Na temelju članka 21. Zakona o javno-privatnom partnerstvu (»Narodne novine«, broj 78/12 i

???/14), ministar gospodarstva donosi

Pravilnik o projektima JPP-a male vrijednosti

I. DIO

OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja pripreme, dokumentacije i provedbe projekata JPP-a

male vrijednosti uzimajući u obzir djelatnosti odnosno vrstu javne usluge koja se uređuje,

preporuke za izradu ugovora o JPP-u i financijskog modela, struktura zahtjeva za izdavanje

prethodne suglasnosti Ministarstva financija s izračunom mogućnosti preuzimanja dugoročnih

obveza u projektu JPP-a male vrijednosti, preporuke za izradu energetskog pregleda javne

rasvjete, strukture kapitalnih troškova te druga pitanja od značaja za provedbu projekata koji

su predmet ovog Pravilnika.

Definicije pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. Javna rasvjeta: građevina ili skup više građevina koje služe za rasvjetljavanje javnih

površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta čije upravljanje i

održavanje, uključivo podmirivanje troškova električne energije su uređeni propisima iz

područja komunalnog gospodarstva.

2. Vanjska rasvjeta: građevina za rasvjetljavanje vanjskih prostora.

3. Unutarnja rasvjeta: dio građevine kojem je osnovna funkcija rasvjetljavanje unutarnjih

prostora.

4. Ušteda: razlika u instaliranoj snazi ili utrošku ili trošku prije i poslije investiranja.

5. Projekt javne rasvjete: u smislu ovog pravilnika je projekt izgradnja nove ili rekonstrukcija

(modernizacija) postojeće građevine javne rasvjete (zamjena i/ili ugradnja opreme i izvođenje

radova te osiguravanje raspoloživosti) u svrhu povećanja energetske učinkovitosti sustava i

poboljšanja pružanja javne usluge.

6. Priprema projekta: postupak koji provodi naručitelj u cilju izrade dokumentacije za

provođenje postupka javnog nadmetanja i odabira privatnog partnera te ishođenja rješenja

Agencije za javno-privatno partnerstvo (dalje u tekstu: Agencija).

7. Ugovaranje projekta: postupak sklapanja ugovora sa izvršiteljem odabranim u postupku

javne nabave.

8. Financijski model: brojčani tablični iskaz svih parametara projekta iskazanih u novčanim

vrijednostima.

9. Standard javne usluge: skup ugovorenih izlaznih karakteristika projekta koje se izvršitelj

obvezuje isporučivati naručitelju, a naručitelj za isporučeni standard plaćati naknadu na način

kako je to ugovoreno.

Obvezna dokumentacija za provedbu projekata JPP-a male vrijednosti

Članak 3.

U postupku pripreme JPP projekta male vrijednosti javno tijelo samostalno ili uz stručnu

pomoć savjetnika, priprema sljedeće dokumente:

- Studiju o opravdanosti ulaganja u projekt JPP-a male vrijednosti;

- Upute za izradu financijskog modela;

- Prijedlog ugovora o JPP-u;

- Dokumentaciju za nadmetanje;

- Ostale dokumente potrebne za cjelovitu pripremu projekta, ukoliko su isti određeni

posebnim propisima.

Prethodna suglasnost Ministarstva financija

Članak 4.

(1) Pored dokumentacije određene propisima koji uređuju zaduživanje i preuzimanje

dugoročnih obveza JLP(R)S kao i dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, javno tijelo

popunjava zahtjev za izdavanjem prethodne suglasnosti Ministarstva financija nad

preuzimanjem dugoročnih obveza u formi obrasca iz Dodatka 4. ovog Pravilnika.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka prilaže se:

- prijedlog ugovora o JPP-u,

- studiju o opravdanosti ulaganja u projekt JPP-a male vrijednosti,

- usvojen plan proračuna za godinu u kojoj se započinje s postupkom pripreme projekta

JPP-a male vrijednosti,

- projekcije primitaka i izdataka proračuna s uključenom naknadom koja proizlazi iz

projekta za sljedeće tri godine,

- ovjerena financijska izvješća za prethodnu godinu u skladu s Pravilnikom o financijskom

izvještavanju u proračunskom računovodstvu,

- izvješće o otplati zaduženja, danih jamstava i suglasnosti na obrascu propisanom od strane

Ministarstva financija u trenutku podnošenja zahtjeva, te

- izvješće o naknadama koje javno tijelo već plaća ili će plaćanja proizaći iz sklopljenih

ugovora o JPP-u, sukladno Zakonu o proračunu.

Struktura Studije o opravdanosti ulaganja u projekt JPP-a male vrijednosti

Članak 5.

Studija o opravdanosti ulaganja u projekt JPP-a male vrijednosti sadrži najmanje sljedeće

podatke:

1. Uvod;

2. Opće podatke o javnom tijelu – naručitelju;

3. Naziv te svrhu, cilj i predmet projekta;

4. Opis projekta;

5. Kvalitativnu i/ili kvantitativnu analizu vrijednosti za novac;

6. Prikaz predloženog modela organizacije i financiranja projekta;

7. Identifikaciju i alokaciju rizika projekta;

8. Procjenu vrijednosti nabave te

9. Zaključak.

Postupak javnog nadmetanja

Članak 6.

(1) Postupak odabira privatnog partnera za projekte koji su predmet ovog Pravilnika provodi

se sukladno propisima kojima se uređuje područje javne nabave i javno-privatnog partnerstva.

(2) U postupku odabira privatnog partnera javno tijelo mora koristiti najmanje sljedeće

kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude:

a) sadašnju vrijednost naknade koja proizlazi iz izračuna ukupnih životnih troškova u

ugovorenom razdoblju;

b) smanjenje ukupne instalirane snage, utroška, ili troška.

II. DIO

PROJEKTI JPP-a MALE VRIJEDNOSTI U PODRUČJU JAVNE RASVJETE

Struktura Studije o opravdanosti ulaganja u projekt JPP-a male vrijednosti u području javne

rasvjete

Članak 7.

Uz sadržaj propisan u članku 5. ovoga Pravilnika, Studija o opravdanosti ulaganja po modelu

JPP-a u projektima male vrijednosti u području javne rasvjete, dodatno sadrži i sljedeće

podatke:

1. Analizu postojećeg stanja na temelju energetskog pregleda;

2. Analizu troškova električne energije prije i poslije investiranja;

3. Potrebna ulaganja na temelju projektnog zadatka koja se sastoje od:

- strukture očekivanih kapitalnih troškova iz Dodatka 5. ovoga Pravilnika;

- troškova održavanja i uporabe;

4. Popis privitaka koji sadrži:

- izvješće o energetskom pregledu te

- projektni zadatak.

Sadržaj dokumentacije za nadmetanje

Članak 8.

U postupku odabira privatnog partnera u projektima JPP-a male vrijednosti u području javne

rasvjete, uz sadržaj određen propisima kojima se uređuje područje javne nabave,

dokumentacija za nadmetanje dodatno mora sadržavati tehničko-tehnološke i svjetlotehničke

zahtjeve sukladno tehničkim normama predmetnog područja te zahtjeve kontrole kvalitete i

osiguranja kakvoće za elemente nuđenog tehničko-tehnološkog rješenja.

Postupak izrade pripremne tehničkih podloga za projekte javne rasvjete

Članak 9.

(1) Pripremna tehnička dokumentacija mora minimalno sadržavati:

1. Analizu troška za električnu energiju javne rasvjete;

2. Popis postojeće tehničke i projektne dokumentacije javne rasvjete;

3. Analizu postojećeg stanja;

4. Sveobuhvatni tablični prikaz karakteristika krugova javne rasvjete;

5. Prijedloge mjera podizanja energetske učinkovitosti javne rasvjete;

6. Mjerenje i verifikaciju ušteda - utvrđivanje parametara sustava nakon provedenih mjera

energetske učinkovitosti.

(2) Analizom troška za električnu energiju javne rasvjete moraju biti utvrđeni parametri

postojećeg stanja u smislu ukupnih instaliranih snaga krugova javne rasvjete. Parametri mogu

biti utvrđeni proračunom ili mjerenjem.

(3) Analizom postojećeg stanja mora biti utvrđeno postojeće stanje elemenata građevine javne

rasvjete te prostorno - tehnički parametri.

(4) Prijedlozi mjera podizanja energetske učinkovitosti javne rasvjete moraju sadržavati i

područje zahvata pojedine mjere odnosno dijela javne rasvjete na koje će se mjera primijeniti.

Članak 10.

Sastavni dio ovog Pravilnika jesu:

Dodatak 1: Preporuke za izradu ugovora o JPP-u u javnoj rasvjeti,

Dodatak 2: Preporuke za izradu financijskog modela u javnoj rasvjeti,

Dodatak 3: Upute za provođenje energetskog pregleda u javnoj rasvjeti,

Dodatak 4: Obrazac za izračun mogućnosti preuzimanja dugoročnih obveza u projektu

energetske usluge u javnoj rasvjeti male vrijednosti,

Dodatak 5: Obrazac strukture očekivanih kapitalnih troškova.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

Ministar

Ivan Vrdoljak, v. r.

Dodatak 1: Preporuke za izradu ugovora o JPP-u u javnoj rasvjeti,

1. Predmet ugovora može biti zamjena svjetiljki, rekonstrukcija rasvjetnih stupova, ugradnja

novih rasvjetnih stupova, ugradnja novog sustava javne rasvjete i slično.

2. Svrha ugovora može biti smanjenje instaliranje snage, smanjenje utroška ili troška

električne energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova, smanjenje svjetlosnog

onečišćenja, poboljšanje osvijetljenosti javnih površina i slično.

