1

Prijedlog programskih smjernica rada HDD-a 2017.-2019

Kandidatura za predsjednicu i članove Upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva

Listu kandidata za UO HDD-a čine: Maša Milovac (Predsjednica) Dejan Kršić, Petra Milički, Karla Paliska, Maša Poljanec, Nenad Roban i Oleg Šuran Zamjenske članove čine Damir Gamulin, Nikola Radeljković Obrazloženje izbora članova Upravnog Odbora 2017-2019 Predloženi članovi novog Upravnog odbora redom su aktivni članovi HDD-a te su do sada i više puta uspješno sudjelovali na projektima u organizaciji društva. Okupljeni po principu interdisciplinarnosti, kandidati djeluju primarno unutar različitih područja dizajna, od produkt dizajna, vizualnih komunikacija, dizajna interakcija te modnog dizajna, pritom su neki od njih i aktivni djelatnici obrazovnih ustanova. Generacijski, iako se većinski radi o predstavnicima mlađe generacije, tu su i iskusniji dizajneri, koji svojim saznanjima i vještinama svakako imaju važnu ulogu u ovom odboru. Sve navedeno ukazuje da se radi o grupi koja će svoje aktivnosti obavljati maksimalno profesionalno te adekvatno zastupati interese članstva.

Uvod Upravni odbor u mandatu 2017. - 2019. svojim će se radom usredotočiti na specifična područja djelovanja koja smatra prioritetima. Prije svega, to su interni razvoj organizacije, zagovaranje dizajna u institucionalnom, javnom, privatnom i civilnom sektoru, edukacija o dizajnu i u dizajnu, izložbena djelatnost, razvoj javnog kritičkog diskursa o dizajnu i decentralizacija.

2

SADRŽAJ: 1. Interni razvoj organizacije 1.1 Dokumentiranje i prezentiranje rada i specifičnih stručnih kompetencija svih članova Društva 1.2 Razvoj natječajne metodologije i osnaživanje kapaciteta za vođenje natječaja 1.3 Nadopuna i dorada Cjenika usluga dizajna 1.4 Unapređenje izravnih benefita članstva u Društvu 1.5 Realizacija novog vizualnog identiteta Društva 1.6 Stimuliranje aktivnog sudjelovanja članova u aktivnostima HDD-a 1.7 Povećanje prostornih kapaciteta za djelovanje Društva 1.8 Stvaranje preduvjeta za omogućavanje daljnjeg rasta aktivnosti Društva 2. Zagovaranje dizajna 2.1 Nacionalna strategija dizajna 2.2 Državne institucije i javni sektor 2.3 Industrija 2.4 Lokalna i regionalna samouprava 2.5 Civilno društvo 2.6 Program međugradskih dizajnerskih rezidencija 2.7 Umrežavanje resursa i kapaciteta s drugim organizacijama i javnim akterima u području dizajna 3. Edukacija o dizajnu / Edukacija u dizajnu 3.1 Radionice za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast 3.2 Dopunska specijalistička edukacija profesionalnih dizajnera 3.3 Implementacija dizajnerskog obrazovanja u sustav formalnog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama 3.4 Edukacija za klijente dizajna 3.5 Edukacija dizajnera u području autorskih prava i tržišnih praksi 4. Izložbena djelatnost 4.1 Revijalni izložbeni projekti - Izložba hrvatskog dizajna / Zgraf / Zagrebački salon 4.2 HDD galerija 4.3 Međunarodne izložbe / London design biennale, Milano design triennale, Praški kvadrijenale 4.4 Sudjelovanje na strukovnim sajmovima 5. Razvijanje kritičkog diskursa o dizajnu 5.1 Nakladnička djelatnost

3

5.2 [d]razgovori 5.3 Radionice kritičkog pisanja 5.4 Dizajn debate 6. Decentralizacija 6.1 Decentralizacija aktivnosti društva 6.2 Razmatranje modela regionalnih podružnica društva Životopisi predloženih članova Upravnog odbora HDD-a

