevođenje učenika IV razreda u naredni razred, odnosno prevođenje učenika kada po treći put steknu uvjet za prevođenje u naredni razred.

Član 76. (Ulaganje prigovora na zaključnu ocjenu) Roditelj učenika ima pravo prigovora na zaključnu pojedinačnu ocjenu na kraju nastavne godine. Regulisan je postupak prigovaranja.

Član 77. (Izuzimanje učenika od realizacije nastavnih sadržaja iz nastavnog predmeta) Propisano je i dodatno definisano da će učenik koji iz zdravstvenih razloga ne može učestvovati u realizaciji nastavnih sadržaja iz tjelesnog i zdravstvenog odgoja, biti privremeno ili trajno izuzet iz tih aktivnosti. Ako će se prethodno definisano primjenjivati na nastavni predmet, učenik će iz tog predmeta dobiti ocjenu na osnovu drugih sadržaja predmeta iz kojih učenik nije izuzet.Odluku o izuzimanju učenika iz određenih aktivnosti na period do dvije sedmice donosi predmetni nastavnik, a preko tog perioda nastavničko vijeće, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove.

Član 78. (Polaganje predmetnog i razrednog ispita) U ovom članu je predloženo da „Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.“

Član 79. (Status perspektivnog učenika) Termin specijalni staus smo zamijenili terminom status perspektivnog učenika. Precizirali smo da zahtjev za status perspektivnog učenika prema nadležnim ministarstvima upućuje škola ili roditelj u skladu s ostvarenim rezultatima u nastavnim i vannastavnim aktivnostima na osnovu utvrđenih kriterija koje propisuje Ministarstvo. U važećem zakonu nije precizirano na osnovu čega (čijeg zahtjeva) i kojih kriterija Ministarstvo donosi odluku o proglašenju učenika vrhunskim sportistom ili izuzetnim umjetničkim talentom. Sada su navedeni ostvareni rezultati u nastavnim i vannastavnim aktivnostima na osnovu utvrđenih kriterija koje propisuje ministar.

Dio dvanaesti: Stimulativne i odgojno-disciplinske mjere:

Član 80. (Priznanja, pohvale i nagrade) Učenik koji postiže izvanredne rezultate može biti u usmenom i pisanom obliku pohvaljen, odnosno nagrađen.

Član 81. (Izricanje odgojno-disciplinskih mjera) U stavu (1) smo definisali „U toku školske godine učeniku od IV do IX razreda se izriču odgojno-disciplinske mjere za učinjene teže i lakše povrede učeničkih dužnosti”. U stavu (3) predložili smo da se mjera premještanja u drugu najbližu školu na području općine, odnosno Kantona može izreći dva puta samo za učenike od petog do devetog razreda, isključivo nakon što su prethodno preduzete sve odgojno-obrazovne metode u korekciji ponašanja učenika, da bi se izbjeglo stalno prebacivanje učenika iz jedne u drugu školu nakon svake školske godine.

Član 82. (Ulaganje žalbe na izrečene odgojno disciplinske mjere) Preciziran je žalbeni postupak.

Dio trinaesti: Radnici škole:

Član 83. (Ljekarski pregled) Svaki radnik škole prije početka školske godine obavezan je obaviti sistematski ljekarski pregled u javnoj zdravstvenoj instituciji i uvjerenje o sistematskom pregledu dostaviti u školu. Definisano je kako postupiti u slučaju osnovane sumnje da je radniku narušeno psihičko i fizičko zdravlje u tolikoj mjeri da isto bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost.

Član 84. (Profil i stručna sprema nastavnika) Zadržali smo stav (2) u kojem je predviđeno da „Nastavnik razredne nastave ima visoku ili višu stručnu spremu i izvodi nastavu u I, II, III i IV razredu, a nastavu može izvoditi zaključno s V razredom. U stavu (3) smo predložili da „Nastavnik predmetne nastave ima visoku ili višu stručnu spremu izvodi nastavu od VI do IX razreda, a nastavu

može izvoditi i u V razredu na osnovu odluke direktora škole. Određene predmete izvodi i u I, II, III i IV razredu u skladu s nastavnim planom i programom koji reguliše profil i stručnu spremu nastavnika za taj predmet, a ne kako je do sada bilo da izvodi nastavu od IV do IX razreda, a određene predmete i u I, II i III razredu. Smatramo da je ovo idealno rješenje, odnosno da se direktoru škole ostavi mogućnost da uz konsultacije s nastavničkim vijećem procijeni da li treba „uvoditi“ nastavnike predmetne nastave u peti razred ili ne, nikako ne na uštrb nastavnika razredne, odnosno predmetne nastave.

Član 85. (Sedmične obaveze nastavnika) Dodatno je definisano da „Nastavniku na početku školske godine, odnosno u toku školske godine odmah nakon prijema u radni odnos, izdaje se rješenje o sedmičnom zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i godišnjeg programa rada.

Član 86. (Godišnji odmor) U skladu sa Zakonom o radu u novom stavu (4) definisli smo „Radnik koji u kalendarskoj godini ne iskoristi bez prekida godišnji odmor u trajanju od najmanje 12 radnih dana, nema pravo koristiti godišnji odmor u narednoj godini”.

Član 87. (Prepreke za zasnivanje radnog odnosa) Definisane su prepreke za zasnivanje radnog odnosa za lica pravosnažno osuđena za krivično djelo, alkoholičare ili ovisnike o opijatima, te lice koje boluje od zarazne ili duševne bolesti.

Član 88. (Zasnivanje radnog odnosa, zbrinjavanje radnika i prestanak radnog odnosa) Zbog slučajeva u praksi u muzičkim školama i drugim školama u stavu (12) predvidjeli smo da „Ako se na konkurs ne javi lice koje ispunjava uvjete Zakona, konkurs će se ponoviti u roku od tri mjeseca, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovu ponovljenoga konkursa radni se odnos može zasnovati sa licem koja ne ispunjava propisane uvjete, uz saglasnost Ministarstva”. Takođe je predviđeno da:U slučaju osnovane sumnje da je radniku psihofizičko zdravlje narušeno u tolikoj mjeri da ista bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, direktor će nakon prethodno pribavljene saglasnosti sindikata, školskom odboru uputiti obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na ocjenu radne sposobnosti. Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog direktora opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na ocjenu radne sposobnosti. Radniku koji odbije izvršiti navedenu odluku otkazat će se ugovor o radu zbog nedoličnog ponašanja i kršenja obaveza iz radnog odnosa.Ako se utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obaveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti. Ako škola nema odgovarajuće poslove, radniku će se otkazati ugovor o radu zbog lično uvjetovanih razloga. Ako radnik odbije prihvatiti ponudu, otkazat će mu se ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.

Član 89. (Zasnivanje radnog odnosa bez javnog konkursa) U ovom članu smo predvidjeli mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez javnog konkursa u slučajevima koji su decidno nabrojani.

Član 90. (Pripravnici i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) Lice koje prvi put zasniva radni odnos na poslovima nastavnika, stručnog ili drugog saradnika ima status pripravnika. Sticanje uvjeta i polaganje stručnog ispita za samostalan odgojno-obrazovni rad nastavnika u školi.

Član 91. (Stručno usavršavanje radnika) Ovim članom kroz šest stavova je propisana obaveza da direktori, nastavnici, stručni saradnici i saradnici imaju pravo i obavezu da se trajno stručno usavršavju kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo s ciljem kvalitetnog praćenja, podsticanja i pomaganja u obrazovanju i razvoju učenika i obavljanja drugih poslova utvrđenih relevantnim propisima.

Član 92. ((Ocjenjivanje radnika i disciplinska odgovornost radnika nosilaca funkcija u tijelima škole) Rad radnika se sistematično prati i ocjenjuje na osnovu pravilnika koji, uz konsultacije sa sindikatom, donosi ministar. Radnici izabrani, odnosno imenovani na neku od javnih funkcija, nosioci funkcija u tijelima škole te nastavno, stručno i drugo osoblje imaju naglašenu društvenu odgovornost.

Dio četrnaesti: Organi upravljanja, rukovođenja i stručni organi:

Član 93. (Školski odbor) Imajući u vidu da je školski odbor organ upravljanja, sasvim logično bi bilo da se zove upravni odbor. U stavu (2) predviđeno je da „Školski odbor škole kao javne ustanove broji četiri člana i to: jedan predstavnik Ministarstva, predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice, jedan predstavnik roditelja učenika i jedan predstavnik radnika škole.Na ovaj način će se efikasnije upravljati školom, jer smo često imali slučajeve da se donošenjem odluka Školskog odbora omjerom od 4:3 blokira rad škole. U stavu (3) je predloženo: „Izuzetno iz stava (2) ovog člana školski odbor škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica, odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem broji pet članova i to: jedan predstavnik osnivača, jedan predstavnik Ministarstva, jedan predstavnik roditelja i dva predstavnika radnika. U važećem zakonu je definisano da školski odbor škole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica, odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizičkim licem broji sedam članova i to: jedan predstavnik osnivača, jedan predstavnik Ministarstva, tri predstavnika roditelja učenika i dva predstavnika zaposlenika škole.Dodati su st. (22) Kada članu školskog odbora iz reda radnika, roditelja i predstavnika općine istekne mandat, škola je obavezna u roku od 15 dana dostaviti vršioca dužnosti člana školskog odbora škole iz reda radnika ili iz reda roditelja i (23) Ukoliko škola odnosno općina ne dostavi imena vršioca dužnosti člana školskog odbora škole iz reda radnika, roditelja i predstavnika općine u roku od 15 dana, ministar će imenovati vršioce dužnosti iz navedenih struktura.U stavu (24) je predviđeno da su Odluke školskog odbora valjane ako za njih glasa većina od

ukupnog broja članova školskog odbora, a u slučaju izjednačenog broja glasova "za" i "protiv" glas predsjednika školskog odbora je odlučujući.

Član 94. (Nadležnosti školskog odbora) U nadležnosti školskog odbora dodali smo i sljedeće:a) donošenje školskog razvojnog plana za naredni četverogodišnji period

razmatranje i odobravanje službenih putovanja za direktora škole,da u vanrednim situacijama kada je direktor spriječen da obavlja dužnost, uz saglasnost Ministarstva, imenuje nastavnika ili stručnog saradnika koji ispunjava uslove za direktora koji će, pored svojih poslova, obavljati i poslove i radne zadatke direktora, sve dok traje ta spriječenost.donošenje odluke o raspisivanju javnog konkursa,razmatranje i usvajanje Izvještaja o realizaciji Godišnjeg programa rada škole na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine, odlučivanje o prigovorima kandidata po Javnom konkursu, donošenje odluke o prestanku prava nastavnika na daljnji odgojno-obrazovni rad.

Definisali smo i pokretanje procedure razrješenja školskog odbora:„Ukoliko Osnivač ne prihvati izvještaj o radu školskog odbora i ako školski odbor ne postupi po nalogu odnosno mjeri suda, Ministarstva ili inspektora za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, odnosno nedostataka ili ako upravni odbor postupi suprotno aktima suda, Ministarstva ili nadležne inspekcije, Ministarstvo pokreće proceduru za razrješenje upravnog odbora”.Predsjednik i članovi školskog odbora odgovorni su za zakonitost rada školskog odbora.

b)c)

d)e)

f)g)

Član 95. (Direktor) U stavu (2) precizirali smo da za direktora škole može biti imenovano lice koje, osim općih uslova,- da ima najmanje osam godina radnog iskustva i od toga najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima u nastavi ili na pedagoško-psihološkim poslovima ili na rukovodnim poslovima u školi;

U stavu (8) predložili smo da se direktor škole imenuje na period od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora (bez ograničenja od najviše dva uzastopna mandata u istoj školi, kao što je u važećem zakonu).U stavu (6) precizirali smo da „U proceduri koja prethodi postupku izbora i imenovanja direktora, članovi školskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podržati obrazložen prijedlog vijeća roditelja, odnosno radnika škole koji se dobija neposrednim i tajnim izjašnjavanjem svih zainteresovanih članova Vijeća roditelja, odnosno radnika škole.Dosadašnja procedura neposrednog i tajnog izjašnjavanja svih zainteresovanih roditelja, staratelja i nije dala očekivane rezultate da se bira i izabere najbolji kandidat.

Član 96. (Prava i obaveze direktora) Dodatno smo precizirali prava i obaveze direktora škole.

Član 97. (Prava direktora iz radnog odnosa) U stavu (2) precizirali smo da ako direktor ima ugovor0 radu na neodređeno vrijeme u školi, na njegov će zahtjev ugovor o radu miruje do prestanka mandata, a najduže za vrijeme trajanja dva uzastopna mandata, a u sljedećim stavovima ostala prava1 obaveze iz radnog odnosa.

Član 98. (Prestanak dužnosti direktora) Moguć je istekom mandata, na lični zahtjev, razrješenjem, sticanjem uvjeta za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u penziju, kad nastupe statusne promjene škole koje su od uticaja na ovo pitanje i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, provedbenim aktima i pravilima škole. Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi školski odbor.

Član 99. (Razrješenje direktora) Precizirana su razrješenja direktora škole prije isteka mandata od strane školskog odbora.U st. (5) i (6) dodatno smo definisali obaveze za vrijeme suspenzije direktora škole. „Za vrijeme suspenzije direktora škole školski odbor će ovlastiti nastavnika ili stručnog saradnika škole koji ispunjava uslove iz člana 96. stav (2), da pored svojih poslova obavlja poslove iz nadležniosti direktora, koje ne trpe odlaganje. „Direktor koji je razriješen prije isteka mandata iz razloga navedenih u st. (1) i (2) ovog člana ne može biti ponovo imenovan za direktora ili vršioca dužnosti direktora“.

Član 100. (Vršilac dužnosti direktora) Precizirali smo da u slučaju privremene spriječenosti direktora da obavlja poslove, kada nije uspio ovlastiti lice koje će obavljati poslove direktora škole za poslove koji ne trpe odlaganje, školski odbor, uz saglasnost Ministarstva, će ovlastiti lice iz reda nastavnika i stručnih saradnika koji će obavljati poslove direktora škola.Ako lice imenovano za vršioca dužnosti direktora ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati u periodu u kojem će obavljati poslove direktora.Ako školski odbor ne imenuje vršioca dužnosti direktora škole, ministar će posebnim aktom ovlastiti nastavnika ili stručnog saradnika škole koji ispunjava propisane uvjete za imenovanje direktora, da obavlja poslove iz nadležnosti direktora škole.

Član 101. (Pomoćnik direktora ili voditelj dijela nastavnog procesa i sekretar škole) U stavu (2) precizirali smo „Za pomoćnika direktora ili voditelja dijela nastavnog procesa može biti imenovano lice koje ispunjava uslove za imenovanje direktora škole“, a u stavu (3) predložili smo da pomoćnika direktora, odnosno voditelja dijela nastavnog procesa imenuje i razrješava školski odbor na prijedlog direktora, a u stavu (4) da mandat pomoćnika direktora, traje do isteka mandata direktora škole, sa mogućnošću ponovnog izbora.

Član 102. (Stručni organi) Stručni organi nabrojani su.

Član 103. (Nastavničko vijeće) Nadležnosti nastavničkog vijeća nabrojane su.

Član 104. (Odjeljensko vijeće) Nadležnosti odjeljenskog vijeća nabrojane su.

Član 105. (Stručni aktiv) Nadležnosti stručnih aktiva nabrojane su.

Dio petnaesti: Prava i obaveze roditelja:

U ovom poglavlju smo precizirali prava i obaveze roditelja i nadležnost vijeća roditelja. Dodatno smo precizirali aktivnosti vijeća roditelja kao što su: predlaganje mjera za unapređenje saradnje roditelja i učenika, te pružanje pomoći i podrške u poboljšanju uvjeta rada škole, itd.

Dio šesnaesti: Sindikat škole:

U ovom poglavlju se reguliše organizacija sindikata i odnosi između sindikata, škole i poslodavaca, direktora škole.

Dio sedamnaesti: Finansiranje škole:

Planirali smo da Osnivač škole osigurava sredstva potrebna za finasiranje, odnosno sufinansiranje škole i za:a) plaće i naknade plaća radnika s doprinosima na plaće;b) ostala materijalna prava radnika iz kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog i

osnovnog odgoja i obrazovanja;c) kapitalne projekte izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije školskog prostora te njegovo

opremanje;d) stručno usavršavanje i obuka nastavnika, stručnih saradnika i drugih radnika;e) obrazovanje učenika s teškoćama kao što su troškovi stručnih timova koji pružajuf) pomoć za rad s učenicima s teškoćama;g) realizaciju školskog razvojnog plana;h) školska takmičenja;i) realizaciju eksperimentalnih programa;j) vanjsko vrednovanje i provođenje eksterne mature;k) nabavku nastavnih sredstava i učila;l) održavanje objekata škole;m) aktivnosti značajne za rad škole;n) program rada s nadarenim učenicima;o) obrazovanje učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina;p) opremanje škola kabinetskom, didaktičkom i informatičkom opremom koja uključuje i

posebne računarske programe i sadržaje;q) opremanje školskih biblioteka obaveznom lektirom i stručnom literaurom;r) troškove premija osiguranja škola od odgovornosti prema trećim licima is) prijevoz učenika.

Dio osamnaesti: Nadzor nad zakonitošću rada i stručni nadzor: U ovom poglavlju razdvojili smo i detaljno propisali stručni nadzor i inspekcijski nadzor kroz nekoliko novih stavova a u zakon smo uvrstili i sve sugestije koje smo dobili od prosvjetne inspekcije.

Dio devetnaesti: Potrebe i interesi Kantona, djelokrug općina i grada u oblasti osnovnog odgoja:

U ovom poglavlju regulirani su interesi i nadležnosti u Kantonu, općinama i Grada Sarajeva i imovina škola. Osnovne škole stiču imovinu, upravljaju njom i koriste je u skladu sa Zakonom, a imovinu imovinske interese osnovne škole kao javne ustanove štiti Pravobranilaštvo Kantona Sarajevo.

Dio dvadeseti: Kaznene odredbe: Predložili smo nove kazne za određene prekršaje, a u uvrstili

smo i tačake koje je predložila prosvjetna inspekcija.

Dio dvadesetprvi: Prelazne i završne odredbe:

U čl. 118., 119., 120. i 121. detaljno smo precizirali obaveze Vlade, ministra i škole u donošenju i usklađivanju ostalih propisa i akata.U članu 121. smo precizirali status nastavnika koji su završili učiteljsku školu, srednju muzičku školu, srednju umjetničku školu, srednju fiskulturnu školu ili medresu, a na dan stupanja na snagu ovog Zakona biće zatečeni u nastavi. Predvidjeli smo ako imaju 30 godina staža, da mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zatečeni u toj školi.U stavu (2) smo definisali „Saradnici zatečeni na poslovima sekretara i samostalnog referenta za plan i analizu, sa završenim IV stepenom stručne spreme, a na dan stupanja na snagu ovog zakona i imaju 30 godina radnog staža mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zatečeni u toj školi“.U st. 3. i 4. preciziran je status lica zatečenih na poslovima sekretara škole i pripravnika.

V - FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ODREDABA OVOG ZAKONA

Predviđeno je da se zakon počne primjenjivati od školske 2017/2018. godine.

Za provođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.

VI - DOBIVENA MIŠLJENJA I ZAKLJUČAK NA PRIJEDLOG ZAKONA

U skladu sa uobičajenom procedurom zatražili smo mišljenje od Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, od kojih smo dobili pozitivna mišljenja, a koja vam u prilogu ovog obrazloženja dostavljamo.

U Mišljenju Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, broj: 03-06-02-10252/17 od 14.03. 2017. godine, navedeno je da je prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju propis kojim se ne povređuju prava zaštićena Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim međunarodnim konvencijama koje štite ljudska prava.

U Mišljenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, broj: 08-01-02-10254/17 od 13. 03. 2017. godine, navedeno je između ostalog da je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo postupilo u skladu sa Pravilnikom o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet. Obzirom da za provođenje predloženog zakona nije potrebno obezbjediti dodatna sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo, na dostavljeni prijedlog Zakona nemaju primjedbi, osim da se izmjeni član 110. prijedloga Zakona kako je to navedeno u mišljenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je u potpunosti ispoštovalo dati uslov i izmjenilo navedeni član kako je predloženo u Mišljenju.

U Zaključku Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo, broj: 01-59-2­18/17 od 14. 03. 2017. godine, navedeno je između ostalog da Ekonomsko-socijalno vijeće podržava aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo na donošenju Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i da su jednoglasno prihvatili prijedloge Udruženja poslodavaca i prijedloge Kantonalnog odbora saveza samostalnih sindikata - Sarajevski kanton, koji su izneseni na sjednici i koji su dostavljeni u prilogu navedenog zaključka. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je pažljivo razmotrilo dostavljene primjedbe i prijedloge, te je prihvatilo primjedbe i prijedloge za koje se opredjelio predlagač i

ugrađeni su tekst prijedloga Zakona. U čl. 7. i 9. prijedloga Zakona, saglasnost Ministarstva je nepotrebno prihvatiti jer je ministar u konačnici taj koji donosi odluke za Ministarstvo. Primjedba da se u član 12. na kraju rečenice dodaju riječi: "na prijedlog osnivača" nisu prihvatljive jer osnivač kod osnivanja daje svoj prijedlog o broju odjeljenja, a Ministarstvo je to koje procjenjuje opravdanost prijedloga broja odjeljenja koje predlaže osnivač i upućuje ga u okviru procedure osnivanja Vladi Kantona Sarajevo. Primjedba na član 12. stav 9. prijedloga Zakona je prihvaćena ali u korigovanom obliku naveli smo "Pravno lice", te taj izraz nikoga ne ograničava za obavljanje knjigovotsveno-računovodstvenih poslova za potrebe škola. Primjedbe koje se odnose na izmjene u članu 15. prijedloga Zakona su prihvaćene. Primjedba na član 17. prijedloga Zakona nije prihvaćena, jer se ne može odnositi na član 17. stav 1., taj član ne sadrži broj jedan. Može se odnositi jedino na član 20. smatramo da je bolje predloženo rješenje, zbog velikog broja osnovnih škola i drugih zakonskih obaveza koje se moraju provoditi na terenu. Primjedba na član 20. stav 6. je prihvaćena. Primjedba na član 22. nije prihvaćena, jer je zakon već usaglašen. Primjedba na član 23. stav 2. je prihvaćena. Primjedba na član 23. stav 3. nije prihvaćena smatramo da je bolje zadržati predloženo rješenje u prijedlogu zakona. Primjedba na član 33. stav 1. je prihvaćena. Primjedba na član 35. stav 2. nije prihvaćena, jer je na predloženi način to već regulisano u dugim odredbama ovog zakona. Primjedba na član 66. stav 3. nije prihvaćena, jer se u navedenom stavu ne pominje općina. Primjedbe na prijedlog Zakona Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FbiH - Kantonalni odbor SSOOiO Kantona Sarajevo koje se odnose na član 95. ograničenje mandata i depolitizaciju nisu prihvaćene. Primjedbe na čl. 117. i 118. su prihvaćene.

U Mišljenju Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, broj: 09-02-10253/17, 09­02-10248/17 od 15. 03. 2017. godine, navedeno je između ostalog da je da nemaju primjedbe na dostavljene prijedloge zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i srednjem obrazovanju po pitanju njihove usklađenosti sa odredbama ustava, kao i pozitivno-pravnim propisima navedenim u obrazloženju, ali preporučuju da se odredbe člana 95. stav (8) Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i odredbe člana 146. stav (5) Zakona o srednjem obrazovanju međusobno usaglase u svrhu ujednačavanja radno-pravnog statusa direktora u osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo.

Isto tako napominju da je potrebno harmonizirati odnosno usaglasiti odredbe člana 114. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i člana 169. Zakona o srednjem obrazovanju, a u svrhu jedinstvene zaštite imovinsko-pravnih interesa Kantona Sarajevo kao osnivača osnovnih i srednjih škola, kao javnih ustanova. Prijedlog je prihvaćen potpuno su identični članovi u prijedlogu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i srednjem obrazovanju.

Prilozi:

1. Izvod iz Ustava Kantona Sarajevo (''Službene novine Kantona Sarajevo'', br.: 1/96, 2/96- Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13),

2. Izvod iz Zakona o Vladi Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14- Ispravka),

3. Okvirni Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj: 18./03),

4. Izvještaj o javnoj raspravi o Nacrtu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju,

5. Mišljenje Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, broj: 03-06-02-10252/17 od14. 03. 2017. godine,

6. Mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, broj: 09-02-10253/17, 09­02-10248/17 od 15. 03. 2017. godine,

7. Mišljenje Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, broj: 08-01-02-10254/17 od 13. 03. 2017. godine,

8. Zaključak Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo, broj: 01-59-2­18/17 od 14. 03. 2017. godine.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ministarstvo pravde i uprave

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVOMinistry of Justice and Administration

Broj: 03-06-02-10252/17 Sarajevo, 14,03.2017.godine

MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE gosp. Elvir Kazazović, ministar

PREDMET: Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, mišljenje ■ VEZA:Vaš akt, broj: 11-04-02-21206-7/15 od 06.03.2017. godine

Postupajući po vašem aktu, broj i datum gornji, na osnovu odredbi člana 7. Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 2/12-Prečišćeni tekst i br. 41/12 i 8/15) i člana 4. stav 2. Uredbe o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 21/11, 30/11 i 23/15), Ministarstvo pravde i uprave razmotrilo je prijedlog ovog zakona i daje slijedeće

MIŠLJENJE 5

Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju je propis kojim se ne povređuju prava zaštićena Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim međunarodnim konvencijama kojima se štite ljudska prava.

S poštovanjem.

Dostaviti:1. Naslovu;2. a/a.

STAR

чш vNenadić

web: http://mt)u.ks.gov.ba e-mail: pravda@ks.gov.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-083, Fax: + 387 (0) 33 562-241 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića I

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ured za zakonodavstvo

Vlade Kantona Sarajevo

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON SARAJEVO Office for legislature of Sarajevo Canton Government

Br. 09-02-10253/17 09-02-10248/17

Sarajevo, 15.03.2017. godine

KANTON SARAJEVOMINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE

PREDMET: Stručno mišljenje na prijedlog:1. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju;2. Zakona o srednjem obrazovanju, dostavlja se.-

Na osnovu člana 2, Uredbe o Uredu za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo (’’Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 7/06-Prečišćeni tekst) i člana 4, Uredbe o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa (’’Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 21/11-Novi prečišćeni tekst, 30/11-Ispravka i 23/15), Ured za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo, daje slijedeće

MIŠLJENJE

1. Ured za zakonodavstvo Vlade Kantona Sarajevo nema* primjedbi na dostavljene prijedloge Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakona o srednjem obrazovanju po pitanju njihove usklađenosti sa odredbama ustava, kao i pozitivno-pravnim propisima navedenim u obrazloženju predmetnih materijala, uz preporuku da se odredbe člana 95. stav (8) Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i odredbe člana 146. stav (5) Zakona o srednjem obrazovanju međusobno usaglase, a u svrhu ujednačavanja radno-pravnog statusa direktora u osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo.

Isto tako, napominjemo daje potrebno harmonizirati odnosno usaglasiti odredbe člana 114. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i člana 169. Zakona o srednjem obrazovanju, a u svrhu jedinstvene zaštite imovinsko-pravnih interesa Kantona Sarajevo, kao osnivača osnovnih i srednjih škola, kao javnih ustanova, te je u tom smislu potrebno dopuniti predmetni materijal i sa mišljenjem Pravobranilaštva Kantona Sarajevo na navedene odredbe prijedloga ovih zakona.

Naprijed preporučene aktivnosti su u nadležnosti nosioca pripreme predmetnog materijala. Vlade odnosno Skuštine Kantona Sarajevo.

web: http://uz.ks. eov.ba e-mail: ured@ks.gov.ba;

Tel/fax: + 387 (0) 33 560-448 Sarajevo, Hamida Dizdara 1

2. Dostavljeni materijali su pripremljeni u skladu sa Uredbom o postupku i načinu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa (’’Službene novine Kantona Sarajevo", broj: 21/11- Novi prečišćeni tekst, 30/11-Ispravka i 23/15), te se isti mogu razmatrati na jednoj od narednih sjednica Vlade Kantona Sarajevo, uz napomenu da se predmetni materijali dopune sa mišljenjem Ekonomsko-socijalnog vijeća po pitanju zaštite ekonomsko-socijalnih prava iz radnog odnosa. Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo po pitanju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, Pravobranilaštva Kantona Sarajevo za odredbe prijedloga Zakona kojima se regulišu imovinsko-pravna pitanja, kao i mišljenje Ministarstva finansija Kantona Sarajevo po pitanju obezbjeđenja budžetskih sredstava potrebnih za primjenu predmetnih zakona.

Dostaviti:'O^Naslovu

2. Evidencija3. Arhiva

EKRETAR

ibović, dipl.pra\mik

web: http://uz.ks.gov.ba e-mail: ured@ks. gov.ba:

TePfax: + 387 (0) 33 560-448 Sarajevo, Hamida Dizdara 1

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ministarstvo flnansija

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Finance

Broj: 08-01-02-10254/17 NK Sarajevo, 13.03.2017. godine

KANTON SARAJEVOMINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE

Predmet: Mišljenje na Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Veza, vaš dopis, broj 11-04-02-21206-9/15 od 06.03.2017.g.

Vezano za Vaš zahtjev za mišljenje na Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, u skladu sa članom 8. Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet („Službene novine Federacije BiH“, broj 34/16), dajemo sljedeće mišljenje:Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo je postupilo u skladu sa navedenim Pravilnikom i Ministarstvu finansija uz Prijedlog zakona dostavilo na mišljenje popunjen i potpisan obrazac IFP-NE u kojem je data izjava da za provođenje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju nisu potrebna dodatna finansijska sredstva i da Zakon ne proizvodi dodatne finansijske efekate na Budžet Kantona Sarajevo.Obzirom da za provođenje predloženog Zakona nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo, na navedeni Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. Ministarstvo finansija nema primjedbi, uz uvjet da se izmijeni član-110. zakona i da isti glasi:

„ Član 110. (Sticanje prihoda)(1) Pored sredstava koje osigurava osnivač iz člana 109. ovog zakona škola može sticati prihode pod uvjetom da ne ugrozi osnovnu registriranu djelatnost, i to iz:

a) tekućih transfera drugih nivoa vlasti i međunarodnih organizacija,b) donacija pravnih i fizičkih lica ic) vlastitih prihoda škole koje uredbom utvrdi Vlada Kantona Sarajevo.

(2) Prihodi iz stava (1) ovog člana uplaćuju se u skladu sa Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 33/16) i prihodi su škole kola ie prihod ostvarila.^

SeMINISTAR

Dostaviti:Naslovu

2. MF- Sektor za budžet i fiskalni sistem3. a/a

Pripremili: Nihad KurtićAmina Moćević Zejna Avdić

dr. Jasmin Halebić

web: http://mfks.gov.ba e-mail: mf@mfks.gov.ba;

Tel: + 387 (0) 33 565-005, Cent.+ 387 (0) 33 565-000 Fax: + 387 (0) 33 565-052 i 565-048

Sarajevo, Maršala Tita 62

.. С«ТГ ^н

EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEĆE ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO

Ul. Reisa Džemaludina Čauševića br. 171 000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 562 091

e-mail: esvks@mrsri.ks.gov.ba web: http://mrsri.ks.gov.ba/esv

Broj: 01-59-21/17 Sarajevo, 21.03.2017. godine

VLADA KANTONA SARAJEVO N/r g-din Elmedin Konaković, premijer -ovdje

KANTON SARAJEVOMinistarstvo za obrazovanje, nauku i mladeN/r Prof. dr. Elvir Kazazović, ministar-ovdje

PREDMET ; Prijedlozi sindikata i udruženja poslodavaca sa zaključcima Ekonomsko - socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo, dostavljaju $е,-

U prilogu se dostavljaju prijedlozi (intervencije) sindikata i udruženja poslodavaca na Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Prijedlog zakona o srednjem obrazovanju, sa zaključcima donesenim na 59. sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo.

S poštovanjem.

Prilog: kao u tekstu

Dostaviti:- Naslovu (2 X),- a/a.

EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEĆE ZA PODRUČJE KANTONA SARAJEVO

Ul. Reisa Džemaludina Čauševića br. 1., 71 000 Sarajevo, BiH Telefon: +387 33 562 091

e-mail: esvks@mrsri,ks.gov.ba web: http://mrsri.ks.gov.ba/esv

Broj: 01-59-2-18/17 Datum: 14.03.2017. godine

U skladu sa članom 3. Sporazuma o osnivanju Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo broj: 02-05-33200-19.1/05 od 03.02.2006. godine, broj: 02-05-21020-16.1/11 od 30.06.2011. godine i broj: 02-05-23316-25/16 od 14.07.2016. godine, Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Kantona Sarajevo je na svojoj 59. sjednici, održanoj 14.03.2017. godine, donijelo:

ZAKUUCAK

1. Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Kantona Sarajevo podržava aktivnosti Vlade Kantona Sarajevo i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo na donošenju Zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju.

2. Ekonomsko-socijalno vijeće za područje Kantona Sarajevo je jednoglasno prihvatilo prijedloge Udruženja poslodavaca i prijedloge Kantonalnog odbora saveza samostalnih sindikata - Sarajevski kanton, koji su izneseni na sjednici, na Prijedlog zakona o osnovnom obrazovanju i odgoju i ovi prijedlozi će se u pisanoj formi, u roku od tri dana, putem Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo, dostaviti Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Dostaviti:- Premijer Kantona Sarajevo,- Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo,- Potpredsjednicima ESV KS,- a/a.

PRIMJEDBE NA TEKSTZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

1. Novi član. POJMOVNIKU tekst Zakona neophodno je dodati novi član u kojem će se opisati svaki pojam koji se navodi u daljnjem tekstu Zakona,

2. Član 7. stav 4. Riječ ,,ministara** zamijeniti „ministarstva**.Ministarstvo je organ kji daje određene saglasnosti a ministar ili ovlašteno lice iste potpisuje. Generalno, u jednom broju članova sličnog sadržaja isto treba iraditi.

3. Član 9. stav 1. riječi „uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona Sarajevo** treba zamijeniti riječima . „na prijedlog ministarstva odobrava Vlada Kantona Sarajevo**.Razlog je jednostavan, Vlada je kolektivni organ a ministarstvo njen sastavni dio. Prema tome Vlada je ta koja, na prijedlog ministarstva, donosi odluku ili daje odobrenje.

4. Član 12. stav 4, na kraju rečenice dodati riječi „na prijedlog osnivača**.Smatramo daje neophodno da pri donošenje odluke o broju odjeljenja treba se pitati odnosno uzeti učešće i osnivač.