3. U ugovoru mora biti jasno definirana podjela rizika između ugovornih strana na način da je

razvidno iz odredbi ugovora kako su na izvršitelja preneseni najmanje rizici

izgradnje/ugradnje/rekonstrukcije, rizik osiguranja dostatnih izvora financiranja projekta te

rizici održavanja sustava javne rasvjete u raspoloživom stanju za cijelo vrijeme trajanja

ugovora.

4. U ugovoru trebaju biti jasno istaknute tri grupe rizika: rizici koje u cijelosti preuzima

naručitelj, rizici koje u cijelosti preuzima izvršitelj te podijeljeni rizici.

5. Izvršitelj se ugovorom mora obvezati da će u cijelosti osigurati sve potrebne izvore

financiranja projekta i to kako izgradnje tako i održavanja sustava javne rasvjete koji je

predmetom ugovora za svo vrijeme trajanja ugovora.

6. U slučaju da se tijekom provedbe ugovora ustvrdi manjak potrebnih izvora financiranja, taj

rizik preuzima izvršitelj.

7. Naručitelj ne daje jamstva izvršiteljevom kreditoru za namirenje obveza po osnovi kredita

neovisno o isporučenom ugovorenom standardu javnih usluga.

8. Obveze naručitelja određuju se s obzirom na provođenje projekta. Temeljna obveza

naručitelja je osiguranje pristupa izvršitelju mjestima na kojima se provodi projekt.

9. Temeljna obveza izvršitelja je osiguranje svih tehničkih, metodoloških, sigurnosnih i

organizacijskih mjera i postupaka za stručno i profesionalno provođenje projekta.

10. Pod rokom izvedbe smatra se krajnji rok do kojega mora biti izvršen ugovor u dijelu koji

se odnosi na ugradnju/montažu/rekonstrukciju, tj rok od kojega započinje isporuka javnih

usluga definirana svrhom ugovora.

11. U ugovoru je potrebno definirati postupke i ponašanja u slučaju otkrivanja nedostataka u

svezi sa izvođenjem radova kao i postupci koji se odnose na izvještavanje o uočenim

nedostacima, zapisnikom o izvedenim radovima te postupcima u svezi sa otklanjanjem

uočenih nedostataka.

12. Svi parametri postojeće instalirane snage svjetiljki kao i parametri novoinstaliranih

svjetiljki, postojećeg utroška i potrošnje električne energije, referentno prosječno godišnje

vrijeme svijetljenja, postojeći procijenjeni troškovi održavanja, očekivani utrošak i trošak

električne energije nakon provedbe projekta, postojeće cijene električne energije, očekivana

ušteda u snazi, utrošku i trošku moraju biti jasno naznačeni sa pripadajućim mjernim

veličinama.

13. Naknada koju naručitelj plaća izvršitelju za provedbu ugovornih obveza predstavlja

mjesečnu obvezu u novcu koja mora biti jasno istaknuta u ugovoru.

14. Pored iznosa naknade potrebno je definirati i vrijeme dospijeća plaćanja obračunate

mjesečne naknade kao i postupanje u slučaju zakašnjenja u plaćanju.

15. Potrebno je istaknuti kada se obračunava i dospijeva na plaćanje prva mjesečna naknada.

16. S obzirom na preuzimanje rizika vezanih uz promjenu kamatne stope, valute, inflacije,

cijene električne energije i slično, ugovara se način i postupak usklađivanja mjesečne

naknade. U tom smislu potrebno je jasno odrediti formulu pomoću koje će se jednostavno

izračunavati vrijednost usklađenja mjesečne naknade iskazano u postotku ili indeksu.

17. S ciljem jednostavne primjene formule, potrebno je jasno istaknuti izvore vrijednosti

parametara sadržanih u formuli.

18. Pod ugovornom kaznom smatra se naknadu u novcu koju naručitelj ima pravo naplatiti od

izvršitelj u slučaju da izvršitelj ne ispuni ili djelomično ispuni obveze preuzete ugovorom.

19. Sastavni dio poglavlja o ugovornoj kazni je i prihvatljivi način(i) naplate kazne.

20. Naručitelj može, u svrhu osiguranja plaćanja naknade, predati izvršitelju i primjerene

instrumente osiguranja plaćanja.

21. Pod izjavama, jamstvima i osiguranjima razumiju se iskazi o vlasništvu nad postojećim

sustavom javne rasvjete, pravomoćnosti odluka ugovornih strana, ovlaštenja za potpisivanje

ugovora i valjanosti izdanih instrumenata osiguranja plaćanja, vlasništva nad novim

elementima javne rasvjete, u pogledu stručne osposobljenosti za provedbu ugovora,

eventualnih licenci i dozvola i slično.

22. U ugovoru moraju biti jasno naznačene službene adrese ugovornih strana u pogledu

komunikacije, korespondencije i obavještavanja.

23. Potrebno je jasno istaknuti okolnosti pod kojima je moguće raskinuti ugovor. Posebno se

treba navesti pod kojim okolnostima ugovor može raskinuti naručitelj, a pod kojim izvršitelj.

Posebnu pozornost je potrebno posvetiti postupcima određivanja vrijednosti imovine u slučaju

prijevremenog raskida ugovora. S obzirom na različiti tretman statističkog iskazivanja javnog

duga, važno je utvrditi tržišnu vrijednost imovine.

24. Smatra se da se ukupna imovina koja je predmetom ugovora, u cijelosti amortizira u

ugovornom razdoblju te da se, u slučaju redovitog isteka ugovora, prenosi u vlasništvo

naručitelju bez naknade.

25. Ugovor sadrži povjerljive podatke koji se tretiraju poslovnom tajnom. U slučaju njenog

otkrivanja neovlaštenim osobama mogu nastati štetne posljedice po gospodarske interese ili

ugled ugovornih strana. Iz navedenih razloga potrebno je definirati što se sve smatra

poslovnom tajnom te istaknuti obvezu ugovornih strana u pogledu čuvanja poslovne tajne.

26. Ugovorena naknada iskazana je bez pripadajućeg poreza na dodanu vrijednost. Izvršitelj

obračunava porez na dodanu vrijednost sukladno važećoj zakonskoj stopi za uslugu iz

ugovora.

Dodatak 2: Preporuke za izradu financijskog modela u javnoj rasvjeti

Obvezni dio ponude izvršitelja je financijski model. Prilikom izrade financijskog modela,

izvršitelj slijedi slijedeće upute:

1. Financijski model je potrebno izraditi u elektronskom obliku u Excel tablici kompatibilnoj

verziji istaknutoj u dokumentaciji za nadmetanje.

2. Financijski model izrađuje se u kunama po stalnim cijenama.

3. Financijski model sastoji se od tri osnovna dijela:

(i) pretpostavke poslovanja projekta,

(ii) proračun sa projekcijom financijskih izvješća i

(iii) izlazne vrijednosti.

4. U dijelu koji se odnosi na pretpostavke poslovanja projekta (i) moraju se obuhvatiti sve

veličine na kojima se temelje projekcije poslovanja, a posebno: struktura investicije s

dinamikom investiranja; struktura izvora financiranja s dinamikom financiranja; kamatne i

diskontne stope; porezne stope; amortizacijske stope; početni i završni datumi pojedinih

procesa; ciljane (granične) diskontne stope na vlastite uloge investitora. Pretpostavke moraju

biti logički i funkcionalno povezane s proračunskim dijelom i izlaznim vrijednostima.

5. U dijelu koji se odnosi na proračune sa projekcijom financijskih izvješća (ii) obuhvaćeni su

svi proračuni temeljeni na opisanim pretpostavkama. U proračunskom dijelu prikazuju se

projekcije financijskih izvješća i to račun dobiti i gubitka, bilanca stanja te izvještaj o

novčanim tokovima.

6. U proračunskom dijelu, također, moraju biti jasno istaknute projekcije ukupnih životnih

troškova koje uključuju kapitalne troškove, troškove održavanja i zamjene istrošenih

materijala, financijske troškove i slične ukupne troškove projekta javne rasvjete u ukupnom

ugovornom razdoblju projekta.

7. U strukturi kapitalnih troškova jasno moraju biti istaknuti nominirani troškovi ukoliko su

takvi istaknuti u dokumentaciji za nadmetanje.

8. U okviru projekcije ukupnih životnih troškova jasno mora biti istaknuta naknada koju će

naručitelj plaćati izvršitelju u ukupnom ugovornom razdoblju. Projekcija mora biti jasno i

precizno strukturirana na način da se dade jano zaključiti da se iz naknade mogu namiriti

ukupni životni troškovi projekta uključujući i ukupne izvore financiranja.

9. U trećem dijelu koji se odnosi na izlazne veličine (iii) moraju biti istaknute vrijednosti

najmanje slijedećih pokazatelja i to: interna stopa povrata projekta (IRRP) interna stopa

povrata vlastitih izvora financiranja (IRRE), prosječni ponderirani trošak izvora financiranja

(WACC), neto sadašnja vrijednost projekta uz diskontnu stopu jednaku WACC

(NPVP@WACC), koeficijent pokrića duga (DSCR), kumulativni koeficijent pokrića duga

(CDSCR).

10. Pokazatelji IRRP, IRRE i NPVP@WACC iskazuju se kao vrijednosti prije i poslije poreza

na dobit po stalnim cijenama.

11. Financijski model ne smije biti blokiran ili zaštićen te mora omogućiti nesmetanu

intervenciju naručitelju u svim njegovim dijelovima.

12. Financijskom modelu mora biti privijeno pismo namjere kreditora da je spreman

financirati projekt ukoliko se podnositelja ponude odabere kao najpovoljnijeg ponuditelja. Iz

pisma namjere mora biti razvidno da je kreditor upoznat sa sadržajem prijedloga ugovora i

financijskog modela.