4

1. Interni razvoj organizacije 1.1 Dokumentiranje i prezentiranje rada i specifičnih stručnih kompetencija svih članova Društva Reaktiviranje funkcionalnog Indeksa dizajnera, u sklopu već postojeće web stranice (www.dizajn.hr). Važnost ovog indeksa nije samo u arhiviranju i prezentaciji radova članova društva, nego je on iznimno važan alat koji podjednako služi dizajnerima da u okviru stranice Društva prezentira svoj portfolio radova, kao i potencijalnim klijentima da putem HDD-ove stranice pronađu profil dizajnera koji najbolje odgovara njihovim specifičnim potrebama. Potrebno je potaknuti članove da ažuriraju vlastite profile u tu svrhu. Ukoliko takva akcija neće imati veliki odaziv samih autora, uredništvo portala www.dizajn.hr može dio sadržaja samostalno postaviti, koristeći materijale koje im sami autori pošalju, ili koristeći već uređene materijale bijenalnih Pregleda hrvatskog dizajna. 1.2 Razvoj natječajne metodologije i osnaživanje kapaciteta za vođenje natječaja S obzirom na sve veći angažman HDD-a u organiziranju i provođenju javnih natječaja, a i imajući u vidu sve različitiji karakter klijenata, a samim time i natječaja, potrebno je uputiti otvoren i javan poziv članstvu s ciljem okupljanja zainteresiranih članova s visokim stupnjem iskustva u sudjelovanju, a potencijalno i provođenju natječaja, kako bi se postavio transparentan i jednakoznačan princip djelovanja. Također, potrebno je provesti i osnovnu edukaciju voditelja natječaja od strane već aktualnih voditelja, koji bi prenijeli potrebna znanja i vještine, kao i osnove "Pravilnika o natječajima". S ciljem što transparentnijeg provođenja natječaja, te žiriranja prijavljenih radova, po završetku svakog natječaja HDD je dužan organizirati raspravu na temu, javnu ili internu, ovisno o karakteru natječaja i željama klijenta. Kao što je to bio slučaj do sada, prijašnji natječaji realizirani su pod uspješnim vodstvom pojedinaca (poglavito Mirne Ptiček, zatim Damira Bralića), no pokazala se potreba za osposobljavanjem nekoliko potencijalnih voditelja natječaja koji bi se mogli izmjenjivati, te koji bi svojim iskustvom, profilom i kompetencijama odgovarali specifičnom karakteru natječaja, odnosno narudžbe o kojoj je riječ. Tako bi natječaj u području industrijskog dizajna bilo dobro da vodi za to osposobljen industrijski dizajner, a ako je riječ o vizualnom identitetu ili signalistici, isto tako kompetentan dizajner vizualnih komunikacija. Edukacija tih potencijalnih voditelja je nužna, jer osim što se od njih očekuju stručne dizajnerske kompetencije, oni moraju poznavati i osnovnu legislativu, natječajnu metodologiju te primjere dobrih praksi.