5. Član 12. stav 9. na početku rečenice dodati riječi „Privredna društva i..**.Drugim zakonom je definirano ko i kako može obavljati knjigovodstveno-računovodstvene poslove te u ovome zakonu je neophodni navesti riječi Privredna društva. Veliki broj privrednih društava, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima obavlja ovu vrstu poslova.

6. Član 15. - u naslovu se govori o „Davanje saglasnosti za osnivanje škole**a u tekstu se govori o radu Komisije.Mišljenja smo da ovaj član treba podijeliti na dva člana gdje će se u jednom govoriti o davanju saglasnosti a u drugom o prigovoru i Komisiji.

7. Član 15. stav 1. treba promijeniti da „na prijedlog ministarstva Vlada Skupštini Kantona dostavlja mišljenje...**.Vlada je ta koja, na prijedlog Ministarstva, Skupštini dostavlja dokumenta na usvajanje.

8. Član 17. u stavu 1. riječ „četiri** zamijeniti riječju „jedne**.Mišljenja smo da se provjera ispunjavanja uvjeta rada škole treba kontrolirati svake godine.U suprotnom može se desiti da škola, koja će biti kontrolirana u naredne tri - četiri godine, i pored toga što ne ispunjava uvjete, nastavi raditi.

9. Član 20. stav 6. promijeniti i isti treba da glasi: „U slučaju prestanka rada škole osnivač je dužan da zatečenim učenicima omogući nastavak započetog odgoja i obrazovanja, a zatečenim radnicima obezbijedi prema mogućnostima, (raspoloživim slobodnim mjestima), nastavak rada u drugoj školi, odnosno, ako to nije moguće, zbrinjavanje u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnom ugovoru**.

Ovo je u skladu sa Zakonom o radu i smatramo da se neko koje proglašen tehnološkim viškom može rasporediti u drugu školu samo ako za to ima potrebe odnosno ima upražnjeno mjesto.

10. Član 22. potrebno redefinirati te razdvojiti u nekoliko članova.

11. Član 23. stav 2. brisati riječ „Zajednicu^' i rečenicu početi riječima „Skupštinu zajednice čine predstavnici škola...^^ ostatak rečenice ostaje.Skupština je jedinio tijelo Zajednice kojeg čine predstavnici škola i stavu 4 ovoga člana stoji da Skupština donosi pravila zajednice.

12. Član 23. stav 3. riječ „ugovorom^ zamijeniti riječju „sporazumom‘^Zajednica se osniva na bazi Sporazuma osnivača te smatramo da nema nikakve potrebe potpisivati ugovor.

13. Član 33. stav 1. podijeliti u dva stava.Prvi stav treba glasiti „Školska godina počinje L septembra, a završava se 31. augusta naredne godine**, a drugi stav: „Nastavna godina počinje prvog radnog dana u septembru tekuće, a završava se najkasnije do 30. juna naredne godine, osim ako Ministar drugačije ne propiše školskim kalendarom**.

14. U članu 35. stav 2. brisati.Broj učenika u odjeljenima treba definirati jedinstvenim standardima koji su obavezni za sve škole (privatne ili državne) u Kantonu Sarajevo..

15. U članu 66. stav 3. iza riječi „opčine“ dodati riječi „i Kanton^^Osnovno obrazovanje je na nivou Kantona te je neophodno da se sredstva osiguravaju i sa ovoga nivoa vlasti...

Sarajevo, 17.03.2017. godine UDRUŽENJE POSLODAVACA KANTONA SARAJEVO

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA

BOSNE i HERCEGOVINE Obala Kulina bana 1, Sarajevo, BiH

INTERNATIONAL TRADE UNION

CONFEDERATION Bđ du Roi Albert II, Brussels

SAMOSTALNI SINDIKAT OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA FBiH - KANTONALNI ODBOR SSOOiO KANTONA SARAJEVO

Alipašina 9/Ш, 71000 Sarajevo;tel/fax: ^S87 33 21 78 86; mob.: +38 7 61 75 4 7 71 E-mail: ssooobih@bih.net.ba; Web: www.ssooioks.com

Transakcijski račun: 3389002208646845 UniCredit Bank Sarajevo Identifikacioni broj: 4200275500112

Broj: 299/17Sarajevo, 08.03.2017. godine

JEKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE KANTONA SARAJEVO n/r predsjednice i članova

П

L

ГPREDMET: Prijedlozi za izmjene i dopune radnog materijala prijedloga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, traži se

Poštovana/poštovani,

Uvažavajući zaključak sa vanredne sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća Kantona Sarajevo od 08.03.2017. godine, dostavljamo Vam prijedloge za izmjene i dopune radnog materijala prijedloga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, koji nam je usmeno prezentiran na sjednici ESV-a KS 08.03.2017. godine.

Očekujemo da iste razmotrite prije sjednice ESV-a KS, koja će se održati u utorak, 14.03.2017. godine, da date svoju podršku na osnovu koje će ESV KS svojim zaključkom od Vlade Kantona Sarajevo tražiti da iste budu sastavni dio prijedloga Zakona koji će biti upućen Skupštini Kantona Sarajevo, a naši prijedlozi su:

1. OGRANIČENJE MANDATA: U članu 95. u stavu (8) riječi: ,,s mogućnošću ponovnog izbora“ mijenjati riječima: „uz ograničenje od najviše dva uzastopna mandata u istoj školi

Obrazloženje izmjene u članu 95.:Imajući u vidu da se članovi školskog odbora, kao organa upravljanja, mogu

birati samo u dva mandata (vidi: član 93. stav (18) prijedloga Zakona o OiO), isti princip treba primijeniti i na mandate direktora. Ovo je jedini način da se obrazovni sistem riješi ,,vječnih“. Poseban razlog je da Zakon nije jasno definisao prava, obaveze i odgovornosti direktora (procedura njihovog licenciranja, kandidiranja, izbora, imenovanja, opoziva, razrješenja, moralne, prekršajne i krivične odgovornosti, novčane nagrade i kaznene odredbe), osim ako ne želimo da škola postoji zbog direktora, a ne zbog učenika.

2. DEPOLITIZACIJA: U članu 95. u stavu (10) dodaju se dvije nove tačke koje glase:,,c) lice koje je član organa političkih stranaka (izvrsna i zakonodavna) id) lice koje je član zakonodavne, izvršne i sudske vla$ti.“

3. DEPOLITIZACIJA: U članu 95. dodaju se četiri nova stava koja glase:„(12) Prilikom prijave na konkurs za izbor i imenovanje direktora, kandidati su dužni dostaviti ovjerenu i potpisanu Izjavu da nisu članovi tijela ili organa niti jedne političke stranke, te da za sve vrijeme obavljanja povjerenih javnih dužnosti neće politički djelovati u smislu postupanja po datim političkim uputama ili preporukama, smjernicama i komentarima političkih stranaka, javnog angažovanja u radu stranačkih tijela ili organa, učešću u organiziranju javnih političkih istupa uključujući i javna istupanja na političkim skupovima stranaka ili njihovih organa i tijela, kao i svim drugim oblicima javnog podržavanja iznesenih stavova političkih stranaka, a na osnovu kojih bi se u javnosti mogla dovesti u pitanje njihova opredijeljena politička nepristrasnost.(13) Sve prijave, odnosno informacije o političkom djelovanju potpisnika Izjave iz stava (12) ovog Člana, dostavljaju se Komisiji koju imenuje i razrješava Vlada, a koju čini pet članova: jednog člana kojeg predlaže Komisija za obrazovanje i nauku Skupštine, jednog Člana kojeg predlaže reprezentativni sindikat iz osnovnog obrazovanja, jednog člana kojeg predlaže reprezentativni sindikat iz srednjeg obrazovanja, te dva člana koje predlaže ministar.(14) Komisija iz stava (13) ovog člana razmatra sve navode iz dostavljenih prijava i svoje mišljenje o istim dostavlja kantonalnoj inspekciji i Ministarstvu na dalje postupanje.

Obrazloženje dopuna u članu 95.:Imajući u vidu da je izvršena depolitizacija članova školskog odbora, kao organa

upravljanja (vidi: član 93. stav (11) prijedloga Zakona o OiO), isti princip treba primijeniti i na direktore. Neophodno je depolitizirati obrazovanje, a ovo je jedan od načina da se to uradi, na način kako je to urađeno prije nekoliko godina u ZDK. Na ovaj način izbjegavamo nepotizam pri zapošljavanju, mobing od strane direktora nad radnicima i si. Ovim prijedlogom se smanjuje politički uticaj na menadžment škole. Što doprinosi učinkovitijem i kvalitetnijem odgojno-obrazovnom procesu.

4. KAZNE ZA NEODGOVORNE: U članu 117. u stavu (2) riječi: „od 400 do 1.500 КМ“ mijenjaju se riječima: „od 2.000 do 10.000 КМ“;

5. KAZNE ZA NEODGOVORNE: U članu 117. u stavu (4) riječi: „od 400 do 1.000 КМ“ mijenjaju se riječima: „od 1.000 do 5.000 КМ“.

Obrazloženje izmjene u članu 117.:Radnike i školu ne treba kažnjavati za propuste odgovornog lica. Visoke kazne su

najbolja preventiva koja će osigurati provođenje zakona.

6. PONIŠTENJE ŠTETNIH ODLUKA: U članu 118. stav (1) tačka b) i c) postaju jedna tačka koja glasi:

„с) poništiti postupke izbora školskih odbora prije stupanja na snagu ovog Zakona, poništiti važeća rješenja o imenovanju Školskih odbora i imenovati školske odbore u skladu sa odredbama ovog Zakona;

Obrazloženje izmjene u članu 118.:Neophodno je razrješiti postojeće školske odbore i poništiti štetne odluke jer mogu

imati posljediee po interes Kantona.

7. OGRANIČENJE MANDATA: U članu 121 . iza stava (4) dodati novi stav koji glasi:

„(5) Lica zatečena na poziciji direktora, nakon okončanja tekućeg mandata, mogu biti imenovana na dužnost direktora u istoj školi još jedanput ako na poziciji direktora nisu bili duže od četiri godine."

Obrazloženje dopune u članu 121.:Ovim stavom se osigurava da se „vječitim*^ direktorima onemogući uživanje u još

jednom mandatu (vidi: član 95. stav (8) prijedloga Zakona o OiO), jer se isto desilo 2011. godine kada su mandati ograničeni ali u prelaznim odredbama nije definisano na način kako predlažemo dopunu. Ukoliko se ova dopuna ne bi uvažila, svakih pet godina bi mijenjanjem Zakona o OiO ustvari omogućavali produžavanje mandata.

Srdačan pozdrav.

f№DNIK

?>f Sivro

Dostaviti:1. Naslovu,2. Dopredsjednici i članovima Kantonalnog odbora,3. Sindikalnim povjerenicima /oglasna ploča sindikalne podružnice/,4. Faruku Bešliću, predsjedniku SSVOONK BiH Kantonalni odbor Kantona Sarajevo,5. WWW.ssooioks. com.6. a/a.

i

<>%ЈТХ>АЈ/\-

Broj 1 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO_____ Ponedjeljak, 11. marta 1996. godine

propise ili druge akte niti preduzimati radnje kojima bi se na bilo koji način ograničavala prava ili narušavali interesi Bosne i Hercegovine ili Federacije na ovom području.

II - ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

Član 7.

Utvrđivanje ljudskih prava i sloboda

Na području Kantona obezbjeđuje se puna zaštita ljud­skih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Bosne i Herce­govine i Ustavom Federacije, kao i u instrumentima datim u Aneksu Ustava Federacije.

Skupština ili bilo koji drugi organ Kantona ne mogu reducirati ljudska prava i slobode utvrđene aktima iz pre­thodnog stava. Oni su du ni u donošenju propisa i u njiho­voj primjeni posebno voditi računa o efektima koje ti propisi imaju ili mogu imati u oblasti ljudskih prava i sloboda.

Član 8.

Zaštita ljudskih prava i sloboda

Skupština će obezbijediti donošenje takvih propisa ko­jima će se u prvom redu zaštititi utvrđena ljudska prava i slobode, te uvesti efikasni instrumenti te zaštite.

Organi vlasti u Kantonu prilikom izvršavanja propisa su obavezni onemogućiti svako narušavanje ljudskih prava i sloboda, te poduzimati sve potrebne mjere iz svoje nadle nosti radi njihove potpune zaštite. Ovo se posebno odnosi na policijske snage koje će efikasnim, preventivnim i operativnim radom obezbijediti punu ličnu i imovinsku zaštitu svakog građanina.

Član 9.

Komisija za ljudska prava

Radi zaštite ljudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti Kantona u ovoj oblasti. Skupština obrazuje posebnu Komisiju za ljudska prava.

Broj članova, način njihovog imenovanja te nadle nosti Komisije iz prethodnog stava utvrđuju se posebnim propisom Kantona.

Član 10.

Suradnja sa ombudsmenom i međunarodnim organizacijama

Skupština i drugi organi vlasti su obavezni pru iti om- budsmenu Bosne i Hercegovine, ombudsmenu Federacije i svim međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava potrebnu pomoć u vršenju njihovih funkcija na po­dručju Kantona.

U okviru pomoći iz prethodnog stava organi Kantona će naročito:

a) staviti na uvid sve slu bene dokumente uključujući i one tajnog karaktera, te sudske i upravne spise;

b) osigurati suradnju svake osobe i svakog slu benika u davanju potrebnih informacija i podataka;

c) osigurati pristup i kontrolu na svim mjestima gdje su osobe lišene slobode, zatvorene ili gdje rade;

d) omogućiti prisustvo sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima organa.

Nalazi i izvještaji tijela iz stava 1. ovog člana će se razmatrati u nadle nim organima po hitnom postupku, te će na osnovu toga biti preduzimane odgovarajuće mjere gdje to bude potrebno.

Ш - NADLEŽNOSTI KANTONA

Član 11.

Određivanje nadle nosti

Kanton ima nadle nosti utvrđene Ustavom Federacije i ovim Ustavom.

U slučaju potrebe za tumačenjem, nadle nosti Kantona utvrđene ovim Ustavom će biti tumačene u korist Kantona po principu predpostavljene nadle nosti, a pojedinačno spomenuta ovlaštenja u ovom Ustavu se neće tumačiti kao bilo kakva ograničenja općih nadle nosti Kantona.

Član 12.

Isključive nadle nosti

U okviru svojih nadle nosti Kanton je nadle ап za:a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga;b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući

donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike;d) utvrđivanje stambene politike, uključujući i

donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stam­benih objekata;

e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osigu­ravanja javnih slu bi;

f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući i zaniranje;

g) donošenje propisa o unaprijeđivanju lokalnog pos­lovanja i dobrotvornih aktivnosti;

h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;

i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju nji­hovog rada i izgradnji;

j) provođenje socijalne politike i uspostava slu bi soci­jalne zaštite;

k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja tur­ističkih resursa;

l) stvaranje pređpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini;

m) finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kan­tonalnih agencija oporezivanjem, zadu ivanjem ili drugim sredstvima.

Član 13.

Zajedničke nadle nosti sa Federacijom

Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koor­dinaciji sa federalnim vlastima vrši slijedeće nadle nosti:

a) jamčenje i provođenje ljudskih prava;b) zdravstvo;c) politika zaštite čovjekove okoline;

Broj 36 - Strana 2SLUŽBENE NOVINE

KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 11. septembra 2014.

upisanim u zk. uložak broj 2763 К.О. SP_CRNOTINA sa pravom vlasništva KJKP "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo sa dijelom 1/1.

IIDaje se saglasnost Kantonalnom javnom komunalnom

preduzeću "Toplane - Sarajevo" d.o.o. Sarajevo đa radi obezbjeđenja kredita iz tačke I ove Odluke koje će KJKP "Sarajevogas" d.o.o. Sarajevo zaključiti sa UNION bankom d.d. Sarajevo može u svojstvu sudužnika potpisati kredit kod UNION banke d.d Sarajevo.

IIIOvlašćuje se Muhamed Kozadra vršilac funkcije premijera

Kantona Sarajevo da u ime Vlade Kantona Sarajevo potpiše Sporazum o međusobnim obavezama za obezbjedenje sredstava za vraćanje kredita namijenjenog za sprečavanje obustave isporuke prirodnog gasa Kantonu Sarajevo.

IVZadužuje se Vlada Kantona Sarajevo da odobrena sredstva iz

tačke I ove Odluke planira u Budžetu Kantona Sarajevo za 2015., 2016., 2017. i 2018. godinu.

VZadužuje se Preduzeće da Skupštini Kantona Sarajevo nakon

kreditnog zaduženja kod komercijalne banke od odobrenog iznosa iz tačke I ove odluke, namijenjenog za sprečavanje obustave isporuke prirodnog gasa za Kanton Sarajevo, dostavi detaljan izvještaj o utrošku kreditnih sredstava sa kompletnom pratećom dokumentacijom.

VIOva Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se

u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".Broj 01-02-23828/14

03. septembra 2014. godine Sarajevo

Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo ftof. dr. Mirjana Malić, s. r.

Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo

Na osnovu člana 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona 0 Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/13) i člana 181. stav 1. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst i br. 15/13 i 47/13), Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici 22.08.2014. godine, utvrdila je Novi prečišćeni tekst Zakona o Vladi Kantona Sarajevo.

Prečišćeni tekst Zakona o Vladi Kantona Sarajevo obuhvata; Zakon o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 24/03-Prečišćeni tekst) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/13), u kojim je naznačen dan stupanja na snagu tih zakona.

Broj 01-05-22971-1/14 22. augusta 2014. godine

SarajevoPo ovlaštenju

Esad Hrvačić, s. r.

ZAKONO VLADI KANTONA SARAJEVO

(Novi prečišćeni tekst)

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se sastav i organizacija, kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada Kantona).

Član 2.

Vlada Kantona je izvršna vlast Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton), u skladu sa Ustavom.

Član 3.

Vlada Kantona vrši svoja prava i dužnosti na osnovu i u okviru Ustava i ovog zakona.

Član 4.

Sjedište Vlade Kantona je u Sarajevu.Član 5.

Vlada Kantona donosi poslovnik o radu kojim se ureduje: organizacija i način rada, postupak i način zakazivanja sjednice; dostavljanje i forma materijala za razmatranje, utvrđivanje prijedloga zaključaka i drugih akata; postupak razmatranja materijala; način ravnopravne upotrebe jezika i pisma konstitutivnih naroda u pripremi i izradi pisanih materijala; način izvršavanja zaključaka; prenošenje ovlaštenja i druga poslovnička pitanja.

Član 6.

Vlada Kantona raspolaže imovinom u vlasništvu Kantona u okviru ovlaštenja koja joj Skupština Kantona prenese posebnim propisom.П - SASTAV I ORGANIZACIJA VLADE KANTONA

Član 7.

Vladu Kantona čine premijer Kantona (u daljem tekstu; premijer) i 12 ministara.

Član 8.

U slučaju privremene spriječenosti premijera, funkciju premijera vrši član Vlade kojeg odredi premijer.

U slučaju privremene spriječenosti premijera duže od 30 dana, funkciju premijera vrši član Vlade kojeg odredi predsjedavajući Skupštine Kantona, u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona.

U slučaju da mjesto premijera ostane upražnjeno, kandidat za premijera se imenuje u roku od 30 dana od dana kada je mjesto premijera ostalo upražnjeno, na način utvrđen ustavom, do kada funkciju premijera obavlja član Vlade Kantona kojeg odredi predsjedavajući Skupštine Kantona, u konsultaciji sa zamjeni­cima predsjedavajućeg Skupštine Kantona.

S danom imenovanja kandidata za premijera smatra se da su dosadašnji članovi Vlade u ostavci, koja stupa na snagu danom potvrđivanja imenovanja Vlade u novom sazivu.

Do potvrđivanja imenovanja Vlade u novom sazivu dosadašnji članovi Vlade nastavljaju s obavljanjem funkcije članova Vlade i ministara ministarstava.

Potvrđivanje Vlade u novom sazivu obavit će se u roku od 30 dana od dana imenovanja kandidata za premijera.

Član 9.

U slučaju privremene spriječenosti člana Vlade, kada se razmatraju materijali iz nadležnosti ministarstva kojim rukovodi odsutni član Vlade, sjednicama Vlade prisustvuje sekretar log ministarstva, bez prava glasa.

U slučaju privremene spriječenosti člana Vlade duže od 30 dana, funkciju ministra ministarstva kojim rukovodi odsutni ministar vrši član Vlade kojeg odredi premijer.

U slučaju da mjesto člana Vlade ostane upražnjeno, član Vlade se imenuje u roku od 30 dana od dana kada je mjesto člana Vlade ostalo upražnjeno, na način utvrđen ustavom, do kada funkciju ministra ministarstva kojim je rukovodio dotadašnji ministar obavlja član Vlade kojeg odredi premijer.

Ministar iz st. 2. i 3. ovog člana kojeg odredi premijer, ne obavlja i funkciju člana Vlade umjesto odsutnog ministra.

Član 10.

U slučaju kad Skupština izglasa nepovjerenje Vladi, premijer i članovi Vlade podnose pismenu ostavku, najkasnije u roku od

četvrtak, ] ]. septembra 2014.SLUŽBENE NOVINE

KANTONA SARAJEVO Broj 36 — Strana 3

sedam dana od dana kada im je izglasano nepovjerenje, s tim da ostavka stupa na snagu danom potvrđivanja Vlade u novom sazivu.

U periodu od dana podnošenja ostavke do dana potvrđivanja Vlade u novom sazivu, Vlada u ostavci obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa ustavom i zakonom.

Potvrđivanje Vlade u novom sazivu mora se izvršiti najkasnije u roku od 60 dana od dana izglasavanja nepovjerenja prethodnoj Vladi.

Član П.

Ministri odgovaraju premijeru i Skupštini Kantona.Premijer je odgovoran Skupštini Kantona.Ministri snose krajnju odgovornost za rad svojih

ministarstava.Vlada Kantona podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme

Skupština Kantona izglasa nepovjerenje.Član 12.

Premijer i članovi Vlade mogu podnijeti ostavku.Premijer podnosi ostavku predsjedavajućem Skupštine

Kantona, a potvrđuje je Skupština Kantona na prvoj narednoj sjednici.

Kad premijer podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi članovi Vlade.

Član Vlade podnosi ostavku premijeru.Član 13.

Ako Skupština Kantona prihvati ostavku premijera, premijer i Vlada će obavljati sve poslove iz svoje nadležnosti, do imenovanja nove Vlade, u skladu sa članom 8b. stav 2. ovog Zakona.

Ako premijer prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju potvrđuje Skupština Kantona na prvoj narednoj sjednici.

Ministar može obrazložiti ostavku u Skupštini Kantona.Premijer će novog člana Vlade imenovati i predstaviti na

sjednici Skupštine Kantona i zatražiti glasanje o potvrđivanju imenovanja tog člana, u roku iz člana 8a. stav 3. Zakona.

Član 14.

Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih biće proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Član 15.

Premijer i ministri, nakon potvrđivanja od strane Skupštine Kantona, daju svečanu izjavu pred predsjedavajućim Skupštine Kantona.

Vlada Kantona preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane Skupštine Kantona i davanja svečane izjave.

Član 16.

Vlada Kantona imenuje i razrješava sekretara Vlade Kantona u skladu sa zakonom kojim se reguliše državna služba.

Sekretar Vlade odgovara za svoj rad premijeru Vlade i Vladi.III - NAČIN RADA I ODLUČIVANJA VLADE KANTONA

Član 17.

Radom Vlade Kantona rukovodi premijer koji predstavlja i zastupa Vladu Kantona, saziva sjednice Vlade Kan tona, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama.

Član 18.

Vlada Kantona radi i odlučuje u sjednicama.Vlada Kantona može odlučivati ako sjednici prisustvuje više

od polovine članova Vlade Kantona, a sve odluke Vlade Kantona donose se prostom većinom članova Vlade Kantona koji glasaju.

U slučaju većih elementarnih nepogoda, nesreća ili drugih neposrednih društvenih opasnosti. Vlada donosi odluke prostom većinom glasova prisutnih članova Vlade koji glasaju.

IV - RADNA TIJELA VLADE KANTONA

Član 19.

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, davanje prijedloga i mišljenja o tim pitanjima, vršenje određenih poslova i zadataka u vezi sa provođenjem zaključaka Vlade Kantona, kao i za vršenje drugih poslova. Vlada Kantona može obrazovati stalna i povremena radna tijela (savjete, urede, komitete, odbore, komisije i dr).

Sastav i nadležnost radnih tijela iz stava 1. ovog člana uredit će se Poslovnikom Vlade Kantona ili aktom o obrazovanju radnog tijela.

Član 20.

Za donošenje rješenja u upravnom postupku i odlučivanje o drugim pojedinim pitanjima iz njene nadležnosti Vlada Kantona može obrazovati jednu ili više komisija čije članove imenuje iz reda članova Vlade.V - NADLEŽNOST I ODGOVORNOST PREMIJERA I ČLANOVA VLADE KANTONA

Član 21.

Premijer rukovodi radom Vlade Kantona i odgovoran je za njen rad, osigurava jedinstvo u izvršavanju poslova iz nadležnosti Vlade Kantona, ostvaruje saradnju sa drugim organima i usmjerava djelovanje Vlade Kantona kao cjeline i članova Vlade Kantona pojedinačno, te vrši i druge poslove utvrđene ustavom.

Premijer potpisuje akte Vlade Kantona.

Član 22.

Članovi Vlade Kantona mogu pokrenuti inicijative za donošenje zakona i drugih propisa iz nadležnosti Vlade Kantona, predlagati razmatranje i pretresanje pojedinih pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, predlagati utvrđivanje stavova Vlade Kantona i imaju druga prava i dužnosti utvrđena ustavom i zakonom.

Član 23.

Članovi Vlade Kantona su odgovorni i za zastupanje i provođenje zaključaka Vlade Kantona u poslovima koje im Vlada Kantona povjeri, kao i za blagovremeno pokretanje inicijative za rješavanje pitanja u okviru zadataka koje im je povjerila Vlada Kantona ili premijer.

Član 24.

Članovi Vlade Kantona određeni da učestvuju u radu drugog organa i tijela dužni su postupati u skladu sa ovlaštenjima, smjernicama i stavovima Vlade Kantona.

Članovi Vlade Kantona su dužni svoju aktivnost ostvarivati tako da, pored poslova za koje su lično zaduženi, prate i pitanja iz djelokruga Vlade Kantona za koja nisu lično zaduženi i da svojim prijedlozima i mišljenjima doprinose odgovornom, zakonitom i efikasnom radu Vlade Kantona.

VI - SEKRETAR VLADE KANTONA

Član 25.

Sekretar Vlade Kantona prema uputstvima premijera i Vlade u skladu sa Poslovnikom, stara se o pripremanju sjednice Vlade i dostavljanju materijala potrebnih za rad Vlade i njenih radnih tijela, pomaže premijeru u vršenju njegovih prava i dužnosti u vezi sa organizacijom i pripremanjem sjednica Vlade i izvršavanju zaključaka Vlade, obezbjeđuje radnim tijelima Vlade pomoć i saradnju stručnih i drugih službi i vrši i druge poslove u vezi s radom Vlade koje mu povjeri premijer.

Sekretar Vlade je naredbodavac za izvršenje finansijskog plana Vlade.

Bro j 36 - Strana 4SLUŽBENE NOVINE

KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 11. septembra 2014,

VII - AKTA VLADE KANTONAČlan 26.

Vlada Kantona u ostvarivanju svojih nadležnosti utvrđenih ustavom donosi uredbe, odluke, rješenja i zaključke.

Član 27.

Izuzetno za vrijeme trajanja ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti kada postoji objektivna nemogućnost da se sazove Skupština Kantona, Vlada može donositi i propise iz nadležnosti Skupštine Kantona.

Propisima iz stava 1. ovog člana ne mogu se staviti van snage prava i slobode utvrđene ustavom i drugim propisima.

Propise iz stava 1. ovog člana Vlada će dostaviti Skupštini na potvrdu čim ona bude u mogućnosti da se sastane.

Član 28.

Uredbom se uređuju najvažnija pitanja iz nadležnosti Vlade Kantona, bliže uređuju odnosi za provođenje zakona, obrazuju stručne i druge službe Vlade Kantona i utvrđuju načela za unutrašnju organizaciju organa uprave Kantona.

Odlukom se uređuju pojedina pitanja ili propisuju mjere Vlade Kantona, daje saglasnost ili potvrđuju akta drugih organa ili organizacija i odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne odlučuje uredbom.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima, kao i o drugim pojedinačnim pitanjima iz nadležnosti Vlade Kantona.

Zaključkom se utvrđuju stavovi o pitanjima od značaja za provođenje utvrđene politike, uređuju unutrašnji odnosi u Vladi Kantona i određuju zadaci organima uprave i službama, kao i radnim tijelima Vlade Kantona. Zaključkom se odlučuje i u drugim slučajevima u kojima se ne donose druga akta.

Član 29.Uredbe i odluke Vlade Kantona objavljuju se u "Službenim

novinama Kantona Sarajevo", a ostali akti Vlade ako je to u njima navedeno.VIII - JAVNOST RADA VLADE KANTONA

Član 30.

Javnost rada Vlade Kantona obezbjeđuje se u skladu sa zakonom kojim se reguliše sloboda pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.IX - STRUČNE I DRUGE SLUŽBE KANTONA

Član 31.

Za obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Skupštine Kantona, Vlade Kantona i organe uprave. Vlada Kantona može osnivati određene stručne, tehničke i druge službe, kao zajedničke ili samostalne službe, u skladu sa zakonom.

Aktom o obrazovanju službe iz prethodnog stava, utvrđuje se njen djelokrug, kao i status i odgovornost te službe i lica koje njom rukovodi.

Član 32.

Vlada Kantona vrši nadzor nad radom stručnih službi koje obrazuje.

Sekretar Vlade Kantona rukovodi radom Stručne službe koja obavlja poslove za potrebe Vlade Kantona i odgovoran je za njen rad.X - PRELAZNEI ZAVRŠNE ODREDBE

Član 33.

Vlada Kantona je dužna donijeti Poslovnik o svom radu u roku od 30 dana od svog konstituisanja.

Član 34.

Vlada Kantona Sarajevo dužna je uskladiti Poslovnik o radu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 38/13), u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Clan 35.Poslovnik Izvršnog odbora Grada Sarajeva i drugi propisi

koji se odnose na njegovo unutrašnje organizovanje i funkcioni- sanje, koji su na snazi na dan stupanja na snagu Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/96), ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom Kantona i ovim zakonom, primjenjivaće se kao propisi Vlade, dok se ne donese Poslovnik o radu Vlade Kantona.

Član 36.

Do imenovanja premijera i članova Vlade u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 4/01), poslove iz nadležnosti Vlade vršit će Vlada u dosadašnjem sastavu.

Član 37.

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo da utvrdi Novi prečišćeni tekst Zakona o Vladi Kantona Sarajevo.

Član 38.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Kantona Sarajevo stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo", broj 38/13.

Naosnovu člana 16. Zakonaoizmjenamaidopunama Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14) i člana 181. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst i br. 15/13 i 47/13), Zakonodavno - pravna komisija Skupštine Kantona Sarajevo, na sjednici 22.08.2014. godine, utvrdila je Ih^ečišćeni tekst Zakona o sudskim taksama.

Prečišćeni tekst Zakona o sudskim taksama obuhvata: Zakon o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/09), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 29/09), Zakon o izmjeni Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/11), Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/13) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 18/14), u kojim je naznačen dan stupanja na snagu tih zakona.

Broj 01-05.22971-2/14 22. augusta 2014. godine

SarajevoPo ovlaštenju

Esad Hrvačić, s. г.

ZAKONO SUDSKIM TAKSAMA

(Prečišćeni tekst)DIO PRVI. OPĆE ODREDBE

Član 1.(Plaćanje sudske takse)

(1) Ovim zakonom utvrđuje se način plaćanja sudskih taksa (u daljnjem tekstu: takse) u postupku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu i Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: sud).

(2) Postupci u kojima se plaća taksa i visina takse za pojedine radnje, utvrđeni su u Tarifi sudskih taksi, koja je sastavni dio ovog zakona.

Član 2.(Obveznik plaćanja takse)

(1) Takse propisane ovim zakonom plaća lice po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se preduzimaju radnje u postupku, za koje je ovim zakonom utvrđeno plaćanje takse (u daljnjem tekstu: takseni obveznik).

(2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske taksu je dužno da plati lice koje podnosi podneske i lice na čiji zahtjev

Broj 37 - Strana 78SLUŽBENE NOVINE

KANTONA SARAJEVO Četvrtak, 18. septembra 2014.

Član 4.

Izvještaj o izvršenju Budžeta Općine Vogošća za period OL01.2014.-30.06.2014. godine, objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-14-1780/14 08. septembra 2014. godine

Vogošća

Predsjedavajući Općinskog vijeća Vogošća

Esad Piknjač, s. r.

ISPRAVKANa osnovu člana 164. Poslovnika Skupštine Kantona

Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Dragi novi prečišćeni tekst, br. 15/13 i 47/13), sekretar Skupštine Kantona Sarajevo, nakon podnesenog zahtjeva za ispravku Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst) daje slijedeću

ISPRAVKUZAKONA O VLADI KANTONA SARAJEVO

("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst)

1. U članu 13. stav 1. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst), umjesto riječi: "članom 8b.", treba da stoje riječi: "članom 10.".

2. U članu 13. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 36/14 - Novi prečišćeni tekst), umjesto riječi: "člana 8a.", treba da stoje riječi: "člana 9.".

3. Ovu ispravku objaviti u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-05-22971-1-1/14 Sekretar12. septembra 2014. godine Skupštine Kantona Sarajevo

Sarajevo Abid Kolašinac, s. r.

aiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU SAOPĆENJE

O PROSJEČNOJ ISPLAĆENOJ MJESEČNOJ NETO PLAČI ZAPOSLENIH U KANTONU SARAJEVO ZA

JULI/SRPANJ 2014. GODINE

1. Prosječna isplaćena mjesečna neto plaća po zaposlenom ostvarena u Kantonu Sarajevo za juli/srpanj 2014. godine iznosi 1.045 KM.

SLUŽBENE OBJAVE

UDRUŽENJA

Na osnovu člana 29. stav 1. Zakona o udruženjima i fondacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02), a po zahtjevu Udruženja "ODRED IZVIĐAČA RAKOVIČA 9", Ministarstvo pravde i uprave donosi

RJEŠENJE

1. Upisuje se u registar udruženja koji se vodi kod Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo Udruženje "ODRED IZVIĐAČA RAKOVICA 9", skraćeni naziv је^ OI RAKOVICA 9, sa sjedištem u Rakovici, ulica RAKOVIČKA CESTA broj 471.