Dodatak 3: Upute za provođenje energetskog pregleda u javnoj rasvjeti

1. OSNOVNA OBILJEŽJA GRAĐEVINE JAVNE RASVJETE

Javna rasvjeta je građevina za rasvjetljavanje javnih površina, javnih cesta koje prolaze kroz

naselje i nerazvrstanih cesta čije upravljanje i održavanje, uključivo podmirivanje troškova

električne energije su uređeni posebnim zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo

(izvor ZUKE).

Građevina javna rasvjeta može se podijeliti na sljedeće elemente:

Mjesto razgraničenja – obračunsko mjerno mjesto,

Napojni NN vodove (nadzemni ili kabelski vodovi),

Temelje rasvjetnih stupova,

Rasvjetne stupove,

Svjetiljke.

Na preglednoj slici 1. prikazana je građevina javne rasvjete starije generacije sa svim

elementima.

Slika 1. - Građevina javne rasvjete starije generacije sa svim elementima

U jednoj trafostanici najčešće ima po nekoliko izvoda (3-10) za napajanje javne rasvjete na

jednom ili više obračunskih mjernih mjesta. Javna rasvjeta najčešće se napaja trofaznim

napojnim vodovima odnosno kabelima. Vodovi su dugi do 800 metara, a presjeci kabela

odabiru se sukladno instaliranoj snazi u strujnom krugu i naponskim zahtjevima (u skladu s

predmetnim normama). Napojni vodovi povezani su na razdjelnicu u rasvjetnom stupu.

Rasvjetni strujni krug uglavnom ima do 30 rasvjetnih mjesta odnosno stupova. Razmaci

između stupova određeni su sukladno zahtjevima iz predmetnih normi odnosno projektiranom

tehničkom rješenju. Usponskim vodom ostvaruje se veza te se osigurava napajanje svjetiljke

odnosno rasvjetnog tijela.

Na preglednoj slici 2. prikazana je građevina javne rasvjete novije generacije sa svim

elementima.

Slika 2. – Građevina javne rasvjete novije generacije sa svim elementima

Kod građevina javne rasvjete novije generacije, napajanje rasvjetnih strujnih krugova

ostvaruje se preko ormara javne rasvjete, koji je ujedno i obračunsko mjerno mjesto (OMM-

OJR). Kod ovih građevina uglavnom se koriste efikasnije svjetiljke nego kod starijih

generacija, a stupovi su uglavnom predviđeni za montažu na sidrene vijke temelja stupa.

Ukoliko postoji sustav regulacije, isti je smješten u ormaru javne rasvjete u kojem se nalazi i

uređaj za obračun potrošnje električne energije kao i zaštitni uređaji za zaštitu rasvjetnih

strujnih krugova.

Detaljnije pregledne sheme građevina javne rasvjete sa iskazanim razgraničenjima ovlasti

dane su u privitcima 1. i 2. ovih uputa.

U ovom poglavlju, radi lakšeg razumijevanja uputa naročito u dijelu svjetlotehnike, u tablici

1. prikazane su osnovne fotometrijske veličine vezane za javnu rasvjetu:

Tablica 1. - Osnovne fotometrijske veličine (Izvor: FER)

2. UTVRĐIVANJE ENERGETSKIH PARAMETARA GRAĐEVINE JAVNE

RASVJETE

Utvrditi energetske parametre postojećeg stanja znači utvrditi:

ukupne količine i tipove rasvjetnih tijela građevine javne rasvjete

ukupnu instaliranu snagu promatranog strujnog kruga, područja ili zone (kW)

prosječni godišnji broj radnih sati javne rasvjete (PGVS)

ukupnu godišnju potrošnju ele. energije Eene (kWh)

prosječnu godišnju potrošnju ele. energije Eene-g (kWh)

jediničnu cijenu kilovatsata NkWh (kn/kWh)

ukupan godišnji trošak postojećeg stanja za energiju Nukp (kn).

2.1. IZRAČUN POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

U sklopu utvrđivanja energetskih parametara postojećeg stanja potrebno je provesti analizu

potrošnje električne energije postojećeg stanja građevine javne rasvjete. Isto se može provesti

na tri načina:

analizom računa za opskrbu električnom energijom i za mrežarinu,

analizom popisa aktivnih obračunskih mjernih mjesta (prikaz godišnje potrošnje po

mjernim mjestima)

proračunom ukupne potrošnje električne energije.

Dodatno je preporučljivo provesti analizu troška održavanja sustava javne rasvjete, ako je

vlasnik suglasan ustupiti podatke o iskazanom trošku za održavanje.

Kod analize troška održavanja potrebno je segmentirati troškove rezerviranih sredstava, koja

su se zaista trošila na održavanje postojećeg sustava.

Ukupnu vrijednost troška održavanja potrebno je analizirati i umanjiti za troškove na

izgradnju ili dogradnju sustava i slično.

Procjena troška održavanja može se dobiti i proračunom, u skladu sa životnim vijekom

opreme, no zbog ustanovljenja realnog smanjenja rashoda, boje je isto izračunati iz stvarnih

podataka o trošku za održavanje.

Bez obzira koja se metoda za analizu primjenjuje, nužno je provesti mjerenje ukupnih

instaliranih snaga u razmatranom području (po rasvjetnim strujnim krugovima). Pri mjerenju

bitno je zabilježiti i naponske prilike u točkama mjerenja.

2.1.1. METODA A – IZRAČUN PUTEM ANALIZE RAČUNA ZA OPSKRBU ELE.

ENERGIJE I MREŽARINU

Potrebno je prikupiti račune u definiranom periodu te izračunati prosječnu mjesečnu cijenu za

trošak električne energije Cene (kn/kWh). Isto se provodi na način da se izračuna srednja

vrijednost cijena energije (podjelom ukupnog troška na računu sa iskazanom ukupnom

potrošnjom u kWh) u svakom pojedinom mjesecu te se koristeći sljedeću formulu dobije Cene:

n

) E

C (

=C

n

1 n

n

ene

Gjde je:

Cene – prosječna mjesečna cijena za trošak električne energije,

Cn – trošak za energiju i mrežarinu u n mjesecu,

En – ukupna iskazana obračunata potrošnja u n mjesecu,

n – broj mjeseci u razmatranom periodu.

Preporuka je da je n ≥ 12. U izračun prosječne mjesečne cijene za trošak električne energije

ne uključuju se računi iz ranijih ugovornih razdoblja (Ugovori o opskrbi za proteklo

razdoblje, protekli - nevažeći tarifni modeli HEP-ODS-a i sl.).

Iz računa za električnu energiju i mrežarinu se može ustanoviti prosječna godišnja potrošnja

sustava javne rasvjete (Eene-g) u proteklom periodu. Kod izračuna potrebno je razmatrati

usporedivi dio građevine ili više građevina ovisno o tome promatra li se sustav javne rasvjete

kao jedna ili kao više građevina (po tehničkim cjelinama ili strujnim krugovima). Potrebno je

uspoređivati ukupnu godišnju potrošnju jednakih građevina odnosno ako je izgrađen novi dio

sustava javne rasvjete, to dodatno treba uzeti u obzir (rezultirati će povećanjem ukupne

godišnje potrošnje).

g

E

=E

g

1m

12

1nn

g-ene

Gjde je:

Eene-g – prosječna godišnja potrošnja sustava javne rasvjete

m – broj promatrane godine,

n – broj promatranog mjeseca,

g – broj promatranih godina,

En – ukupna iskazana obračunata potrošnja u n mjesecu.

Preporuka je da se za broj promatranih godina uzima 3 godine (g = 3).

2.1.2. METODA B – IZRAČUN PUTEM ANALIZE POPISA AKTIVNIH

OBRAČUNSKIH MJERNIH MJESTA (PRIKAZ GODIŠNJE POTROŠNJE PO

MJERNIM MJESTIMA)

Drugi način na koji se može doći do podataka potrošnje sustava javne rasvjete jest iz popisa

aktivnih obračunskih mjernih mjesta (prikaz godišnje potrošnje po mjernim mjestima).

Korisnik može isti zatražiti kod opskrbljivača električnom energijom s kojim ima potpisan

ugovor o opskrbi električne energije.

Ukupnu godišnju potrošnju energije građevine javne rasvjete (Eene) dobije se sumiranjem svih

iskazanih potrošnji po strujnim krugovima na popisu. Ukupnu prosječnu godišnju potrošnju

energije građevine javne rasvjete (Eene-g) dobije se prema izrazu:

g

E

=E

g

1meneg

g-ene

Gjde je:

Eene-g – prosječna godišnja potrošnja sustava javne rasvjete,

m – broj promatrane godine,

g – broj promatranih godina,

Eeneg – ukupna iskazana obračunata potrošnja u g godini.

Preporuka je da se za broj promatranih godina uzima 3 godine (g = 3). Primjer popisa aktivnih

obračunskih mjernih mjesta nalazi se u privitku 3. ovih uputa.

2.1.3. METODA C - PRORAČUN GODIŠNJE POTROŠNJE ENERGIJE

Ukupna snaga može se utvrditi mjerenjem po svakom rasvjetnom krugu zasebno. Potrebno je

mjeriti radnu snagu uređajima odgovarajuće klase točnosti. Kod mjerenja snaga bitno je

provjeriti je li svako rasvjetno mjesto (svaka svjetiljka) u funkciji. Ukoliko nije, potrebno je

proporcionalno uvećati ukupnu izmjerenu snagu sukladno odnosu rasvjetnih mjesta u kvaru i

rasvjetnih mjesta u ispravnom radu.