5

1.3 Nadopuna i dorada Cjenika usluga dizajna Izrada Cjenika za usluge dizajna jedan je od važnijih primjera dobre prakse koju treba njegovati i u budućnosti. Kao što je uobičajeno sa svim “prototipovima”, postoje neki na prvu vidljivi nedostaci, ali i oni koji se uočavaju tek kontinuiranim korištenjem “Kalkulatora”, posebno izrađene aplikacije za primjenu Smjernica za izračun cijena u dizajnu. Za početak, potrebno je nadopuniti Cjenik nedostajućim disciplinama, kao što je npr. tipografija. Kako bi se Cjenik usavršio, valja podsjetiti da je sve primjećene nedostatke potrebno iskomunicirati s provoditeljima projekta (Zlatka Salopek), koji će za to i dalje biti na raspolaganju. 1.4 Unapređenje izravnih benefita članstva u Društvu Osim postojećih benefita članstva u Društvu, planiraju se uvesti dodatne pogodnosti koje će stimulirati potencijalne članove na prijavu u Društvo, ali i da aktivnije sudjeluju u radu Društva. Trenutno svi članovi Društva imaju pravo na primanje obavijesti o događanjima, natječajima, radionicama, izložbama i sl. vezanima uz aktivnosti HDD-a te na sve ostale obavijesti vezane uza stručna i profesionalna događanja u Hrvatskoj i inozemstvu, umanjene kotizacije za sve aktivnosti u organizaciji HDD-a i publikacije u produkciji Društva. Profesionalni članovi imaju pravo na porezne olakšice, te slobodne ulaze ili umanjene cijene karte za program u određenim kulturnim institucijama, te popuste u određenim dućanima. U planu će biti povećanje broja kulturnih institucija u Zagrebu, ali i drugim gradovima u Hratskoj, koje će omogućiti članovima Društva besplatne ili jeftinije posjete njihovim programima. Također, planira se uspostaviti sponzorski odnos sa tvrtkama čije su usluge i djelatnosti neophodne za dizajnersku struku (printaone, knjigovežnice, distributerima papira i sl.) kako bi članovi njihove usluge mogli koristiti po dostupnijim cijenama. 1.5 Realizacija novog vizualnog identiteta Društva HDD-u je svakako potreban jasan vizualni identitet koji jasno komunicira ulogu udruženja prema svojim članovima, ali i široj javnosti, pogotovo imajući u vidu sve učestaliju prisutnost HDD-a kao organizatora važnih izložbenih događaja, natječaja te partnerskih europskih projekata. Podsjetimo da HDD ima stari logotip (vidljiv na http://stari.dizajn.hr) i jedan novijeg datuma koji je u upotrebi ali je na neki način prijelazno rješenje, te da nikada nije realiziran vizualni identitet u pravom, sistemskom smislu. Potrebno je razmotriti moguće modele kojima bi se taj novi identitet realizirao, ali isto tako treba voditi računa o tome da HDD za narudžbu, odnosno realizaciju ima ograničena sredstva.

6

1.6 Stimuliranje aktivnog sudjelovanja članova u aktivnostima HDD-a Zbog razvitka što različitijeg karaktera i prirode programa koje HDD provodi, članove je potrebno motivirati da što više i sami predlažu i sudjeluju u aktivnostima društva. Podsjetimo da je takav poziv svojedobno i bio objavljen te je trajno i otvoren, međutim, nije naišao na puno interesa: http://dizajn.hr/blog/poziv-za-prijavu-projekata/ Osim raznovrsnosti, ovakvi pozivi na predlaganje programa važni su zbog jačanja organizacijskih odnosa među članovima, dijeljenja iskustva, pa i međusobnog učenja. Zaključno, ovo je izuzetno važno zbog održivosti društva, ne samo na logističkoj i organizacijskoj razini, već i zbog podizanja kvalitete raznolikosti programa i doprinosa okolini. 1.7 Povećanje prostornih kapaciteta za djelovanje Društva Jedan od ciljeva svakako je i briga o prostoru udruge. Činjenica je da je potrebno inzistirati na potpisivanju novog ugovora temeljem kojeg se sadašnji prostor i dalje može zakonski koristiti, a svakako je zanimljiva tema i istraživanje mogućnosti novih prostora, prvenstveno za potrebe skladištenja velike količine izložbene produkcije, originalnih radova dizajnera, te brojnih izdanih publikacija. Osim istraživanja prostornih kapaciteta, potrebno je svakako istražiti i financijske okvire u kojima bi ovakva incijativa bila izvediva. Također, poželjno je razmišljati i u smjeru ciljanog povezivanja s drugim udrugama s kojima bi bilo lakše dijeliti troškove te uopće tražiti neki veći prostor. 1.8 Stvaranje preduvjeta za omogućavanje daljnjeg rasta aktivnosti Društva Realizacijom brojnih manjih programa, ali i niza velikih projekata, HDD je pokazao kako je sposoban operativno izvesti zahtjevne projekte od strateškog interesa. Iza organizacije je sada već i iskustvo nekoliko europskih projekata i u tom smjeru treba nastaviti dalje. Pokretanjem i partnerstvom u novim projektima omogućit će se ne samo njihova realizacija, nego i veća stabilnost same operativne jezgre organizacije odnosno njene redovite djelatnosti, postupno zapošljavanje novih ljudi, ali i održavanje zahtjevnijih postojećih projekata. Osim apliciranja na natječaje EU, pratit će se i svi relevantni natječaju u Republici Hrvatskoj putem. 2. Zagovaranje dizajna 2.1 Nacionalna strategija dizajna Jedan od ciljeva ovog Upravnog odbora bit će ponovno pokretanje inicijative za stvaranje nove nacionalne strategije dizajna, odnosno aktualizacije već postojeće, do sada, na žalost, neusvojene. S obzirom na institucionalno oglušivanje na poduzete napore za vrijeme mandata čak dva Upravna odbora, ovom problemu je i dalje potrebna velika pozornost i ulaganje novih napora.