2. Upis je izvršen pod registarskim brojem 1942. knjiga IV registra udruženja, dana 12.06.2014. godine.

3. Programski ciljevi i zadaci Udruženja su: Razvoj i unapređenje izviđaštva u lokalnoj zajednici; razvoj kod svojih članova za poštivanje ljudi, razvijanje prijateljstva među ljudima, narodima, kako u lokalnoj zajednici, tako i na međunarodnom nivou, provođenje načela koje se temelje na savremenim pedagoškim spoznajama kao i na zamislima utemeljitelja izviđačkog sporta Sir Robert Baden Powella; pridonošenje razvoju djece i mlađih, na dostizanju njihovih punih umnih i tjelesnih potencijala, kao pojedinca, odgovornih građana i članova lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice; organizovanje izviđačkih škola za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i studenata radi sticanja izviđačkih znanja i vještina; organizovanje izviđačkih kampova, od lokalnog do međunaiodng nivoa, organizovanje časova ekološke edukacije, članova i građana o značaju zaštite čovjekove okoline radi sprječavanja od svih vidova i oblika zagađivanja, te dragi ciljevi i djelatnosti u skladu sa zakonom i Statutom.

4. Osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje je; Baberović Anes - predsjednik Upravnog odbora.

Broj 03-05-05-3053/14 12. juna 2014. godine

SarajevoMinistrica

Velida Memić, s. r.

Broj 3911. septembra 2014. godine

DirektorHidajeta Bajramović, s. r. (0-874/14)

Na osnovu čl. IV. 4.a) i II.4.) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 27. juna 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. juna 2003. godine, usvojila je

OKVIRNI ZAKONO OSNOVNOM I SREDNJEM OBRAZOVANJU U BOSNI I HERCEGOVINI

I - OPĆE ODREDBEČlan 1.

Ovim zakonom uređuju se principi predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja, obrazovanja odraslih i osnivanja i funkcioniranja institucija za pružanje usluga u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao i dopunska nastava za djecu državljana BiH u inozemstvu.

Zakonom se regulira sljedeće:

I - Općeodredbe

1. svrha obrazovanja,2. opći ciljevi obrazovanja, priroda i osnovna polazišta obrazovanja i odgoja.

II - Načela u obrazovanju

1. pravo djeteta na obrazovanje,2. značaj dječijih prava,3. unapređenje poštivanja ljudskih prava,4. sloboda kretanja.

III - Nivoi obrazovanja

IV - Prava i obaveze i roditelji

V - Javne i privatne škole

VI - Uloga i obaveze škole

VII - Autonomija škole

VIII - Standardi u obrazovanju

IX - Tijela za uspostavu standarda u obrazovanju

X - Upravljanje u školama

1. organi upravljanja u školi/školski odbori,2. direktor škole,3. vijeće roditelja,4. vijeća učenika,5. stručni organi škole.

XI - Praćenje i nadzor nad provođenjem ovog zakona

XII - Zaštita prava

XIII - Prijelazne i završne odredbe

Organi vlasti nadležni za organiziranje obrazovnog sistema u Brčko Distriktu BiH, Republici Srpskoj, Federaciji BiH i kantonima, u skladu sa ustavom (u daljem tekstu; nadležne obrazovne vlasti), ustanove koje se prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini registriraju za pružanje usluga u oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih (u daljem tekshi; škole), i druge stmčne institucije u oblasti obrazovanja, obavezni su primjenjivati i poštivati principe i nomie utvrđene ovim zakonom i osigurati obrazovanje podjednakim uslovima za sve učenike.

Principi i standardi utvrđeni ovim zakonom i na osnovu ovog zakona ne mogu se smanjivati.

1. Svrha obrazovanjaČlan 2.

Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizički, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima i sposobnostima, doprinese stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvoju koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane.

2. Opći ciljevi obrazovanjaČlan3.

Opći ciljevi obrazovanja proizlaze iz općeprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosnih sistema zasnovanih na specifičnostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive u Bosni i Hercegovini.

Opći ciljevi obrazovanja su:omogućavanje pristupa znanju kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se živi;osiguravanje optimalnog razvoja za svaku osobu, uključujući i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogućnostima i mentalnim i fizičkim sposobnostima;promocija poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje principe demokratije i vladavine zakona; razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na način primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu;osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnost izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodični status, vjeroispovijest, psihofizičke i druge lične osobine; postizanje kvalitetnog obrazovanja za građane;

g) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na međunarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju uključivanje i nastavak školovanja u evropskom obrazovnom sistemu; podsticanje cjeloživotnog učenja; promocija ekonomskog razvoja; uključivanje u proces evropskih integracija.

a)

b)

c)

d)

e)

f)

h)i) ј)

II - NAČELA U OBRAZOVANJU

1. Pravo djeteta na obrazovanjeČlan 4.

Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za početak i nastavak daljeg obrazovanja.

Odgovarajuće obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje u skladu s utvrđenim standardima osigurava djetetu da na najbolji način razvije svoje urođene i potencijalne umne, fizičke i moralne sposobnosti, na svim nivoima obrazovanja.

2. Značaj dječijih pravaČlan 5.

Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravna briga za dobrobit njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti, u školama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim pravima.

U slučaju sukoba prava, prednost se daje onom pravu, tumačenju ili djelovanju, koje će najviše koristiti interesu djeteta.

3. Unapređenje poštivanja ljudskih prava

Član 6.Škola ima odgovornost da, u vlastitoj i u sredini u kojoj djeluje, doprinese stvaranju

takve kulture koja poštuje ljudska prava i osnovne slobode svih građana, kako je to utemeljeno Ustavom i ostalim međunarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava koje je potpisala Bosna i Hercegovina.

Član 7.Jezici konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine upotrebljavaj će se u svim školama,

u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.Svi učenici će u školama izučavati pisma koja su u službenoj upotrebi u Bosni i

Hercegovini.Član 8.

Jezik i kultura svake značajnije manjine koja živi u Bosni i Hercegovini poštivat će se i uklapati u školu u najvećoj mjeri u kojoj je to izvodivo, u skladu s Okvirnom konvencijom o zaštiti prava nacionalnih manjina.

^ Član 9.Škola će unapređivati i štititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.Imajući na umu različitost ubjeđenja/vjerovanja u BiH, učenici će pohađati časove

vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeđenjem ili ubjeđenjima njihovih roditelja.Škola ne može preduzimati bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograničavala

sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugačijih vjerskih uvjerenja.Učenici koji ne žele pohađati vjeronauku neće ni na koji način biti dovedeni u

nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike.

Član 10.U nastavnim i drugim aktivnostima u školi se ne mogu upotrebljavati ili izlagati

didaktički i drugi materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog školskog osoblja, koji bi se opravdano mogli smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju učenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, etničkoj grupi ili religiji.

U nadležnosti je entitetskih, kantonalnih i obrazovnih vlasti Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine osnivanje organa koji će vršiti nadgledanje u vezi s povredama koje mogu nastati u školama kršenjem principa navedenog u prethodnom stavu.

Organi i tijela iz stava 2. ovog člana donose obavezujuće odluke i preporuke. Sastav, način rada i druga pitanja od značaja za rad ovih tijela uređuju se aktom o njihovom osnivanju.

4. Sloboda kretanjaČlan 11.

U procesu uspostave i organizaeije obaveznog obrazovnog sistema i procesa u Bosni i Hercegovini, nadležne obrazovne vlasti obavezne su osigurati uslove za nesmetano i slobodno kretanje roditelja, učenika i nastavnika, u smislu poštivanja njihovih prava na izbor prebivališta i zapošljavanje.

Član 12.Sve javne osnovne škole imaju upisno područje. Svi učenici u dobi obaveznog

pohađanja nastave upisuju se u školu u upisnom području u kojem su nastanjeni.Pohađanje određene škole je obavezno, osim ako učenik ne pohađa privatnu školu ili

je izuzet ođ pohađanja škole kao što je to predviđeno ovim zakonom.Na zahtjev roditelja djeteta, nadležno ministarstvo može, u iznimnim slučajevima,

dijete izuzeti od obaveze pohađanja određene škole iz ovog člana, ako je to potrebno da bi se zaštitila prava djeteta i ako se nađe da je to najbolje u interesu djeteta.

Nadležno ministarstvo može izdati smjernice za odlučivanje po zahtjevima iz prethodnog stava, imajući u vidu da su smjernice u skladu s principima i pravima utvrđenim ovim zakonom.

Učenici po završetku osnovnog obrazovanja imaju pravo konkurirati za prijem u bilo koju srednju školu u Bosni i Hercegovini. Upis u ove škole zasnivat će se na uslovima jednakopravnog natjecanja.

Škole su dužne osigurati svu moguću pomoć roditeljima i učenicima i, u skladu s važećom regulativom, osigurati neophodne uslove za ostvarivanje ovih prava, naročito kada se radi o izbjeglicama, raseljenim osobama ili povratnicima.

Član 13.Svjedočanstva i diplome o završenom obrazovanju, stečene po važećem nastavnom

planu i programu i izdate od verificiranih obrazovnih ustanova, imaju jednak status na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Vrijeme obrazovanja u odgovarajućem obrazovnom programu, koje nije okončano dodjelom svjedočanstva ili diplome, priznaje se, bez uslovljavanja, za dalji nastavak i završetak obrazovanja u tom istom programu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Učeniku koji prelazi iz jednog obrazovnog programa u drugi, u okviru iste struke, vrijeme obrazovanja u prethodnom obrazovnom programu priznaje se za dalji nastavak obrazovanja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, u skladu s nastavnim planom i programom i drugim uslovima utvrđenim važećim propisima.

Učenik se upisuje u naredni razred, a škola je dužna da mu omogući polaganje eventualne razlike predmeta najkasnije do 15. aprila tekuće godine.

Član 14.Javne isprave o obrazovnim i profesionalnim kvalifikacijama nastavnika imaju

jednaku važnost u Bosni i Hercegovini.Stečene kvalifikacije nastavnika priznaju se u skladu s utvrđenim stučnim i

profesionalnim standardima za izvođenje nastave na pojedinim nivoima obrazovanja.

III - NIVOI OBRAZOVANJAČlan 15.

Predškolsko obrazovanje ustanovljava se kao dio ukupne brige društva za poboljšanje kvaliteta življenja i razvoja djece u ranom djetinjstvu.

Predškolsko obrazovanje čini sastavni dio obrazovnog sistema.Predškolsko obrazovanje regulirat će se zakonima entiteta, kantona i Brčko Distrikta

Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom.

član 16.Osnovno obrazovanje obavezno je za svu djecu.Obavezno obrazovanje počinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. aprila

navršava šest godina ži\'ota i traje bez prekida tokom perioda koji ne može biti kraći od osam godina.

Nadležne obrazovne vlasti i škole u Bosni i Hercegovini obavezne su, najkasnije do juna 2004. godine, stvoriti sve potrebne uslove za normalno otpočinjanje osnovne škole u trajanju od devet godina.

Nadležne obrazovne vlasti, na inicijativu ili uz saglasnost roditelja i uz konsultacije s drugim stručnim i nadležnim institucijama, mogu dozvoliti jednu godinu ranijeg ili odgođenog početka obaveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.

Obavezno obrazovanje je besplatno. Besplatno osnovno obrazovanje osigurava se svojdjeci.

Dijete u smislu ovog zakona je svaka osoba do navršene osamnaeste godine života.

Član 17.Srednjoškolsko obrazovanje je svima dostupno, u skladu s postignutim uspjehom u

osnovnoj školi, ličnim interesom i sposobnostima.Srednjoškolsko obrazovanje u javnim ustanovama je besplatno u skladu sa zakonom.

Član 18.Tokom perioda obaveznog obrazovanja, nadležni organi vlasti preduzimaju sve

neophodne mjere kako bi učenicima osigurali uslove za slobodan pristup i učešće u obrazovanju, naročito u pogledu osiguranja pristupa besplatnim udžbenicima, priručnicima i drugom didaktičkom materijalu.

Član 19.Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama stiču obrazovanje u redovnim

školama i prema programima prilagođenim njihovim individualnim potrebama. Individualni program, prilagođen njihovim mogućnostima i sposobnostima, izradit će se za svakog učenika, uz obavezno određivanje defektološkog i logopedskog statusa.

Djeca i mladi sa ozbiljnim smetnjama i poteškoćama u razvoju mogu se djelimično ili u cjelini obrazovati u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama, u slučajevima kad je nemoguće pružiti odgovarajuće obrazovanje u redovnim školama.

Kategorije, postupak identifikacije, planiranje i način rada, profil, obuka i profesionalni razvoj stručnog kadra za rad s djecom i mladima s posebnim potrebama i druga pitanja, bliže se uređuju propisima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima utvrđenim ovim zakonom.

Član 20.Obrazovanje odraslih organizira se u određenim predmetima, te za njihov

profesionalni i lični razvoj. Obrazovanje odraslih uključuje profesionalnu obuku, dokvalifikacije, prekvalifikacije i druge aktivnosti koje osiguravaju cjeloživotno učenje.

Obrazovanje odraslih detaljnije će biti regulirano zakonima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom.

Član 21.Radi sticanja novih znanja, usavršavanja i profesionalnog razvoja, nastavni kadar,

pedagozi, psiholozi, defektolozi, logopedi i direktori škola obuhvaćeni su obaveznim programima obuke, usavršavanja i provjere.

Takve programe ustanovit će obrazovne vlasti u entitetu, kantonima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, u skladu s principima i standardima definiranim ovim zakonom.

IV - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

Član 22.Roditelji, staratelji i usvojioci (u daljem tekstu: roditelji) osnovni su vaspitači svoje

djece.Prava i obaveze, koja proističu iz te uloge, roditelji ostvaruju u skladu s ovim

zakonom i ostalim važećim propisima.Član 23.

Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece.Pravo je roditelja da, u skladu s njihovim uvjerenjima o tome šta je u najboljem

interesu njihove djece, koliko je to dostupno, odaberu vrstu obrazovanja koju će njihova djeca sticati, pod uslovom da je takvim izborom ostvareno pravo djeteta na odgovarajuće obrazovanje.

Član 24.U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograničiti prava svoje djece da imaju

pristup i uživaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima.

Član 25.Svoje pravo na izbor obrazovanja djece roditelji ne mogu ostvarivati na način kojim se

promoviraju predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezičkoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na način protivan ovom zakonu.

Član 26.Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj školi.

Privatne škole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogućnosti za upis svim kandidatima.

Nadležne obrazovne vlasti obavezne su osigurati mehanizme kontrole rada i pedagoškog praćenja i procjene obrazovnih standarda koji se primjenjuju u privatnoj školi kako bi se osiguralo da dijete dobije odgovarajuće obrazovanje.

Član 27.Roditelji su obavezni svojoj djeci osigurati redovno pohađanje škole tokom perioda

obaveznog školovanja. U slučaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi, roditelji podliježu sankcijama u skladu sa zakonom.

Roditelji, također, imaju pravo i obavezu, prema prilikama i svojim mogućnostima, podsticati dalje obrazovanje svoje djece.

Član 28.Pravo i obaveza roditelja je redovno informiranje, konsultiranje i praćenje obrazovnog

napretka svoje djece, kao i pravo da prate i vrednuju rad direktora, nastavnika i drugog školskog osoblja, te kvalitet rada škole u cjelini.

Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u školskim organima i tijelima i putem svojih asocijacija, na svim nivoima odlučivanja, učestvovati u odlučivanju o pitanjima od značaja za rad škole i funkcioniranje obrazovnog sistema uopće.

V - JAVNE I PRIVATNE ŠKOLE

Clan 29.Javne i privatne škole obavljaju djelatnost redovnog obrazovanja u skladu s

propisanim planovima i programima obrazovnih vlasti.Javne škole osnivaju nadležni organi vlasti, u skladu s principima i standardima

utvrđenim ovim zakonom i ostalim uslovima i kriterijima utvrđenim propisima u oblasti obrazovanja.

član 30.Privatnu školu mogu osnovati domaće i strane fizičke i pravne osobe, u skladu s

principima i standardima utvrđenim ovim zakonom i ostalim uslovima i kriterijima utvrđenim u propisima u oblasti obrazovanja.

Član 31.Privatna škola može početi s radom po dobivanju saglasnosti nadležnih obrazovnih

vlasti za primjenu odgovarajućeg plana i programa, kada, u skladu s važećim propisima, osigura i druge standarde i uslove koji garantiraju da će učenici dobiti odgovarajuće obrazovanje, njegu i sigurnost, u skladu sa specifičnostima datih privatoih škola u koje spadaju i vjerske škole.

Samo međunarodne privatne škole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.

Član 32.Privatna škola ne može se osnovati u svrhu promoviranja rasnih, nacionalnih, vjerskih,

spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vršiti na način protivan zakonu, odnosno na način kojim se navedene predrasude promoviraju.

Član 33.S ciljem organiziranja dopunske nastave iz grupe tzv. "nacionalnih predmeta" za

učenike osnovnih i srednjih škola - državljane BiH u inozemstvu, nadležna ministarstva BiH inicirat će potpisivanje posebnih sporazuma sa svim državama u kojima za BiH postoji takav interes.

Finansijska sredstva za troškove nastavnog osoblja, ukoliko iz domicilnih propisa ne proizilazi da padaju na teret zemalja prijema, planirat će se u budžetu institucija BiH.

Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave, na osnovu zajedničkih jezgri iz člana 42. ovog zakona, utvrđuje posebna komisija koju imenuje Vijeće ministara, u saradnji s Agencijom za nastavne planove i programe.

VI - ULOGA I OBAVEZE ŠKOLE

Član 34.U školi se podučavaju učenici i redovno se prati i vrši procjena njihovog obrazovnog

napretka, kako bi se osiguralo potrebno obrazovanje koje odgovara njihovim potrebama i mogućnostima.

Škola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruženju koje razvija motivaciju za sticanje znanja, koje poštuje i podržava individualnost svakog učenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastrašivanja, zlostavljanja, fizičkog kažnjavanja, vrijeđanja, ponižavanja ili degradiranja ili štete po zdravlje, uključujući i štetu izazvanu pušenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava.

Clan 35.Škola ne smije vršiti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom učešću

u obrazovnom procesu, na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga što su djeca s posebnim potrebama, ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

U smislu stava 1. ovog člana, nadležni organi vlasti i institucije, zajedno sa školama, posebno su odgovorni za osiguranje funkcionalnog smještaja i prateće infrastrukture za nesmetan pristup i učešće u obrazovnom procesu djeci s posebnim potrebama, mladima i odraslima.

Član 36.Škola promovira jednake šanse za sve svoje učenike, nastavnike i ostale zaposlenike,

uvažavajući i promovirajući istovremeno i pravo na različitosti među njima. U tom cilju

nadležne obrazovne vlasti i škola utvrđuju i provode vlastite programe koji podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih učenika i zaposlenika.

^ Član 37.Škola promovira i razvija stalno i dinamično partnerstvo škole, roditelja i sredine u

kojoj žive, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje funkcije škole i interesa i potreba učenika.

Škola, roditelji, djeca i lokalna sredina naročito promoviraju i provode programe zajedničkog i organiziranog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, pušenja i maloljetničke delikvencije, te svih drugih pojava koje ugrožavaju zdravlje i život učenika.

Član 38.Pitanja funkcija i aktivnosti škole, njene organizacije, načina rada i kućnog reda u

školi bliže se uređuju općim aktima škole, u skladu s važećim propisima, izrađenim uz konsultacije sa učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Član 39.Rad škole je javan.Nadzor nad radom škole ostvaruje se u skladu s važećim propisima.

VII - AUTONOMIJA ŠKOLE ^Član 40.

U školama je zabranjeno djelovanje političkih stranaka i njihovih podmladaka.

Član 41.Škola uživa odgovarajući stepen autonomije, u skladu s važećim propisima, a naročito

u pogledu zapošljavanja nastavnog, stručnog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika.Škola poštuje slobodu nastavnika da izvode nastavu na način koji smatraju

odgovarajućim, pri čemu škola mora voditi računa o standardima i održivosti postojećih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu.

Škola pruža nastavnicima optimalnu podršku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvođenju nastave.

VIII - STANDARDI U OBRAZOVANJU

Član 42.U svim javnim i privatnim školama u Bosni i Hercegovini uspostavit će se i

primjenjivati zajedničko jezgro nastavnih planova i programa.

Član 43.Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa sastoji se od nastavnih planova i

programa sa što je moguće širom zajedničkom jezgrom za sve predmete osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja.

Zajedničko jezgro nastavnih planova i programa izrađuje posebano ad hoc privremeno tijelo. Članove ovog tijela imenuju ministri obrazovanja entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH, a jednog člana imenuje ministar civilnih poslova.

Na prijedlog privremenog tijela iz prethodnog stava, sporazum o zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa usvajaju i potpisuju ministri obrazovanja entiteta, ministri obrazovanja svih kantona iz Federacije Bosne i Hercegovine, te predstavnik Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Zajedničko jezgro nastavnih programa i planova će:a) osigurati da se kroz vaspitno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjećaj

pripadnosti državi Bosni i Hercegovini;

b)

c)

d)

e)

i)g)

garantirati i osigurati kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje zadovoljavajućeg standarda znanja, vještina i sposobnosti;osigurati dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim školama i na svim nivoima obrazovanja;osigurati zadovoljavajuću usklađenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost, u skladu sa specifičnim potrebama škole i lokalne zajednice; osigurati primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog načina života kao najvećeg interesa učenika, roditelja, nastavnog osoblja i društva;osigurati slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; garantirati ekonomičnost i efikasnost u finansiranju i radu škole.

Član 44.Velika većina pedagoških aktivnosti u školi sastojat će se od predmeta i nastavnih

programa i planova predviđenih zajedničkim jezgrama nastavnih programa i planova.U okviru zajedničkog jezgra nastavnih programa i planova, javne i privatne škole

imaju slobodu kreiranja i realizacije nastavnih sadržaja po svom izboru, u skladu sa čl. 3., 7., 8., 10., 34., 36. i članom 41. ovog zakona.

Član 45.Nadležne obrazovne vlasti utvrđuju i ostale standarde i normative u obrazovanju, u

pogledu;a) prostora, opreme i nastavnih sredstava u školama,b) vremena za školske i nastavne aktivnosti,c) udžbenika i drugog didaktičkog materijala,d) obrazovnog procesa,e) obrazovnih i profesionalnih kompetencija nastavnika,f) ocjenjivanja učenika,g) normativa o obimu rada (nastavna norma i radna norma za sve uposlene u školi),

normativa o uslovima rada (broj učenika u razredu i vaspitnoj grupi u nastavnim i vaimastavnim aktivnostima).

Standardima i normativima u obrazovanju osigurava se dosljedna i efikasna primjena zajedničkih jezgara nastavnih programa i planova u svim školama u Bosni i Hercegovini.

IX - TIJELA ZA USPOSTAVU STANDARDA U OBRAZOVANJU

Član 46.Tijela za uspostavu standarda u obrazovanju u Bosni i Hercegovini su: Agencija za

standarde i ocjenjivanje u obrazovanju osnovana međuentiteskim sporazumom 2000. godine. Agencija za nastavne programe i planove, postojeće stručne ustanove entiteta i kantona, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, kao i druga stalna i povremena stručna tijela.

Član 47.Agencija za standarde i ocjenjivanje ustanovljuje standarde uspjeha učenika i

ocjenjivanja postignutih rezultata; provodi istraživanja u cilju ocjenjivanja razvoja i objavljuje rezultate istraživanja; daje savjete nadležnim obrazovnim vlastima u pitanjima propisanih standarda i njihove primjene; ustanovljuje i vodi mehanizme izvještavanja o stanju u školama na teritoriji Bosne i Hercegovine; uspostavlja kontakte s tijelima koja imaju slične funkcije u drugim zemljama, sa ciljem da propisani standardi ne budu ispod nivoa standarda koji se primjenjuju u tim zemljama; pruža pomoć pri priznavanju domaćih svjedočanstava i diploma u drugim zemljama; provodi druge aktivnosti u vezi s primjenom standarda.

član 48.Agencija za nastavne planove i programe je nezavisno stručno tijelo zaduženo za

implementaciju zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja, koje tretira ovaj zakon.

Zajedničko jezgro nastavnih programa i planova objavljuje se u svim službenim glasilima u Bosni i Hercegovini.

Agencija za nastavne planove i programe odgovorna je za implementaciju, praćenje, evaluaciju, usavršavanje i razvoj zajedničkog jezgra za nastavne programe i planove, u skladu sa standardima utvrđenim ovim zakonom i standardima u državama obuhvaćenim evropskim integracijama.

Agencija za nastavne planove i programe radit će u saradnji s Agencijom za standarde i ocjenjivanje.

Član 49.Sporazumom između vlada entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine

regulirat će se pitanja organizacije, nadležnosti, načina rada, finansiranja, sjedišta i druga pitanja u vezi s radom tijela osnovanih u skladu sa članom 45. ovog zakona.

X - UPRAVLJANJE OBRAZOVNIM SISTEMOM U ŠKOLAMA

Član 50.Zakonima u oblasti obrazovanja i drugim propisima entiteta, kantona i Brčko Distrikta

Bosne i Hercegovine detaljnije se uređuju pitanja osnivanja, organiziranja i nadležnosti organa, tijela i procedura za upravljanje obrazovnim sistemom.

Zakonima iz stava 1. ovog člana uređuju se nadležnosti i odgovornosti za upravljanje obrazovnim sistemom, posebno u pogledu: finansiranja obrazovanja, odnosa škole i obrazovnih vlasti, odnosa obrazovnih vlasti i škola prema društvenoj zajednici, partnerstva svih subjekata u obrazovanju, školskog menadžmenta i svih drugih pitanja od značaja za efikasno upravljanje obrazovnim sistemom.

1. Školski organi i tijelaČlan 51.

Svaka škola ima školski odbor.Školski odbor odgovoran je za utvrđivanje i provođenje politike škole, generalno

rukovođenje radom škole i efikasno korištenje kadrovskih i materijalnih resursa.Članovi školskog odbora biraju se iz reda osoblja škole, osnivača škole, lokalne

zajednice i roditelja, u skladu sa zakonom propisanom procedurom, a po principu ravnopravne zastupljenosti predstavnika navedenih struktura.

Sastav upravnog školskog odbora mora odražavati nacionalnu strukturu učenika i roditelja, školskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona u datom trenutku izgleda u principu prema popisu stanovništva u BiH 1991. godine.

Vršenje dužnosti člana školskog odbora je dobrovoljno i bez naknade.

2. Direktor školeČlan 52.

Direktora javne škole imenuje školski odbor, po proceduri koja se bliže uređuje zakonima entiteta, kantona, Brčko Distrikta BiH i općim aktima škole.

Direktor je odgovoran za svakodnevno rukovođenje školom i za vođenje pedagoških aktivnosti škole.

3. Vijeće roditeljaČlan 53.

Roditelji učenika imaju pravo, a škola obavezu, pomoći roditeljima da osnuju vijeće roditelja, čije članove biraju roditelji učenika.

Način i procedura osnivanja i rada vijeća roditelja utvrđuje se općim aktima škole. Vijeće roditelja:

a) promovira interese škole u zajednici na čijem području se škola nalazi,b) predstavlja stavove roditelja učenika školskom odboru,c) podstiče angažman roditelja u radu škole,d) infonnira školski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno, ili po

zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odosi na rad i upravljanje školom,e) učestvuje u izradi i realizaciji odgovarajućih projekata kojima se potiče i unapređuje

obrazovni rad u školi if) kandiduje i bira predstavnike roditelja u školski odbor.

4. Vijeće učenikaČlan 54.

Uzimajući u obzir dob učenika koji pohađaju školu, škola im pomaže da osnuju vijeće učenika, čija je funkcija da;a) promovira interese škole u zajednici na čijoj lokaciji se škola nalazi,b) predstavlja stavove učenika školskom odboru škole,c) podstiče angažman učenika u radu škole id) informira školski odbor o svojim stavovima kad ocijeni daje to potrebno, ili po zahtjevu školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom.

Način i procedura osnivanja i rada vijeća učenika utvrđuje se općim aktima škole.

5. Stručni organi škole^ Član 55.Škola ima stručne organe: nastavničko vijeće, odjeljensko vijeće i stručni aktiv. Ovlaštenja, sastav i način rada stručnih organa škole bliže se uređuju zakonima iz

oblasti obrazovanja na nivou entiteta, kantona, Brčko Distrikta BiH i općim aktima škole.

XI - PRAĆENJE I NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA

Član 56.Nadzor nad primjenom ovog zakona vršit će Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine.Nadležne obrazovne vlasti odgovorne su za provođenje kao i za praćenje i nadzor

ovog zakona, svaka u okviru svoje nadležnosti.

XII - ZAŠTITA PRAVAČlan 57.

Prijave za kršenje principa definiranih ovim zakonom mogu se podnijeti nadležnoj obrazovnoj instituciji ili inspekciji nadležnoj za područje obrazovanja, koja će putem rješenja utvrditi opravdanost takvog kršenja i naložiti njegovo otklanjanje.

Ako iješenje ne bude doneseno u roku od 30 dana od datuma podnošenja prijave, ili ako stranka ne bude zadovoljna rješenjem, ona može podnijeti pritužbu nadležnom ministarstvu, koje je obavezno pritužbu riješiti u roku od 30 dana.

Nezadovoljna stranka može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.

Član 58.Protiv osobe koja se ponaša suprotno ovom zakonu disciplinski postupak može

pokrenuti škola, nadležna inspekcija ili resorno ministarstvo.U slučaju sumnje da je izvršeno krivično djelo, škola, nadležna inspekcija ili resorno

ministarstvo obavijestit će odgovarajući organ krivičnog gonjenja.

XIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clan 59.Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine preduzet će korake

zaključivanju sporazuma iz člana 48., odmah nakon stupanja na snagu ovog zakona.ka

Postupak zaključivanja sporazuma provodi se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Svi zakoni u entitetima, kantonima i Brčko Distriktu BiH, kao i drugi odgovarajući propisi iz oblasti obrazovanja uskladit će se s odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona.

Kako bi se postigao odgovarajući kvalitet obrazovanja i standarda znanja, te njihove uporedivosti na domaćem i međunarodnom planu, nadležne obrazovne vlasti dužne su osigurati da se do početka 2003./2004. godine nastava u svim školama u Bosni i Hercegovini realizira na osnovu zajedničkih jezgara nastavnih planova i programa kako je to utvrđeno ovim zakonom.

Do donošenja posebnog zakona, principi utvrđeni ovim zakonom primjenjivat će se i na škole srednjeg usmjerenog obrazovanja.

Član 60.Ako u rokovima utvrđenim ovim zakonom ne bude ispunjena bilo koja propisana

obaveza, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijet će obavezujuće privremene mjere.Privremene mjere primjenjivat će se do ispunjenja obaveza propisanih ovim

zakonom.Član 61.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

PSBiH broj 59/03 30. juna 2003. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Predstavničkog doma

Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r.

Predsjedavajući Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH Velimir Jukić, s. r.

("Službeni glasnik BiH", 18/2003)

IZVJEŠTAJO JAVNOJ RASPRAVI O

NACRTU ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 19.05.2016. godine usvojila Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i isti uputila u skupštinsku proceduru koji je nakon toga podržan od poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo.

Zaključkom Skupštine Kantona Sarajevo od 01.06.2016. godine Nacrt zakona je upućen u javnu raspravu relevantnim pravnim subjektima koji provode odgoj i obrazovanje na području Kantona Sarajevo ili obavljaju poslove koji su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa tim nivoom obrazovanj a.

U skladu sa naprijed navedenim zaključkom Javna rasprava je trajala 30 dana od dana prijema Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, s tim da su se primjedbe, prijedlozi, sugestije zastupnika i mišljenja radnih tjela Skupštine Kantona Sarajevo dostavljala Vladi Kantona Sarajevo koja organizuje i provodi javnu raspravu.

Nacrt zakona bio je pristupačan i svim ostalim građanima Kantona Sarajevo koji su zainteresovani za ovaj nivo odgoja i obrazovanja, jer je isti bio objavljen i na web stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Tačnije javna rasprava je trajala do 14.07.2016. godine u toku koje su pristigle primjedbe, prijedlozi i sugestije od 29 subjekata, od kojih su primjedbe od dva subjekta neblagovremene.

Blagovremene primjedbe je stručno obradila Radna grupa za izradu teksta Prijedloga zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Prijedloga zakona o srednjem obrazovanju koju je rješenjem imenovao ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Radna grupa je imenovana od presjednika i članova Komisije za izradu teksta Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i predsjednika i članova Komisije za izradu teksta Nacrta zakona o srednjem obrazovanju, koje su kao pojedinačne komisje radile na izradi nacrta zakona.

Radna grupa je imala i zadatak da usaglasi (ujednači) pojedine članove oba zakona koji su različiti, a Ministarstvo je mišljenja da bi se trebali usuglasiti, odnosno da bi trebali biti isti, odnosno da ne postoje argumenti koji bi opravdavali različitu regulativu u oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja u odnosu na regulativu u oblasti srednjeg obrazovanja, npr. broj uzastopnih mandata direktora osnovne, odnosno srednje škole, broj članova školskih odbora u osnovnoj, odnosno srednjoj školi itd.

Radna grupa je nakon razmatranja svih blagovremeno prispjelih primjedbi, prijedloga i sugestija, prihvaćene primjedbe koje doprinose boljoj zakonskoj regulativi, ugradila u tekst Prijedloga Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, a primjedbe, prijedloge i sugestije koje nisu prihvaćene uz razlog neprihvatanja koji je u većini naveden u izvještaju o javnoj raspravi, svrstala u neprihvaćene i ne ugrađene primjedbe u tekst Prijedloga zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

Takođe moramo naglasiti da je rad Radne grupe koja je brojala 12 članova i jednog tehničkog sekretara bio otežan činjenicom da je bilo teško, a u nekim pitanjima i nemoguće usuglasiti stavove svih članova Radne grupe, te je Radna grupa bila prisiljena da usaglašavanja po tim pitanjima ostavi za ministra za obrazovanje, nauku imlade Kantona Sarajevo i Vladu Kantona Sarajevo.

Usaglašenost se nije mogla postići po pitanju, vjeronauke i izbora alternativnog predmeta mreža škola, upisnih područja, opisnog ocjenjivanja, koncepcija obrazovanja, opterećenja učenika, školskih odbora, mandata direktora, kaznenih odredbi i sl.