Prilikom mjerenja snage potrebno je ustanoviti trenutni napon mreže u točki mjerenja (idealna

točka mjerenja napona je srednji rasvjetni stup u rasvjetnom strujnom krugu - zbog padova

napona). Kod većine postojećih instalacija (sa rasvjetnim tijelima s izbojem u plinu bez

sustava regulacije) naponske prilike utječu na ukupnu snagu, a time i na potrošnju. Referentni

nazivni napon mreže iznosi 230 V AC, no noću su zbog smanjene potrošnje, naponi u mreži

dosežu više vrijednosti (od 240 V do 250 V AC). Zbog navedenog, potrebno je izmjerenu

snagu korigirati množenjem sa faktorom napona kv za koji vrijedi sljedeći aproksimativni

izraz:

)U - (U100

P + 1 = k rv

nv

gdje je:

kv – korekcijski faktor napona,

Pn – nazivna snaga rasvjetnog tijela (rasvjetno tijelo s izbojem u plinu),

Uv – prosječni noćni napon u točki mjerenja ili na dijelu NN mreže,

Ur – izmjereni napon mreže u točki mjerenja.

Faktor kv definira zavisnost trenutne snage sustava o trenutnom naponu. Snaga sustava je u

direktnoj vezi (u standardnom radnom području proporcionalna) sa potrošnjom sustava te

time proporcionalna i trošku za energiju. Ukupna potrošnja rasvjetnih strujnih krugova

uključuje još i gubitke u vodičima koji uglavnom iznose oko 2% od ukupne instalirane snage

u strujnom krugu.

Da bi se utvrdio faktor kv potrebno je raspolagati podacima o naponskim prilikama u lokalnoj

NN mreži. Ukoliko se isti ne može ustanoviti, za kv treba uzeti vrijednost 1.

Kao što je već ranije navedeno, da bi se utvrdio ukupni godišnji trošak za energiju Nukp

potrebno je utvrditi ukupnu instaliranu snagu u promatranom području – zoni. Pukp izračunava

se sljedećom formulom:

n

1iivukp Pk P [kW]

gdje je:

Pukp - ukupna instalirana snaga promatranog područja (energetskog pregleda) ili zone

kv – korekcijski faktor napona,

Pi – ukupna izmjerena instalirana snaga i-tog rasvjetnog strujnog kruga, uključuje sve

gubitke pri trenutnom naponu Ur,

n – broj rasvjetnog strujnog kruga.

Jednadžba za izračun ukupne godišnje potrošnje ele. energije (Eene), a ujedno i prosječne

godišnje potrošnje ele. energije (Eene-g) glasi:

Eene = Eene-g = Pukp ∙ PGVS [kWh]

gdje je:

Eene – ukupna godišnja potrošnja ele. energije građevine javne rasvjete

(za jednu godinu),

Eene-g – prosječna godišnja potrošnja ele. energije građevine javne rasvjete

PGVS – godišnji broj radnih sati javne rasvjete.

Sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju uštede energije u

neposrednoj potrošnji (NN 77/12), faktor PVGS može se uzeti kao konstanta od 4100 h za

područje Hrvatske.

Također može se izvesti i točnije određivanje PVGS sukladno broju oblačnih i sunčanih dana

godišnje ili temeljem podataka o proradi sustava javne rasvjete koje posjeduje HEP – ODS.

2.2. IZRAČUN UKUPNOG GODIŠNJEG TROŠKA ZA ENERGIJU

Referentna cijena može se izračunati temeljem korištenog tarifnog modela sukladno

sklopljenom ugovoru o opskrbi električnom energijom s opskrbljivačem ili analizom računa

za električnu energiju (opskrbu i mrežarinu). Referentna cijena za tarifni model žuti (HEP

OPSKRBA d.o.o.) kao i za većinu ostalih modela na tržištu, koji se nude JLP(R)S-ovima ili

grad-ovima u Republici Hrvatskoj, može se izračunati sljedećom formulom:

PDV)(1 )k-(1 )E

12 C + C + C + (C = N p

g-ene

mjjOIEjmjekWh

Gdje je:

NkWh – jedinična cijena kilovatsata (kn/kWh) s PDV-om,

Cje – jedinična cijena kilovatsata za energiju / opskrbu (iz računa),

Cjm – jedinična cijena kilovatsata za mrežarinu (iz računa),

CjOIE – jedinična cijena naknade za OIE (iz računa),

Cmj – ukupna cijena mjerne usluge za sva mjerna mjesta sustava javne rasvjete (iz

računa),

Eene-g – prosječna godišnja potrošnja sustava javne rasvjete,

kp – faktor popusta (0-1),

PDV – stopa poreza na dodanu vrijednost (trenutno važeća 25%).

Formula ne uključuje korekcijske cijene poput energije uravnoteženja i slično. Jedinična

cijena je izračunata na način da su zbrojeni svi troškovi – mrežarina, energija, naknada za OIE

/ kWh i mjerna usluga / kWh na što je potrebno dodati popust za isporučenu energiju, ako isti

postoji te je tu vrijednost potrebno uvećati za PDV.

Jednadžba za izračun ukupnog godišnjeg troška za energiju prije modernizacije /

rekonstrukcije (Nukp) glasi:

g-enekWhukp EN k N [kn/god]

gdje je:

Nukp – ukupan prosječni godišnji trošak za energiju prije modernizacije /

rekonstrukcije,

k – faktor regulacije,

NkWh – jedinična cijena kilovatsata s PDV.

Ukoliko postoji sustav regulacije koeficijent k je manji od 1 (k < 1). Faktor regulacije k

računa se pomoću sljedećeg izraza:

ni

1i ukp

i

uk

i

P

P

T

t k 1

gdje je:

n – broj stupnjeva regulacije,

ti – vrijeme rada regulacije n-tog stupnja,

Tuk – prosječno dnevno vrijeme svijetljenja (PGVS/365),

Pi – ukupna instalirana snaga jedne svjetiljke u n-tom stupnju regulacije,

Pukp – ukupna instalirana snaga jedne svjetiljke bez sustava regulacije.

Kada se ne ugrađuje sustav regulacije, koeficijent k = 1 i formula za izračun ukupnog

godišnjeg troška za energiju prije modernizacije / rekonstrukcije glasi:

g-enekWhukp EN N [kn]

3. EVIDENCIJA POSTOJEĆE TEHNIČKE I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Potrebno je prikupiti svu postojeću tehničku i projektnu dokumentaciju vezano za bilo koji

dio sustava javne rasvjete. Potrebno je prikupiti svu moguću dokumentaciju kako bi se stekao

što bolji uvid u postojeće stanje te kako bi se što jednostavnije uvidjeli potencijali ušteda u

sustavu javne rasvjete.

Prijedlog tablice koju zainteresirana strana može predati vlasniku javne rasvjete ili upravitelju

javne rasvjete u svrhu prikupljanja podataka nalazi se u privitku 4. ovih uputa.

U tablici važno je iskazati podatke u svim navedenim stupcima, naročito podatke vezano za

područje odnosno ulice ili rasvjetne krugove na koje se pripadna dokumentacija odnosi.

4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA GRAĐEVINE JAVNE RASVJETE

U analizi postojećeg stanja potrebno je utvrditi postojeće stanje elemenata odnosno opreme

sustava javne rasvjete, geometrijskih i svjetlotehničkih parametara kao i karakteristike

prometnica na kojima se koristi sustav javne rasvjete.

4.1. UTVRĐIVANJE POSTOJEĆEG STANJA ELEMENATA SUSTAVA JAVNE

RASVJETE

4.1.1. SVJETILJKE

Tehnički opis i specifikacija

U tehničkom opisu potrebno je utvrditi odnosno naznačiti tip i proizvođača svjetiljke. Također

potrebno je utvrditi starost i vrstu svjetiljke, vrstu i snagu rasvjetnog tijela te navesti kratki

tehnički opis što uključuje tip predspojne naprave, sjenila, difuzora i sl. Ukoliko postoji puno

vrsta svjetiljki, specifikacija se može iskazati tabličnim prikazom.

Zatečeno stanje

Svakako je važno procijeniti stanje svjetiljke. Navedeno se odnosi na stanje IP zaštite,

propusnost vlage, stupanj prigušenja svijetljenja zbog onečišćenja (iskazati faktorom od 0 -

1).

4.1.2. STUPOVI

Tehnički opis i specifikacija

Ukoliko je moguće, potrebno je utvrditi tipove stupova (kratak tehnički opis), starost i

promjer vrha stupa.

Zatečeno stanje

Procijeniti stanje stupova odnosi se na procjenu potrebe za obnovom u smislu potrebe

primjene dodatnih zaštita poput AKZ zaštite kao i same mehaničke stabilnosti stupova –

potrebe za učvršćenjem i sl.

4.1.3. SUSTAV NAPAJANJA

4.1.3.1. NN instalacija

Tehnički opis i specifikacije kabela/vodova

Kratki opis napajanja sustava javne rasvjete, tip vodova - nadzemni ili kabelski, podaci o

kabelima ili vodovima.

Sustav zaštite od direktnog i indirektnog dodira

Potrebno je navesti kratki opis zaštite od indirektnog i direktnog dodira. Ukoliko se radi o

projektima modernizacije (zamjene svjetiljki na postojećim stupovima) potrebno ograničiti

izvođenje radova na način da se zadrži selektivnost sustava zaštite od indirektnog dodira. Za

projekte rekonstrukcija sustava javne rasvjete (ugradnje ormarića javne rasvjete, zamjena

stupova ili kabelskih vodova) potrebno je izraditi glavni projekt od strane ovlaštene osobe sa

pripadnim proračunima vezano za sustav zaštite.

Sustav zaštite od prenapona

Prilikom pregleda sustava potrebno je ustanoviti te konstatirati ima li postojeći sustav

ugrađenu prenaponsku zaštitu te u koliko razina (stupnjeva). Prilikom ugradnje novih

tehnologija u postojeći sustav ključno je obratiti pozornost na sustav zaštite od prenapona.