7

Važnost usvajanja strategije dizajna je ne samo pitanje afirmacije i prihvaćanje dizajna kao strateški važne djelatnosti za Hrvatsku kao ravnopravnu članicu Europske unije, već i pitanje sustavne i institucionalne podrške struci. Kao što je to prethodilo i prijedlogu strategije dizajna 2007-2011, potrebno je uključivanje svih bitnih partnera, a to su Vlada RH, odnosno Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo rada, s ciljem provođenja temeljitog istraživanja koje će dati jasne pokazatelje, odnosno preciznu sliku stanja dizajna u RH. Tek tada je moguće oformiti dokument strategije koja mora imati jasne ciljeve i mjerljive rezultate. Cilj je, dakle, uključivanje pojedinaca koji s ovim predmetom imaju ponajviše iskustva (Koraljka Vlajo), nadalje uspostava komunikacije s nužnim akterima i inicijatorima nove strategije dizajna, odnosno dorade već postojećeg dokumenta i njegove aktualizacije s obzirom na vrijeme i kontekst. 2.2 Državne institucije i javni sektor U skladu sa zagovaračkom i afirmativnom politikom HDD-a, a s ciljem približavanja javnom sektoru i državnim institucijama, potrebno je uspostaviti program radionica za djelatnike ministarstava (gospodarstva, turizma, poljoprivrede, uprave) s ciljem upoznavanja i umrežavanja korisnika dizajna i dizajnera, upoznavanje korisnika dizajna s njegovom osnovnom terminologijom i potencijalima. HDD će raditi na tome da se sa tim akterima uspostavi komunikacija, a potom razvije obostrano prihvatljiv model radionice. Jedan od rezultata takvih radionica može biti publikacija poput pravilnika ili pojmovnika, ili poticanje na provođenje javnih natječaja za dizajn. Pregledi hrvatskog dizajna mogu se koristiti, a na neki se način i koriste u tu svrhu jer su u njima dokumentirani i radovi, i kritički pregled stanja u dizajnu, ali i sve aktivnosti Društva, uključujući natječaje, projekte, izložbe itd. Ukoliko se prepozna potreba za time, te ukoliko se to financijski uklapa u rad udruge, treba razmisliti i o izdavanju periodične publikacije kao suplementa, koji ima za svrhu promociju ciljanih djelatnosti udruge, koja osim arhiviranja i bilježenja ključnih projekata, koristi i u direktnoj komunikaciji s potencijalnim klijentima, javnim i privatnim sektorom. Takva publikacija može potaknuti komunikaciju s različitim institucijama na način da poziva gostujuće urednike koji po potrebi uređuju svaki broj. Nevezano za tiskanu formu, važno je koristiti i nove medije koji su na raspolaganju, pa tako predlažemo formiranje zasebnog "poglavlja" na web