U toku javne rasprave blagovremene slijedeći subjekti:

primjedbe, prijedloge i sugestije uputili su

1. DUGA,2. Vijeće roditelja ilidžanskih škola,3. Vijeće roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo,4. Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine,5. Nastavničko vijeće Javne ustanove Osnovne škole “Hrasno”,6. Aktiv kulturno-sportske grupe predmeta Javne ustanove Osnovne škole “Hrasno”,

7. Savez samostalalnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikaz osnovnog obrazovanja i odgoja, Kantonalni odbor SSOOiO Kantona Sarajevo,8. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje,9. Udruženje direktora /ravnatelja sarajevskih osnovnih škola,10. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove,11. Zdravko Kujundžij a,12. Služba za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad Sarajevo13. Služba za društvene djelatnosti Općine Ilijaš,14. Mario Vukasović, Demokratska fronta, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo,15. Udruženje pedagoga Kantona Sarajevo,16. Javna ustanova Osnovna muzička škola “Mladen Pozajić” Sarajevo,17. Primjedbe Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo,18. Izvod iz stenograma 16. redovne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo po tački 4.,19. Profesori i nastavnici sarajevskih škola,20. Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo,21. Javna ustanova muzička i baletska škola “Novo Sarajevo” Ssarajevo,22. Udruženje za zaštitu žena i djece “Terra”,23. Skupština Kantona Sarajevo,24. Ustanova Osnovna škola “EL-MANAR”,25. Prijedlozi ne potpisani26. “EDUS” “EDUKACIJA ZA SVE”.

U toku javne rasprave neblagovremeno su primjedbe, prijedloge, sugestije uputili sljedeći subjekti:

1. Služba za društvene djelatnosti Općine Novo Sarajevo,2. Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda.Neblagovremene primjedbe nisu uzete u razmatranje.

Napominjemo da je sve blagovremeno zaprimljene primjedne i prijedloge Ministarstvo skeniralo i obradilo u okviru ovog Izvještaja ( originali su dostupni u Ministarstvu). Zapisnici sa sastanaka Radne grupe su takođe dostupni u Ministarstvu. Zbog obima materijala isti nisu priloženi uz Prijedlog zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

BLAGOVREMENE PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI, SUGESTIJE SA ZAUZETIM STAVOVIMA :

1. DUGADUGA (Kordinacioni odbro organizacija osoba sa invaliditetom KS, Udruženje život sa Down sindromom FBiH, Društvo ujedninjenih građanskih inicijativa, Udruženje „Dajte nam šansu“)Predmet: Komentar na Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju KSUdruženje „Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine", „Društvo ujedinjenih građanskih akcija", udruženje „Dajte nam šansu" i „Koalicija organizacija osoba s invaliditetom KS", putem medija su dobili informaciju da je Skupština Kantona Sarajevo uputila Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju KS (u daljem tekstu: Nacrt zakona) u Javnu raspravu. Obzirom na misiju i ciljeve naših organizacija, smatramo da smo dužni dati i komentar i sugestije na Nacrt zakona.Najprije, želimo naglasiti da smo se u toku analize Nacrta zakona vodili sljedećim dokumentima: -UN Konvenciji o pravima djeteta,-UN Konvecijom o pravima osoba s invaliditetom,-Okvirnim zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju,-Preporukama iz Akcionog plana za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom u Kantonu Sarajevo (2015-2017), te

-Strategijom za oblast invaliditeta u FBiH 2016-2021.Također, koristili smo se i Opštim komentarom broj 4 Člana 24. Un Konvencije o pravima osoba s invaliditetom -pravo na inkluzivno obrazovanje, a koje je dao Komitet za prava osoba s invaliditetom i koji je objavljen na službenoj stranici Ureda visokog komesara Ujedinjenih nacija za Ijudska prava.Međutim, prije no što damo komentar na Nacrt zakona izražavamo žaljenje, posebno roditelja djece s invaliditetom, zbog činjenice da je zakonodavac u inicijalnoj fazi izrade Nacrta zakona propustio pozvati i uključiti organizacije osoba sa invaliditetom, a što je u suprotnosti sa Članom 4., stav 3. UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, u kojima se navodi sljedeće: „Prilikom izrade i provođenja zakonskih propisa i politike za provedbu ove Konvencije, kao i u drugim procesima donošenja odluka vezanih za osobe s invaliditetom, države potpisnice će redovno konsultovati i aktivno uključiti osobe s invaliditetom, uključujući djecu s invaliditetom, preko organizacija koje ih predstavljaju".Opći komentar na Nacrt zakona je da se nije posvetilo dovoljno pažnje načelima inkluzivnosti u odgoju i obrazovanju, niti jasno preciziralo na koji način redovne odgojno-obrazovne ustanove zadovoljavaju potrebe djece iz društveno osjetljivih kategorija za dodatnom obrazovnom podrškom. Pozivajući se na UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, (Član 24.) države potpisnice priznaju pravo osoba s invaliditetom na obrazovanje. S ciljem ostvarivanja ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakih mogućnosti, države potpisnice osiguravaju inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima, kao i cjeloživotno obrazovanje. Da bi država ovo osigurala, između ostalog, neophodno je osigurati učinkovite individualizirane mjere podrške u prirodnom okruženju, a to doprinosi akademskom i socijalnom razvoju, što je u skladu sa ciljem potpunog uključivanja. Inkluzivni pristup znači istovremeno jačanje kapaciteta redovnog obrazovnog sistema. Upravo se ovdje radi o razumnoj prilagodbi na koju nas je obavezala UN Konvencija u Članu 5. Stav 3.: „Da bi unaprijedile ravnopravnost i ukinule diskriminaciju, države potpisnice će poduzeti sve odgovarajuće korake da osiguraju razumnu prilagodbu.., a također i Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanaju u BiH u Članu 4. navodi: „Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za početak i nastavak daljeg obrazovanja.Međutim, Nacrtom zakona finansiranje učenika s teskoćama u inkluzivnoj nastavi predviđeno je da se odvija kroz Centre. To je jasno navedeno u Članu 67. Stav 3., čime redovna škola nema direktnu finansijsku podršku kojom bi bila u mogućnosti realizirati kvalitetno inkluzivno obrazovanje tj. obrazovanje za svako dijete.Posebna obaveza resornog Ministarstva, proistekla iz potpisivanja međunarodnih dokumenata koji se bave zaštitom prava djece, je stvaranje preduvjeta za odgoj i obrazovanje djece iz društveno osjetljivih grupa u redovnom sistemu odgoja i obrazovanja, za šta su potrebni dodatni stručni i financijski resursi redovnim školama. I analizom Člana 85. I Nacrta zakona nismo vidjeli da su asistenti u nastavi, uvedeni kao nastavni profil, a što je predviđeno u Članu 69, Stav 2. istog Nacrta. Naravno, tome dodajemo i nedostatak osiguranja pristupačnosti (arhitektonska i komunikacijsko- informacijska), a što nije vidljivo iz odredbi Nacrta zakona.Zaključak je da unaprijeđenje obrazovnog sistema zahtjeva dubinsku transformaciju/reformu obrazovnog sistema, ne samo u zakonodavstvu i politici, nego i u mehanizmima finansiranja, administraciji, projektiranju, praćenju i evaluiranju odgojno-obrazovnih zadataka. Cilj je da svi učenici uče u inkluzivnim okruženjima, što je predviđa i UN Konvencija. Ovaj zadatak, za nas kao društva, je nemoguće ostvariti primjenjujući ponuđeni Nacrt zakona ( CI.60; 61; 66; 68,69; 70; i 71.).Dalje, Nacrt zakona predviđa različite vrste tijela (komisije, stručni tim, mobilni stručni tim, školski stručni tim...) koja mogu donijeti konačnu odluku o obliku i vrsti obrazovanja za učenike s teškoćama. Zbog nedovoljne preciznosti članova 55. 68. 70.71,tačnije nejasne nadležnosti pojedinih timova i komisija, izražavamo sumnju da će donesene odluke biti u najboljem interesu djeteta, jer nam je dosadašnje iskustvo pokazalo da su se propusti dešavali i dešavaju se u praksi. Nacrt zakona, nažalost je isključio roditelja i time zanemario njegovu ključnu ulogu u odgoju i obrazovanju vlastitog djeteta (Član 70.Stav 2).U vezi sa navedenim, pozivamo se na UN Konvenciju o pravima OSI, Član 24. i Opšti komentar

broj 4. istog člana Komiteta za Ijudska prava pri UN-u, koji u Članu 18. Stav 2. koji: (a) zabranjuje isključenost osoba s invaliditetom iz redovnog obrazovnog sistema, uključujući bilo zakonske ili regulatorne odredbe koje ograničavaju inkluziju osoba s invaliditetom na temelju njihovog oštećenja ili "stupnja" oštećenja. Primjer direktnog isključenja je etiketiranje skupine djece koje, po mišljenju stručnjaka, je nemoguće uključiti jer nemaju potrebne uslove da bi pristupili inkluzivnoj nastavi. Primjer indirektnog isključenja bio bi zahtjev da djeca prođu opci test i ispitivanje kao uslov za upis u školu. Takav test bi pogodovao isključenju mnogih koji imaju potrebu za razumnom prilagodbom i podrškom kako bi postigli svoj potencijal.S toga, bilo koje tijelo, koje je dio procedura u inkluzivnom odgojno-obrazovnom procesu, može donijeti samo mišljenje o potrebnoj prilagodbi, a ne odluku o obliku obrazovanja učenika s teškoćama/učenika iz društveno osjetljivih kategorija.Neka definicijska pojašnjenja:Načelo inkluzivnosti u odgoju i obrazovanju podrazumijeva da svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učesća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, a u skladu s njihovim mogućnostima i sposobnostima.Definicija društveno osjetljivih grupa (djeca sa teškoćama u učenju, djeca sa teškoćama u razvoju, djeca manjina, djeca ulice, djeca bez roditeljskog staranja, djeca iz socijalno/emocionalno deprimiranih porodica, nadarena djeca).U Komentaru na Nacrt zakona smo nastojali navesti većinu spomih članova koje je neophodno re'vidirat. Očekujemo da ćete nas pozvati i uključiti u izradi prijedloga zakona, kada ćemo detaljnije izloziti naše prijedloge.S poštovanjem,Koordinacioni odbor organizacija osoba s invalidtetitetom KS: Fikret Zuko Udruženje Život sa Down sindromom FBiH: Sevdija Kujović Društvo ujedinjenih građanskih inicijativa: Anka Izetbegović Udruženje Dajte nam šansu: Ines Kavalec

Stav Ministarstva:Primjedbe su prihvaćene i već su sadržane u Nacrtu, a sada Prijedlogu zakona. Naime, Radna grupa je po ovoj primjedbi i ovakvim primjedbama od drugih učesnika u javnoj raspravi, organizovala rad struke koju su činili direktori i nastavnici škola za djecu s posebnim potrebama na području Kantona Sarajevo, koja je sa stručnog aspekta izvršila uvid u dostavljene primjedbe u odnosu na odredbe Nacrta zakona, te je konstatovala da je suština primjedbi sadržana u Nacrtu zakona, a da se ostale tiču Budžeta, pedagoških standarda i mogućnosti njihovog dostizanja.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

2. Vijeće roditelja ilidžanskih školaNa osnovu usvojenog nacrta Zakona o osnovnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo u Skupštini Kantona Sarajevo i otvorenoj javnoj raspravi na navedeni nacrt Zakona , dostavljamo Vam usaglašene primjedbe Vijeća roditelja ilidžanskih škola.U poglavlju XIV, Organi upravljanja, rukovođenja i stručni organi, u članu 94. Školski odbori , stav 2. Glasi: Školski odbor škole kao javne ustanove broji tri člana i to: jedan pradstavnik Ministrarstva kojeg u pravilu predlaže lokalna zajednica - predsjednik, jedan predstavnik roditelja i jcdan predstavnik radnika škole. Prijedlog Vijeća roditelja je: Školski odbor škole kao javne ustanove broji pet članova i to: jedan pradstavnik Ministrarstva - predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice, jedan predstavnik radnika škole i dva predstavnika roditelja. Obrazloženje: Roditelji poučeni iskustvom u dosadašnjem radu u Školskim odborima, smatraju da bi ovom strukturom od pet članova bili ravnopravno zadovoljeni svi partneri u odgojno obrazovnom radu. U periodu kada je u školskim odborima bilo pet članova sa jednim predstavnikom roditelja i dva uposlenika, glas roditelja je bio marginaliziran i beznačajan tako da su roditelji imali perifernu ulogu odlučivanja u radu škole. Takoder, u periodu kada je u školskom odboru bilo sedam članova a od toga tri predstavnika roditelja, roditelji su imali ključnu ulogu u donošenju odluka što je ponekad zbog ne slaganja sa drugim partnerima proizvodilo otežavanje u donošenju odluka a samim tim u radu i finkcionisanju škole. Imenovanje predsjednika školskog odbora na način kako je predloženo u nacrtu moglo bi dovesti do neslaganja

između lokalnih zajednica i Ministarstva, s obzirom da općinski načelnici uvijek predlažu jednog kandidata kao svog predstavnika.Prijedlog sa pet članova od kojih dva predstavnika roditelja, je apsolutno optimalan i daje mogućnost svim partnerima osjećaj uvažavanja u odlučivanju a niko nema mogućnost blokade rada u donošenju odluka. Za ulogu roditelja kao partnera, koji su izuzetno zainteresovani za kvalitet odgojno-obrazovnog procesa, te učesće u radu Školskih odbora, izuzetno je bitan segment i neizostavljiv kada su u pitanju roditelji. Takoder, pet članova u školskom odboru je optimalno i sa stanovista konstruktivnog optimuma za rad jednog upravnog tijela, jer se mora uzeti u obzir i nemogućnost dolaska pojedninih članova na sastanke, a u ovom slučaju dva člana nisu adekvatna struktura za donošenje odluka. U istom poglavlju, u članu 96. Direktor, stav 6.Glasi: U proceduri koja predhodi postupku imenovanja direktora, članovi školskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podržati obrazložen prijedlog Vijeća roditelja. odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim izjašnjavanjem svih zainteresovanih članova Vijeća roditelja odnosno radnika.

Prijedlog Vijeća roditelja je: U proceduri koja predhodi postupku imenovanja direktora, članovi školskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podržati obrazložen prijedlog Vijeća roditelja, odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim izjašnjavanjem svih zainteresovanih roditelja učenika škole odnosno radnika. Obrazlozenje: Uzevsi u obzir dosadašnje iskustvo i provođenje procedure neposrednog tajnog izjašnjavanja o kandidatima za direktora, ukoliko bi se samo izjašnjavali članovi Vijeća roditelja, stvorili bi se uslovi za manipulisanje glasovima Vijeća roditelja i stvaranje pritiska na članove Vijeća roditelja. To bi moglo rezultirati da se većina članova Vijeća roditelja ne pojavi na glasanju a u tom slučaju nije predviđena adekvatna procedura.Također, dosadašnja procedura izbora u ilidžanskim školama pokazala je da se može planski i organizovano provesti bez problema i stvaranja pritisaka. Mnogo je teže manipulisati sa svim roditeljima koji žele glasati nego sa samo članovima Vijeća roditelja. Smatramo da bi provođenje procedure samo u Vijećima roditelja dalo mogućnost direktorima da u izbornoj godini bira sebi podobne roditelje u Vijeća roditelja i tim sebi osigura novi mandat.Mnogo bolje demokratsko riješenje je davanje mogućnosti svakom roditelju da se izjasni odosadašnjem radu direktora i eventualnom novom mandatu ili novom direktoru.Da bi se korigovali dosadašnji propusti u proceduri neposrednog tajnog izjašnjavanja roditelja neophodno je dopuniti važeći Pravilnik sa izmjenama koje bi de dobile na osnovu dosadasnjih iskustava. A^reta Grebovic, predsjednik VR Prve osnovne skole Damir Lalicic, predsjednik VR Druge osnovne skole Maida Agic, predsjednik VR Trece osnovne skole Almira Arnaut, predsjednik VR Cetvrte osnovne skole Lejla Musanovic, predsjednik VR Pete osnovne skole Hamdija Setic, predsjednik VR Seste osnovne skole Elvir Barukcija, predsjednik VR Sedme osnovne skole Mustafa Vlahovljak, predsjednik VR Osme osnovne skole Husnaija Delic, predsjednik VR Devete osnovne skole Ensad Korman , predsjednik VR Desete osnovne skole, koordinator VR ilidzanskih skola Mesud Avdic

Stav Ministarstva:Broj članova i strukturu školskog odbora u osnovnoj školi će utvrditi Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga koji se kreću od 3 člana do 9 članova školskog odbora koju mogućnost daje Zakon o ustanovama, a način glasanja pojedinih struktura za izbor direktora se propisuje pravilnikom o izboru direktora. U Prijedlogu zakona predviđena su 4 člana školskog odbora.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

3. Vijeće roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona SarajevoČlan 26.

Izborni predmet

Stav 2. glasi: Škola je dužna osigurati uvjete da učenici pohadaju nastavni predmet vjeronauku/vjeronauk, a učenicima koji ne pohađaju vjeronauku/vjeronauk, omogućit će se

pohađanje jednog od alternativnih predmeta za koji se opredijeli većina učenika, čiji nastavni plan i program donosi ministar.Primjedba: U skladu sa Presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 06.11.2012.godine o omogućavanju pohactanja drugih srodnih predmeta o etici i/ili religiji tj. omogućavanje pohađanja alternativnih predmeta, u članu 26. stav 2. nisu ispoštovane odredbe navedene Presude. Smatramo da je neophodno omogućiti svim učenicima mogućnost izučavanja alternativnih predmeta bez obzira na opredjeljenje većine.

X UČENICI S TESKOĆAMA U RAZVOJU (U DALJEM TEKSTU UČENICI S TEŠKOĆAMA)

Član XX(Principi obrazovanja učenika s teškoćama)

(1) Inkluzivno obrazovanje - podrazumijeva individualni pristup i prilagođavanje obrazovnog sistema potrebama i mogućnostima učenika, a u svrhu postizanja njegovog puno intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, fizičkog i akademskog potencijala.

(2) Inkluzivno obrazovanje se sprovodi u redovnim školama i/ili odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima, u skladu sa potrebama pojedinačnog učenika.

(3) Inkluzivno obrazovanje se ne mora sprovoditi isključivo u redovnoj školi ili u centru, već, prema potrebama učenika, može biti i kombinovano. Učenik treba da počne sa obrazovanjem u redovnoj školi, da se po potrebi obrazuje u centru s ciljem povratka u redovnu školu, kad god je to moguće.

Clan XX(Pravo na individualni obrazovni plan)

(1) Pravo na individualni obrazovni plan (skr. IOP) i podrsku ostvaruje učenik kod kojeg se utvrdi potreba za dodatnom podrškom u obrazovanju i odgoju, a zbog teškoća u pristupanju, uključivanju, učestvovanju ili napredovanju u obrazovno-odgojnom radu i kad te teškoće utiču na ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave . Vrste navedenih teškoća su:

a) ostećenje vida

b) ostećenje sluha

c) poremećaji govorno - glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju

d) motoričke teskoće

e) intelektualne teškoće

f) emocionalne poteškoće i poremećaji u ponašanjug)autizam

h)postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju

Clan XX(Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija ucenika s teskocama)

(1) Odgoj i obrazovanje ucenika i mladih s teskocamaje od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema, te se organizira i provodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Kada ucitelj ili nastavnik u konsultaciji sa roditeljem/starateljem , u postupku pracenja napredovanja i ponasanja ucenika, utvrdi da ucenik ne ostvaruje ocekivane ciljeve obrazovanja i odgoja, duzan je o tome obavijestiti strucni tim skole i zapoceti proces izrade IOP-a.

(3) Izrada IOP-a se vrsi prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju. Realizacija IOP-a se vrsi u redovnim skolama i odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima. Prostor, oprema i nastavna sredstva u skolama i centrima moraju biti prilagodeni ucenicima sa teskocama, u skladu sa individualno-obrazovnim programom i inkluzivnoj nastavi.

(4) Mogucnost prelaska ucenika iz centra u redovnu skolu, i iz redovne skole u centar odreduje se na osnovu zahtjeva skole i/ili roditelja prema centru ili obrnuto. Zahtjev mora biti zasnovan i potkrijepljen evaluacijom odgovarajuceg IOP-a, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

Izuzetno, na zahtjev roditelja, ucenik moze biti primljeno u bilo koju ustanovu, bez prethodnih IOP- a.

Clan XX(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni rad s ucenicima s teskocama u redovnim skolama)

(1)Odgojno-obrazovni rad s ucenicima s teskocama se realizira, kad je to moguce, u redovnim osnovnim skolama, kroz provodenje IOP-a prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju i na osnovu gore navedenih principa obrazovanja djece sa teskocama

(2)Izrada IOP-a se vrsi na posebnim obrascima propisanim Pravilnikom.

(3) Sprovodenje IOP-a u redovnim skolama (IOPl i IOP2), zavisno od nivoa podrske, vrsi strucno osoblje skole samostalno ili u saradnji sa strucnjacima iz centra, uz mogucu podrsku asistenata, koju odreduje ministarstvo na zahtjev skole, u skladu s pedagoskim Standardima i normativima. Proces odgoja i obrazovanja u inkluzivnoj nastavi obavlja se uz strucnu podrsku defektologa odgovarajuceg profila, te podrske asistenata za u cenikes teskocama u skladu s pedagoskim Standardima i normativima.

(4) Proces obuke i akreditacije strucnog tima je definisan posebnim Pravilnikom koje donosi ministar.

(5) Skole koje obrazuju ucenike s teskocama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi strucne podrske ucenicima s teskocama koji se realiziraju u redovnim skolama.

(6)Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene IOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP- a unutar škole, vrši se i eksterni, od strane ministarstva.

(7)Ukoliko rezultati interne i eksterne evaluacije IOP-a u redovnoj skoli nisu zadovoljavajuci, ucenik se upucuje u centar, uz pismenu saglasnost roditelja/staratelja.

Clan 69.

(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni centri)

(1) Osnovni odgoj i obrazovanje za učenike s teskocama se moze odvijati i u Centrima.

(2) Centri mogu funkcionisati i sa manjim brojem odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva, a u skladu s odgovarajucim kriterijima.

(3) Centri koji obrazuju ucenike s teskocama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi produzenog strucnog tretmana i skolsko okruzenje prilagodilo fizickim

potrebama ucenika.(4) U centrima se realizira individualni obrazovni plan za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju

ucenika s teskocama, ukoliko to nije moguce u redovnim skolama, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.(5)Centar ima status pravnog lica u cijoj se djelatnosti, osim osnovnog odgoja i obrazovanja, realiziraju i programi drugih nivoa odgoja i obrazovanja, rana intervencija, predskolski odgoj i obrazovanje, opsevaciono-dijagnosticki postupci, radno osposobljavanje, te odredivanje primjerenog oblika skolovanja ucenika s teskocama . Za te ucenike moze biti organiziran i cjelodnevni boravak.

(6) Centri su duzni primjenjivati iskljucivo naucno dokazane metodologije u radu sa ucenicima sa teskocama, uz primjenu validiranih instrumenata za procjenu njihovog stanja i razvoja.

(7) Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene lOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP- a unutar centra, vrsi se i eksterni, od strane ministarstva.

(8) Ukoliko rezultati interne i eksterne evaluacije IOP-a u centru nisu zadovoljavajuci, pristupa se, uz pismenu saglasnost roditelja/staratelja, modifikaciji programa u skladu sa odgojno-obrazovnim potrebama ucenika, sve dok se postigne mjerljivi napredak ucenika.

(9) Ukoliko su rezultati interne i eksterne evaluacije IOP-a u centru zadovoljavajuci, ucenik se upucuje u redovnu skolu gdje bi nastavu trebalo pohadati u potpunosti ili djelimicno u kombinaciji sa centrom, u skladu sa njegovim potrebama.

(10)Centri su nadlezni za edukaciju ucenika, roditelja, asistenata i nastavnika u redovnim skolama koje pohadaju ucenici s teskocama

Clan 70. (Individualno obrazovni plan)

(1) Individualno prilagodeni plan i program je pisani dokument pripremljen za tacno odredenog ucenika koji precizira ciljeve koje ucenik treba postici tokom postavljenog razdoblja pomocu strategija poducavanja, resursa i podrske neophodnih za ostvarenje tih ciljeva.

(2) Individualno prilagodeni plan i program se izraduje i realizuje u redovnim skolama i centrima, kroz razlicite nivoe podrske prema odgojno-obrazovnim potrebama ucenika, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju, koji donosi ministar.(3) Ucenicima s teskocama koji su zavrsili razred po individualno prilago denom planu i programu, skola izdaje odgovaraju ce dokumente u skladu s pravilnikom iz clana 70. ovog

Zakona,te Pravilnikom o pracenju, vrednovanju i ocjenjivanju ucenika s teskocama osnovnih i srednjih skola Kantona, koji donosi ministar.

Clan 71. (Upis ucenika s teskocama )

(1)Upis ucenika s teskocama u redovne osnovne skole i centre vrsi strucni tim tih ustanova shodno

Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo i na osnovu Pravilnika o inkluzivnom obrazovanju

(2) Predsjednika i clanove strucne komisije te njihove zamjenike (u daljnjem tekstu: clanovi), svakuskolu ili centar, na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor na vremenski period od dvij

godine.

(3) Komisija je duzna koristenjem validiranih mjernih instrumenata, infonnacija odroditelja/staratelja, uvidom u eventualnu medicinsku i svu ostalu pratecu dokumentaciju, da

izvrsi procjenu obrazovnih potreba ucenika sa teskocama i utvrduju vrstu dodatne podrske kroz izradu IOP-a. U slucaju potrebe strucna komisija moze zatraziti nalaz i misljenje strucnjaka drugih specijalnosti

(4) Clanovi strucne komisije obavljaju poslove iz prethodnog stava u sklopu redovnih sedmicnih radnih obaveza. Opservacija traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati i duze.U skladu sa najboljim interesima ucenika, opservacija ne smije trajati duze od deset radnih dana.

(5) Upis u redovne skole se vrsi redovno godisnje, a upis u centre vrsi se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i misljenja strucnog tima centra nakon zavrsenog opservaciono-dijagnostickog procesa iz stava (3).

(6) Ako u toku skolovanja kod ucenika nastupe okolnosti koje prema Pravilniku zahtijevaju da maticna skola uputi ucenika na opservaciono-dijagnosticki proces u centar, opservacija se zakazuje u roku od maksimalno 30 dana od dana prijema zahtjeva i traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati i duze. Strucni tim centra, nakon procjene potreba ucenika, donose preporuku koji je nivo podrske potreban uceniku za nastavak odgojno- obrazovnog procesa u najboljem interesu ucenika i uz saglasnost roditelja/staratelja

(7) Nacini, postupci i elementi pracenja, vrednovanja i ocjenjivanja odgojno-obrazovnih postignuca ucenika s teskocama u osnovnoj skoli, prava i obaveze ucitelja/nastavnika, ucenika, razrednika i direktora u provodenju postupaka vrednovanja tokom skolske godine te prava i obaveze roditelja/staratelja utvrditi ce se na osnovu pravilnika iz stava (5) prethodnog clana.

(8) Odredbe ovog clana ne primjenuju se na odgojno-obrazovne centre. Umjesto ocjena ucenici s teskocama dobijaju pismeni godisnji izvjestaj koji opisuje rezultate koje je postigao ucenik u realizaciji nastavnog plana i programa i IOP-a, a ukoliko im obrazovanje u odgojno-obrazovnim centrima omogucava da budu ocijenjeni na redovan nacin, onda im se daju i ocjene.

Clan 72.(Eksperimentalni programi za djecu sa teskocama)

(1) Skola i centri imaju autonomiju u okviru zakonskih i podzakonskih akata da osmisljavaju, predlazu

i realiziraju eksperimentalne programe samostalno ili zajedno sa nevladinim sektorom vodeci racuna o standardima i odrzivosti postojecih i primjeni novih oblika i metoda rada u nastavnom procesu za djecu sa teskocama.

(2) Skola i centri mogu provoditi eksperimentalni program kojim se provjerava vrijednost novih obrazovnih sadrzaja, IOP-a, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme.

(3) Eksperimentalni program sadrzi:

a) cilj, zadacu, obrazovne ishode, sadrzaj;

b) mjesto i nacin izvodenja;

c) vrijeme potrebno za realizaciju programa;

d) prostorne, kadrovske i druge uvjete;

e) nacin strucnog pracenja i vrednovanja programa if) fmansijska sredstva potrebna za realizaciju programa.

(4)Zbog izuzetne vaznosti kontinuiranog rada sa ucenicima sa poteskocama, tokom ljetnjog i zimskog raspusta skole i centri mogu samostalno ili zajedno sa nevladinim sektorom organizovati ljetnje i zimske skole za ucenike sa teskocama.

XIV. Organi upravljanja, rukovodenja i strucni organi, u clanu

94. Skolski odbori

stav 2.Glasi: Skolski odbor skole kao javne ustanove broji tri clana i to: jedan pradstavnik Ministrarstva kojeg u pravilu predlaze lokalna zajednica - predsjednik, jedan predstavnik roditelja i jedan predstavnik radnika skole.

Prijedlog je: Skolski odbor skole kao javne ustanove broji pet clanova i to: jedan pradstavnik Ministrarstva - predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice, dva predstavnik radnika skole i tri predstavnika roditelja.

clan 96. Direktorstav 6.Glasi: U proceduri koja predhodi postupku imenovanja direktora, clanovi skolskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podrzati obrazlozen prijedlog Vijeca roditelja, odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim izjasnjavanjem svih zainteresovanih clanova Vijeca roditelja odnosno radnikaPrijedlog Vijeca roditelja je: U proceduri koja predhodi postupku imenovanja direktora, clanovi skolskog odbora iz reda roditelja, odnosno radnika obavezni su podrzati obrazlozen prijedlog Vijeca roditelja, odnosno radnika koji se dobija neposrednim i tajnim izjasnjavanjem svih zainteresovanih roditelja ucenika skole odnosno radnika.

Stav Ministarstva: Primjedbe su prihvaćene i već su sadržane u Nacrtu, a sada Prijedlogu zakona. Naime, Radna grupa je po ovoj primjedbi i ovakvim primjedbama od drugih učesnika u javnoj raspravi, organizovala rad struke koju su činili direktori i nastavnici škola za djecu s posebnim potrebama na području Kantona Sarajevo, koja je sa stručnog aspekta izvršila uvid u dostavljene primjedbe u odnosu na odredbe Nacrta zakona, te je konstatovala da je suština primjedbi sadržana u Nacrtu zakona, a da se ostale tiču Budžeta, pedagoških standarda i mogućnosti njihovog dostizanja.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

4. Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine

Član 33.(Pocetak i trajanje skolske godine)

Stav 1. se brise i glasi:(1) Skolska godina traje od 1. Septembra tekuce kalendarske godine do 31. avgusta naredne

kalendarske godine.

Stav 2. brise se i glasi:

(1) Nastavna godina se ostvaruje po polugodistima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se programski sadrzaji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica.

Stav 3. brise se i glasi:

(1) Nastava u prvom i zavrsnom razredu skole, iz predhodnog stava ovog clana, ostvaruje se u okviru 36 radnih sedmica, s tim da se programski sadrzaj realizuje u okviru 34 nastavne sedmice.

Stav 4. brise se i glasi:

(1) Nastava u prvom polugodistu pocinje prvog radnog dana u septembru a zavrsava se, u pravilu, 31. deeembra tekuce kalendarske godine.

Clan 38.(Kucni red)

Iza rijeci skole dodati sljedeci tekst: „uz konsulatacije sa sindikatom ili vijecem uposlenika".

Clan 83. (Ljekarski pregled)

Stav 1.

Iza rijeci godine dodati novi tekst „u organizaciji skole".Clan 85.

(Profil i strucna sprema nastavnika)U stavu 2. iza rijeci" razredu" brisati ostatak teksta a dodati novi tekst koji glasi: Nastavu u petom razredu izvode predmetni nastavnici.

Stav 3.

Brisati VI i staviti V.

U istom clanu brisati tekst od rijeci razreda do kraja recenice.

Clan 94. (Skolski odbor)U clanu 94. brisati stav 2. i dodati novi tekst:

(2) Skolski odbor skole kao javne ustanove broji 5 clanova i to: jedan predstavnik ministarstva koji je i predsjednik, jedan predstavnik lokalne zajednice koga predlaze lokalna zajednica, dva predstavnika radnika skole i jedan predstavnik roditelja ucenika.

U clanu 94. stav 5 dodati sljedece alineje:

e) ne moze biti direktor javne ustanove ili javnog preduzeca ciji je osnivac Kanton Sarajevo.

f) ne moze biti drzavni sluzbenici zaposleni u Kantonu Sarajevo.

g) ne moze biti lice koje je izabrano u izvrsne organe vlasti.

h) ne moze biti lice koje je izabrano u organe zakonodavne vlasti.

i) ne moze biti clan koji je izabran u izvrsne organe politickih stranaka.

U clanu 94 Stav 17. iza rijeci saziva brisati rijec direktor skole a dodati sljedeci tekst: Predsjednik skolskog odbora u predhodnorn mandatu, odnosno, predstavnik ministarstva, koji je clan skolskog odbora, ili najstariji clan sastava skolskog odbora. Ostali tekst ostaje isti.

Dodajemo Stav 23.

Ylada Kantona Sarajevo moze donijeti odluku o stavljanju veta na odluku skolskog odbora. Odluka o vetu traje dok nadzorni i kontrolni organi ne utvrde cinjenice.

Dodajemo Stav 24.

Skolski odbor kao organ upravljanja ima svoj pecat.

Pecat je istog oblika i sadrzaja kao pecat skole, s tim da se jos doda i rijec skolski odbor. Upotreba pecata skolskog odbora je u nadleznosti predsjednika skolskog odbora. Skolski odbor je duzan da donese pravilnik o cuvanju i upotrebi pecata i ostalih pecata skole.

Obrazlozenje za elan 94.

U skladu sa odredbama okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i clana 6. gdje je istaknuto da je u skoli zabranjeno politicko djelovanje a u skladu sa opste drustvenim zahtjevom, kao i stavon OSC_a da se izvrsi depolitizacija obrazovanja, nase primjedbe idu u tom pravcu.

Isto tako, nase primjedbe idu u tom smislu da se postojece prepoznate anomalije, koje su se desavale u skolama rijese kako ne bi doslo do blokade rada skole.

Clan 96

(Direktor)U clanu 96. Stav,. dodati sljedece alineje:

f) da nije lice koje je izabrano u izvrsne organe vlasti.

g) da nije lice koje je izabrano u organe zakonodavne vlasti.

h)da nije lice koje je izabrano u izvrsne organe politickih stranaka. Stav 2. dodati sljedece

alineje:12) Vlada Kantona Sarajevo u svakom momentu moze povuci datu prethodnu saglasnost za imenovanje direktora ako nadlezni organi, kontrolni i nadzorni utvrde krsenje propisa.13) Ako Vlada Kantona otkaze prethodnu saglasnost, odluka skolskog odbora za imenovanje direktora je nistavna.