4.1.3.2. Priključak na mrežu

Tehnički opis i specifikacija mjesta priključka

Potrebno je kratko definirati mjesto priključka (trafostanica, odvod ili ormar javne rasvjete,

odvod).

Naponske prilike u mreži

Ukoliko je moguće, potrebno je pribaviti podatak od opskrbljivača ili distributera o

prosječnim godišnjim iznosima napona na priključnim točkama strujnih krugova javne

rasvjete u promatranim krugovima (ili u okolnoj elektroenergetskoj mreži). Ovo je važan

podatak, jer kod većine postojećih instalacija naponske prilike utječu na ukupnu snagu, a time

i na potrošnju. Ukoliko navedeno nije moguće potrebno je pretpostaviti referentnu vrijednost

napona (230V AC) kao prosječnu vrijednost napona u strujnim krugovima.

4.1.4. SUSTAV REGULACIJE I UPRAVLJANJA JAVNE RASVJETE

Tehnički opis i specifikacija

Kratak opis sustava regulacije i upravljanja treba sadržavati sve važne podatke o sustavu

regulacije poput tipa regulacije javne rasvjete, uređaja koji se koriste, područje ili strujne

krugove u kojima se regulacija koristi, blok sheme rada sa kratkim opisom i režim rada

regulacije. Naročito je bitno utvrditi režim rada, kako bi se mogla utvrditi smanjena potrošnja

električne energije kao rezultat rada sustava regulacije javne rasvjete.

Zatečeno stanje

Potrebno je provesti procjenu starosti sustava regulacije i upravljanja te procjenu stupnja

funkcionalnosti.

4.2. UTVRĐIVANJE GEOMETRIJSKO - TEHNIČKIH PARAMETRA POSTOJEĆEG

STANJA GRAĐEVINE JAVNE RASVJETE

Da bi se utvrdile mogućnosti provođenja mjera energetske učinkovitosti u javnoj rasvjeti,

potrebno je utvrditi geometrijsko tehničke karakteristike rasvjetnih krugova promatranog

područja. Od navedenih geometrijskih karakteristika potrebno je utvrditi sjedeće:

Širina kolnika i broj voznih traka (W),

Širina nogostupa (sa strane stupa, sa suprotne strane),

Visina stupova – visina svjetiljke (H),

Prosječni razmak između stupova (S),

Maksimalni razmak između stupova (S),

Pozicija stupa (jednostrano, obostrano, nasuprotno),

Udaljenost optičke osi od ruba kolnika (O),

Klasifikacija površine kolnika (R1, R2, R3 i R4).

Parametri navedene geometrije jasnije su iskazani na slici 3.

Slika 3. – Geometrijski parametri građevine javne rasvjete

Klasifikacija površine kolnika predstavlja utvrđivanje standardnih vrijednosti refleksijskih

svojstava putem definiranih klasa (R1, R2, R3 i R4) koje se opisuju trima faktorima q0, S1 i

S2.

Klasa – opis površine:

R1 – Betonski kolnik - asfaltni kolnik sa 80% agregatnih dodataka koji strše iz

mase asfalta (q0=0,10; S1=0,25; S2=0,53),

R2 – Lijevani novi asfalt - asfaltbeton sa 60% agregatnih dodataka veličine zrna do

10 mm (q0=0,07; S1=0,58; S2=1,80),

R3 – Hrapavi asfalt zbog istrošenosti i uglačanosti - asfaltbeton i lijevani asfalt

veličine zrna do 10 mm (q0=0,07; S1=1,11; S2=2,38),

R4 – Glatki asfalt – istrošeni lijevani asfalt (q0=0,08; S1=1,55; S2=3,03).

4.3. UTVRĐIVANJE SVJETLOTEHNIČKIH PARAMETRA POSTOJEĆEG STANJA

GRAĐEVINE JAVNE RASVJETE

Svjetlotehničke parametre može se utvrditi potpuno ili djelomično, proračunom ili mjerenjem.

Osnovni svjetlotehnički parametri javne rasvjete iskazani su u tablici 2:

Tablica 2. – Osnovni svjetlotehnički parametri

Za potrebe tehničkih podloga i za slučaj analize cesta s nižim rasvjetnim zahtjevima, dovoljno

je utvrditi rasvijetljenost po točkama na karakterističnom dijelu ulične površine (na kolniku i

nogostupu) promatranog područja – zone. Ispitne točke potrebno je rasporediti sukladno

tehničkoj normi HRN EN:13201-3 kako je iskazano na slici 4.

VELIČINA PARAMETAR MJERNA JEDINICA

Prosječna luminacija Lav (cd/m2)

Prosječna rasvjetljenost Eav lx

Faktor ujednačnenosti

(opća)U0 indeks 0-1

Faktor ujednačnenosti

(longitudinalna)Ul indeks 0-1

Porast praga TI (%) indeks 0%-100%

Faktor okolne

rasvjetljenostiSR indeks 0-1

Slika 4. – Raster kolnika sa točkama za mjerenje rasvijetljenosti (Izvor: HRN

EN:13201-3)

Razmak u uzdužnom smjeru određuje se iz jednadžbe:

N

SD [m]

gdje je:

D – razmak između točaka u uzdužnom smjeru, u metrima,

S – razmak između rasvjetnih tijela, u metrima,

N – broj točaka u uzdužnom smjeru koji se dobije sa slijedećim vrijednostima:

za S < 30 m, N = 10;

za S > 30 m, N = najmanji djelitelj za koji se dobiva D < 3 m.

Prvi red mjernih točaka raspoređen je na udaljenosti D/2 (u metrima) od ruba kolnika.

Razmak u poprečnom smjeru određuje se iz jednadžbe:

n

Wrd [m]

gdje je:

d – razmak između točaka u poprečnom smjeru, u metrima,

Wr – širina kolnika ili područja, u metrima,

n – broj točaka u poprečnom smjeru sa vrijednosti ≥ 3, a da je ujedno i najmanji

djelitelj za kojeg vrijedi d < 1,5 m.

Razmak od točke od rubova relevantnog područja je D / 2 u uzdužnom smjeru, i d / 2

u poprečnom smjeru, kao što je prikazano na slici 4.

Rasvijetljenost se mjeri na visini od 0.0 metara (minimalno iznad visine tla) instrumentom za

mjerenje rasvijetljenosti zadovoljavajuće klase točnosti (preporuka je koristiti instrumente

koji imaju maksimalna odstupanja +/- 3%, a rezultate iskazati sa uračunatim maksimalnim

odstupanjima – proračun na strani sigurnosti).

Svjetlotehnički parametri postojećeg stanja također se mogu utvrditi i proračunom uključujući

korištenje softverskih paketa sa modelima postojećih svjetiljki. Korektno je u tim modelima

koristiti faktore održavanja u skladu sa starošću i stanjem svjetiljki.

5. SVEOBUHVATNI TABLIČNI PRIKAZ KARAKTERISTIKA GRAĐEVINE

JAVNE RASVJETE

Popisom strujnih krugova u tabličnom prikazu iskazuju se sveobuhvatne karakteristike

sustava javne rasvjete i ostali parametri bitni za utvrđivanje potencijala energetskih ušteda.

Sve iskazane karakteristike navedene u cjelini 3. trebaju biti prikazane u tabličnom prikazu.

Isto će omogućiti preglednost rezultata tehničkih podloga, a ujedno će predstavljati kvalitetan

zbirni prikaz svih bitnih podataka za određivanje potencijala ušteda i potencijalnog područja

zahvata budućeg projekta rekonstrukcije ili modernizacije javne rasvjete.

Tablični prikaz karakteristika iskazan je u privitcima 5, 6, 7, i 8. Ukoliko se ove upute budu

koristile u svrhu provođenja energetskih pregleda, predloženi tablični prikaz karakteristika

trebao bi biti sastavni dio izvješća o energetskom pregledu.

U privitku 9. pojašnjeni su pojedini izrazi i definicije u tabličnom prikazu.

6. PRIJEDLOG MJERA PODIZANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

GRAĐEVINE JAVNE RASVJETE

6.1. ODREĐIVANJE POTENCIJALNIH PODRUČJA ZAHVATA – ZONA ZAHVATA

Analizom postojeće dokumentacije ili terenskom analizom (snimkom stanja), može se utvrditi

potencijalno područje zahvata za rekonstrukciju odnosno modernizaciju sustava javne

rasvjete. Potrebno je poznavati strukovne norme, stoga bi ovu analizu svakako trebale

provoditi osobe sa poznavanjem strukovnih normi iz područja rasvjete.

Prilikom procjene potencijalnog područja zahvata potrebno je voditi se sljedećim načelima:

Postizanje zadovoljavajućih i/ili boljih svjetlotehničkih rezultata novim

tehničkim rješenjem na površini koja se rasvjetljava sukladno potrebnoj klasi

rasvjete,

Smanjenje troška za električnu energiju putem smanjenja instalirane snage

sustava,

Zaštita okoliša zbrinjavanjem opasnog otpada,

Smanjenje svjetlosnog onečišćenja.

Navedeno se najčešće može postići zamjenom manje efikasnih izvora sa

visokoefikasnim izvorima. Na slici niže navedeni su različiti svjetlosni izvori i

efikasnost istih.

Slika 5. – Efikasnost svjetlosnih izvora

Od zatečenog stanja svakako su najveći potencijali za projekte ušteda zamjene VTF živinih

žarulja s izbojem u plinu (55 lm/W).

Važno je napomenuti kako se efikasnost ne očituje samo kroz efikasnost svjetlosnog izvora.