8

stranici koji je prilagođen, odnosno komunicira s potencijalnim klijentima i suradnicima iz javnog sektora i državnih institucija. 2.3 Industrija U razdoblju 2010. - 16. godine jedna od istaknutijih aktivnosti HDD-a je ona izlagačka, što je svakako bio i jedan od ciljeva i smjernica, međutim u drugi plan, izuzev Erasmus + projekta Practicing Design, stavljene su aktivnosti koje direktno povezuju dizajnere i industriju. Danas je taj “posao” na samim dizajnerima, međutim postoji još dosta prostora za poboljšanje, a prvenstveno se tiče osvještavanja potrebe za dizajnom, tj. dizajnerom. HDD bi svakako trebao postaviti jasne temelje u komunikaciji sa jakim gospodarskim granama u Hrvatskoj, ali isto tako treba iskoristiti potencijal i iskustvo članova od kojih su neki i sami uključeni u oblikovanje vizualnih komunikacija, proizvoda, novih medija, tipografije, i to kod jakih domaćih i stranih marketinških agencija, kulturnih institucija, te proizvodnih pogona. Promatrajući sve jaču usmjerenost Studija dizajna (kao predstavnika formalnog visokog obrazovanja dizajnera u RH) prema edukaciji dizajnera kroz direktnu suradnju s lokalnim proizvodnim pogonima, treba težiti prepoznavanju potencijala koji se razvijaju na studiju, a studentima, odnosno mladim profesionalcima omogućiti nastavak u prikladnom obliku. Također, potrebno je jačati dijalog, interes za dizajn, pa i osjećaj povjerenja između dizajnera i proizvođača možda upravo na primjeru danas najaktualnijeg proizvođača namještaja Prostoria, koji je upravo zahvaljujući jednom od natječaja u organizaciji i provedbi HDDa napravio najveći iskorak u odnosu na ostale. Uspostava dizajn platforme koja povezuje dizajnere s malim obrtnicima u razvijenim (Istra i Kvarner, Dalmacija, Zagorje), ali i manje razvijenim regijama (Gorski kotar i Lika, Slavonija) s ciljem uspostave dijaloga te ciljane interakcije obiju strana, koja promiče dizajn i sektor gospodarstva, pogotovo ono manjeg mjerila (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mali hoteli, vinarije, zadružne uljare, sportski klubovi itd.) U tom smislu, svakako bi trebalo razmišljati o definiranju i primjeni modela “dobre prakse” koji je već uspostavljen sa vinarijama koje su iskustvo suradnje sa dizajnerima već imali, a pritom i unaprijedili konkurentnost vlastitih proizvoda na tržištu. Imajući u vidu nekoliko značajnih iskoraka u projektiranju programa, dizajn platformi i izlagačkih projekata, Design Tourism imao je potencijal postati platforma za promišljanje i razvoj novih usluga i proizvoda. Na tom tragu je potrebno razmisliti o razrađenom modelu koji uključuje i realnog korisnika, odnosno klijenta. Treba sustavno promicati praksu angažiranja dizajnera

9

(tipografi, grafički dizajneri, industrijski dizajneri, dizajneri interakcija) na većim, a pogotovo na strateški važnim projektima u području turizma, gdje treba prepoznati potrebu za oblikovanjem pojedinih komada namještaja, serije opreme za novi objekt, svih oblika vizualnih komunikacija i signalistike, itd. 2.4 Lokalna i regionalna samouprava HDD bi trebao raditi na jačanju komunikacije i aktivnosti koje uključuju dizajnere urbanog okoliša, arhitekte, urbaniste, landscape dizajnere, produkt dizajnere i dizajnere vizualnih komunikacija s ciljem otvaranja prostora za dijalog, a potencijalno i djelovanje na razini ulice, kvarta, grada, općine, županije itd. Potrebno je raditi na uspostavi dijaloga s nadležnim lokalnim samoupravama, prvenstveno Gradom Zagrebom, s ciljem prepoznavanja vrijednosti dizajna, te uvažavanja društvenog doprinosa koji dizajn kao disciplina ima. Poseban cilj trebao bi biti iniciranje uspostave savjetodavnog tijela u sastavu dizajnera, arhitekata, urbanista i drugih stručnjaka, a ima za cilj stručno savjetovanje / nadzor / uključivanje struke u važne promjene koje se odnose na sam grad, ali prvenstveno život građana. Uspostavom jednog ovakvog primjera dobre prakse potencijalno bismo otvorili prostor za dijalog s lokalnim i regionalnim samoupravama, te na taj način potaknuli dizajnere manjih sredina da se jače involviraju na lokalnoj razini, ali i obrnuto, potaknuli bi lokalne samouprave da sustavno uključuju dizajnere u procese koji se tiču javnih prostora, vizualnih komunikacija na razini grada, signalistike, oblikovanja javnih površina, privremenih gospodarskih objekata itd. 2.5 Civilno društvo Ključnu ulogu u svim sferama društvenog djelovanja, uz javni i privatni sektor, čine upravo građani okupljeni oko udruga i organizacija civilnog društva najrazličitijih profila - od onih humanitarnog karaktera do znanstvenih, prosvjetnih, aktivističkih, kulturnih i drugih. Od devedesetih godina, civilno društvo odigralo je i u velikoj mjeri nadopunjavalo, pa i korigiralo učinke institucija, što je vidljivo na svim područjima - od ljudskih prava, različitih socijalnih projekata, do nezavisne kulturne produkcije. Također, pokazalo se kako mnogi od ovih subjekata itekako imaju svijest o važnosti dizajna u realizaciji njihovih projekata, njihovom javnom komuniciranju i diseminaciji. Primjerice, pogledaju li se samo reprezentativne revijalne izložbe dizajna poput Zgrafa ili bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna primjetna je izuzetno visoka zastupljenost dizajna za