14) Predsjednik skolskog odbora, odnosno Vlada Kantona Sarahjva mogu privremeno staviti veto na odluku direktora skole koja moze naniieti stetu skoli i zaiednici. Odluka o vetu traje dok nadlezni nadzorni i kontrolni orgam ne utvrde cinjenice.Obrazlozenje za clan 96:U skladu sa odredbama okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju i clana 6. gdje je istaknuto da je u skoli zabranjeno politicko djelovanje a u skladu sa opste drustvenim zahtjevom da se izvrsi depolitizacija obrazovanja, nase primjedbe idu u tom pravcu.

Isto tako, nase primjedbe idu u tom smislu da se postojece prepoznate anomalije, koje su se desavale u skoiama, rijese kako ne bi doslo do blokade rada skole.

Stav 8.

Iza rijeci izbora staviti znak interpunkcije zarez, „uz ogranicenje od najvise dva uzastopna mandata u istoj skoli".Obrazlozenje:Sindikatu je neprihvatljivo a i drustveno neodbranjljivo da direktori mogu imati neogranicen mandat u istoj skoli. U Kantonu Sarajevo vodi se politika da se ogranice mandati o rukovodnom osoblju u svim javnim ustanovama pa bi nelogicno bilo da je tako i u skolama.

Ukoliko je direktor na poziciji vise od dva mandata njegovo ponsanje, po nasem utisku, je kao da je to njegova privatna skola. Sindikat misli da izmjenom ljudi na celnim pozicijma, omogucava se donosenje novih ideja, novih oblika rada, nove organizacije i smatramo da su ijesenja koja su bila u srednjoj skoli dala pozitivan efekat.Sindikat predlaze:

1. da se u zakonu ugrade odredbe suspenzije zaposlenih u skoli, od direktora do radnika.2. da se prepisu odredbe o suspenziji iz kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja.

Ili prepisati iz nacrta zakona o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima u Kantonu Sarajevo odredbe o suspenziju.

Uskladiti termin zaposlenik u termin radnik.

Provjeriti mogucnost da li skole mogu biti bez Nadzornog odbora. Sto je siiprotno sa Zakonp o ustanovama.

Stav Ministarstva:Primjedbe su u većini prihvaćene i ugrađene u tekst Prijedloga zakona osim u članu 84. koja se odnosi na odredbu o izvođenju nastave u V razredu, kao i primjedbe na član 93. koje ograničavaju, odnosno pooštravaju uslove za izbor predsjednika školskog odbora, jer umanjuju mogućnost izbora. Primjedbe za direktora nisu prihvaćene o uslovima i o prijedlogu da se prethodna suglasnost može povući, jer nije logična. Ograničenje mandata nije prihvaćeno.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

5. Nastavničko vijeće Javne ustanove Osnovne škole “Hrasno”PREPORUKE NASTAVNICKOG VIJECA JU OS „HRASNO" NA NACRT ZAKONA OOSNOVOM ODGOJU I OBRAZOVANJU KANTONA SARAJEVOčlan 10. stav (3) iz stava (1) ( ubaciti da se daju na javnu raspravu) član 11. ( dadonosi Vlada na prijedlog Ministra)član 12. stav (4) (treba da stoji definisano Pedagoskim standardima i normativima) član 24. stav(5) (treba da stoji Nastavni plan i program za sve skole nakon javne rasprave donosi Ministar) član 24 stav (8) polaganje eksterne mature (treba da stoji: a) eksterna evaluacija nakon treceg i sestog razreda)član 25. stav(2) ( nije preciziran izborni predmet za skolu, razred ili odjeljenje) član 31. ( nastava u kuci ili bolnici pod stavom (7) da se predvidi takva vrsta nastave) član 36. stav (9) (treba pojasniti pojam da ucenici ne mogu imati 2 uzastopna dvacasa istog predmeta, ako to organizacija skole ne dozvoljava)

član 51. stav (2) ( samovrednovanje, neprecizno definisano, nedostaje stav koji to treba urediti)član 53. ( plan kadrovskih potreba se predlaze za pet godina, a treba za cetiri godine)član 57. ( upis u redovnu skolu prvacica - nejasno za mjesec avgust)član 59. ( ucenik koji navrsi 15 godina nema pravo pohadanja redovne nastave)član 66. (teskoce u razvoju, ne treba navoditi vrste teskoca u razvoju)član 70. ( Nastavnicko vijece na prijedlog direktora formira tim, nije precizirano kakoce direktor angazovati defektologa)član 73. ( ocjena iz vladanja od cetvrtog razreda, prijedlog da se u skoli sa pocetkom brojcanog ocjenjivanja uvede i brojcana ocjena iz vladanja, ukinuti srednju ocjenu) član 90. ( zasnivanje radnog odnosa u skoli stav (c)- pojasniti koji su opravdani razlozi) član 93. ( ocjenjivanje radnika, da li su potrebne konsultacije sa sindikatom ili ministarstvom) Skolski odbor- prijedlog 5 clanovačlan 85. ( strucna sprema nastavnika stav (3) da predmetni nastavnik izvodi od VI-IX razreda, da se precizira rad predmetne nastave u V razredu.

Stav Ministarstva:Primjedbe su u većini prihvaćene i ugrađene u tekst Prijedloga zakona osim primjedbe na čl. 51. (neprecizno samovrednovanje-samovrednovanje je planirano da bude regulirano u pravilniku koji treba donijeti kao podzakonski akt), 59.(nelogična primjedba), 66. (nedvoljno obrazložena i neprihvatljiva), 70. (nije problematika za ovaj zakon), 73. (djelimično prihvaćena primjedba), član 90. (nejasno na šta se odnosi), član 93. (ne prihvata se jer su konsultacije sa sindikatom potrebne za sve što se odnosi na radnopravni status i prava iz radnog odnosa), 84. koja se odnosi na odredbu o izvođenju nasave u V razredu, broj članova i strukturu školskog odbora u osnovnoj školi će utvrditi Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga od 3 člana do 9 članova koju mogućnost daje Zakon o ustanovama, a način glasanja pojedinih struktura za izbor direktora se propisuje pravilnikom o izboru direktora. Primjedba na član 84. koja se odnosi na odredbu o izvođenju nasave u V razredu nije prihvaćena, to pitanje se rješava pojedinačno u školama s krajnjim ciljem smanjenja radnika na listi tehnološkog viška.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

6. Aktiv kulturno-sportske grupe predmeta Javne ustanove Osnovne škole “Hrasno”PREPORUKE AKTIVA KULTURNO - SPORTSKE GRUPE PREDMETA JU OS „HRASIMO”U nacrtu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju po clanu 85. ( Profil i strucna sprema nastavnika), stav (3) stoji: Nastavnik predmetne nastave ima visoku ili visu strucnu spremu i izvodi nastavu od V do IX razreda, a nastavu moze izvoditi i u V razredu na osnovu odluke direktora skolw. Odredene predmete i u I, II, III, IV razredu u skladu sa nastavnim planom i programom koji regulise profil i strucnu spremu nastavnika za taj predmet, a ne kako je do sada bilo da izvodi nastavu od IV do IX razreda, a odredene predmete izvodi i u I, II i III razredu.Obrazlozenje: U odnosu na vazeci Zakon o odgoju i obrazovanju, clan 72.:.... Nastavnik/nastavnica predmetne nastave ima visoku ili visu strucnu spremu i izvodi nastavu od IV-IX razreda, a odredene predmete i u I, II i III razredu u skladu sa nastavnim planom i programu koji regulise profil i strucnu spremu nastavnika za taj predmet smatramo da gore navedene izmjene nisu korektne u odnosu na nastavnike koji izvode predmetnu nastavu, jer veliki broj nastavnika ( mislimo na nastavnike likovne kulture,muzicke/glazbene kulture i tjelesnog vaspitanja i sporta) nije do sad predavalo u V razredima bez obzira na trenutno vazeci Zakon koji je predvidao izvodenje nastave od IV do IX razreda i ostajao je bez norme jer mnogi direktori skola nisu imali sluha za taj problem, iako je u V razredima uvedena djelimicna predmetna nastava. Gore navedenim prijedlogom stanje koje je alarmantno ce ostati nepromijenjeno. Prijedlog je da se obuhvati od V-IX razreda.

Predsjednik aktiva Mr. Dajana Ajanovic Seleskovic

Stav Ministarstva:Primjedba koja se odnosi na odredbu o izvođenju nastave u V razredu nije prihvaćena, to pitanje se rješava pojedinačno u školama s krajnjim ciljem smanjenja radnika na listi tehnološkog viška.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

7. Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja, Kantonalni odbor SSOOiO Kantona Sarajevo

Dostavljam Vam 13 prijedloga za izmjene i dopune Nacrta Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, pri cemu smo namjerno izostavili prijedlog izmjena koje se odnose na kurikularnu reformu, a kako slijedi:

j) Uclanu23 stav (7) brisati rijeci: „sličnih poslova”

k) Iza clana 23. dodati novi clan koji glasi:

„Clan 24. (Mreza skola)f) Mreza skola (u daljem tekstu: Mreza) obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja na podrucju za koje se mreza utvrduje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje.g) Mreza obavezno sadrzi:

1. popis skola u kojima se izvode:2. redovni programi odgoja i obrazovanja,3. redovni programi i posebni programi za ucenike sa teskocama,4. programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,5. medunarodni programi,

eksperimentalni programi,6. produzeni boravak ili cjelodnevna nastava;

a. popis ustanova prostorno prilagodenih osobama s invaliditetom ib. popis skola u kojima se organizuje pedagoska i metodicka praksa studenata.

i. Mrezom se utvrduje i upisno podrucje i podrucja na kojima se mogu osnovati nove skole ili uvesti novi obrazovni programi.

ii. Mreza se organizuje na nacin da zadovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalne organizacije upisnih podrucja, odnosno skola i programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane Standardima i normativima.

iii. Dostupnost iz stava (4) ovoga clana podrazumijeva mogucnost redovnog odgoja i obrazovanja svakom osnovnoskolskom obvezniku u skoli, drugoj ustanovi ili skolskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i saobracajnu povezanost koja ne ugrozava sigurnost ucenika.

iv. Racionalnu organizaciju upisnih podrucja iz stava (4) ovoga clana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojecih skolskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

v. Mreza se moze izmijeniti na osnovu izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu Mreze, kao sto su naseljenost podrucja na kojemu djeluju skole, broj djece i demografska projekcija, geografski polozaj i udaljenost skola.

vi. U slucaju da je Mrezom utvrdeno podrucje ili izvodenje novog programa iz stava (3) ovoga clana, skola, odnosno program moci ce

se osnovati, odnosno izvoditi ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke te uzimajuci u obzir potrebna finansijska sredstva.

vii. Odluku o Mrezi, na prijedlog ministra, donosi Vlada."

Napomena: Clanovi od 24. do kraja se u numeraciji pomjeraju za jedan.

1. U clanu 30. stav (6) brisati rijeci: „ako postoje ruvjeti u okvirui nastavnih dana".2. U clanu 55. brisati st. (4) i (5).

3. U clanu 68. brisati stav (2).

Napomena: Stav (3) u clanu 68 postaje stav (2).

4. U clanu 95. brisati stav (2) koji treba da glasi.„(2) Skolski odbor skole kao javne ustanove broji cetiri clana i to: po jedan predstavnik Ministarstva - predsjednik, lokalne zajednice, roditelja i radnika skole - zamjenik predsjednika."

5. U clanu 95. u stavu (16) rijeci: „je imenovana vecina clanova" mijenjati rijecinia: „suimenovana najmanje tri clana”

6. U clanu 95. iza stava (20) dodati dodatni stav koji glasi:

„(21) Ukoliko prilikom glasanja bude jednak broj glasova, odluka skolskog odbora ce biti valjana nakon sto se predsjednik skolskog odbora izjasni sa ZA ili PROTIV iste pri cemu ce se njegov glas smatrati odlucujucim za njeno donosenje."

Napomena: St. (21) i (22) u clanu 95. postaju st. (22) i (23).9 U clanu 97. u stavu (8) rijeci: „s mogucnoscu ponovnog izbora” rmjenjati rijecirma: „raz ogranicenje od najvise dva razastcona mandata u istoj skoli"

10. U clanu 121 iza stava (4) dodati novi stav koji glasi:

„(5) Lica zatecena na poziciji direktora, nakon okoncanja tekuceg mandata, mogu biti imenovana na duznost direktora u istoj skoli jos jedanput ako na poziciji direktora nisu bili duze od cetiri godine."

a. U clanu 97. iza stava (11) dodati tri nova stava koja glase:„(12) Prilikom prijave na konkurs za izbor i imenovanje direktora, kandidati su duzni dostaviti ovjerenu i potpisanu Izjavu da nisu clanovi tijela ili organa niti jedne politicke stranke, te da za sve vrijeme obavljanja povjerenih javnih duznosti nece politicki djelovati u smislu postupanja po datim politickim uputama ili prepomkama, smjernicama i komentarima politickih stranaka, javnog angazovanja u radu stranackih tijela ili organa, ucescu u organiziranju javnih politickih istupa ukljucujuci i javna istupanja na politickim skupovima stranaka ili njihovih organa i tijela, kao i svim drugim oblicima javnog podrzavanja iznesenih stavova politickih stranaka, a na osnovu kojih bi se u javnosti mogla dovesti u pitanje njihova opredijeljena politicka nepristrasnost.

(13) Sve prijave, odnosno informacije o politickom djelovanju potpisnika Izjave iz stava (12) ovog clana, dostavljaju se Komisiji koju imenuje i razrjesava Vlada, a koju cini pet clanova: jednog clana kojeg predlaze Komisija za obrazovanje i nauku Skupstine, jednog clana kojeg predlaze reprezentativni sindikat iz osnovnog obrazovanja, jednog clana kojeg predlaze reprezentativni sindikat iz srednjeg obrazovanja, te dva clana koje predlaze ministar.

(14) Komisija iz stava (13) ovog clana razmatra sve navode iz dostavljenih prijava i svoje misljenje o istim dostavlja kantonalnoj inspekciji i Ministarstvu na dalje postupanje."

U clanu 117. u stavu (2) rijeci: „od 400 do 1.500 KM" mijenjaju se rijecima: „od 2.000 do 10.000 KM".

U clanu 117. u stavu (4) rijeci: „od 400 do 1.000 KM" mijenjaju se rijecima: „od 1.000 do 5.000 KM".

Stav Ministarstva:Primjedbe su djelimično prihvaćene. Primjedba koja se odnosi na ugradnju mreže škola je prihvaćena. Primjedba na član 95. koji odgovara članu 93. u kojoj predlažu 4 člana školskog odbora je prihvaćena. Primjedba na član 97. koji odgovara članu 95. je pitanje ograničenja mandata direktora na dva mandata što nije prihvaćeno, nije se mogla postići nadpolovična većina glasova članova Radne grupe, a prijedlog da se dodaju tri nova stava su stvari procesne prirode koji se regulišu već predviđenim pravilnikom. Primjedbe na član 117. Kojim se traži da se povećaju kazne za direktora škole od 2000,00 KM do 10.000,00 KM , odnosno od 1000,00 KM do 5000,00 KM nisu prihvaćene, jer se visina kazni utvrđuju Zakonom o prekršajima i moraju biti usklađene stim zakonom.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

8. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanjePrijedlog Agencije za predskolsko, osnovno i srednje obrazovanje za. izmjene Nacrta Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju:

Agencija za predskolsko, osnovno i srednje obrazovanje odredila je za Bosnu i Hercegovinu deset kljucnih kompetencija koje su ukljucene u ishode ucenja i pokazatelje za ucenike u osnovnom i srednjem obrazovanju u svim nasim dokumentima ZJNPP definirane na ishodima ucenja. Stoga predlazemo da uradite izmjene u clanku 4. stavak r)

•razvijati kod ucenika jezicno-komunikacijsku kompetenciju na materinskom jeziku i na stranom jeziku, matematicku pismenost, kompetenciju u znanosti i tehnologiji, informaticku pismenost (informacijska, medijska, tehnoloska), uciti kako se uci, socijalnu i gradansku kompetenciju, samoinicijativu i poduzetnicku kompetenciju, kulturnu svjest i kulturno izrazavanje, kreativno- produktivnu kompetenciju i tjelesno-zdravstvenu kompetenciju.

Stav Ministarstva:Prijedlog se prihvata ugrađena je u tekst zakona.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

9. Udruženje direktora /ravnatelja sarajevskih osnovnih školaPREDMET: Saopstenje povodom javne rasprave o Nacrtu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo

U vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo i javne rasprave povodom istoga, Udruzenje direktora sarajevskih osnovnih skola izrazava svoje stavove povodom predmetne tematike, osvrnuvsi se na funkciju direktora koja zahtjeva veliku dozu odgovornosti, a u posljednje vrijeme je stigmatizirana s pokusajima minimaliziranja.Naime, Udruzenje podrzava prijedlog Komisije za izradu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju

imenovane od strane Ministarstva za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo da se ne ogranicava mandat upravljanja na dva uzastopna mandata u jednoj skoli, smatrajuci da se kvalitet upravljanja moze poboljsati samo donosenjem kvalitetnih standarda kompetencije za direktore. Parametri donesenih standarda ce pokazati kvalitet rada direktora i oni koji ne budu valjano i kvalitetno obavljali svoj posao mogu biti razrijeseni duznosti direktora i prije isteka mandatnog perioda na koji su izabrani.Neracionalno i nelogicno, a pri tome neustavno uz narusavanje osnovnog Ijudskog prava na ravnopravnost, bi bilo ogranicavati mandat direktora koji su kroz svoj rad pokazali vidljive i kvalitetne rezultate, kvalitetne osobe koje se nalaze na celu skola ukoliko rade svoj posao cestito i posteno ne bi trebalo odbacivati.Takoder, Udruzenje predlaze nadleznom Ministarstvu organiziranje obavezne edukacije ili programa za direktore koji ce biti usmjerni ka jacanju kompetencija onih koji se odvaze baviti ovim odgovornim poslomMisljenja smo da direktori skola trebaju biti sposobni ljudi, menadzeri koji su spremni da apliciraju na projekte, te kvalitetni pedagoski voditelji koji svakodnevno pokazuju otvorenost i saradnju kako prema nastavnom osoblju i ostalim uposlenicima, tako i prema roditeljima.Odnos direktora skola i roditelja treba biti saradnicki orijentiran, prijateljski i odgojno usmjeren prema ucenicima, jer direktori skola su tu upravo zbog djece, njihovog kvalitetnijeg obrazovanja i odrastanja u kvalitetne i sposobne mlade Ijude koji ce sutra kao takvi biti nosioci ovog drustva. Direktor skole je osoba koja mora imati menadzerske kompetencije, posjedovati viziju i rijesenost da se ona ostvari, optimistican stav u odnosu na postizanje ciljeva, marljivost u radu, sposobnost upravljanja timom, povjerenje u svoje uposlenike i njihove mogucnosti, iskrenost u stajalistima i ponasanju, efikasnost u operativnom djelovanju, ispravno prosudivanje i donosenje odluka, postizanje ugleda ustanove u drustvenoj sredini, prepoznatljiva radna i opca kultura i dr.Podsjecamo sve one koji vrse kontinuiranu hajku na instituciju direktora skole da iskljucivo zalaganjem Ijudi na celu skola danas imamo savremeno opremljene skole u Kantonu Sarajevo, iako je poznato da su budzetske stavke na poziciji nabavke opreme nula maraka u svim skolama vec 20 godina.Smatramo da se ne treba jedino pozicija direktora skole ogranicavati mogucnoscu ponovnog apliciranja dok sve ostale institucije, javne ustanove i javna preduzeca nemaju ogranicenje mandata direktora, iako se radi o organizacijama sa mnogo vecim budzetom nego sto je budzet skole. Udruzenje zbog svega navedenog trazi da se direktorima skola omoguci da kvalitetno rade svoj posao i da ne budu diskriminirani u odnosu na rukovodioce drugih budzetskih institucija i da im se ne ogranicava Ijudsko pravo zagarantovano Ustavom da biraju i da budu birani.

Stav Ministarstva:Broj mandata direktora osnvne škole u Nacrtu zakona nije ograničen, primjedba je nepotrebna. Pritanje edukacije direktora nije pitanje koje se rješava zakonom.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

10. Kantonalna uprava za inspekcijske posloveClan 91. stav 1. tacka e) se mijenja i glasi: u toku kalendarske godine na odredeno vrijeme, ne duze od cetiri mjeseca u hitnim odnosno vanrednim slucajevima pod uvjetom da se upraznjeno rad­no mjesto ne moze popuniti u skladu sa staavom 2. clana 90. ovog zakona

U clanu 114. stav 2. se mijenja i glasi: "Inspekcijski nadzor koje vrsi prosvjetni inspektori poseb­no se odnosi na:"

U clanu 114. stav 2. tacka a) se mijenja i glasi: "postupanje osnovne skole u pogledu primjene ovog zakona, podzakonskih akata, Pedagoskih standarda i normativa i drugih akata koje donosi mi­nistar, opcih akata i pojedinacnih akata skole"

U clanu 114. stav 2. dodati novu tacku koja glasi: kontrolu profila i strucne spreme strucnih sa- radnika, a u skladu sa ovim zakonom i Pedagoskim standardima i normativima U clanu 114. stav3. dodaje se novi stav 4. koji glasi

"Nadzor nad odredbama ovog zakona koje se odnose na zastitu prava iz radnog odnosa su u nadlez- nosti inspektora rada"

Dosadasnji stav 4. clana 114. postaje stav 5. ovog clanaObrazlozenje: Obzirom da Zakonom o radu nad kojim propisom nadzor vrse inspektori rada nije propisan institut javnog konkursa kao nacina zasnivanja radnog odnosa, kao i cinjenica da su po­sebni uslovi za obavljanje poslova radnika koji obavljaju poslove u osnovnoj skoli propisani Nas­tavnim planovima i programima kao i Pedagoskim standardima i nonnativima kao aktima koje do­nosi Vlada KS i resorno ministarstvo, a nad kojim propisima nadzor vrsi prosvjetni inspektor, to sve upucuje na ovakvo zakonsko rjesenje. Povreda prava iz radnog odnosa na osnovu zakljucenog ugovora o radu je u nadleznosti inspektora rada u skladu sa odredbama Zakona o radu i na osnovu njega donesenih propisa.

U clanu 117. stav 1. dodati novu tacke koje glase:e) "ne postupa u skladu sa Pedagoskim standardima i normativima koje donosi Vlada"

f) "ne postupa u skladu sa pravilnicima koje donosi ministar"g) "organi skole ne obavljaju poslove iz svoje nadleznosti, vec iz nadleznosti drugih organa u skladu sa ovim zakonom"h) "nastavu realizira nastavni kadar koji nema profil i strucnu spremu utvrdenu nastavnim pla­nom i programom"i) "ne izvrsi nalozenu upravnu mjeru u roku i na nacin kako je nalozen rjesenjem prosvjetnog inspektora"

Stav Ministarstva:Primjedba na član 91. je primjedba na član 89. prihvaćena je i ugrađena, primjedba na član 114. je prihvaćena. Primjedba na član 117. prihvaćena je.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

11. Zdravko KujundžijaImam primjedbu na:

clan 94 stav 3 Nacrta zakona o osnovom odgoju i obrazovanju kojim je odreclen sastav skolskog odbora skole kao javne ustanove koju je osnovala vjerska zajednica, odnosno crkva samostalno ili sa drugim pravnim ili fizickim licem. Smatram da principijelno treba ujednaciti broj predstavnika roditelja sa skolskim odborom skole kao javne ustanove (stav 2).

Ne mogu u jednoj javnoj ustanovi, bez obzira na osnivaca, roditelji imati 1/3 sudjelovanja u skolskom odboru a u drugoj samo 1/5. Moguce rjesenje da ostanu tri clana s tim da umjesto Ministarstva jedan daje Osnivac. Druga varijanta, bude pet clanova ali roditelji daju dva clana a uposleni jednog.

Stav Ministarstva:Primjedba koja se odnosi na strukturu školskog odbora u osnovnoj školi je utvrđena na način da je Prijedlogom zakona predviđeno da školski odbor čine 4 člana, a to će pitanje utvrditi Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga od 3člana do 9 članova koju mogućnost daje Zakon o ustanovama.

Stav Vlade Kantona Sarajevo: Prihvata se stav Ministarstva.

12. Služba za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad Sarajevodostavljamo Vam sljedece primjedbe i prijedloge naNacrt zakona o osnovnom odgoju i

obrazovanju:Clan 54.

U clanu 54. brisati stav (4) i stav (5).Clan 71.

U clanu 71. dodati novi stav koji treba precizirati da je strucno misljenje Komisije i preporuka Centra za opservaciju i dijagnostiku obavezujuca za roditelje.

Clan 94.U clanu 94. stav (4) umjesto rijeci „ kojeg predlaze Ministarstvo" treba stajati kojeg imenuje Ministarstvo, na prijedlog lokalne zajednice. U clanu 94. dodati stav (9)Kandidat za clana skolskog odbora - predstavnik Ministarstva obavezan je u pisanom obliku obezbijediti podrsku lokalne zajednice U clanu 94. stav (13) brisati rijeci „i bez naknade”.

Clan 114.U clanu 114. stav (4) brisati alineju (g).

Obrazlozenje:Clan 54. S obzirom da su neke skole prisiljene primati ucenike s drugih skolskih podrucja moraju raditi u tri smjene, imaju previse ucenika u odnosu na ljudske i prostorne resurse, a to sve iziskuje posebna finansijska izdvajanja, a u nekim skolama nedostaje ucenika mislimo da drzava, u ovom slucaju Ministarstvo, treba decidno naloziti postivanje skolskih podrucja.Clan 71. Na osnovu dosadasnjeg iskustva gdje su detektovani veliki problemi tokom izvodenja nastave kad u odjeljenju ima dijete sa izrazenim poteskocama u razvoju, treba ograniciti mogucnost izbora roditelja za upis djeteta u redovnu skolu. a na osnovu misljenja strucne Komisije i preporuke strucnog tima Centra za opservaciju i dijagnostiku.

Clan 94. Stav (4) treba usaglasiti sa stavom (2) i takoder kao i za ostale clanove potrebna je podrska u pisanoj formi iz baze koja daje prijedlog.

Takoder nije prihvatljivo da je rad u Skolskom odboru bez naknade.Clan 114. Opcine nemaju evidenciju djece dorasle za upis u skolu, te ni do sada nisu bile u mogucnosti dostavljati takve informacije skolama.

Stav Ministarstva:Primjedbe nisu prihvaćene, jer su predložena rješenja koja bi dovela do kršenja slobode kretanja član 54., do kršenja roditeljskih prava, primjedba na član 71. jer stručno mišljenje prema prijedlogu zakona o djeci sa teškoćama daje mobilni tim, a primjedba na član 94. nije prihvaćena jer je jedan član školskog odbora predstavnik lokalne zajednice.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

13. Služba za društvene djelatnosti Općine IlijašClan 64.(Prijevoz učenika)

(1) Osnivac škole kao javne ustanove posebnim sporazumom u saradnji s opcinom na cijem podrucju se nalazi ekola osigurava da ucenik, koji stanuje na udaljenosti vecoj od dva kilometra od skole koju pohada, ima besplatan prijevoz do te skole.(2) Ako se učenik skole iz stava (1) ovog clana upise u skolu izvan upisnog podrucja, osnivac nije duzan snositi troskove prijevoza ucenika, s izuzetkom ucenika koji pohadaju centre.(3) U slu£aju da učenik ima vecih problema u kretanju opcine mogu osigurati prijevoz neovisno o udaljenosti izmedu mjesta stanovanja ucenika i skole.(4) Prijevoz učenika moze se organizirati u sistemu redovnog gradskog prijevoza ili posebno osiguranim prijevoznim sredstvima.(5) Obaveze iz st. (1), (3) i (4) ovog clana, regulisu se posebnim sporazumom izmedu osnivaca skole kao javne ustanove i opcine na cijem podrucju se nalazi osnovna skola.

Amandman:U clanu 64. stav 1. iz rijeci "u saradnji" treba izbaciti rjje^i "s opcinama na cijem podrucju se nalazi skola" a dodati rijeci" sa skolama" i u nastavku tekst ostaje isti, tako da stav 1. glasi:"Osnivac skole kao javne ustanove posebnim sporazumom u saradnji sa skolama osigurava da ucenik, koji stanuje na udaljenosti vecoj od dva kilometra od skole koju pohada, ima besplatan prijevoz do te skole.U clanu 64. stav 5. mijenja se i glasi:"Obaveze iz st. (1) i (4), ovog clana regulisu se posebnim sporazumom izmedu osnivaca skole kao javne ustanove i osnovnih skola, a obaveze iz st. (3) ovog clana, regulisu se posebnim sporazumom izmedu osnivafia skole kao javne ustanove i opcine na cijem podrucju se nalazi osnovna skola.Obrazlozenje:Kanton Sarajevo sredstva doznacuje opcini llijas, a opcina placa prijevozniku sto smatramo bespotrebnim. Skole bi na jednostavniji nacin mogle provesti postupak javnih nabavki koristeci direktne sporazume, pregovaracke postupke i sl..Veca kontrola nad koristenjem povlastica za ucenike i kontrola izdatih mjesecnih karata. Opcina llijas zbog svojih karakteristika, razudenosti terena, primorana je da raspisuje javni oglas za izuzetno veliki broj ucenika osnovnog i srednjeg obrazovanja tj. da raspisuje Medunarodni javni poziv i tako zbog procedure javne nabavke, mogucnosti zalbi i dugog cekanja Odbora za zalbu da se ocituje, moze dovesti do odgode pocetka skolske godine na cijelom podrucju opcine llijaš.

Nadamo se da ce ove nase sugestije biti uvazene iz razjloga jednistavnijeg nacina provodenja tenderske procedure, vece kontrole utroska sredstava, a u konačnici i ušteda.

Stav Ministarstva:Primjedbe su kontradiktorne i naprihvatljive iz razloga što se postupci javnih nabavki dodatno razuđuju i time su pod smanjenom kontrolom. Sada za prevoz učenika javne nabavke provode općine, a ne škole kako predlažu.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

14. Mario Vukasović, Demokratska fronta, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo

e)U clanu 25. posfije stava (5) dodati novi stava koji glasi: „Nastavne planove i programe za skole koje je osnovala vjerska zajednica donosi osnivac, na temelju zajednicke jezgre nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini i iste dostavlja na uvid Ministarstvu.

f)U clanu 34. dodati novi stava (10) koji glasi: „Ukoliko je osnivac skole vjerska zajednica, nastavni kalendar za svaku skolsku godinu donosi osnivac i isti dostavlja na uvid Ministarstvu.

g) U clanu 38. dodati novi stava (3) koji glasi: „ Izuzetno, za skole ciji je osnivac vjerska zajednica skolske udzbenike i nastavna sredstva odobrava osnivac i iste dostavlja na uvid Ministarstvu.

h) U clanu 40. poslije stava (4) dodati novi stava koji glasi: „Za skole ciji je osnivac vjerska zajednica moze izdavati, odnosno koristiti vlastite obrasce ucenicke knjizice, svjedodzbi i uvjerenja koje propisuje osnivac i iste dostavlja na uvid Ministarstvu."

i) U clanu 90. dodati novi stava (15) koji glasi: „Izuzetno, skola kojoj je osnivac vjerska zajednica upraznjeno radno mjesto popunjava uz suglasnost osnivaca, na temelju javnog natjecaja kojeg raspisuje skolski odbor, u skladu s relevantnim propisima i internim aktima skole koji reguliraju uposljavanje".

6. U clanu 95. poslije stava (7) dodati novi stava koji glasi: „Predsjednika i clanove upravnog odbora skole koju je osnovala vjerska zajednica, imenuje i razrjesava osnivac

odnosno vjerskazajednica.

7. U clanu 95. u stavu (9) iza rijeci: „ Vlada" dodati rijeci: „odnosno osnivaca".

AMANDMANIClan 25.Stav (2) mijenja se i glasi :

h) Skola je duzna osigurati uvjete da ucenici pohadaju nastavni predmet vjeronauku, a ucenici koji ne pohadaju vjeronauku imaju mogucnost izbora vise alternativnih predmeta.

AMANDMAN II

Clan 25.Stav (3) mijenja se i glasi :

i) Učenik se, uz saglasnost roditelja, u pisanom obliku na pocetku skolske godine opredjeljuje za pohadanje jednog od nastavnih predmeta iz stava (2) ovog clana.

Stav (4) mijenja se i glasi :j) Izabrani nastavni predmet iz stava (2) ucenik moze promijeniti nakon zavrsetka svake skolske godine.

Obrazlozenje :

Presuda Ustavnog suda FBiH iz 2012. godine je nedvosmisleno ukazala na potrebu uvodenja alternativnih predmeta a ne jednog alternativnog predmeta. Ukoliko smatrate da nema dovoljne zainteresovanosti za treci izborni predmet, problem se moze rijesiti kroz Clan 35. a koji se odnosi na organiziranje odgojno-obrazovnog rada koji u stavu (3) kaze : „Ukoliko u skoli nema dovoljan broj ucenika, nastava se moze organizirati u kombinovanim odjeljenjima koja se formiraju od ucenika iz dva ili vise razreda u jedno odjeljenje."

Stav Ministarstva:Primjedbe na član 25. odnosno član 24. , 34, odnosno 33., 38., odnosno 37. i 40. odnosno 39.,

nisu prihvaćene, jer se predlaže da škole čiji su osnivači vjerske zajednice Ministarstvu dostavljaju na uvid: nastavne planove i programe, nastavni kalendar, udžbenike, nastavna sredstva i obrasce javnih isprava. To je neprihvatljivo, jer uvid ne omogućava intervenciju u slučaju eventualnog kršenja propisa, a javne isprave moraju biti jedinstvene za sve škole. Primjedba na član 90., odnosno član 88. nije prihvaćena, jer je zapošljavanje regulisano na jedinstven način zakonom i podzakonskim aktima, neovisno ko je osnivač škole.Primjedba na član 95., odnosno član 93. djelimično je prihvaćena, jer se prema školama kojima je osnivač vjerska zajednica primjenjuju odredbe za javne ustanove na specifičan način u odnosu na vjersku zajednicu-osnivača, primjedba na stav 9. istog člana nije jasna te je nije moguće razmatrati.Primjedba na član 25. stav 2. je prihvaćena, a primjedbe na stav 3. i 4. su djelimično prihvaćene.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

15. Udruženje pedagoga Kantona SarajevoPREDMET: PRIJEDLOZI I SUGESTIJE NA NACRT ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Postovani, Clan 7. stav.4 predlazemo da se dopunDostavljamo Vam prijedloge i sugestije na

Nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju clanova Udruzenja pedagoga

Kantona Sarajevo.Nastavu maternjeg jezika od IdoVrazreda ce izvoditi nastavnik razredne nastave, ukoliko u V razredu direktor ne odluci drugacije....