Da bi se dobio izlazni svjetlosni tok potrebno je uračunati sve svjetlosne gubitke. Efikasnost

izvora umanjuje se zbog svjetlosnih gubitaka same svjetiljke (5%-55%), onečišćenja (0-20%)

i starosti izvora (0-30%). U smislu svjetlosnih gubitaka mogu se promatrati svakako i gubici

provalnog i onečišćujućeg svjetla. Efikasno je svjetlo ono svjetlo koje osvjetljava objekt koji

je potrebno osvijetliti. Stoga svako projektno rješenje može biti manje ili više efikasno, ovisno

o načelima projektiranja i odabranom tehničkom rješenju. U cilju provođenja načela

energetske učinkovitosti, potrebno je što više svijetla koncentrirati na objekt koji se

osvjetljava, uz ograničenja iz predmetnih normi.

Pored svjetlosnih gubitaka postoje i energetski gubici u predspojnim napravama i/ili

elektroničkim uređajima. Predspojne naprave mogu biti elektroničke ili elektromagnetske, a

njihovi gubitci variraju od 10% do 30%, dok su gubici elektroničkih uređaja oko 10%.

Temeljem navedenog, ukupna se efikasnost teoretski može iskazati kao:

Effuk = (Luk – Lg1 – Lg2) / (Pn + Pg) [lm/W]

Gore navedenim se želi naglasiti kako ne treba voditi samo računa o efikasnosti rasvjetnog

tijela nego o ukupnosti izlaznih performansi – ukupnoj efikasnosti.

U tabličnom prikazu, potrebno je navesti koja od predloženih mjera bi se mogla provesti u

kojoj zoni odnosno rasvjetnom strujnom krugu ili grupi rasvjetnih strujnih krugova.

6.2. ENERGETSKO I EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA

6.2.1. ZAMJENA SVJETILJKI

Jednadžba za izračun ukupnog godišnjeg troška nakon zamjene (Nukn)

Da bi se utvrdio ukupni godišnji trošak za energiju nakon zamjene Nukn potrebno je utvrditi

ukupnu instaliranu snagu u promatranom području – zoni. Pukn izračunava se sljedećom

formulom:

i

n

1iiukn bP P

[kW]

Pi – ukupna instalirana snaga svjetiljke koja se ugrađuje u i-ti rasvjetni strujni krug,

unosi se u W (Watt-ima) i uključuje sve gubitke pri nazivnom naponu Un (230VAC),

bi – ukupan broj svjetiljki u rasvjetnom strujnom krugu,

n – broj rasvjetnog strujnog kruga.

Ukoliko se u jedan rasvjetni strujni krug planira ugraditi više tipova rasvjetnih tijela ili

svjetiljki, potrebno je zbrojiti sve snage svih trošila u krugu.

Kao referentni napon uzima se nazivni napon mreže od 230 V AC, iako su uglavnom naponi u

mreži noću viši od nazivnog (od 240 V do 250 V). Nakon smanjenja instalirane snage unutar

strujnog kruga, ukoliko se radi o značajnim smanjenjima instalirane snage (>50%) tada se

gubici nakon zamjene mogu zanemariti. Gubici se znatno smanjuju, jer ovise o kvadratu struje

koja se smanjuje proporcionalno smanjenju snage.

Ukoliko se ugrađuju uređaji sa aktivnom regulacijom (zadržavaju ukupnu snagu neovisno o

varijacijama ulaznog napona) nije potrebno raditi daljnje korekcije izračuna instalirane snage.

Ukoliko se ugrađuju svjetiljke s rasvjetnim tijelima s izbojem u plinu, bez sustava regulacije,

potrebno je korigirati gore izračunate snage množenjem sa korekcijskim faktorom napona kv

koji je detaljnije definiran u cjelini 2. točki 2.1.3.

Jednadžba za izračun ukupnog godišnjeg troška nakon zamjene (Nukn) glasi:

uknkWhukn P PGVSN k N [kn]

gdje je:

Nukn – ukupan godišnji trošak nakon zamjene,

k – faktor regulacije,

NkWh – jedinične cijene kilovat-sata,

Pukn – ukupna izmjerena instalirana snaga promatranog područja, uključuje sve gubitke

pri nazivnom naponu Un (Un = 230VAC),

PGVS – godišnji broj radnih sati javne rasvjete.

Faktor PVGS može se tretirati kao konstanta od 4100 h za područje Hrvatske. Također, može

se izvesti i točnije određivanje PVGS sukladno broju oblačnih i sunčanih dana godišnje ili

temeljem podataka o proradi sustava javne rasvjete koje posjeduje HEP – ODS.

Kada se ne ugrađuje sustav regulacije, koeficijent k = 1 i formula glasi:

uknkWhukn P PGVSN N [kn]

6.2.2. UGRADNJA SUSTAVA REGULACIJE JAVNE RASVJETE

Regulacija se provodi nekim od niže iskazanih načina:

Regulacija snage smanjenjem ulaznog napona,

Regulacija snage promjenom kuta vođenja ulaznog napona,

Regulacija snage amplitudnom modulacijom struje,

Regulacija snage visokofrekventnom amplitudnom modulacijom ulaznog napona,

Regulacija naponom 0-10V

Regulacija energetskim vodovima (tiristorska regulacija).

Regulacija snage smanjenjem ulaznog napona

Smanjenje ulaznog napona kao oblik regulacije snage moguće je primijeniti na svjetlosne

izvore s izbojem u plinu (HID), pri čemu treba paziti na minimalni napon, koji je različit za

pojedine tipove svjetlosnih izvora s izbojem u plinu kao i na pojavu porasta napona na

elektrodama do kojeg dolazi uslijed starenja.

Regulacija snage promjenom kuta vođenja ulaznog napona

Postoje solucije sa reduciranim dijelom sinusoide na početnom, završnom ili srednjem dijelu

poluperiode. Napon se može smanjiti i na vrijednosti koje su različite od nule.

Regulacija snage amplitudnom modulacijom struje

Realizira se povećavanjem impedancije prigušnice i time reduciranjem struje svjetlosne

izvore s izbojem u plinu (HID). Prednost ovog načina regulacije je u tome što nema problema

povezanih sa smanjivanjem ulaznog napona.

Regulacija snage visokofrekventnom amplitudnom modulacijom ulaznog napona

Pri visokim frekvencijama može doći do akustičke rezonancije u svjetlosnom izvoru s

izbojem u plinu (HID) koja se manifestira čujnim zujanjem. Ova pojava može dovesti do

treperenja i u krajnjem slučaju do uništenja žarulje.

Regulacija naponom 0-10V

Kod novijih tehnologija koristi se regulacija upravljačkim vanjskim naponom 0 - 10 V DC.

Pomoću navedenog napona upravlja se elektroničkom napravom koja usklađuje struju

sekundarnog kruga te time regulira tok, snagu i potrošnju svjetlosnog izvora.

Regulacija energetskim vodovima (tiristorska regulacija)

Slanje upravljačkog signala odvija se energetskim vodovima. Signal se detektira u

elektroničkoj napravi te ista dalje ovisno o vlastitoj konfiguraciji regulira tok, snagu i

potrošnju svjetlosnog izvora.

Ukoliko se ugrađuje sustav regulacije, faktor regulacije k je manji od 1 (k < 1).

Faktor regulacije k računa se pomoću sljedećeg izraza:

ni

1i uk

i

uk

i

P

P

T

t k 1

gdje je:

n - broj stupnjeva regulacije,

ti - vrijeme rada regulacije n-tog stupnja,

Tuk - prosječno dnevno vrijeme svijetljenja (PGVS/365),

Pi - ukupna instalirana snaga jedne svjetiljke u n-tom stupnju regulacije,

Puk - ukupna instalirana snaga jedne svjetiljke bez sustava regulacije.

Ukupna prosječna godišnja ušteda u trošku za energiju jednaka je:

uknukpuk N - N N [kn/god]

gdje je:

Nuk – ukupna prosječna godišnja ušteda (kn/god),

Nukp – ukupni trošak za energiju prije rekonstrukcije / modernizacije (kn/god),

Nukn – ukupni trošak za energiju nakon rekonstrukcije / modernizacije (kn/god).

Ukupna prosječna godišnja ušteda u trošku za energiju i održavanje jednaka je:

onuknopukpo-uk N-N - NN N [kn/god]

gdje je:

Nuk-o – ukupna prosječna godišnja ušteda u trošku za energiju i održavanje (kn/god),

Nop – ukupni trošak za održavanje prije rekonstrukcije / modernizacije (kn/god),

Non – ukupni trošak za održavanje nakon rekonstrukcije / modernizacije (kn/god).

Trošak za održavanje prije rekonstrukcije / modernizacije računa se sukladno naputcima

iskazanim u cjelini 2. ovih uputa. Trošak za održavanje nakon rekonstrukcije / modernizacije

valja procijeniti sukladno tehnologiji koja se koristi, procijenjenom životnom vijeku

elemenata građevine te troškovima zamjene istih.

Ukupno godišnje smanjenje emisije CO2 (ušteda CO2) izračunava se sljedećom formulom:

)( uknukpCO2 P - P1,5416 U [t/god]

gdje je:

UCO2 – ušteda CO2 (t/god),

Pukp – instalirana snaga prije implementacije mjere/a u području zahvata,

Pukn – instalirana snaga nakon implementacije mjere/a u području zahvata.

6.2.3. PROCJENA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA I IZRAČUN POVRATA

INVESTICIJE

Investicijski troškovi moraju sadržavati sve komponente strukture investicije pojedine mjere

koja se predlaže. Temeljem podataka na tržištu, potrebno je iskazati procijenjene vrijednosti

pojedinih investicija i jednostavan period povrata investicije/a (JPP) koji je jednak:

uki

ii

N

IJPP [god]

gdje je:

JPPi – jednostavan period povrata investicije i-te mjere,

Ii – vrijednost investicije i-te mjere sa uključenim PDV-om (kn),

Nuki – vrijednost godišnje uštede i-te mjere.