10

projekte civilnog društva, prije svega u području dizajna vizualnih komunikacija i dizajna elektroničkih medija. No mogućnosti za partnersko djelovanje dizajnera i aktera civilnog društva ne staju na tome. Jedan od hvalevrijednih primjera je i suradnja HDD-a, Studija dizajna i čitavog niza humanitarnih udruga na projektu ExtraOrdinary Design pod vodstvom British Councila i Julije Cassim koji je rezultirao kolekcijama proizvoda razvijenim unutar takve grupne dinamike sa svrhom uspostavljanja samoodrživosti takvih udruga i zajednica uključenih u njihovo djelovanje. To su, uostalom, i projekti tzv. socijalnog poduzetništva koji sve više dobivaju na utjecaju i važnosti, a u njima važnu ulogu svakako imaju ili mogu imati upravo dizajneri. Postojeće mreže suradnje u ovom sektoru treba njegovati, ali i uspostavljati nove - bilo uključivanjem u postojeće projekte koji dolaze iz civilnog društva, ili osnivanjem novih partnerskih projekata. 2.6 Program međugradskih dizajnerskih rezidencija Rezidencijalni program za dizajnere zamišljen je na način da se dizajnere dislocira u drugačiji kontekst od onog svakodnevnog, s konkretnim ciljem da doprinesu lokalnoj zajednici, da li rješavanjem nekog konkretnog problema tog mjesta (site specific), ili korištenjem svojih vještina i znanja u nadogradnji već postojećih usluga i/ili proizvoda. Takav program ovisi svakako o interesu lokalne zajednice da otvara prostor za takve programe, ali isto tako i o društvu koje je spremno na neke nove izazove. Rezidencijalni programi mogu započeti na mjestima s kojima već postoji uspostavljen kontakt, ali trebalo bi težiti otvaranju mogućnosti da se raspiše natječaj za potencijalne partnere (gradove, mjesta) koji imaju kapacitete ugostiti dizajnere. Rezidencijalni programi mogu biti različitih “priroda”, s obzirom na temu, trajanje, područje djelovanja dizajnera, razinu iskustva. 2.7 Umrežavanje resursa i kapaciteta s drugim organizacijama i javnim akterima u području dizajna Sa organizatorima događanja kao što su Tjedan dizajna, Design District te i poneka oglašivačka događanja, ali i drugim strukovnim udruženjima poput ULUPUH-a koji također javno promoviraju i zagovaraju dizajn, potrebno je otvoriti dijalog s ciljem uzajamne suradnje te umrežavanja. Među dugoročnim ciljevima društva je aktivni nastavak aktivnog pozicioniranja udruge kao one koja predstavlja, promovira i uključuje u svoj rad sve dizajnerske niše. HDD će prvenstveno djelovati kao medijator ujedinjenja dizajnerskih struja na razini zastupanja zajedničkih interesa.