Clan 31. predlazemo izmjenu Za obavljanje metodicke prakse i polaganje drzavnih ispita treba da budu podjednako zastupljenje sve skole u Kantonu Sarajevo.

Clan 32, stav 4. predlazemo da se dopuni Iza rijeci usavrsavanje, da stoji „uz odobrenje Ministarstva"

Clan 37. stav 5.16. predlazemo dopunu precizno definisati da u 1. Razredu ucenici ne mogu imati vise od 3 casa dnevno i 15 casova sedmicno, 2. razred vise od 16. Casova sedmicno, 3. razred vise od 19 casova i 4. Razred maksimalno 21 cas sedmicno

Clan 40. stav 1. dodati Na elektronski nacin voditi pedagosku dokumentaciju i evidenciju kada bude moguce u cijelom KS, a do tada je na

dobrovoljnoj osnovi.

Clan 59. Stav 4. predlazemo da se dopuni Izarijeci obavijestiti ..dodati pismenim putem

Clan 60. Stav 3. predlazemo da se dopuni Sluzba za socijalnu zastitu se obavezuje da vodi racuna o nacinu zavrsetka osnovnog obrazovanja za

navedeno dijete ukoliko roditelji /staratelji to nisu u mogucnosti. /Iskustva iz prakse pokazuju da se najeesce radi o porodicama koje su disfunkcionalne./

Clan 61. stav 1 Umjesto skola tacno obrazloziti ko provodi uocavanje, pracenje i poticanje nadarenih ucenika i organizuje dodatni rad.

Stav 2 Tacno naglasiti ko pravi i propisuje programe za nadarene ucenike.

Stav3. dopuna Odluku o zahtjevu iz stave 2 ovog clana donosi Nastavnicko vijece skole na prijedlog Odjeljenskog vijeca.

Clan 63. Stav 2 /e predlazemo promjenu Brisati brinuti, a staviti pratiti ili obavjestavati

Clan 71. dodati Ukoliko dijete ne posjeduje medicinsku ili drugu vrstu dokumentacije, vec je prepoznat od strucnog tima skole da otezano funkcionira, a roditelj/staratelj ne prihvata ukljucenje na opservaciju i procjenu, trebalo bi definisati preciznije nacin rada sa djetetom unutar skolskog tima uz saglasnost roditelj a/staratelj a.

Stav 3 Uvrstiti defektologa kao stalno prisutnog clana strucnog tima u skoli.

Clan 72 Stav 1 Navesti precizno koja strucna komisija vrsi upis djece s teskocama u razvoju u redovne osnovne . skole.

Stav 2 Umjesto imenovanja komisije na period od dvije godine upisati na vremenski period od jedne godine.

Stav 3 Umjesto "Komisja je duzna pribaviti nalaz" upisati "Roditelji djece koja se upisuju u prvi razred su duzni komisiji dostaviti nalaz i misljenje ljekara odgovarajuce specijalnosti. U slucaju potrebe strucna komisija moze od roditelja naknadno zatraziti da im dostave nalaz i mislienje ljekara drugih specijalnosti.

Clan 73. stav 2. Opisno ocjenjivanje zadrzati i u prvom polugodistu drugog razreda.

Clan 86. stav 2.Profesor razredne nastave moze izvoditi nastavu u I, II, III, IV i V razredu jer je metodicki osposobljen za to.

stav 3.

Profesor predmetne nastave moze izvoditi nastavu u 5. razredu uz adekvatno obrazlozenje direktora.

Clan 95. Stav 2 predlazemo Upravni odbor ima 5 clanova i to : 2 iz reda zaposlenika, 1 predstavnika roditelja, 1 clan lokalne zajednice i 1 iz Ministarstva

Clan 109, stav 5/g brisati U clanu 109. stav 5/g brisati stavku Razmatra zalbe

roditelja u vezi sa odgojno-obrazovnim radom skole.

Sta sa ucenicima s teskocama u razvoju i ucenju za vrijeme priprema Eksterne mature, kao i polaganja iste? Stav aktiva je ogranicen broj mandata direktora

Stav Ministarstva:Primjedba na član 7., izvođenje nasave u V razredu nije prihvaćena, to pitanje se rješava pojedinačno u školama s krajnjim ciljem smanjenja radnika na listi tehnološkog viška.Primjedba na član 31. odnosno na član 30., nije prihvaćena, jer je nemoguće da se obavežu škole na praksu studenata ukoliko nemaju uslove za to.Primjedba na član 32. odnosno 31., nije prihvaćena, jer je sadržana u članu 91. stav 3. ovog zakona. Primjedba na član 37., odnosno 36. nije prihvaćena, jer opterećenje po razredima nije moguće dok se ne izvrši definisanje nastavnih planova svih razreda.Primjedba na član 40., odnosno član 39., nije prihvatljiva, jer je već omogućeno da sve škole u kantonu mogu voditi elektronsku dokumentaciju i evidenciju u školi, a način na koji će se voditi pojedini dijelovi dokumentacije i evidencije definišu se pravilnikom i instrukcijama Ministarstva. Primjedba na član 59. odnosno član 58. prihvaćena je.Primjedba na član 60. odnosno 59. prihvaćena je.Primjedbe na član 61. odnosno 60. prihvaćene su na st. 1. i 2., a primjedba na stav 3. nije prihvaćena, nepotrebna je jer Nastavničko vijeće obuhvata i Odjeljensko vijeće.Primjedbea na član 63, odnosno 62. prihvaćena je.Primjedbe na član 71. odnosno 70., nisu prihvaćene jer su globalno uvrštene u članu 71.Primjedbe na član 72. odnosno član 70. i 71., su djelimično prihvaćene osim u dijelu koji se tiče trajanja mandata stručne komisije, jer je procjena da je dvije godine optimalno vrijeme za kvalitetan rad, a ne jedna godina kako predlažu.Primjedba na član 73, odnosno 72. nije prihvaćena, jer je do sada bilo kako se predlaže, a nije se pokazalo dobrim rješenjem.Primjedba na član 86., odnosno 84., nije prihvaćena, jer izvođenje nastave u V razredu, to pitanje se rješava pojedinačno u školama s krajnjim ciljem smanjenja radnika na listi tehnološkog viška. Primjedba na član 95., odnosno 93., nije prihvaćena, broj članova i strukturu školskog odbora u osnovnoj školi utvrdit će Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga od 3 člana do 9 članova koju mogućnost daje Zakon o ustanovama.Primjedba na član 109. nije prihvaćena, jer nije pronađen član zakona na koji se odnosi.Primjedba na član 95. broj mandata direktora osnovne škole u Nacrtu zakona nije ograničen, to će pitanje riješiti Skupština Kantona Sarajevo.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

16. Javna ustanova Osnovna muzička škola “Mladen Pozajić” SarajevoDostavljamo Vam slijedeci prijedlog za izmjenu nacrta Zakona o osnovnom odgoju i

obrazovanju Kantona Sarajevo :Clan 73. stav (1) (ocjena iz vladanja) mjenja se i glasi:U skoli se od pocetka IV razreda do kraja skolovanja ocjenjuje i vladanje ucenika, izuzev u

paralelnim skolama gdje se vladanje ucenika ocjenjuje od I razreda.Obrazlozenje:

U parelalene skole ucenici se upisuju u prvi razred nakon zavrsenog III razreda devetogodisnje osnovne skole tako da je starosna granica ucenika prvog razreda paralelne osnovne skole na nivou starosne granice ucenika cetvrtog razreda redovne osnovne skole.

U clanu 17. stav 2. (Ocjenjivanje iz vladanja) Pravilnika o pracenju, vrednovanju i ocjenjivanju ucenika osnovnih i srednjih skola u Kantonu Sarajevo koji je donio Ministar za obrazovanje, nauku i mlade stoji:

Ucenici od I do III razreda osnovne skole ne ocjenjuje se iz vladanja, izuzev ucenika paralelne osnovne skole.

Predlazemo da se u cilju uskladivanja propisa urade izmjene navedenog clana.

Stav Ministarstva:Primjedba na član 73. primjedba prihvaćena i ugrađena u tekst zakona.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

17. Primjedbe Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona SarajevoPrimjedbe

koje treba ugraditi u tekst Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju iNacrta zakona o srednjem obrazovanju su:

(1) Zakon o udzbenicima da se donese za podrucje Kantona Sarajevo,

(2) Zastitne markice za udzbenike,

(3) 5,0 integrisani studij uslov za nastavnike u nastavi,

(4) Certificiranje nastavnog osoblja i direktora skola, predvidjeti donosenje pravilnika,(5) Javne zdravstvene ustanove na podrucju Kantona Sarajevo da vrse ljekarske preglede nastavnika u osnovnim i srednjim skolama,

(6) Ugraditi da ucenici osnovnih i srednjih skola ne mogu nista placati u skoli gotovinom bez obzira na namjenu uplate, vec samo putem racuna,

(7) U oba zakona ugraditi odredbu identicnu odredbi u Zakonu o visokom brazovanju da Pravobranilastvo Kantona Sarajevo zastupa sve OS i SS kada su u pitanju objekti osnovnih i srednjih skola, odnosno imovina skola

Stav Ministarstva:Primjedbe Zakon o udžbenicima prihvaćena i ugrađena u tekst zakona, zaštitne markice nisu ugrađene, to je materija zakona o udžbenicima, integrisani studij uslov za nastavnike treba predvidjeti Zakonom o visokom obrazovanju, Certificiranje nastavnika i direktora nije ugrađeno u tekst zakona, ljekaski pregledi od javnih ustanova je prihvaćeno, primjedba na uplate na račun nije prihvaćena zato što je to materija propisa iz finansijskog poslovanja, zastupanje po Pravobranilaštvu pred sudovima je prihvaćeno i ugrađeno u tekst zakona.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

18. Izvod iz stenograma 16. redovne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo po tački 4.

IZVOD IZ STENOGRAMA 16. RADNE SJEDNICE SKUPSTINE KANTONA SARAJEVO PO TACKI 4.

AD-4-NACRT ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJUI OBRAZOVANJU

Predsjedateljica Babic Ana:Nacrt ste dobili uz poziv za sjednicu. Molim predstavnika Predlagaca da podnese uvodne napomene. Izvolite uvazeni ministre Kazazovicu.

Ministar Kazazovic Elvir:Zahvaljujem predsjedavajuca, uvazeni zastupnici, clanovi Vlade i gosti i gledaoci pored malih ekrana. Prije svega zelim da vas poselamim i pozdravim i u ovom uvodnom izlaganju ukazem na nekoliko bitnih napomena kada je u pitanju ovaj materijal. Ovom prilikom nemam namjeru govoriti o obrazlozenju pojedinih odredbi Zakona jer vam je detaljno obrazlozenje dostavljeno u prilog ovog materijala sa potrebnim misljenjima Ministarstva pravde i uprave i Ureda za zakonodavstvo u smislu uskladenosti zakona sa odredbama medunarodnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava odnosno uskladenosti sa Ustavom i pozitivnim Zakonskim propisima. Takoder u prilogu materijala je dostavljeno i misljenje Ministarstva finansija u smislu osiguranja potrebnih sredstava u budzetu Kantona Sarajevo za provodenje ovog Zakona. Zelim napomenuti da se danas pred zastupnicima nalaze dva zakona koji regulisu dva bitna rekao bih primarna nivoa obrazovanja, Zakon o osnovnom odgoju obrazovanju i Zakon o srednjem obrazovanju. Krajem prosle godine usvojen je Zakon o obrazovanju odraslih kao nadogradnja sistemu formalnog obrazovanja na prosloj sjednici Skupstine prije dva dana usvojen je i Zakon o naucno istrazivackoj djelatnosti. Uskoro a ja se nadam da ce vec na narednoj sjednici Skupstine ili nekoj od narednih sjednica Skupstine biti razmatran Zakon o predskolskom odgoju i obrazovanju i Zakon o visokom obrazovanju. Vec su formirane komisije i vec su dosta posla uradili. Na ove podatke ukazujem iz potrebe da naglasim da cemo zakljucno sa ovom godinom izvrsiti reviziju iz svih zakonskih propisa iz nadleznosti ovog Ministarstva sa namjerom da stvorimo bolji normativni okvir osiguramo potrebne pretpostavke da se nas sistem odgoja obrazovanja i nauke ravnopravno ukljuci u europski prostor obrazovanja i nauke. Zelim da kazem da u ova cetiri nivoa obrazovanja imamo oko 140 podzakonskih akata pravilnika koji treba da donese Ministarstvo. Dosad je donesena samo 1/3, formirane su sve komisije sa partnerima koji su sudionici obrazovanja i rade na ovim materijalima i nije ovo vec u prethodni par mjeseci smo zavrsili jedan odredeni broj pravilnika. Ovo govorim iz razloga sto da ove zakone neophodno da prati ta podzakonska akta u cilju da dobijemo sto kvalitetniji pravni okvir. Sada govorimo o Zakonu o osnovnom obrazovanju, razlozi donosenja na podrucju Kantona Sarajevo trenutno je u primjeni Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju iz 2004. godine. Desile su se izmjene, uraden je precisceni tekst i ustavljeno je da je neophodno 50, vise od 50% clanova promijeniti, s obzirom da navedena regulativa ne obuhvata sve nove situacije.

Predsjedateljica Babic Ana:Sluzba, zovite molim Vas zovite zastupnike. Ja ne znam kome Ministar govori u ovoj sali.Oprostite ministre molim Vas. Ovo je sramota, stvarno.

Ministar Kazazovic Elvir:S obzirom da navedena regulativa ne obuhvata sve nove situacije koje se otvaraju u radu osnovnih skola na podrucju Kantona Sarajevo, za koje se obracaju ovom Ministarstvu, te cijeneci prakticne probleme u primjedbi pojedinih odredbi, kao i nedostatak pojedinih odredaba

koje su nepotpune i neprecizne i za cim je postojanjem prestala potreba, a s ciljem da se kroz predvodeni novi tekst Nacrta zakona iz ove oblasti stvori neophodne pretpostavke za efikasniji kvalitetniji odgojno obrazovani proces. Ovo Ministarstvo se odlucilo da pokrene aktivnost na izradi novog teksta Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. U postupku pripreme ovog zakona Ministarstvo za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo imenovao komisiju za izradu teksta Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koja je u postupku izrade ovog Zakona konsultovala odredbe Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji je u primjeni na podrucju Kantona Sarajevo okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, te pozitivne prakse iz ove oblasti u zemlji i regionu. Ja cu jos samo procitati pravna rjesenja. Ovaj Zakon pripremljen je na nacin kako bi mogao udovoljiti dosadasnjim slucajevima u praksi sa kojima se svakodnevno obracaju skole, pravna lica i gradani Kantona Sarajevo kao i u odnosu na slucajeve koje smo mogli predvidjeti, pretpostaviti u buducoj praksi. Kako bi ovo Ministarstvo ponudilo Skupstini Kantona Sarajevo sto kvalitetniji Nacrt ovog zakona, Ministarstvo je tekst prednacrta Zakona(1) osnovnom odgoju i obrazovanju uputilo u javnu raspravu u trajanju od 10 dana i u javnim ustanovama i ustanovama osnovnog odgoja i obrazovanja na podrucju Kantona Sarajevo tako da su ovaj Nacrt Zakona iz te javne rasprave, ugradene, ponudene, ponudena bolja rjesenja koja su bila prihvatljiva za ovaj Zakon. Imali smo oko 1300 amandmana na prednacrt zakona(2) veliki dio smo ugradili u ovaj nacrt. Takoder ocekujemo da ce u javnoj raspravi koja ce tek uslijediti u odnosu na ponudeni tekst nacrta ovog Zakona doci do punog izrazaja odnos gradana prema ponudenim rjesenjima u odnosu na rjesenja koja se nude ili ce im se uskoro ponuditi u konacnici. Pravno tehnicki Zakon je pripremljen u skladu sa jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa uz vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu sa uredbom o postupku i nacinu pripremanja izrade i dostavljanja propisa. Hvala.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo uvazeni ministre Kazazovicu. Da li predstavnici radnih tijela zele rijec? Ne zele, ima li pitanja? Izvolite uvazeni zastupnice Aljovic.

Poslanik/zastupnik Aljovic Hamed:Moje pitanje je upuceno Predlagacu posto znamo da postoji presuda Ustavnog suda da osnovno obrazovanje prelazi na nadleznost lokalne zajednice. Zasto se nije islo u tom smjeru da se ovim zakonom regulise to pitanje? Hvala.

Predsjedateljica Babic Ana:

Hvala lijepo. Ima li jos pitanja. Izvolite uvazeni zastupnice Pleho.

Poslanik/zastupnik Pleho Haris:Zahvaljujem predsjedavajuca, prije svega zelim sve srdacno da pozdravim kao i gledaocepored malih ekrana. Imam jedno pitanje i za Ministra, obzirom da je vezano ovdje jel ovajNacrt zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju kao predskolskom ustvari i osnovno i Nacrt zakona o srednjem obrazovanju. U clanu 96. Nacrt zakona o osnovnom i predskolskom obrazovanju stoji da diretkor skole imenuje se na period do 4 godine sa mogucnoscu ponovnog izbora, dok u Nacrtu zakona o srednje obrazovanju u clanu 139. stav (4), direktor koji se imenuje u srednje skole na periodu od 4 godine sa mogucnoscu ponovnog izbora i ogranicenja do najvise dva uzastopna mandata u istoj skoli. Ono sto zelim da istaknem zasto je razlika u imenovanju direktora u osnovnim skolama, se moze fakticki imenovati bez ogranicenja dva mandata, dok u srednjem obrazovanju moze uz ovo obrazlozenje dva mandata u jednoj skoli dok u drugoj moze? To mi malo nije jasno i s obzirom da je Nacrt zelim da skrenem paznju da je po mom misljenju Nacrt zakona o srednjem obrazovanju za izbor direktora pravilniji, jer ako se direktor vec imenuje 3. put, 4. po mom misljenju on vise postaje dosadan, dolazi do nekih situacija, koja ne dozvoljava se i ne dopusta da ostali mogu aplicirati i jednostavno biti izabrani. Hvala vam lijepo.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo uvazeni zastupnice Pleho. Posto nema vise pitanja, uvazeni Ministre da li biste odma odgovorili na ova pitanja. Izvolite.

Ministar Kazazovic Elvir:Hvala vam, prvo pitanje je postavio uvazeni zastupnik Aljovic, clan 96. Skupstina Kantona Sarajevo prvo mora donijeti Zakon o principima lokalnoj samoupravi da bi mi mogli tu ugraditi Zakon, znaci Zakon o principima lokale samouprave u Kantonu Sarajevo pa onda uskladiti ostale zakone pa i ovaj s europskom poveljom. Drugo pitanje, uvazenog zastupnika odnosi se na jedan princip koji mozda mi po prvi put ovdje demonstriramo, a to je da imamo podjeljeno misljenje javnosti i gradana i sudionika obrazovanja oko mandata direktora. Znaci cak je i Premijer rekao mozda je neozbiljno da idemo sa razlicitim pristupom, al treba da znate da ja kao resorni ministar bez obzira sto imam stav kao i kolege Pleho nisam zelio da utjecem na to da u konacnici bude samo jedno rjesenje jer zvanicno smo dobili dva rjesenja. Komisija koja je bila formirana za srednje obrazovanje i ponudila ovo rjesenje da mandat direktora i politicki angazman direktora bude odreden na nacin da direktori nemaju pravo poslije drugog mandata da ulaze u treci mandat. Dok smo imali komisiju koja je po istom principu formirana u osnovnim skolama koja se opredijelila za model, da direktori imaju neogranicen mandat, i oni smatraju i imaju svoje argumente za to. Smatram da je Skupstina nadlezna i da treba u javnoj raspravi vec danas da se opredijelite za jedan od tih modela, isto tako politicki aganzman direktora u srednjem obrazovanju, imamo jedan prijedlog, srednje obrazovanje je zabranilo bilo kakav politicki aganzman dok osnovno obrazovanje komisija, znaci to vam je mozda mogu reci i bilo neko lobiranje na koji nacin da se utjecaj javnosti odredi prema samo ovome, mislim da Skupstina ce u konacnici donijeti jedno rjesenje jer sigurno da ne bi trebalo u buducnosti razlicita rjesenja za poziciju direktora u osnovnim i srednjim skolama Kantona Sarajevo. Tako da dajem vama za pravo da se vi odlucite za jedan od modela. Hvala.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo uvazeni ministre Kazazovic. Otvaram raspravu. Izvolite uvazeni zastupnice Comor.

Poslanik/zastupnik Comor Eldar:Hvala uvazena predsjedavajuca. Mislio sam da ima prije jos neko. Povodom ove price i odgovora Ministra vezano za broj mandata, razlicita misljenja i komisije i tako dalje, po meni se mozda i previse dalo za pravo clanovima tih razlicitih komisija da na takav nacin rade i mislim da se u samome Nacrtu zakona trebali mozda i odredene stvari da presjecete kako bi dobili zakonska rjesenja govoreci jel o osnovnom i srednjem obrazovanju, jer upravo zbog ovih razlicitih rjesenja onaj mislim da ovakve stvari ne bi trebale da se desavaju. U principu podrzavam donosenje novih zakona jer su one sigurno neophodne za bolje stanje i u osnovnom i u srednjem obrazovanju. Da bi konkretno mozda u Prijedlogu zakona kada bude, ne ovdje nego u skupstinskim klupama budemo usvajali, mozda prije toga da svi kao zastupnici pogledamo analizu stanja u osnovnim i srednjim obrazovanjima, koje su komisije radile za proslu godinu pa ce te vidjeti sta su do sadasnje primjene zakon od strane raznih aktera ucesnika jel doprinjele u samom sistemu obrazovanja u Kantonu Sarajevo. Ono s cim se ja licno ne slazem, al evo podrzat cu Nacrt zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju jesu razlicita rjesenja mozda je to najmanje bitno u svemu ovome, ali po meni nije trebalo da su tri clana skolskog odbora u osnovnoj, a pet clanova skolskog odbora u srednjem obrazovanju. Sedam clanova do sada u osnovnom obrazovanju je bilo previse. Mislim da je, neka sredina i noramalna stvar po meni bila da i u osnovnom i srednjem obrazovanju, jer imamo pet clanova skolskog odbora s tim da razlicito rjesenje moze biti da se za osnovno obrazovanje prednost da lokalnoj zajednici, a za srednje obrazovanje Kantonu Sarajevo u smislu broja clanova skolskog odbora. Isto tako smatram da predstavnici roditelja po meni trebaju biti predstavnici vijeca roditelja. Znaci, da oni koji su predsjednici vijeca roditelja zastupaju interese svih predstavnika odjeljenja i tako dalje i tako dalje. Na takav nacin bi se sprijecilo bilo kakve nedoumice, problemi itd. Ogranicenje mandata, u srednjem obrazovanju imamo 2 mandata u osnovnom obrazovanju kaze 4 godine s mogucnoscu ponovnog izbora nema ogranicenja. Licno smatram, to sam prije par godina kada smo donosili

izmjene i dopune zakona u ovoj Skupstini bio za to da mozda ne bi trebalo ogranicavati mandate, ali bi itekako trebali naci mehanizam da se smjeni direktor pa makar ne bio ni direktor ni godinu dana. A imamo ih takvih direktora kojima kad sjednu u stolicu ili fotelju niko nista ne moze, a ima i dobrih direktora koji sigurno zasluzuju i da budu tu i da vode te ustanove puno vise od onog broja mandata koji je predviden zakonom. Isto tako broj godina staza potrebnih da bi neko mogao biti direktor u osnovnoj skoli 8 godina, 5 godina u obrazovanju, u srednjoj skoli 10 godina, 7 godina u obrazovanju. Mislim da isto tako to nije fer i korektno da bi trebalo ovo ujednaciti, znam da proces napredovanja nastavnog kadra u osnovnim i srednjim skolama jel trazi da mozda broj godina radnog staza bude veci od 5 godina sa vss-om. Mislim da mi imamo direktore koji upravljaju imovinom milijardama maraka u ovom Kantonu Sarajevo, pa mogu biti direktori i sa 3 ili s 5 godina visoke strucne spreme. Pa imamo i vjecite direktore, nekad ranije smo imali jel pa su bili direktori po 25, 26 godina i uglavnom su poslovali s gubitkom. To su oni vjecni direktori koji su na ovaj ili onaj nacin opstajali, a ovdje cini mi se da neke stvari kada govorimo o obrazovanju mozda ovdje treniramo neku strogocu. Mozda tako i treba. Ali sigurno treba, ima drugih segmenata u ovom drustvu gdje mozda ostrica neke kritike i svega ostalog treba da bude puno jaca i puno veca. Podrzat cu Nacrt zakona, konkretne prijedloge i je li sugestije, mane cemo ako Bog da kad za to bude vrijeme. Hvala puno.Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo uvazeni zastupnice Comor. Za raspravu se javio uvazeni zastupnik Maric. Izvolite. Evo gospodin Mario Vukasovic.

Poslanik/zastupnik Vukasovic Mario:Zahvaljujem. Hvala predsjedavajuca. Dobro je sto se Ministarstvo odlucilo raditi potpuno nove Zakone o osnovnom i srednjem obrazovanju jer su postojeci bili zastarjeli, bilo ih je nemoguce izmjenama korigovati. Zakon sadrzi odredene poboljsanja odnosno prosle zakone da ne predstavljaju nekakvu posebnu revoluciju u obrazovanju. Pohvalno je svakako da je uvazen veli­ki broj primjedbi u prednacrt od strane akademske zajednice i nastavnog osoblja. Zakoni sadrze odredene stvari koje su nama sporne i na koje cemo ukazati u javnoj raspravi, te amandmanski djelovati. Prije svega, se to odnosi na omogucavanje direktorima u osnovnim skolama da na tim pozicijama ostanu zauvijek bez ogranicavanja broja mandata sto je u Zakonu o srednjem obrazo­vanju ograniceno na dva uzastopna mandatna perioda. Mi mislim da nije dobro rjesenje da ima­mo dozivotne direktore osnovnih skola o cemu su govorili i kolege prije mene. Takoder slazemo se i sa konstatacijom kolege Comora koji je rekao da nije dobro, da skolski odbor broji 3 clana. Takoder mislimo da bi bilo idealno rjesenje da to bude 5, 7 jeste bilo previse, a 5 je neko srednje rjesenje koje bi bilo prihvatljivo. Sporno je takoder to sto se po novom zakonu radno mjesto cuva sada 8 godina ukoliko uposlenik obavlja neku od zakonodavnih izvrsnih funkcija sto sma­tramo neprihvatljivim u danasnjim uslovima na trzistu rada, s obzirom koliko mladih ljudi upra­vo ceka na posao. Mislimo da bi 4 godine bilo sasvim zadovoljavajuce. Sto se tice alternativnih predmeta vjeronauci, smatramo da bi se djeci moralo i dalje ostaviti izbor dva alternativna pred­meta pogotovo nam je sporan nacin na kojima se predlaze eliminacija predmeta, te da djeca ne­maju mogucnost promjene alternativnog predmeta u toku skolovanja. Predmet Zdravi zivotni sti­lovi se izucava najkrace tek od 5. razreda i jasno je da ce se ovaj predmet eliminisati u koliko ovaj Zakon prode u ovoj formi. Podsjecamo da je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine jasno i nedvosmisleno naglasio potrebu za uvodenjem 3. izboniog predmeta koji nije utemeljen na religijskim izucavanjem, te bi izbacivanje predmeta Zdravi zivotni stilovi bilo u suprotnosti sa presudama Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. Mislim da bi bilo dobro da se ovaj clan i ovi stavovi brisu iz Zakona kako se opet ne bi nasli u situaciji da se ovaj slucaj nade pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine. Klub Demokratske Fronte ce svakako podrza- ti ovakav Nacrt zakona te cemo nastojati poboljsati postojeci prijedlog kroz ulaganja amandma­na u javnoj raspravi. Hvala

Predsjedateljica Babic Ana:

Hvala lijepo uvazeni zastupnice Vukasovic. A sada ima rijec gospodin Maric.

Poslanik/zastupnik Maric Zvonko:Hvala predsjedavajuca. Da izrazim slaganje sa Vama, zbog toga sto su kolege zastupnici napusti­li, ovo nije trivijalna tema ovo je jedna od najznacajnijih segmenata u kojima mi moramo da vo­dimo racuna i mislim da je ovo srz na kojem pociva drustvo i bez reforme u oblasti obrazovanja mislim da nema ni izlaska iz krize. Jer naprosto ulaganje u obrazovanje nije nikakav trosak vec, investicija u ljudske resurse i u strucnost i na cemu bi trebalo da pociva ovo drustvo. Na koncu, necemo uvesti robote ovdje da obrazuju ljude i da rade robotizirano drustvo, nego to je ziva ma­terija, prema tome o obrazovanju treba raspravljati zaista sistematicno i posvetiti tome izuzetnu paznju. Toliko o tome i tom odnosu prema ovom vrlo vaznom segmentu. Za pohvalu je da je po­krenuto nesto u ovom segmentu obrazovanja, osnovno obrazovanje kao sto je i sam Ministar re­kao vrlo vazna kategorija i temeljna kategorija za razvoj jednoga drustva. Medutim ima dosta manjkavosti i cini mi se da je sustinsko ovo vezano sto je i gospodin Comor govorio, vezano za mandat direktora. Ja sam uz ovo sto je gospodin Comor rekao da mozdatreba naci mehanizam kako smijeniti direktore, da im se ipak ogranici mandat na 2 izbora iz prostog razloga sto neki Ijudi nisu predodredeni da cijelog zivota budu direktori. To je potpuno depriinirajuce, demotivi- rajuce i za sve druge ljude. A ako u predsjednistvu imamo takvu recimo ogranicenost ili limitira- nost onda zasto to ne bi bilo u osnovnom obrazovanju. Sto to zapravo znaci, kakvu poruku salje- mo javnosti da tamo mogu sjediti ljudi koji dozivotno mogu biti predodredeni direktori. Dakle, u amandmanskom djelovanju, vjerovatno cemo ovo imati i amandmane i jos brojne primjedbe al hocu da kazem jos sljedece, ne vidim ovdje u ovome Zakonu nista posebno o fondu za talentira­ne ucenike. Znate zakon je jedno, praksa je drugo. Mi znamo kada ljudi, odnosno kada djeca ta­lentirana odlaze na razna takmicenja da imaju problema sa finansiranjem, cak i problem je oko 5 stotina KM, i onda ta djeca kada odu osvoje prvo mjesto kao sto je od moje kolegice Almase Hadzic, dva sina, jedan je bio jedne godine prvi u svijetu iz matematike, drugi drugi i ostali su u Svicarskoj, u naucnim institutima rade, to su zauvijek izgubljena djeca za nas. Zasto ne investira­mo u takve ljude i ne pomognemo, ne registriramo to da im damo jedan svojevrsni poticaj da obogatimo ovo drustvo, a ne stvaramo drustvo mediokriteta. Ja sam za taj fond, za talentirane Ijude da se uvede i da se zna. Osim toga tuzna cinjenica odasipanja ucenika o ovome treba po­sebno paznju obratiti iz prostog razloga sto je to svojevrsna tragedija za jedno drustvo ako se ucenici odasipaju. A znamo iz kojeg razloga, hocemo li da govorimo o bijeloj kugi i tako dalje. To je losa poruka i mislim da se o tim stvarima posebice, mi imamo jako puno siromasne djece iz kategorija socijalnih slucajeva i tako dalje, koja ce prema svemu sudeci morati, htjeli ne htjeli odustati od skolovanja. Zasto lako dopustamo takvu pojavu. To ne smijemo dozvoliti dakle pa makar dolazili iz marginaliziranih takozvanih grupa, omoguciti i dati jednaku sansu kao i svoj drugoj djeci. Znate bojim se da uvijek pribjegavamo donosenju nekih mjera. Mjere su iznudene radnjom, situacijom kakvom iznudi. Program je nesto drugo, strategija je nesto drugo i gleda u buducnost. I prema tome moramo povesti i o tome racunati zaista nema potrebe da donosimo ad hoc mjere koje samo trenutno gase jedan pozar. Druga stvar odnos sa predstavnicima prosvjetnih radnika, isto treba regulirati na poseban nacin i posebice mislim da ove sindikate, mi smo ukazi­vali i Vladi i od samoga pocetka na legalnost, nelegalnost sindikata i evo desilo se da je to ozva- niceno, ali smo davali legitimitet i legalitet necemu sto je protuzakonito, nedopustivo za jedno najvise Zakonodavno tijelo. Prema tome da se vratimo u zakonske okvire, ironija sudbine je da mi ovdje pokusavamo da napravimo bolji zakon, jednu vrstu strategije plana i da vidimo svjetlo na kraju tunela, a da se istovremeno desavaju lazirana imenovanja direktora. Vi znate da u ovome drustvu, s obzirom da sam novinar vrlo cesto dobivam informacije iz prve ruke. Evo ja mogu i da kazem ministru Kazazovicu, imam ne znam kako je doslo do mene sms poruka koja je upucena njemu od lidera nepostojeceg sindikata. Ja ako treba gospodine Kazazovic, ja cu da procitam po­ruku ali to ponasanje je nedopustivo. Vi niste tu nista zgrijesili, niste poduzeli ali je on ocekivao i navikao je da rjesava na taj nacin i postavlja i kadruje u sistemu obrazovanja postavljajuci direk­tore, a neka da tih hiljadu konvertibilnih maraka, neka da iz svoga dzepa zato sto je obecao co- vjeku da ce biti imenovan za direktora. Vi ste za sada postupili ispravno ali vidjeti cemo sta ce se desiti u buducnosti. Toliko za ovaj put, ali imao samo jos puno toga da kazem, ali sacekat cu pri­liku. Hvala vam.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo uvaženi zastupnice Maric, a sada rijeci ima gospodin Sucur.