Sve mjere poželjno je prikazati tabličnim prikazom, što uključuje i sumarne vrijednosti svih

mjera zajedno (pod pretpostavkom da nema utjecaja između mjera).

Prosječan period povrata investicija u jednom sustavu javne rasvjete računa se po izrazu:

ukN

IJPP [god]

gdje je:

JPP – prosječan period povrata investicija,

I – vrijednost investicija sa uključenim PDV-om (kn),

Nuk – vrijednost ukupne godišnje uštede.

7. MJERENJE I VERIFIKACIJA UŠTEDA

Nakon implementacije odnosno provedbe mjera energetske učinkovitosti u sustavu javne

rasvjete, potrebno je utvrditi parametre sustava nakon provedenih mjera energetske

učinkovitosti te pratiti kontinuiranost ušteda.

Parametri sustava u ovom smislu jesu:

Parametri uštede:

o Instalirana snaga javne rasvjete nakon provedene mjere

(u području zahvata)

o Potrošnja električne energije nakon provedene mjere

o Trošak za električnu energiju nakon provedene mjere

Parametri kvalitete:

o Rasvijetljenost uličnih površina / građevine javne rasvjete

o Luminacija uličnih površina / građevine javne rasvjete

o Ujednačenost rasvjetljavanja

o Bliještenje

Praćenje parametara ušteda moguće je provoditi na više načina:

Usporedbom potrošnje temeljem računa za električnu energiju prije i poslije

implementacije mjera,

Mjerenjem ukupne instalirane snage u području / zoni gdje je provedena mjera

energetske učinkovitosti,

Postojećim ili novougrađenim uređajima za nadzor i/ili upravljanje javnom

rasvjetom (ukoliko su isti ugrađeni – kod zahvata rekonstrukcija).

Usporedba potrošnje električne energije može se provoditi putem računa za električnu

energiju (ukoliko nema izgradnje / dogradnje nove javne rasvjete), također se može pratiti iz

popisa obračunskih mjernih mjesta (za period od jedne godine).

U slučaju zahtjeva za dodatnom provjerom, može se provesti mjerenje ukupne instalirane

snage u području / zoni, gdje je provedena mjera energetske učinkovitosti. Usporedba

rezultata ukupne instalirane snage nakon implementacije mjere i u trenutku kontrole, dokazati

će da li se uštede postižu sukladno zahtjevima.

Mjerenje i valorizacija ušteda može se provoditi i ugradnjom uređaja za nadzor sustava.

Uređaji bilježe podatke o potrošnji dijela sustava nad kojim je provedena mjera. Uređaji za

nadzor uglavnom imaju znatno više funkcija od navedene, isti mogu davati podatke o

trenutnoj snazi promatranog sustava, kvarovima u sustavu, strujama, naponima, radnim

satima i sl. Mogu biti povezani na centralni nadzorni sustav. Ugradnja takvih uređaja

primjenjiva je kod većih rekonstrukcija sustava javne rasvjete.

Moguće je provoditi i mjerenje parametra kvalitete u smislu mjerenja rasvijetljenosti i

luminacije te ujednačenosti i bliještenja (za niže rasvjetne klase dovoljno je mjerenje

rasvijetljenosti).

Nakon provođenja mjere/a energetske učinkovitosti, preporučljivo je obaviti mjerenje

rasvijetljenosti (svjetlotehničke parametre može se utvrditi potpuno ili djelomično,

proračunom ili mjerenjem). Nakon provođenja mjere/a energetske učinkovitosti dovoljno je

utvrditi rasvijetljenost po točkama na karakterističnom dijelu ulične površine (na kolniku i

nogostupu) promatranog područja – zone. Ispitne točke potrebno je rasporediti sukladno

tehničkoj normi HRN EN:13201-3 kako je iskazano na slici 4. u cjelini 4. ovih uputa.

Rasvijetljenost se mjeri na visini od 0.0 metara (minimalno iznad visine tla) instrumentom za

mjerenje rasvijetljenosti zadovoljavajuće klase točnosti (preporuka je koristiti instrumente

koji imaju maksimalna odstupanja +/- 3%, a rezultate iskazati sa uračunatim maksimalnim

odstupanjima – proračun na strani sigurnosti).

Kontrolnom provjerom rasvijetljenosti naručitelj usluge (vlasnik instalacije) može uvijek

utvrditi odstupanje rasvijetljenosti u smislu odstupanja parametra kvalitete od početnih

vrijednosti.

PRIVITAK 1. – GRAĐEVINA JAVNE RASVJETE STARIJE GENERACIJE SA SVIM ELEMENTIMA I PRIKAZOM

RAZGRANIČENJA OVLASTI

PRIVITAK 2. – GRAĐEVINA JAVNE RASVJETE NOVIJE GENERACIJE SA SVIM ELEMENTIMA I PRIKAZOM

RAZGRANIČENJA OVLASTI

PRIVITAK 3. – POPIS AKTIVNIH OBRAČUNSKIH MJERNIH MJESTA

PRIVITAK 4. – POPIS POSTOJEĆE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

REDNI

BROJ

GODINA

IZRADE

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

* Dostaviti popis postojeće projektne dokumentacije koja je raspoloživa Naručitelju

PODRUČJE ZAHVATA / ULICE /

MJERNA MJESTANAZIV DOKUMENTACIJE

RAZINA OBRADE (ELABORAT, TEHNIČKA

DOKUMENTACIJA, SNIMAK STANJA,

IDEJNI PR., GLAVNI PR., IZVEDBENI PR.,

PROJEKT IZVEDENOG STANJA)

VRSTA PROJEKTA

(ELEKTROPROJEKT,

GRAĐEVNISKI

PROJEKT)

OPĆINA / GRAD : __________________________________

POPIS POSTOJEĆE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

PRIVITAK 5. – PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – KOMPLETNI TABLIČNI PRIKAZ KARAKTERISTIKA

REDNI

BROJ

STRUJNI KRUG J.R. /

OBRAČUNSKO

MJERNO MJESTO

NAZIV ULICE

TIP IZVORA

SVJETLOSTI -

RASVJETNOG

TIJELA

BROJ IZV.

SVJETLOSTI

TIP

POSTOJEĆE

SVJETILJKE

POSTOJEĆA

SVJETILJKA

(ZATEČENO

STANJE*)

IZVOR

NAPAJANJA

(TS/OJR)

VRSTA I TIP

NAPAJANJA

(N.VOD,

KABEL,

PRESJECI)

PROSJEČNI

NOĆNI

NAPONI U

DIJELU EE

MREŽE (V)

SUSTAV

REGULACIJE

(DA / NE)

FAKOR

REGULACIJE k

**

KUT NAGIBA

SVJETILJKE (°)

UDALJENOST

OPTIČKE OSI

OD RUBA

KOLNIKA (m)

VISINA

STUPOVA /

SVJETILJKE (m)

UDALJENOST

IZMEĐU

STUPOVA -

MAX (m)

UDALJENOST

IZMEĐU

STUPOVA -

AVG (m)

RASPORED

STUPOVA

(JEDNOSTRANO /

OBOSTRANO /

NASUPROTNO)

STUPOVI

(ZATEČENO

STANJE***)

ŠIRINA

KOLNIKA

(m)

BROJ

PROMETNIH

TRAKA

KOLNIKA

ŠIRINA LIJEVOG

NOGOSTUPA

(m) ****

ŠIRINA

DESNOG

NOGOSTUPA

(m) ****

KLASIFIKACIJA

POVRŠINE

KOLNIKA

(R1,R2,R3,R4)

SNAGA

IZVORA

SVJETLOSTI

(W)

GUBICI

PREDSPOJNIH

NAPRAVA (W)

UKUPNA

INSTALIRANA

SNAGA

SVJETILJKE (W)

UKUPNA

INSTALIRANA

SNAGA

SRUJNOG

KRUGA J.R.

UKUPNA

POTROŠNJA

(4100h) (kWh)

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

3 GOD (kWh) *****

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

2 GOD (kWh) *****

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

1 GOD (kWh) *****

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

* Određuje se faktorom od 0 - 1 (0 - potpuno onečišćena i u jako lošem stanju, 1 - potpuno novo stanje)

** Faktor regulacije definiran je izrazom u metodologiji

*** Određuje se faktorom od 0 - 1 (0 - stanje za zamjenu, 1 - potpuno novo stanje)

**** Ukoliko nema nogostupa širinu evidentirati kao 0 m / lijevi nogostup definirati kao onaj bliže rasvjetnim stupovima

***** Podatke prikupiti iz računa za energiju i mrežarinu ili putem lista obračunskih mjernih mjesta

JLPRS / GRAD : __________________________________

SVJETILJKA I IZVOR SVJETLOSTI ENERGETSKE KARAKTERISTIKEGEOMETRIJSKO - TEHNIČKE KARAKTERISTIKESUSTAV NAPAJANJA SUSTAV REGULACIJEOPĆI PODACI

PRIVITAK 6. – PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – PRIKAZ 1

REDNI

BROJ

STRUJNI KRUG J.R. /

OBRAČUNSKO

MJERNO MJESTO

NAZIV ULICE

TIP IZVORA

SVJETLOSTI -

RASVJETNOG

TIJELA

BROJ IZV.