11

3. Edukacija o dizajnu / Edukacija u dizajnu 3.1 Radionice za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast HDD ima dobro razrađen program edukacije i unaprjeđenja znanja na razini članstva, te uspostavljen edukativni program namjenjen djeci, “Početnica”, zamišljen kao niz mentoriranih radionica za ciljnu skupinu osnovnoškolaca. Osim poboljšanja uvjeta, kako financijskih, tako ih operativnih, važno je unaprijediti edukacijske programe s obzirom na nove trendove u dizajnu, zatim orijentirati se marginaliziranim skupinama te društvenim manjinama, ali i osmisliti seriju naprednijih programa koji bi bili namjenjeni učenicima srednjoškolskog uzrasta. U svim aspektima edukacijskog djelovanja HDD-a ključna platforma je upravo festival Dan D koji će se posljednjih godina profilirati kao (između ostalog) manifestacija koja ne samo da nastoji tematski odgovoriti na izazove koje pred dizajn i dizajnere stavlja razvoj društva i novih tehnologija, nego i anticipirati ulogu dizajna u područjima u kojima dizajn kao alat još uvijek nije na adekvatan način implementiran. S obzirom na novo lice i karakter festivala Dana D (po novom Plan D), za pretpostaviti je da će se veći broj ovih radionica odviti unutar raznolikog programa edukacijske platforme Plana D. 3.2 Dopunska specijalistička edukacija profesionalnih dizajnera Na razini edukacije i unaprjeđenja znanja i vještina članstva, potrebno je osnažiti već uspostavljen princip tematskih radionica (na primjeru Tipografskog kolegija pod vodstvom Damira Bralića i Hrvoja Živčića) koje obuhvaćaju neka manje zastupljena specijalistička znanja u pojedinim područjima djelovanja (produkt dizajn, dizajn interakcija); osmisliti seriju radionica usmjerenih usvajanju osnovnih znanja o osnivanju firme, obrta, samostalne djelatnosti, a koja uključuju vođenje financija, autorsko pravo i pisanje ugovora; osmisliti seriju specijalističih radionica (partnerstvu s Školom primjenje umjetnosti i Likovnom akademijom) usmjerene na nadopunu znanja i vještina u osnovnim grafičkim tehnikama (sitotisak, litografija...). 3.3 Implementacija dizajnerskog obrazovanja u sustav formalnog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Dizajn je kao interdisciplinarna disciplina prisutna na različitim razinama i u brojnim segmentima društva i njegovog razvoja. Kako bi se poboljšala razina afirmacije dizajna u obraznovno - odgojnom sektoru, važno je inzistirati na implementaciji dizajna. Takvi koraci nužni su za uspostavu odnosa na kojemu se može sustavno raditi u budućnosti. S obzirom na veoma niske standarde oblikovanja udžbenika, te na nedovoljnu suvremenost i aktualnost, prvenstveno sadržajnu, zatim i

12

oblikovnu, HDD bi u svoje edukativne i zagovaračke aktivnosti trebao uvrstiti i projekt/e koji imaju za cilj stvoriti primjere dobre prakse, odnosno ogledne primjerke "prozivoda ili usluge" koji dizajn može i mora nuditi. Cilj je uspostaviti jednu takvu aktivnost koja bi vrlo direktno mogla ukazivati na postojeće probleme kao što su nedovoljan broj sati vizualne kulture u školama, već spomenuti niski standard i zastarjelost udžbenika, zastarjelost formata nastave i ostalih alata korištenih za prenošenje znanja. Posebni cilj biti će uspostava radne skupine koja bi prvenstveno inicirala istraživanje o zastupljenosti dizajna u obrazovanju, a u nekoj drugoj fazi, kreirala prijedloge kako dizajn uključiti u osnovnoško obrazovanje, što može rezultirati izradom smjernica za kurikulum, izradom oglednih primjera neformalnih edukativnih materijala, te prijedlogom radionica. 3.4 Edukacija za klijente dizajna S obzirom na to da dizajneri u većini slučajeva ovise o naručiteljima dizajna (bilo od strane civilnog sektora, javnih ustanova, privatnih korisnika, agencija, startup-ova itd.) korisno bi bilo upoznati potencijalne klijente s time što dizajn jest, odnosno kako dizajn može doprinijeti razvoju njihovih usluga, proizvoda, strategija, sadržaja itd. Osim što se većina navedenog provodi i drugim kanalima, od zagovaranja dizajna, do javnih izlaganja, važno je provesti osnovnu edukaciju na razini međusobnih očekivanja, poslovne etike, terminologije; implementaciju “pravila ponašanja”. Takve radionice mogle bi funkcionirati preko već uspostavljenih kontakata članova i njihovih klijenata, ali mogu biti i otvorenog karaktera. Također, tu ima zaista mnogo primjera dobre prakse (Prostoria, 3LHD, Maistra, Baggizmo). 3.5 Edukacija dizajnera u području autorskih prava i tržišnih praksi S obzirom da i na formalnim mjestima obrazovanja izostaje kvalitetno upoznavanje dizajnera s tržišnim praksama, te su profesionalnim članovima često potrebna dodatna znanja koja se tiču poslovanja, poslovne etike, autorskih prava itd., predlažemo dodatnu edukaciju dizajnera koju bi održali pojedinci iz područja marketinga, stratezi, dizajn menadžeri, te producenti. Dugoročno, potrebno je razmišljati i o tome da li u rad društva uključiti producente koji bi bili zaduženi za realizaciju specifičnog segmenta projekta, kako bi se oslobodilo prostora kvalitetnijem radu i koncipiranju projekata. 3.4 Razmjena znanja i iskustava unutar dizajnerske zajednice Dizajnerska zajednica je dovoljno raznolika, a donekle i dovoljno iskusna u različtim tipologijama radnih odnosa, od honorarnog zapošljavanja, autorskog rada, stalnog radnog odnosa, part-time zapošljavanja te outsourcinga. Osim toga, radne prakse se mijenjaju s obzirom na nove