_Poslanik/zastupnik Sucur Slavisa:Zahvaljujem predsjedavajuca. Evo ja cu pokusat da se fokusiram na jedno pitanje koje je po meni izuzetno vazno. Dakle, dobro je da se Vlada odlucila raditi Nacrt novog zakona, zato sto postoji potreba da se involvira ovaj stari. I ono sto je uradeno u velikom djelu predstavlja pobolj- sanje i dobro je da se uskladuje sa zakonima na visem nivou sa principima i standardima koji su postavljeni u tim zakonskim rjesenjima. Medutim, iako je Ministar dao obrazlozenje zbog cega se nije ovom prilikom uslo u ozbiljniju reformu u smislu davanja osnivackih prava opstinama i gradu eventualno kad se radi o srednjem obrazovanju. Mislim da njegovo obrazlozenje nije adekvatno. Zakon u principu lokalne samouprave je izmedu ostalog rekao da osnovno i srednje obrazovanje odnosno osnivanje skola jesu u nadleznosti jedinice lokalne samouprave i rekao je da sve odredbe Kantonalnog zakona koje su usuprotnosti odredbama tog Zakona i to je prihvatio i Ustavni sud kao rjesenje prestao da vazi- Dakle, zakonski osnov da se ude u ovu reformu postoji. Zasto mislim da bi bilo dobro da Vlada ipak odluci, dakle u narednom koraku da se upusti i u ovaj proces. Dakle, osnivanje skola i cijela prica o osnovnom i srednjem obrazovanju je u svijetu, regionu, nasoj istoriji dakle do unazad zad­njih dvadeset godina i nesretnih okolnosti koje su doveli do ovakve organizacije drzave, nasa tra­dicija takoder za osnivanje skola bilo na lokalnoj zajednicama i hiljadu prakticnih razloga postoji zbog cega je to dobro. Naime, lokalne zajednice najbolje prepoznaju vlastite potrebe, pojedinosti, radi se o jednoj djelatnosti koja zaista predstavlja zadovoljavanje osnovnih potreba lokalnog sta- novnistva. To bi dalo priliku Kantonu, da umjesto da se bavi o popravkama krovova zgrada dakle, meni je zaista to bilo cudno kad sam vidio koliko mi imamo nekih odluka i u budzetu koliko ne­kakvih stavki kojima tu nije mjesto i koja zamagljuju sto kazu neka bitnija pitanja. Bilo bi puno bolje da Kanton radi ono sto mu pripada po Ustavu, to je da donosi standarde, da donosi principe da ureduje pravila, da kreira politike, da nadzire njihovo provodenje, i da vrsi nadzor nad svim tim. Ono sto je problem u masi djelatnosti tako i u obrazovanju kad imate istog osnivaca. Dakle Kanton osniva, a Kanton i vrsi nadzor. Tu nema, ne postoji pravi nadzor i masa problema koji se pojavljuju u skolstvu upravo nastaju iz tog dijela. Postoji prilika da rijesimo jos jedno pitanje, a to je sto se vrlo lako, a i postoje neki primjeri ja sam to govorio u jednom razgovoru i premijeru Ko- nakovicu, mi smo radili jednom u okviru jednog projekta, vjezbu sa Ministarstvom finansija Fede­racije upravo na primjer obrazovanje. Kako utvrditi jasne kriterije fmansiranja. Mi bismo ostvarili nesto oko cega uvijek postoji spor da li je neka skola ili opstina ostecena bez pravog obrazlozenja zasto sam nekom dao ovoliko novaca, nekom drugom manje ili vise. Postoji mogucnost da se izra­de vrlo jasni kriteriji, vrlo jasni standardi koji ce biti finansirani iz jednog ovog kantonalnog na­ravno fonda iz kojeg se i sada finansira obrazovanje, ali da se ostavi mogucnost tome lokalnim za­jednicama koje imaju i veca sredstva i vece mogucnosti i eventualno te standarde podizu i pobolj- savaju. Mislim da bi bilo zaista dobro, evo mislim da ce se u ovoj raspravi ukazati prilika da Vla­da pokusa da pokusa da nade snage da i ovo pitanje stavi sada u ovaj neki domen. Ja cu sada jedan kratki komentar na ove rasprave vezano za kriterije za izbor direktora izmedu ostalog staz, kad sam ja isao u skolu ne sjecam se da je iko mogao biti direktor a da nije imao Boga mi najmanje i dvadesetak godina radnog staza. Jer biti direktor jedne obrazovne ustanove, podrazumjeva jedno veliko iskustvo, veliko znanje. Prosvjetni rad je izuzetno bitan izuzetno vazan, a rukovoditi dru­gim prosvjetnim radnicima po meni zahtjeva mnogo iskustva, ne insistiram da je to, ali ne treba­mo pojefltinjavati ovo pitanje. Mislim da se radi o izuzetnoj bitnoj i odgovornoj funkciji za cijelo drustvo i da tu treba biti izuzetno ozbiljan. I samo jos jednu stvar, opet radi se o masi zakona, mi damo malo previse slobode da zakone nam pisu oni ljudi na koje se zakoni odnose. Evo vrlo krat­ko, tako da nam Zakone od geodeziji pise geodetska uprava, vidim Zakon o inspekcijama pise ins­pekcija, oni treba da budu bitni ucesnici u procesu jer znaju dobro problematiku, ali vrlo cesto su skloni da ne idu ka poboljsanjima jer su naucili na jedan sistem jedan metod rada. Mislim da Vla­da ne bi trebala da dozvoli da ulazimo cak i u fazu nacrta s alternativama. Vlada mora imati stav o ovim pitanjima, dakle Vlada mora imati vrlo cvrste stavove po pojedinim pitanjima. Hvala.

Predsjedateljica Babic Ana:

Hvala lijepo uvazeni zastupnice Sucur. Posto nema vise niko za raspravu zakljucujem raspravu i predlazem... Moze izvolite. Uvazeni... tri minute jeste... uvazeni zastupnik Maric izvolite.

Poslanik/zastupnik Maric Zvonko:Hvala predsjedavajuca. Da iskoristim jos ovu priliku u vrlo vaznom segmentu u obrazovanju i po- litret obrazovanja. Da je zaista srozan na najmanju razinu koja je moguca i iz prostog razloga tome posvetiti paznju na nacin da se kontroliraju i zaposlenici i da se tezi ka njihovom stalnom dozivotnom, cjelozivotnom obrazovanju jer drugacije ne moze. I mi smo svjedoci reci­mo da pogotovo u kulturi govora. Imamo strasne probleme u ovom parlamentu, vi mozete cuti da neko kaze kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kada je u pitanju Ministarstvo pravde, do­vodi se upit u ono sto je potpuno neupitno. Meni sustinski smeta zasto govoriti nesto sto je ne­upitno u pitanje. Ako ima hiljadu drugih jezicnih varijanti, kada se radi o Bosni i Hercegovini, kada govorimo o Bosni i Hercegovini kada je rijec o Bosni i Hercegovini imate toliko moguc­nosti jezickih, a mi dovodimo nesto u pitanje. Ili kaze na Vladi pa na Skupstini, pa sta ja znam, na temi a ne o temi, ili na sjednici Vlade, ili na sjednici Skupstine, osakacujemo govor. Ja sam imao priliku da testiram brojene novinare koji su dolazili iz manjeg BIH-a entiteta vjerujte mi da takvih problem nemaju, sto znaci da je ovdje zakazao sistem kontrole, sistem kontrole da ne govorimo o pogresnim izrazima i tako dalje. Dakle, kvalitet preopterecujemo dakle nastavnim programima, Ministre moram da kazem da preopterecujemo nastavnim programima nevaznim cinjenicama, nema selekcije, opterecuje se intelekt mladih ljudi nebitnim cinjenicama koje su potpuno nebitne i revelatne. Nikakav temelj nisu, al da se napravi svojevrsna selekcija i u tom smislu mozete formirati odredene strucne komisije koje ce raditi na tim pitanjima. A ne da se prije svega vode i racuna o interesi, privatni interesi nekih izdavaca ili autora, da se njihov udz- benik uvrsti u nastavni plan i program. Dakle, mogao bi govoriti jos puno toga, al biti ce vreme­na i nadam se kroz javnu raspravi i tako dalje da vam pomognemo kao Vladi kao resornom Mi­nistarstvu, da taj vas zakon, odnosno Prijedlog zakona bude sto kvalitetniji. Hvala vam predsje­davajuca.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala uvazeni zastupnice Maric. Zakljucujem raspravu, odnosno posto se vise niko ne javlja za raspravu... Uvazeni ministre vi zelite jos rijec. Izvolite.

Ministar Kazazovic Elvir:Hvala. Pokusat cu jako kratko samo kratko da prokomentarisem diskusiju uvazenih zastupnika. Apsolutno podrzavam niz prijedloga koji ste vec u ovoj kratkoj diskusiji iznijeli. Jako mi je dra­go da i sami mozete uvidjeti koliko se razlikuje vas stav po pitanju nekih odluka koje tretira ovaj Zakon, cak i unutar jedne politicke partije. Kad je u pitanju fond koji je uvazeni zastupnik Maric predlozio apsolutnom podrzavam da bi bila dobra praksa da se formira fond za nadarenu djece tj, ucenike koja pokazuju napredak u znanje u odnosu na ostale. Medutim, moram da ka- zem da zasada u budzetu Ministarstva za obrazovanje i nauku mlade postoji podrska svim koja putuju na takmicenja jer ona nije upitna, sad za sad imamo tu stavku u budzetu Kantona Saraje­vo. Moram da kazem uvazenom zastupniku Sucuru da ovi zakoni predvidaju donosenje kriterija o finansiranju. I mi radimo trenutno, komisija je formirana za standarde i normative i cim oni zavrse svoj dio posla nakon toga prelazimo na kriterij. Mi smo napravili presjek stanja i volio bi da zastupnici pogledaju to na web stranici Ministarstva za obrazovanje nauku i mlade Kantona Sarajevo gdje smo snimili kompletnu situaciju i u osnovnim i u srednjim skolama i sada i u jav­noj ustanovi djeca Sarajevo i vidjet cete nije anomalija koju mi pokusavamo da ovom zakon­skom regulativom uredimo. Jos da prokomentarisem da radimo na reviziji nastavnih programa formirali smo strucne aktive za sve nastavne predmete, oni su imali rok 30. maj, vec su dostavili reducirani plan programa za sve nastavne predmete, i sto se tice udzbenicke politike, bio je pri­jedlog da se na Federalnom nivou donose zakon, mi imamo sad veliki problem oko izdavanja udzbenika iz razloga sto Republika Srpska ima svoj Zavod koji je u nadleznosti drzave, a mi imamo preko dvadeset izdavackih kuca i konkurenciju izmedu Kantona i puno skuplju cijenu po jednom udzbeniku i mozda pogresnu politiku na federalnom nivou i pokusaj da oni ureduju to.

Cak su predlozili zakon na zadnjoj konferenciji ministara smo se dogovorili da ustvari Federaci­ja treba da dasamo smjernice, a da Kantoni donesu zakone i na taj nacin da se uzbenici mogu prenositi sa generacije na generaciju kao sto je to do sad bila praksa i da imamo piuio povoljnije cijene. Toliko. Hvala.

Predsjedateljica Babic Ana:

Hvala lijepo. Uvazeni ministre... Kazazovic, rijec je trazio uvazeni premijer. Izvolite.

Premijer Konakovic Elmedin:Ja bih par ovih politickih tema ovih ustavnih nadleznosti sa kojima cesto raspravljam s kolegom Sucurom i u 95% slucajeva se slazemo osim ovog kad je rijec o obrazovanju o kojem Ustav jas­no definise nadleznosti kantona i lokalnih zajednica i mislimo da su Zakonom o lokalnoj samo­upravi povrijedena prava Kantona. Dakle u koliko, a krenili smo vec, tu je Nenadic u pripremi Zakona o lokalnoj samoupravi, apsolutno postujemo i konstatujemo cinjenicu da su povrijedena- prava lokalnih samouprava, ispravljamo, izvrsavamo presude osim sto cemo se zaliti Ustavnom sudu kada dode vrijeme za obrazovanje. Plan nam je da se to dogovorimo sa lokalnim zajednica­ma ali tacno da ne citam clan Ustava, evo ga, ovdje sam sebi napravio screenshoot koji jasno kaze iskljuciva nadleznost za provodenje obrazovne politike je na nivou Kantona. Da li je to sto Zakon lokalne samouprave povlaci prava izrnedu narodnih propisa koji imaju tu snagu ili Ustav Kantona Sarajevo to je tema o kojoj cemo mi raspravljati. Jos nekoliko za nas bitnih cinjenica, dakle je ova intrigantna pitanja o kojima ste i vi danas razgovarali onako kako je Vlada razgova­rala. Mi smo zaista ispostovali struku. Imamo jasan stav da cesto konsultujemo struku i da pri­jedlozi dodu iz struke, oni nikad nisi formalizirani da mi ne mijenjamo ono sto mislimo da bi trebalo drugacije i to cesto uradimo. Dobili ste danas dva materijalapo pitanju recimo mandata direktora suprotno su predlozena. U jednom je ograniceno u drugom nije sad cete raspravljati o srednjem obrazovanju. Ja tu mislim da imamo veci problem. Sokantna cinjenica jest i iz nje tre­bamo razmisljat o osnovnom obrazovanju, prosjek ocjena u osnovnim skolama u Kantonu Sara­jevo je 4,6. Skandalozno i nigdje vise nije tako. Po mom misljenju proizilazi iz cinjenice da u skolskom odboru od 7 clanova do 8, 3 roditelja i 2 uposlenika su Ijudi koji vode politiku obrazo­vanja u kantonu. Mi smo citaci imenovanja. Flasa mi treba vode kad citam o imenovanju skol- skih odbora i imenovanju direktora, ne mozemo utjecat ni jedan promil i mislim da smo podlegli neopravdanom pritisku civilnog drustva i CCI-u koji nas je tada ovdje lobirao sve da oslobodi­mo taj demokratski proces, dobili smo ovo sto danas imamo na stolu. Sa 4,6 sva djeca odlicna, a znanje nije ni blizu te ocjene. Veliku razliku medu skolama u kojima djeca iz jedne skole u Kan­tonu iz druge nemaju istu peticu. Ni blizu nije vrijedna ta petica. To su po mom misljenju nasi najveci problemi. Pustili smo prijedloge, mi kao Vlada razgovarali prije svega okvirni zakon to kaze, trazi se paritet po okvirnom zakonu clanova skolskog odbora bi trebalo biti 4, dakle mi za­govaramo 4 clana paran broj, a da Ministarstvo ima tu zlatnu ruku ako je 2 2 i da odnosi odluku i da odgovara i za imenovanja i da uvedemo kontrolu na taj nacin smjene jer su zastupnici tu u pravu. Dakle, nama treba mogucnost brze smjene loseg direktora. Ako je neko, ljudi dobar di­rektor, danas kad je tesko naci dobrog direktora dobro trebamo razmisliti da li cemo tu ograniciti mandat. I to mi naravno ocekujemo iz javne rasprave, cak i moj stav evo ja ako budem imao kontra sebe vecinu na Vladi drugacije, naravno bit ce kako vecina kaze, ali mi ovdje imamo veci problem nemogucnosti smjene ni u te 4 godine, da mu je mandat samo te 4 godine za 6 mjeseci los direktor napravit ce strasnu stetu. Ne treba mu ni mandat, ni drugi mandat, nama treba mo- gucnost da ga mijenjamo, nemamo je zato sto smo podlegli pritisku civilnog drustva i danas imamo takvu situaciju. Ako uvedemo tu vrstu monitoringa mogucnost da se brzo zamjeni neko za kog je vidljivo da lose radi, nama onda u sustini duzina trajanja tog mandata nije ni toliko bit­na. Ovdje se jos postavljaju teme, teze, pitanja politickog ucesca direktora u organima Skupsti­ne, Vijecima i tu opet dolazimo u drugo pitanje. Ako su vam to Ijudi koji vode odgojno obrazo­vani proces, zasto onda ne bi mogli ucestvovati u radu Pariamenta kad mi svi ostali mozemo i sportisti i doktori i profesori svi kojima zakon daje pravo da tu praviti neku vrstu diskriminacije. To su pitanja koja su mogu reci slobodno vise neke politicke prirode nego sustinske, a ove cemo

dakle strucne mi saslusati javnu raspravu i nakraju donijeti odluku. Dakle, ima istinaje puno va- sih primjedbi, mjesta, mi ne kontrolisemo u trenutku. Imamo neku komisiju koliki je utjecaj sin­dikata u komisiji za tehnoloski visak. Da li je to realna snaga, da li je to realna snaga sto mogu sindikati i roditelji pa onda se ti ljudi naravno kao roditelji udu i u Vijeca roditelja pa sve su to nama trenutno na terenu stvari u kojima mi ovdje citamo vijesti. Dakle trebamo preuzeti, apelu- jem molim vas i u ovoj raspravi o tome povedete racuna da konsultujete siru drustvenu zajedni­cu da ta rjesenja nademo za efikasan model da to ne smatramo politizacijom obrazovanja, ja mislim da nije i da na taj nacin rijesimo ova sustinska pitanja, onda pojacamo kontrolu rada u skolama i dobijemo realnu ocjenu djece koja kasnije kasnije prave problem u srednjim, prave nam problem na birou i niz drugih problema. Kolega Sucur se javio, ja cu ostati da prokomenta­risem.

Predsjedateljica Babic Ana:Hvala uvazeni ministre. Replika gospodin Sucur.

Poslanik/zastupnik Sucur Slavisa:Kratko, a mislim da je bitno. Po Vasem tumacenju ustavnih nadleznosti ne bi ni privatnici mogli osnivati skole ako iskljuciva nadleznost Kantona podrazumijeva da oni jedini mogu osnivati skole. Dakle, Ustavni sud Federacije prihvatio nekad davno kad smo radili Zakon o principima lokalne samouprave, Venecijanska komisija izmedu ostalog je rekla da citav Ustav Federacije kada se govori o nadleznostima da se radi o zakonodavnim nadleznostima, ni posto po obavlja­nju, poslovno obavljanju odredene djelatnosti. I upravo to je ono za sto se ja zalazem da Kanton zaista donosi zakone, da kreira politiku, a da dozvoli opstinama da budu osnivaci skola i da pro­vode politiku. To je, mislim da smo se razumjeli.

Premijer Konakovic Elmedin:Sad se potpuno razumijemo i slazemo se. Ovdje kaze tacno clan 4. Ustava Federacije alineja b) utvrdivanje obrazovne politike ukljucujuci donosenje propisa o obrazovanju i o osiguranju obra­zovanja. Mi se mozemo dogovoriti da sve radi lokalna zajednica, da sve rade privatnici, ali ov­dje iz ovog Doma kako se dogovorimo, a ne presudom suda. To je ono sto sam ja shvatao dru­gacije... jer ste rekli na pocetku cini mi se ne znam cak mi se i ucinilo, izvinjavam se ako grije- sim da dvojite dal smo trebali u donosenju propisa, a ja tvrdim da jesmo i ovim propisom moze- mo se dogovoriti vas 18, 19, 35 da to kazemo lokalna zajednica pozicija vec od sad. Nemamo nista protiv.

Poslanik/zastupnik Sucur Slavisa:To je bila moja inicijativa da iskoristim priliku za jos...Premijer Konakovic Elmedin:Onda se u svemu slazemo kolega Sucur kad je rijec o ustavnim reformama. Hvala vam.Predsjedateljica Babic Ana:Hvala lijepo. Replika uvazeni zastupnice Comor.Poslanik/zastupnik Comor Eldar:Nije replika, vec komentar.Predsjedateljica Babic Ana:Ne mozete komentarisat, samo replika.Poslanik/zastupnik Comor Eldar:Replika, hvala predsjedavajuea. Vezano za udzbenicku politiku za mene je nakaradno donositi udzbenike i na nivoima Kantona. Ali i to nekako mogu prihvatiti. Ali kad imate dvije opcine jedna do druge u Kantonu Sarajevo pa imate jedan bosanskog jezika po kome nastavnik radi u jednoj opcini u jednoj skoli, u susjednoj opcini imate drugog nastavnika, drugi udzbenik nas­tavne jedinice, autori razlicito obraduju, nivo znanja pruzeno uceniku je razlicito, to je za mene nonsens, nakaradno, pogresno i tako dalje. Makar na nivou Kantona dajte da propisemo da udz- benici za predmete budu isti, a ne da vidimo i gledamo koji je autor jaci koji ima bolji lobij i tako dalje, koja izdavacka kuca ima vise sredstava, para i tako dalje. Hvala.

Predsjedateljica Babić Ana:

Hvala lijepa uvaženi zastupniče Čomor. Posto smo zakljucili raspravu, predlazem da Skup-

stina po Nacrtu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju donese sljedece Zakljucke:

7. Utvrduje se Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.

8. Javna rasprava odrzace se u kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave,

naucnim i strucnim ustanovama i trajace 30 dana.

9. Primjedbe, prijedlozi, sugestije zastupnika i misljenja radnih tijela Skupstine dos­

tavljaju se Vladi Kantona Sarajevo koja organizuje i provodi javnu raspravu.

10. Vlada Kantona Sarajevo je duzna da nakon provedene javne rasprave podnese

Skupstini izvjestaj o rezuitatima javne rasprave koji sadrzi primjedbe, prijedloge i

misljenja, kao i da da obrazlozenje razloga zbog kojih pojedine primjedbe, prijedlo­

zi i misljenja nisu prihvaceni u pripremi Prijedloga zakona o osnovnom odgoju i

obrazovanju.

SADA VAS MOLIM DA PRISTUPIMO IZJASNJAVANJU O PREDLOZENIMZAKLJUČCIMA.TKO JE ZA? PROTIV? SUZDRZAN? HVALA LIJEPO.

ZA JE GLASALO 31 ZASTUPNIK, PROTIV NISTA I SUZDRZANO NISTA.

KONSTATUJEM DA JE SKUPSTINA DONIJELA OVU ODLUKU.

Stav Ministarstva:Izvod iz Stenograma sa 16. radne sjednice Skupštine Kantona Sarajevo predstavlja raspravu o različitim rješenjima datim u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakonu o srednjem obrazovanju (broj članova školskog odbora, uvjeti za imenovanje direktora i pitanje ograničenja mandata direktora) što su pitanja oko kojih Radna grupa nije uspjela usuglasiti stavove pojedinih članova i predložiti jedinstveno rješenje. Pitanje prenosa osnivačkih prava osnovnih škola na općine, će se rješavati po donošenju zakona o principima lokalne samouprave. Osnivanje Fonda za finansiranje takmičara i nadarenih učenika nije materija ovog zakona. U tom smislu je predložen model prepoznavanja takvih učenika, izrada posebnih programa i druge mogućnosti koje se u postojećem finansijskom okviru mogu ostvariti. Takva rješenja ne predstavljaju smetnju za eventualno osnivanje fondova ako se za to steknu uvjeti.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

19. Profesori i nastavnici sarajevskih školaMolimo Vas da najozbiljnije razmislite o smanjenju mandata direktorima skola na jedan sto je u interesu i skole i nastavnika i cjelokupnog obrazovanja. Poistovjecivanje sa funkcijom te ophodenje prema skoli, profesorima i nastavi kao svojoj privatnoj svojini i osoblju ne vodi nicemu pozitivnom nego je, naprotiv, dovelo do usijanja u odnosima medu uposlenicima u pojedinim skolama sto bi uskoro moglo izazvati reakcije sramotne i za skolu i obrazovanje u cjelosti. Isto tako smatramo da bi se hitno morali ograniciti mandati i pomocnicima direktora

koji su ponekad gori nego i sami direktori. Dozivotni mandati direktorima ili pomocnicima direktora jednako su zlo. Isto tako Vas molimo da razmislite i o mogucnosti biranja direktora skola glasanjem kolektiva jer samtramo da je to i najpravedniji nacin izbora, a i sami cete imati jasniju sliku stanja u skolama kao i sliku ljudi koji se kandiduju za tu funkciju. Podsjecamo da su nastavnici i profesori skolovani, razboriti ljudi koji ce znati izabrati sposobnijeg i boljeg i da tu cinjenicu ne treba ni zanemariti ni podcijeniti. U interesu kvalitete nastave koje nece biti ako se nastavi razvijati ovako nezdrava atmosfera u kolektivima zbog interesa direktora i njihovih privatnih razmirica koje ispoljavaju kroz posao kao da na to imaju puno pravo, molimo Vas jos jednom da razmislite o predlozenom. S osobitim postovanjem! Profesori i nastavnici sarajevskih skola!

Stav Ministarstva:Ove primjedbe se mogu podvesti pod zahtjev za ograničenje mandata na jedan mandat direktoru škole, ograničenje mandata pomoćniku direktora i na izbor direktora od strane kolektiva. Broj mandata direktora osnvne škole u Nacrtu zakona nije ograničen, to će pitanje riješiti Skupština Kantona Sarajevo. Mandat pomoćnika direktora je ograničen u članu 101. ovoga zakona, a izbor direktora od strane uposlenih je riješen jer su uposlenici članovi školskog odbora.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

20. Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju SarajevoU clanu 64. Nacrta zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju potrebno je izmijeniti stav3. tako da glasi: „u slucaju da ucenik ima vecih problema u kretanju, opcine osiguravaju prijevoz neovisno o udaljenosti izmedu mjesta stanovanja ucenika i skoie".U istom clanu iza stava 2. potrebno je dodati novi stav koji glasi:„ucenici koji pohadaju centre i nemaju posebno organizovan prijevoz za ucenike, osnivac u saradnji sa opcinom osigurava prijevoz i za pratioca".

ObrazlozenjeU Nacrtu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u clanu 64. -Prijevoz ucenika, nije jasno regulisano da li za ucenike koji pohadaju centre troskove prijevoza snosi opcina na cijem se podrucju nalazi skola ili su to „opcine" kako je navedeno u stavu 3. ovog clana. Da li se misli na opcine na kojima ucenika ima prebivaliste?Regulativa na navedeni nacin upucuje da za ucenike centara, bez obzira na mjesto prebivalista, troskove snosi opcina na podrucju gdje se nalazi skola. Takode je nejasno da li opcine „ mogu osigurati prijevoz" (stav 3. ovog clana) ili osiguravaju prijevoz u navedenim slucajevima.Pored ostalog potrebno je regulisati pravo pratilaca ucenika koji pohadaju centre, jer je ono ima isti znacaj kao pravo na prijevoz za ucenike.

Stav Ministarstva:Primjedba je prihvaćena i ugrađena u tekst ovog zakona.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

21. Javna ustanova muzička i baletska škola “Novo Sarajevo” SarajevoPostovani, dostavljamo Vam prijedloge, sugestije i misljenja na Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.U okviru clana 58. stav 5. mora biti propisana mogucnost vanrednog polaganja razrednih ispita na identican nacin kako to propisuje vazeci Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju u zadnjem stavu clana 3. „Osnovne muzicke i osnovne boletske skole mogu orgoniziroti razredne ispite zo odrosle, kao i zo mlode ucenike koji zele vonredno zavrsiti odgovorajuce razrede, odnosno osnovnu muzicku ili osnovnu baletsku skolu."

JU Osnovna muzicka i baletska skola „Novo Sarajevo" organizira polaganje razrednih ispita u junskom, augustovskom i januarskom roku, te na taj nacin omogucuje djeci vanredno muzicko obrazovanje, a obzirom da smo jedina skola koja u sirem podrucju organizuje ovu vrstu ispita postali smo i regionalni centarza vanredno muzicko obrazovanje.Vanredno muzicko obrazovanje je skoro jednako vrijedno kao i redovno, posebno u situaciji izrazenog devijantnog ponasanja medu mladom populacijom.

Stav Ministarstva:Primjedba je prihvaćena.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

22. Udruženje za zaštitu žena i djece “Terra”Skupstina Kantona Sarajevo, na 16. radnoj sjednici odrzanoj dana 01.06.2016. godine,

utvrdila je Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i donijela Zakljucak da se o Nacrtu zakona provede javna rasprava. S tim u vezi, dostavljamo Vam sljedece primjedbe:

U Nacrtu zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u clanu 54. potrebno je iza stava (7) dodati novi stav (8) kojim bi se djetetu, koje nema prebivaliste na podrucju neke od opcina sa teritorija Kantona Sarajevo odnosno koje ima prebivaliste na nekoj od opcina na cijelom podrucju BiH, omogucio upis u skolu kao javnu ustanovu na podrucju Kantona Sarajevo, pod uslovom da skola ispunjava uslove propisane Standardima i normativima i da odobrenje izda ministar za obrazovanje.

Shodno navedenom novi stav (8) bi glasio:(8) „Na osnovu odobrenja ministra u skolu kao javnu ustanovu se moze upisati i dijete koje

ima prebivaliste na podrucju druge opcine na teritoriji Kantona Sarajevo odnosno na teritoriji Bosne i Hercegovine, ukoliko skola ispunjava uslove propisane Standardima i normativima".

Obrazlozenje:Evropskom konvencijom za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda garantovana su prava

djeteta, izmedu ostalog, na skolovanje, te smatramo da ovako definisanim stavom u ovom propisu daje se maksimalna fleksibilnost i mogucnost za skolovanje djece u raznim zivotnim situacijama. Na ovaj nacin bi se sprijecila diskriminacija i ispostovaia citirana Evropska konvencija, koja je i prema Ustavu Bosne i Hercegovine nadredena svim propisima u Bosni i Hercegovini (pa i Ustavu BiH i ustavima entiteta) i ima direktnu primjenu.

Stav Ministarstva:Primjedba je nepotrebna, jer je već sadržana u ovom zakonu.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

23. Skupština Kantona Sarajevo,Clanovi Komisije za obrazovanje i nauku Skupstine Kantona Sarajevo je na sjednici odrzanoj 23.06.2016.godine su se jednoglasno slozili da upute:

1. PRIMJEDBE NA NACRT ZAKONA O OSNOVNOM OBRAZOVANJU I ODGOJU

Clan 23.

Stav 2. se brise i dodaje: Zajednicu cine direktor skole ili osoba koju direktor ovlasti.Obrazlozenje: po dva clana iz svake skole cini jedno glomazno i prema tome neucinkovito tijelo koje tesko moze donositi kvalitetne i ucinkovite odluke i prijedloge.

Clan 29.

Dodati stav 8: Skola je obavezna organizovati produzeni boravak za ucenike, ukoliko postoje pros- tome mogucnosti.

Clan 54.Stav 5. Potpuno da se brise jer zasto da skola obavjestava drugu skolu da je sa njihovog podrucja upisano dijete ako roditelji imaju pravo na to.

Clan 94.Stav. 2. Mijenja se i glasi:(2) Skolski odbor skole kao javne ustanove broji pet clanova i to : dva predstavnika Ministarstva koje u pravilu predlaze lokalna zajednica, jedan predstavnik roditelja ucenika i dva predstavnika radnika skole.

Clan 95.Dodati novi stav: Ministar pokrece odgovornost u skladu sa zakonskim propisima protiv clanova skolskog odobrava za odluke koje nisu u skladu sa zakonom.

Clan 96.Dodati novi stav (12) koji glasi:(12) Ministar donosi Pravilnik o nacinu i kriterijima izbora, imenovanja, razrjesenja i ocjene rada direktora.

Clan 118.Dodati novi red Stav (1) ab) koji glasi :

(1)(ab) o nacinu i kriterijima izbora, imenovanja, razrjesenja i ocjene rada direktora.

Stav Ministarstva:Primjedba na član 23. se ne prihvata jer je to bilo ranije rješenje koje se nije pokazalo efikasnim. Član 29. obaveza školi se ne može propisati za produženi boravak ukoliko ne postoje pored prostornih i ostali uvjeti za nesmetan rad. Primjedba na član 54. se ne prihvata jer kada se učenik upiše u "privatnu" osnovnu školu a nalazi se na spisku školskih obveznika, ne postoji drugi mehanizam da se utvrdi da je obaveza roditelja ispunjena. Primjedba na član 94. odnosno član 93. nije prihvaćena, jer će broj članova i strukturu školskog odbora u osnovnoj školi utvrditi Skupština Kantona Sarajevo između brojnih prijedloga od 3 člana do 9 članova koju mogućnost daje Zakon o ustanovama. Primjedba na član 95. odnosno 94. ne prihvata se, jer pitanje odgovornosti članova može pokrenuti svako zainteresirano lice uključujući i ministra. Primjedba na član 96. odnosno 95. se ne prihvat, jer je djelimično sadržana u ovom članu, a djelimično je materija propisa kojim se reguliše ocjenjivanje radnika. Primjedba na član 118. odnosno 119. se ne prihvata, jer je djelimično sadržana u ovom članu (usklađivanje Pravilnika o izboru i imenovanju i razrješenju direktora, kao i ocjene rada direktora koja je predmet drugog pravilnika).

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

24. Ustanova Osnovna škola “EL-MANAR”Osnovna skola „El-Manar" dostavlja Vam primjedbe, prijedloge i misljenja na Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i to:

(3)Treba tacno precizirati u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju koji dijelovi zakona se odnose iskljucivo na privatne osnovne Skole i to da se ostali dio Zakona odnosi na sve skole u Kantonu Sarajevo. Sve ovo zbog Sesto razli6itih tumačenja Zakona.

(4) U clanu 36. dodati sljedece: „ U skolama ciji osnivac nije Kanton ostavlja se mogucnost realizacije dodatnog broja casova u skladu sa clanom 24. stav (6) i koncepcijom rada skole.(5) Clan 94. stav (9): Da li se odnosi i na privatne ustanove?(6) Clan 96. stav (8) dodati:" Direktor privatne skole imenuje se na period od 4 godine s mogucnoscu izbora broja mandata u skladu sa odlukom osnivaca.(7) Clan 98. stav (2) za privatne ustanove sve do rijeci: mandata.(8) Clan 110. uvrstiti finansiranje privatnih ustanova u stav: (e); (i); (j); (1); (o); (p) i (r).

Molimo nadlezne institucije da uzmu u razmatranje gore navedeno, te uvrste u Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo.

Stav Ministarstva:Primjedba na član 36. se ne prihvata, jer je realizacija časova vezana za opterećenje učenika, a ne za koncepciju rada škole.Primjedba na član 94. nije primjedba već pitanje.Primjedba na član 96., odnosno na član 95., tiče se broja mandata direktora koji nije ograničen, a sadržana je u ovom zakonu.Primjedba na član 98. nije pronađen tekst na koji se odnosi u ovom zakonu.Primjedba na član 110., odnosno 109. je neprihvatljiva, jer je osnivač obavezan finansirati propisane obaveze škole, a privatna škola može sticati prihode donacijama pravnih i fizičkih lica što u konačnici podrazumjeva i Kanton Sarajevo, kao pravno lice.