SVJETLOSTI

TIP

POSTOJEĆE

SVJETILJKE

POSTOJEĆA

SVJETILJKA

(ZATEČENO

STANJE*)

IZVOR

NAPAJANJA

(TS/OJR)

VRSTA I TIP

NAPAJANJA

(N.VOD,

KABEL,

PRESJECI)

PROSJEČNI

NOĆNI

NAPONI U

DIJELU EE

MREŽE (V)

SUSTAV

REGULACIJE

(DA / NE)

FAKOR

REGULACIJE k

**

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

JLPRS / GRAD : __________________________________

SVJETILJKA I IZVOR SVJETLOSTI SUSTAV NAPAJANJA SUSTAV REGULACIJEOPĆI PODACI

PRIVITAK 7. – PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – PRIKAZ 2

KUT NAGIBA

SVJETILJKE (°)

UDALJENOST

OPTIČKE OSI

OD RUBA

KOLNIKA (m)

VISINA

STUPOVA /

SVJETILJKE (m)

UDALJENOST

IZMEĐU

STUPOVA -

MAX (m)

UDALJENOST

IZMEĐU

STUPOVA -

AVG (m)

RASPORED

STUPOVA

(JEDNOSTRANO /

OBOSTRANO /

NASUPROTNO)

STUPOVI

(ZATEČENO

STANJE***)

ŠIRINA

KOLNIKA

(m)

BROJ

PROMETNIH

TRAKA

KOLNIKA

ŠIRINA LIJEVOG

NOGOSTUPA

(m) ****

ŠIRINA

DESNOG

NOGOSTUPA

(m) ****

KLASIFIKACIJA

POVRŠINE

KOLNIKA

(R1,R2,R3,R4)

GEOMETRIJSKO - TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

PRIVITAK 8. – PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – PRIKAZ 3

NAZ. SNAGA

IZVORA

SVJETLOSTI

(W)

GUBICI

PREDSPOJNIH

NAPRAVA (W)

UKUPNA

INSTALIRANA

SNAGA

SVJETILJKE

(W)

NAZIVNA SNAGA

SRUJNOG KRUGA

J.R. (kW) *****

IZMJERENA

UKUPNA SNAGA

STRUJNOG

KRUGA J.R. (kW)

KOREKCIJSKI

FAKTOR

NAPONA (kv)

UKUPNA

POTROŠNJA

(4100h) (kWh)

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

3 godine (kWh)

******

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

2 godine (kWh)

******

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

1 godine (kWh)

******

UKUPNA

POTROŠNJA - 3G

PROSJEK (kWh)

******

ENERGETSKE KARAKTERISTIKE

PRIVITAK 9. – PODACI O POSTOJEĆEM STANJU – FUSNOTE

* Određuje se faktorom od 0 - 1 (0 - potpuno onečišćena i u jako lošem stanju, 1 - potpuno nova svjetiljka)

** Faktor regulacije (k) definiran je izrazom u uputama (cjelina 2)

*** Određuje se faktorom od 0 - 1 (0 - stanje za zamjenu, 1 - potpuno novo stanje)

**** Ukoliko nema nogostupa stupac ostaviti nepopunjen / lijevi nogostup definirati kao onaj bliže rasvjetnim stupovima

***** Umnožak broja svjetiljki i snage svjetlosnog izvora

****** Podatke prikupiti iz računa za energiju i mrežarinu ili putem lista obračunskih mjernih mjesta sukladno uputama (cjelina 2)

PRIVITAK 10. – TABLICA ZA PROCJENU POSTIGNUTIH UŠTEDA

REDNI

BROJ

STRUJNI KRUG J.R. /

OBRAČUNSKO

MJERNO MJESTO

NAZIV ULICE MJERA ENERGTSKE UČINKOVITOSTI

(ZAMJENA SVJ./REGULACIJA SVJ. TOKA)

UKUPNA

POTROŠNJA PRIJE

M/R* (kWh) -

4100h

UKUPNA

POTROŠNJA

NAKON M/R*

(kWh) - 4100h

JEDINIČNA CIJENA

kWh (kn/kWh)

UKUPNO SMANJENJE

TROŠKA ZA ELE.

ENERGIJU ZA JLS/GRAD

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

*M/R - modernizacije/rekonstrukcije

PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

REKAPITULACIJA(kn):

OPĆI PODACI

JLPRS / GRAD : __________________________________

Dodatak 4: Obrazac za izračun mogućnosti preuzimanja dugoročnih obveza u JPP

projektu male vrijednosti u području javne rasvjete

1. Podaci o podnositelju zahtjeva:

- naziv;

- OIB;

- poslovni račun.

2. Podaci o naknadi:

(i) iznos ukupnih zbrojenih naknada u ugovornom razdoblju s ostatkom vrijednosti počevši od

mjeseca u kojem se očekuje stavljanje građevine u uporabu i zaključno sa zadnjim mjesecom

trajanja ugovora (kn);

(ii) broj mjeseci u ugovornom razdoblju u kojem se plaća naknada (broj);

(iii) prosječna mjesečna naknada (i)/(ii) (kn);

(iv) prosječna godišnja naknada (iii)*12 (kn);

(v) razdoblje investiranja (od sklapanja ugovora do mjeseca prvog plaćanja mjesečne

naknade) (broj);

(vi) ostvareni proračunski prihodi prethodne godine umanjeni za kapitalne prihode prema

Zakonu o proračunu (kn);

(vii) udio naknade u prihodima (iv)/(vi) (%);

(viii) ostale godišnje ugovorene naknade ili JPP naknade (kn);

(ix) udio ukupnih naknada u prihodima ((iv)+(viii))/(vi) (%).

Dodatak 5: Obrazac strukture očekivanih kapitalnih troškova

RB GRUPA KATEGORIJA STAVKA JED.

MJERE KOLIČINA

JED.

CIJENA

(kn)

UKUPNO

(kn) PDV

UKUPNO

s PDV

(kn)

1. OPREMA Svjetiljka Dobava i doprema SVJETILJKA TIP 1 kom.

2. Svjetiljka Dobava i doprema SVJETILJKA TIP2 kom.

3. Svjetiljka Dobava i doprema SVJETILJKA TIP3 kom.

4. Svjetiljka Dobava i doprema SVJETILJKA TIP4 kom.

5. Stup

Dobava i doprema usponskog voda

PP00 3x2,5 mm2 za izmjenu na

svakom stupu

m

6. Stup Dobava i doprema nove razdjelnice u

rasvjetnom stupu kom.

7. Stup Dobava i doprema zaštitnog elementa

u rasvjetnom stupu kom.

8. Stup

Dobava i doprema anti korozivne

zaštite AKZ (dvokomponentni

premaz) za sanaciju jednog rasvjetnog

stupa

kom.

9. Stup Dobava i doprema koljena / konzola /

adaptera sa spojnim materijalom kom.

10. Stup Dobava i doprema novog stupa Fe-Zn

sukladno zahtjevima kom.

11. OMM

Dobava i doprema opremljenog

ormarića javne rasvjete OJR (uključuje

i HEP-ovu opremu)

kom.

12. OMM Dobava i doprema napojnog kabela

za OJR, tipa PP00 4*35 mm2 m

13. OMM Dobava i doprema kabelskog pribora i

kabelskih glava za priključak OJR kpl.

14. OMM Centralna jedinica / dio sustava

regulacije za ugradnju u OJR kom.

15. Temelj

Dobava i doprema betona

odgovarajuće kategorije za

zaglađivanje glave temelja stupova

javne rasvjete

m3

16.

RADOVI

I

USLUGE

Usluga Analiza i izvid stanja javne rasvjete kpl.

17. Dokument

Usluge izrade pripremne

dokumentacije, nominirani troškovi

za savjetovanje javnog partnera,

obveza plaćanja prema DZN

kpl.

18. Dokument Savjetovanje za izradu financijskog

modela i izrada ponude kpl.

19. Dokument Izrada glavnog projekta kpl.

20. Rad

Otspajanje i demontaža postojećih

svjetiljki sa Fe stupa JR, rad

autokošarom

kom.

21. Rad

Otspajanje i demontaža postojećih

svjetiljki sa Fe stupa JR, rad s

ljestvama

kom.

22. Rad Zamjena usponskog voda stupa JR;

novi kabel tipa PP00 3x2,5 mm2 kom.

23. Rad

Montaža i spajanje novih svjetiljki na

postojeće stupove JR, rad s

autokošarom

kom.

24. Rad Montaža i spajanje novih svjetiljki na

postojeće stupove JR, rad s ljestvama kom.

25. Rad

Pregled i provjera spojeva uzemljenja

po stupu JR, popravak spojeva prema

potrebi

kom.

26. Rad Obrada površine stupa i nanošenje

AKZ zaštite kom.

27. Rad Rad na obradi geometrije stupova -

skraćivanje stupa i obrada vrha stupa, kom.

28. Rad Montaža adaptera, konzole ili koljena kom.

29. Rad Postizanje vertikalnosti kosih stupova

i mjerenje vertikalnosti stupova kom.

30. Rad

Izrada novog temelja stupa na

postojećoj poziciji sa sidrenim vijcima

i montaža novog stupa Fe-Zn

sukladno zahtjevima

kpl.

31. Usluga

Mjerenje ukupne instalirane snage

postojeće javne rasvjete po strujnim

krugovima, prije početka radova

kom.

32. Usluga

Mjerenje ukupne instalirane snage

nove rasvjete po strujnim krugovima,

nakon završetka radova

kom.

33. Usluga

Svjetlotehnička mjerenja, zapisnik o

rezultatima mjerenja, mjerenje u

noćnim satima

kpl.

34. Usluga

Ispitivanja NN instalacija (povezanost

PEN vodiča, zaštita od ind. dodira) i

sustava uzemljenja i mjerenja te

zapisnici o ispravnosti elektro

instalacija, prema DZN po str. krugu

kom.

35. Rad Ekološko zbrinjavanje starih

demontiranih svjetiljki i žarulja kom.