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

25. Prijedlozi ne potpisaniDodaje se novi clan 26.a koji glasi:

«(1) Škola moze organizovati rad odjeljenja osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona po posebnim pedagoskim nacelima (Waldorf/Steiner, Montessori, itd.), uz prethodnu saglasnost ministarstva.(1) Odjeljenja iz stava (1) ovog clana radit ce po posebnim nastavnim planovima i programima i po­sebnim pedagoskim standardima i normativima skolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i ucila propisanim od strane odgovarajucih medunarodnih udruzenja skola koje rade po takvim peda- goskim nacelima.(2) Prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe, kao i standarde i normative iz stava (2) ovog clana daje ministar.(3) Ministarstvo ce obezbijediti potrebna finansijska sredstva za edukaciju nastavnika koji ce izvodi­ti nastavu u odjeljenjima iz stava (1) ovog clana po posebnim pedagoskim nacelima, te sredstva za izvodenje nastave u skladu sa ovim nacelima. Finansijska sredstva za ove potrebe moze obezbijedi­ti, djelimicno ili u cjelini, i odgovarajuce medunarodno udruzenje skola koje rade po takvim peda- goskim nacelima, uz saglasnost ministarstva.(4) Ministarstvo prati provodenje novog nastavnog plana i programa iz stava (2) ovog clana kontinu­irano tokom skolovanja prve generacije ucenika po takvom planu i programu, uz aktivnu saradnju sa mjerodavnim medunarodnim institucijama.(5) Godisnji program rada skole iz clana 27. sadrzi i program rada odjeljenja iz stava (1) ovog clana.(6) Ucenici koji pohadaju nastavu u odjeljenjima iz stava (1) ovog clana na kraju zavrsnog razreda polazu eksternu maturu prilagodenu nastavnim planovima i programima iz stava (2) ovog clana.(7) Odjeljenje iz stava (1) ovog clana upisuje se u poseban registar koji vodi ministarstvo. Ministar­stvo moze donijeti poseban propis kojim se detaljnije regulise osnivanje i rad ovih odjeljenja.

Obrazlozenje

Imajuci u vidu domete savremenog razvoja osnovnog obrazovanja u demokratskim drustvima, uoc- ljivo je da osnovne skole treba da omoguce obrazovanje djece u skladu sa razlicitim pedagoskim nacinima rada, koje predstavljaju alternativu standardnim programima i nacinu rada skole. Ti dru- gaciji pedagoski nacini rada sadrze posebne nastavne planove i programe, posjeduju posebne peda- goske standarde i normative skolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i ucila. Uvodenje i or­ganizacija novih obrazovnih metoda u radu skola u osnovnom obrazovanju ujedno imaju za cilj i stvaranje pedagoskog pluralizma kao jednog od neophodnih uslova za kreiranje demokratskog plu­ralizma.Izmjena Zakona o osnovnom obrazovanju upravo je nuzan preduslov za mogucnost uvodenja odje­ljenja u osnovne skole po posebnim pedagoskim nacelima.

Iza clana 26. Zakona dodaje se novi clan 26.a koji predvida mogucnost da se u osnovnoj skoli orga­nizuje odjeljenje osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona po posebnim pedagoskim na­celima, koja ce raditi po posebnim nastavnim planovima i programima i posebnim pedagoskim standardima i normativima skolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i ucila propisanim od strane relevantnih medunarodnih udruzenja skola.

Predlozena izmjena Zakona, dakle, ima za cilj kreiranje pedagoskog pluralizma jacanjem javnog skolskog sistema, s obzirom da se odjeljenje po posebnim pedagoskim nacelima organizuje isklju­civo uz prethodnu saglasnost na nastavne planove i programe i kontrolu koju vrsi nadlezno Minis­tarstvo, putem planiranja finansijskih sredstava i pracenja nastavnog programa i rada skolovanja. Mogucnost donosenja posebnog propisa kojim se detaljnije regulise osnivanje i rad ovih odjeljenja dodatna je mogucnost jacanja efektivne kontrole koju Ministarstvo vrsi nad radom tih odjeljenja.

Stav Ministarstva:Prijedlog nije prihvaćen jer je mogućnost za realizaciju ovog programa data u članu 28. (eksperimentalni program), a u vezi sa članom 24 (nastavni planovi i programi).

Stav Vlade Kantona Sarajevo:Prihvata se stav Ministarstva.

26. “EDUS” “EDUKACIJA ZA SVE”.X

POGLAVLJE X - UCENICI S TESKOCAMA U RAZVOJU (U DALJEM TEKSTU UCENICI S TESKOCAMA) sa svim pripadajucim clanovima 66-71: se brise i glasi:X- UCENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA-UCENICI S TESKOCAMA U RAZVOJU INADARENI UCENICI

Clan 66(Principi obrazovanja ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

(8) Inkluzivno obrazovanje - podrazumijeva individualni pristup i prilagodavanje obrazovnog sistema potrebama i mogucnostima ucenika, a u svrhu postizanja njegovog puno intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, fizickog i akademskog potencijala.

(9) Inkluzivno obrazovanje se sprovodi u redovnim skolama i/ili odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima (u daljem tekstu centrima), u skladu sa potrebama pojedinacnog ucenika.

(lO)Inkluzivno obrazovanje se ne mora sprovoditi iskljucivo u redovnoj skoli ili u centru, vec, prema potrebama ucenika, moze biti i kombinovano. Ucenik treba da pocne sa obrazovanjem u redovnoj skoli, da se po potrebi obrazuje u centru s ciljem povratka u redovnu skolu, kad god je to moguce.

Clan 67(Nastavni plan i program za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju ucenika s teskocama i nadarenih

ucenika)

(1) U osnovnim skolama i centrima se realizira nastavni plan i program za odgoj i obrazovanje uz pomoc individualnog obrazovnog plana (IOP).

Clan 68(Pravo na individualni obrazovni plan)

(1) Pravo na individualni obrazovni plan (skr. IOP) i podrsku ostvaruje ucenik kod kojeg se utvrdi potreba za dodatnom podrskom u obrazovanju i odgoju, bilo da se radi o talentovanom djetetu ili zbog teskoca u pristupanju, ukljucivanju, ucestvovanju ili napredovanju u obrazovno- odgojnom radu i kad te teskoce uticu na ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave . Indikatori za posebne odgojno- obrazovne potrebe:

(1) Nadareni ucenici(2) Specificne poteskoce u ucenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija...)

(3)Poteskoce u jeziku i govoru (mucanje, ostecena artikulacija, ostecenjajezika i glasa...)

(4)Intelektualne poteskoce (intelektualno funkcionisanje i adaptivna ponasanja)(5)Emocionalne poteskoce i problemi u ponasanju (ADHD, poremecaj paznje, selektivni mutizam, poremecaji u ishrani, anksioznost, depresija, samopouzdanje,

socijalna povucenost, (auto)agresivnost...)(6) Autizam(7) Tjelesna ostecenja (ortopedska i neuromotorna ostecenja)(8) Ostecenje sluha(9) Ostecenje vida(10) Traumatske povrede mozga(11) Visestruka onesposobljenja

Hronicne zdravstvene poteskoce (astma, dijabetes, rak, sida, alergije, fetalni alkoholni sindrom, hronicna oboljenja, epilepsija,...)

Clan 69.(Individualni obrazovni plan)

Individualni obrazovni plan ( u daljem tekstu IOP) je pisani dokument pripremljen za tacno odredenog ucenika koji precizira ciljeve koje ucenik treba postici tokom postavljenog razdoblja pomocu strategija poducavanja, resursa i podrske neophodnih za ostvarenje tih ciljeva.

(1) lOP se izraduje i realizuje u redovnim skolama i centrima, kroz razlicite nivoe podrske prema odgojno-obrazovnim potrebama ucenika, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju, koji donosi ministar.

(2) Ucenicima s teskocama koji su zavrsili razred po IOP-u, skola izdaje odgovaraju ce dokumente u skladu s pravilnikom iz clana 70. ovog Zakona,te Pravilnikom o pracenju, vrednovanju i ocjenjivanju ucenika osnovnih i srednjih skola Kantona, koji donosi ministar.

Clan 70(Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

(1)Odgoj i obrazovanje ucenika i mladih s posebnim odgojno-obrazovnim potrebania je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema, te se organizira i provodi u skladu s ovim Zakonom.

(4) Kada ucitelj ili nastavnik u konsultaciji sa roditeljem/starateljem , u postupku pracenja napredovanja i ponasanja ucenika, utvrdi da ucenik ne ostvaruje ocekivane ciljeve obrazovanja i odgoja ili ih daleko nadmasuje, duzan je o tome obavijestiti strucni tim skole i zapoceti proces izrade IOP-a.(5) Izrada IOP-a se vrsi prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju, koji donosi ministar. Realizacija IOP-a se vrsi u redovnim skolaina i odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima (u daljem tekstu centri). Prostor, oprema i nastavna sredstva u skolama i centrima moraju biti prilagodeni ucenicima sateskocama, u skladu sa individualno-obrazovnim programom i inkluzivnoj nastavi.

(6) Mogucnost prelaska ucenika iz centra u redovnu skolu, i iz redovne skole u centar odreduje se na osnovu zahtjeva skole i/ili roditelja prema centru ili obmuto. Zahtjev mora biti zasnovan i potkrijepljen evaluacijom odgovarajuceg IOP-a, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

Clan 71(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni rad s ucenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

u redovnini skolama)

(1) Odgojno-obrazovni rad s ucenicima s teskocama se realizira, kad je to moguce, u redovnim osnovnim skolama, kroz provodenje IOP-a prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju i na osnovu gore navedenih principa obrazovanja djece sa teskocama

(2) Izrada IOP-a se vrsi na posebnim obrascima propisanim Pravilnikom.

(3) Sprovodenje IOP-a u redovnim skolama (IOP1 i IOP2), zavisno od nivoa podrske, vrsi strucni tim skole samostalno ili u saradnji sa strucnim timom iz centra, uz mogucu podrsku asistenata, koju odreduje ministarstvo na zahtjev skole, u skladu s pedagoskim Standardima i normativima.

(4) Proces obuke i akreditacije strucnih timova je deftnisan posebnim Pravilnikom koje donosi ministar.

(5) Skole koje obrazuju ucenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi structie podrske te asistivne tehnologije

ucenicima s teskocania.

(6) Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene IOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP-a unutar skole, vrsi se i eksterni, od strane ministarstva, a prema Pravilniku.

Clan 72(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni centri)

(1)Osnovni odgoj i obrazovanje za ucenike s teskocama se moze odvijati i u Centrima.

Centar ima status pravnog lica u cijoj se djelatnosti, osim osnovnog odgoja i obrazovanja,

realiziraju i programi sljedecih nivoa odgoja i obrazovanja: rana intervencija, predskolski odgoj i

obra/ovanje, radno osposobljavanje.

(i)Centri koji obrazuju ucenike s teskocama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi produzenog strucnog tretmana i skolsko okruzenje prilagodilo fizickim potrebama ucenika.

(2)U centrima se realizira nastavni plan i program za devetogodisnju osnovnu skolu uz primjenu individualnog obrazovnog plana, ukoliko to nije moguce u redovnim skolama, a prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

(3)Centri su duzni primjenjivati iskljucivo naucno dokazane metodologije u radu sa ucenicima sa teskocama, uz primjenu validiranih instrumenata za procjenu njihovog stanja i razvoja i izradu IOP-

(4) Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene lOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP-a unutar centra, vrsi se i eksterni, od strane ministarstva, prema Pravilniku.

(5) Ukoliko su rezultati interne i eksterne evaluacije IOP-a u centru zadovoljavajuci, ucenik se upucuje u redovnu skolu gdje bi nastavu trebalo pohadati u potpunosti ili djelimicno u kombinaciji sa centrom, u skladu sa njegovim potrebama i mogucnostima.

(6) Centri se obavezuju na stalnu doedukaciju strucnog kadra u svrhu pracenja najboljih svjetskih praksi u oblasti obrazovanja djece sa poteskocama, te nadlezni za edukaciju ucenika, roditelja, asistenata i nastavnika u redovnim skolama koje pohadaju ucenici s teskocama.

Clan 73 (Upis učenika s teskocama )

(1) Upis ucenika s teskocama u redovne osnovne skole i centre vrsi strucni tim tih ustanova shodno Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo i na osnovu Pravilnika o inkluzivnom obrazovanju.

(2) Predsjednika i clanove strucne komisije te njihove zamjenike (u daljnjem tekstu: clanovi), za svaku skolu ili centar, na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor na vremenski period od dvije godine.

(3) Komisija je duzna, koristenjem validiranih mjernih instrumenata, informacija od roditelja/staratelja, uvidom u eventualnu medicinsku i svu ostalu pratecu dokumentaciju, da izvrsi procjenu nivoa funkcionisanja i odgojno- obrazovnih potreba ucenika sa teskocama i utvrduju vrstu dodatne podrske kroz izradu IOP-a. U slucaju potrebe strucna komisija moze zatraziti nalaz i misljenje strucnjaka drugih specijalnosti.

(4) Clanovi strucne komisije obavljaju poslove iz prethodnog stava u sklopu redovnih sedmicnih radnih obaveza. Opservacija traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati i duze. U skladu sa najboljim interesima ucenika, opservacija ne smije trajati duze od pet radnih dana.

(5) Upis u redovne skole i centre se vrsi po planiranim upisnim rokovima, a prelazak iz skole u centre i obrnuto vrsi se na osnovu stava (4) clana 70 (Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama).

(6) Ako u toku skolovanja kod ucenika nastupe okolnosti koje prema Pravilniku zahtijevaju da maticna skola uputi ucenika na procjenu nivoa funkcionisanja i odgojno-obrazovnih potreba ucenika u centar, opservacija se zakazuje u roku od maksimalno 30 dana od dana prijema zahtjeva i traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati maksimalno pet dana. Strucni tim centra, nakon procjene ucenika, donosi preporuku koji je nivo podrske potreban uceniku za nastavak odgojno- obrazovnog procesa u najboljem interesu ucenika i uz saglasnost roditelj a/staratelj a.

Clan 74Ljetne skole i kanipovi za ucenike sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

(i)Kako bi se sprijecila regresija kod ucenika s teskocama, te potspjesio kontinuitet razvoja nadarenih ucenika, u toku Ijetnog raspusta centri i skole organizuju Ijetne skole i kampove za te ucenike.

(2) Ljetne skole i kampovi organizuju se svakog ljetnog raspusta, prema broju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a po principu rotacije skola.

(3) Skole i centri koji organiziraju ljetnu skolu ili kamp, u toj skolskoj godini imaju pravo na dodatna budzetska sredstva, zavisno od planiranog broja ucenika- polaznika ljetne skole ili kampa.

VIII

Clan 51 - Samovrednovanje se brise.

Clan 52 - Vanjsko vrednovanje

Stav (3) - Skole su obavezne koristiti sve pokazatelje uspjesnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapredivanja kvaliteta rada skole

se mijenja u:

Stav (3) - Spoljnje vrednovanje se vrsi iskljucivo prema objektivno mjerljivim pokazateljima kojima se mjeri naprcdak djece. U skladu s tim, sve skole ce jednom u toku godine raditi provjeru znanja svih ucenika.

XII

• Potpuna revizija Clana 81 o izricanju odgojno-disciplinskih mjera. Umjesto da jedina sredstva budu ukori i premjestanja iz jednog razreda i skole u drugi razred i skolu, neko se treba baviti s korijenom problema ove djece i to rjesavati. Dakle ova djeca bi se trebala tretirati kao djeca sa emotivno-bihevioralnim teskocama i za njih se izraduje individualni plan. Skola i nastavnici, skupa s roditeljima se bave ovom djecom umjesto da ih se samo premjesta bez rjesavanja problema.

XIIIClan 86 - Sedmicne obaveze nastavnika

Stav (3) - Nastavnik u okviru cetrdesetsatne radne sedmice moze imati najvise 25 casova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje u skoli

se mijenja u

Stav (3) - Nastavnik u okviru cetrdesetsatne radne sedmice moze imati najvise 30 casova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruje u skoli.

S obzirom na predstojeci proces usvajanja i donosenja novog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo, ovim putem Vam dostavljamo prijedloge izmjena i dopu­na Nacrta teksta zakona.Obzirom na interesnu skupinu koju predstavljamo, predlozene izmjene i dopune se odnose iskljucivo na ostvarivanje prava na osnovno obrazovanje ucenika s teskocama i smetnjama u razvoju odnosno ucenika sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.U nastavku teksta sli­jedi hronoloski pregled komentara na Nacrt zakona i obrazlozenje istih.Najznacajnije izmjene i dopune Nacrta zakona se odnose na sljedece:

• Kompletna izmjena Poglavlja X- UCENICI S TE§KOCAMA U RAZVOJU( clanovi 66-71).

(1) Misljenja smo da se prije svega naziv treba promijeniti u Poglavlje X- UCENI- CISA POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA, koji obuhvataju i nadarene i ucenike sa teskocama u razvoju. Naime, smatramo da ucenici s teskoca­ma spadaju u istu grupu kao i nadareni ucenici- jednostavno se radi o ucenicima kojoj je neophodan individualan pristup u obrazovanju da bi se dostigao njihov puni potencijal. U prilog tome govori i cinjenica da medu ucenicima s poteskoca- ma ima i izuzetno nadarenih ucenika.(2) Kako bi se izbjegle nedoumice, smatramo da je ovo poglavlje neophodno poceti principima inkluzivnog obrazovanja prema kojim se obrazovanje ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, kad god je to moguce, treba da pocinje i zavrsi u re­dovnim osnovnima skolama , a da se odgojno-obrazovni i rehabilitacioni centri ( u da­ljem tekstu centri) koriste za dodatni nivo podrske i kada je to u interesu napretka ucenika te da se uvijek ide prema tome da se ucenici ponovo vracaju u redovne skole, u potpunosti ili u kombinaciji sa centrima.(3) Analizom clana 68. dostavljenog Nacrta, dosli smo do zakljucka da je prilikom defi- nisanja obrazovanja ucenika sa teskocama u razvoju teziste stavljeno na centre, stav- ljajuci njihovo obrazovanje u redovnim skolama u drugi plan.Nadalje, smatramo da su Nacrtom definisana prava centara na brojne privilegije, uz vrlo mali nivo odgovornosti, jer prema clanu 70., u centrima se cak ne provodi niti evaluira individualni prilagodeni plan i program tj. individualni obrazovni plan (skr.IOP), koji je kljucni, nego je evaluacija predvidena samo u redovnim os­novnim skolama.

Takvo predlozeno rjesenje smatramo nedopustivim, s obzirom da ovakav nivo kontro­le nastavnog procesa mora postojati i u centrima, kako bi se uspjesno ostvario najbolji interes svakog ucenika sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Takoder smatramo da pored centara i skole koje obrazuju ucenike s posebnim od­gojno- obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi strucne podrske te asistivne tehnologije ucenicima s teskocama.

(4) Individualni prilagodeni program treba zamijeniti u individualni obrazovni plan (IOP) jer je tako program vise usmjeren prema uceniku nego ucenik prema glav­nom obrazovnom programu. Sistem izrade i koristenja detaljno je objasnjen u pri­jedlogu Pravilnika o inkluzivnom obrazovanju (u daljem tekstu Pravilnik) koji smo za ovu priliku takoder napravili, zajedno s obrascima i predali ministarstvu. (zva- nicni Nacrt pravilnika je trenutno u izradi)

(5) U skladu sa najboljim interesima ucenika misljenja smo da:

Centri su duzni priinjenjivati isldjucivo naucno dokazane metodologije u radu sa ucenicima sa teskocama, uz primjenu validiranih instrumenata za procjenu njihovog stanja i razvoja i izradu IOP-a.Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene IOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP-a unutar centra, vrsi se i eksterni, od strane ministarstva, prema Pravilniku.Ukoliko su rezultati interne i eksterne evaluacije IOP-a u centru zadovoljavaju­ci, ucenik se upucuje u redovnu skolu gdje bi nastavu trebalo pohadati u potpu­nosti ili djelimicno u kombinaciji sa centrom, u skladu sa njegovim potrebama i mogucnostima.Centri se obavezuju na stalnu doedukaciju strucnog kadra u svrhu pracenja najboljih svjetskih praksi u oblasti obrazovanja ucenika sa poteskocama, te nadlezni za edukaciju ucenika, roditelja, asistenata i nastavnika u redovnim skolama koje pohadaju ucenici s teskocama.

(6)Smatramo da je od izuzetnog znacaja je nas dodatni clan 74. o ljetnoj skoli i kam­povima za ucenike s posebnim obrazovnim potrebama. Praksa je pokazala da je dugi ljetni raspust veliki problem za ucenike s teskocama i da redovno dolazi do stagnacije, a cesto i regresije njihovog razvoja. Ovo je veliki problem i za ucenike i za roditelje i iz nase prakse ljetne skole su se pokazale neizmjerno korisnom i neop­hodnom praksom u obrazovnom procesu. Ljetni kampovi su takoder nesto sto bi bilo korisno i za ucenike s teskocama i talentovane ucenike. Mislimo da bi ministar­stvo trebalo da zakonsld provede ovakvu praksu tako sto ce rotirati skole i skolama koje te godine organizuju ove sadrzaje odobriti dodatni budzet. Ovo bi takoder mo­glo biti i rjesenje za angazman strucnog kadra koji se pojavi kao visak prilikom ra­cionalizacije skolskog sistema.

(11) Pored toga smatramo da treba vrsiti izmjene:(12) Nacin vrednovanja rada skola:

(13) Smatramo da clan br.51 o samovrednovanju rada skole treba ulcinuti jer nema smisla da skola sama sebe ocjenjuje(14) Clan 52 o vrednovanju, stav 3- obavezno promijeniti u: spoljnje vrednovanje se vrsi is­kljucivo prema objektivno mjerljivim pokazateljima kojima se mjeri napredak ucenika. U skladu s tim, sve skole ce jednom u toku godine raditi provjeru znanja svih ucenika.

(15) Izmjena naziva struke "defektolog" u cijelom tekstu Nacrta u aktuelni naziv "edukator- rehabilitator”.

(16) Roditelji trebaju ucestvovati u procesu odlucivanja o prelasku djeteta na individualni obrazovni plan kao i njegovom daljem toku.

(17) Potpuna revizija Clana br. 81 o izricanju odgojno-disciplinskih mjera. Umjesto da jedina sredstva budu ukori i premjestanja iz jednog razreda i skole u drugi razred i skolu, neko se treba baviti s korijenom problema ove djece i to rjesavati. Dakle ova djeca bi se trebala treti­rati kao djeca sa emotivno-bihevioralnim teskocama i za njih se izraduje individualni plan. Skola i nastavnici, skupa s roditeljima se bave ovom djecom umjesto da ih se samo premjesta bez rjesavanja problema.

X- UCENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA-UCENICI S TESKOCAMA U RAZVOJU I NADARENI UCENICI

Clan 66(Principi obrazovanja ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

Inkluzivno obrazovanje - podrazumijeva individualni pristup i prilagodavanje obrazovnog sistema potrebama i mogucnostima ucenika, a u svrhu postizanja njegovog puno intelektualnog, socijalnog, emocionalnog, fizickog i akademskog potencijala.

Inkluzivno obrazovanje se sprovodi u redovnim skolama i/ili odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima (u daljem tekstu centrima), u skladu sa potrebama pojedinacnog ucenika.

Inkluzivno obrazovanje se ne mora sprovoditi iskljucivo u redovnoj skoli ili u centru, vec, prema potrebama ucenika, moze biti i kombinovano. Ucenik treba da pocne sa obrazovanjem u redovnoj skoli, da se po potrebi obrazuje u centru s ciljem povratka u redovnu skolu, kad god je to moguce.

Clan 67(Nastavni plan i program za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju ucenika s teskocama i nadarenih

ucenika)

(1) U osnovnim skolama i centrima se realizira nastavni plan i program za odgoj i obrazovanje uz pomoc individualnog obrazovnog plana (IOP).

Clan 68(Pravo na individualni obrazovni plan)

(1) Pravo na individualni obrazovni plan (skr. IOP) i podrsku ostvaruje ucenik kod kojeg se utvrdi potreba za dodatnom podrskom u obrazovanju i odgoju, bilo da se radi o talentovanom djetetu ili zbog teskoca u pristupanju, ukljucivanju, ucestvovanju ili napredovanju u obrazovno- odgojnom radu i kad te teskoce uticu na ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave . Indikatori za posebne odgojno-obrazovne potrebe:

1.Nadareni ucenici2.Specificne poteskoce u ucenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija...)3.Poteskoce u jeziku i govoru (mucanje, ostecena artikulacija, ostecenja jezika i glasa...)

4.Intelektualne poteskoce (intelektualno funkcionisanje i adaptivna ponasanja)5.Emocionalne poteskoce i problemi u ponasanju (ADHD, poremecaj paznje, selektivni mutizam, poremecaji u ishrani, anksioznost, depresija, samopouzdanje,

socijalna povucenost, (auto)agresivnost...)6. Autizam7. Tjelesna ostecenja (ortopedska i neuromotorna ostecenja)8.Ostecenje sluha9.Ostecenje vida10. Traumatske povrede mozga11. Visestruka onesposobljenja

12. Hronicne zdravstvene poteskoce (astma, dijabetes, rak, sida, aiergije, fetalni alkoholni

sindrom, hronicna oboljenja, epilepsija,...)

Clan 69 (Individualni obrazovni plan)

(1) Individualni obrazovni plan ( u daljem tekstu IOP) je pisani dokument pripremljen za tacno odredenog ucenika koji precizira ciljeve koje ucenik treba postici tokom postavljenog razdoblja pomocu strategija poducavanja, resursa i podrske neophodnih za ostvarenje tih ciljeva.

(2) IOP se izraduje i realizuje u redovnim skolama i centrima, kroz razlicite nivoe podrske prema odgojno-obrazovnim potrebama ucenika, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju, koji donosi ministar.

(3) Ucenicima s teskocama koji su zavrsili razred po IOP-u, skola izdaje odgovaraju ce dokumente u skladu s pravilnikom iz clana 70. ovog Zakona,te Pravilnikom o pracenju, vrednovanju i ocjenjivanju ucenika osnovnih i srednjih skola Kantona, koji donosi ministar.

Clan 70(Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama)

(1) Odgoj i obrazovanje ucenika i mladih s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema, te se organizira i provodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Kada ucitelj ili nastavnik u konsultaciji sa roditeljem/starateljem , u postupku pracenja napredovanja i ponasanja ucenika, utvrdi da ucenik ne ostvaruje ocekivane ciljeve obrazovanja

i odgoja ili ih daleko nadmasuje, duzan je o tome obavijestiti strucni tim skole i zapoceti proces izrade IOP-a.

(3) Izrada IOP-a se vrsi prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju, koji donosi ministar. Realizacija lOP-a se vrsi u redovnim skolama i odgojno-obrazovnim i rehabilitacionim centrima (u daljem tekstu centri). Prostor, oprema i nastavna sredstva u skolama i centrima moraju biti prilagodeni ucenicima sa teskocama, u skladu sa individualno-obrazovnim programom i inkluzivnoj nastavi.

(4) Mogucnost prelaska ucenika iz centra u redovnu skolu, i iz redovne skole u centar odreduje se na osnovu zahtjeva skole i/ili roditelja prema centru ili obrnuto. Zahtjev mora biti zasnovan i potkrijepljen evaluacijom odgovarajuceg lOP-a, prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

Clan 71(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni rad s ucenicima s posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama u redovnim skolama)(J) Odgojno-obrazovni rad s ucenicima s teskocama se realizira, kad je to moguce, u redovnim osnovnim skolama, kroz provodenjc IOP-a prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju i na osnovu gore navedenih principa obrazovanja djece sa teskocama

(2) Izrada IOP-a se vrsi na posebnim obrascima propisanim Pravilnikom.

(3) Sprovodenje lOP-a u redovnim skolama (IOP1 i IOP2), zavisno od nivoa podrske, vrsi strucni tim skole samostalno ili u saradnji sa strucnim timom iz centra, uz mogucu podrsku asistenata, koju odreduje ministarstvo na zahtjev skole, u skladu s pedagoskim Standardima i normativima.

(4) Proces obuke i akreditacije strucnih timova je definisan posebnim Pravilnikom koje donosi ministar.

(5) Skole koje obrazuju ucenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi strucne podrske te asistivne tehnologije ucenicima s teskocama.

(6)Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene IOP-a, pored internog nadzora i evaluacije

IOP-a unutar skole, vrsi se i eksterni, od strane ministarstva, a prema Pravilniku.Clan 72

(Odgojno-obrazovni i rehabilitacioni centri)

(1) Osnovni odgoj i obrazovanje za ucenike s teskocama se moze odvijati i u Centrima.

(2) Centar ima status pravnog lica u cijoj se djelatnosti, osim osnovjiog odgoja i obrazovanja, realiziraju i programi sljedecih nivoa odgoja i obrazovanja: rana intervencija, predskolski odgoj i obrazovanje, radno osposobljavanje.

(3) Centri koji obrazuju ucenike s teskocama imaju pravo na posebna budzetska sredstva da bi se pokrili troskovi produzenog strucnog tretmana i skolsko okruzenje prilagodilo fizickim potrebama ucenika.

(4) U centrima se realizira nastavni plan i program za devetogodisnju osnovnu skolu uz primjenu individualnog obrazovnog plana, ukoliko to nije moguce u redovnim skolama, a prema Pravilniku o inkluzivnom obrazovanju.

(5)Centri su duzni primjenjivati iskljucivo naucno dokazane metodologije u radu sa ucenicima sa teskocama, uz primjenu validiranih instrumenata za procjenu njihovog stanja i razvoja i izradu IOP-

(6)Kako bi se obezbjedila efektivnost primjene lOP-a, pored internog nadzora i evaluacije IOP-a unutar centra, vrsi se i ekstemi, od strane ministarstva, prema Pravilniku.

(7) Ukoliko su rezultati interne i eksterne evaluacije lOP-a u centru zadovoljavajuci, ucenik se upucuje u redovnu skolu gdje bi nastavu trebalo pohadati u potpunosti ili djelimicno u kombinaciji sa centrom, u skladu sa njegovim potrebama i mogucnostima.

(8) Centri se obavezuju na stalnu doedukaciju strucnog kadra u svrhu pracenja najboljih svjetskih praksi u oblasti obrazovanja djece sa poteskocama, te nadlezni za edukaciju ucenika, roditelja, asistenata i nastavnika u redovnim skolama koje pohadaju ucenici s teskocama.

Clan 73 (Upis ucenika s teskocama )(1) Upis ucenika s teskocama u redovne osnovne skole i centre vrsi strucni tim tih ustanova shodno Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo i na osnovu Pravilnika o inkluzivnom obrazovanju.

(2) Predsjednika i clanove strucne komisije te njihove zamjenike (u daljnjem tekstu: clanovi), za svaku skolu ili centar, na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor na vremenski period od dvije godine.

(3) Komisija je duzna, koristenjem validiranih mjernih instrumenata, informacija od roditelja/staratelja, uvidom u eventualnu medicinsku i svu ostalu pratecu dokumentaciju, da izvrsi procjenu nivoa funkcionisanja i odgojno- obrazovnih potreba ucenika sa teskocama i utvrduju vrstu dodatne podrske kroz izradu IOP-a. U slucaju potrebe strucna komisija moze zatraziti nalaz i misljenje strucnjaka drugih specijalnosti.

(4) Clanovi strucne komisije obavljaju poslove iz prethodnog stava u skiopu redovnih sedmicnih

radnih obaveza. Opservacija traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati i duze. U skladu sa najboljim interesima ucenika, opservacija ne smije trajati duze od pet radnih dana.

(5) Upis u redovne skole i centre se vrsi po planiranim upisnim rokovima, a prelazak iz skole u

centre i obrnuto vrsi se na osnovu stava (4) Clana 70 (Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija ucenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama).

(6) Ako u toku skolovanja kod ucenika nastupe okolnosti koje prema Pravilniku zahtijevaju da

maticna skola uputi ucenika na procjenu nivoa funkcionisanja i odgojno-obrazovnih potreba ucenika u centar, opservacija se zakazuje u roku od maksimalno 30 dana od dana prijema zahtjeva i traje jedan do dva radna dana, a u iznimnim situacijama moze trajati maksimalno pet dana. Strucni tim centra, nakon procjene ucenika, donosi preporuku koji je nivo podrske potreban uceniku za nastavak odgojno- obrazovnog procesa u najboljem interesu ucenika i uz saglasnost roditelj a/staratelj a.

Clan 74Ljetne skole i kampovi za ucenike sa posebnini odgojno-obrazovnim potrebama

(1) Kako bi se sprijecila regresija kod ucenika s teskocama, te potspjesio kontinuitet razvoja nadarenih ucenika, u toku ljetnog raspusta centri i skole organizuju ljetne skole i kampove za te ucenike.

(2) Ljetne skole i kampovi organizuju se svakog ljetnog raspusta, prema broju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a po principu rotacije skola.

(3) Skole i centri koji organiziraju Ijetnu skolu ili kamp, u toj skolskoj godini imaju pravo na dodatna budzetska sredstva, zavisno od planiranog broja ucenika- polaznika ljetne skole ili kampa.

OSTALE IZMJENE•Potpuno ukidanje Clana 51 o samovrednovaniu jer je besmisleno da ustanove ocjenjuju same sebe.

•Izmjena Clana 52 stav 3 koji bi trebalo da glasi: Spoljnje vrednovanje se vrsi iskljucivo prema objektivno mjerljivim pokazateljima kojima se mjeri napredak djece. U skladu s tim, sve skole ce jednom u toku godine raditi provjeru znanja svih ucenika.

•Izmjena naziva struke "defektolog" u cijelom tekstu Nacrta u aktuelni naziv "edukator- rehabilitator".

•Roditelji trebaju ucestvovati u procesu odlucivanja o prelasku djeteta na individualni obrazovni plan kao i njegovom daljem toku.

•Potpuna revizija Clana 81 o izricanju odgojno-disciplinskih mjera. Umjesto da jedina sredstva budu ukori i premjestanja iz jednog razreda i skole u drugi razred i skolu, neko se treba baviti s korijenom problema ove djece i to rjesavati. Dakle ova djeca bi se trebala tretirati kao djeca sa emotivno-bihevioralnim teskocama i za njih se izraduje individualni plan. Skola i nastavnici, skupa s roditeljima se bave ovom djecom umjesto da ih se samo premjesta bez rjesavanja problema.

•Clan 86 stav 3, treba promijeniti broj sati sa 25 na 30.

Stav Ministarstva:Primjedbe su prihvaćene su i već su sadržane u Nacrtu zakona. Naime, Radna grupa je po ovoj primjedbi i ovakvim primjedbama od drugih učesnika u javnoj raspravi, organizovala rad struke koju su činili direktori i nastavnici škola za djecu s posebnim potrebama na području Kantona Sarajevo, koja je sa stručnog aspekta izvršila uvid u dostavljene primjedbe u odnosu na odredbe Nacrta zakona, te je konstatovala da je suština primjedbi sadržana u Nacrtu zakona, a da se ostale tiču Bužeta, pedagoških standarda i mogućnosti njihovog dostizanja.

Stav Vlade Kantona Sarajevo: Prihvata se stav Ministarstva.