13

trendove u načinima zapošljavanja i angažiranja dizajnera na projektu (startup-i). Važno je zaštiti prava dizajnera u tim procesima, te uopće osvjestiti što su problemi s kojima su članovi suočeni, na kojim razinama, te kako im se može pomoći. Stoga treba inicirati obrađivanje teme uvjeta rada dizajnera, za početak kroz organizaciju niza razgovora na temu na kojemu bi sudjelovali dizajneri s iskustvima u različitim domenama, disciplinama i s različitim praksama, koji na tu temu mogu nešto reći jedni drugima, a pogotovo mladim profesionalcima kojima prvenstveno manjka prakse u dizajnu (internships). Ovakvim modelom, što je još važnije, njeguje se otvorenost, dijeljenje znanja i savjetodavne podrške od koje cijela zajednica može imati koristi. Također, potrebno je vidjeti kako udruženje može i treba intervenirati u uvjetima loše raspisanih, ponekad i neetički provođenih natječaja za radno mjesto, kojim postupcima pomoći u slučajevima povrede autorskih prava i sl. 4. Izložbena djelatnost 4.1 Revijalni izložbeni projekti - Izložba hrvatskog dizajna / Zgraf / Zagrebački salon Izložba hrvatskog dizajna kao glavni reprezentativni dvogodišnji izložbeni projekt HDD-a potrebno je zadržati u postojećem revijalnom formatu, prije svega zato što je riječ o jedinoj žiriranoj izložbi te vrste u Hrvatskoj koja obuhvaća sva područja dizajnerskog djelovanja. Izložba privlači veliki interes široke publike te teži objektivno prikazati najviše standarde dizajnerske produkcije sadašnjeg trenutka. To, međutim podrazumijeva i veliku odgovornost, što znači da je potrebno što jasnije formulirati kriterije izbora i nagrađivanja radova. Također, budući da dizajn kao struka kontinuirano evoluira i mijenja se, potrebno je periodično prilagođavati format izložbe kako bi se korigirale sve primijećene slabosti izložbe, ali i dodatno produbile njene pozitivne kvalitete. U tu svrhu predlažemo da se nastavi praksa formiranja Radnih skupina za bijenalnu izložbu u čijem će sastavu biti iskusni dizajnerski profesionalci, menadžeri i teoretičari dizajna koji će u suradnji s Upravnim odborom i organizacijskim timovima izložbe predlagati korekcije postojećeg formata u skladu s potrebama. Popratni izdavački program - Pregledi hrvatskog dizajna - pokazali su se kao izuzetno važan izvor informacija i kritičkih tekstova o stanju hrvatskog dizajna i tekućoj dizajnerskoj produkciji. Također, treba nastaviti i formalizirati suradnju s drugim organizacijama i ustanovama u gradovima poput Splita, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika i drugih gdje je moguće prikazati izložbu u cjelovitom ili suženom obliku. Kako je to moguće, pokazala su dosadašnja gostovanja Izložbi nagrađenih radova 1112 i 1314 u Splitu i Grazu.

14

Osim toga, od ključne je važnosti da se HDD poveže s organizatorima formatom bliskih izložbi poput Zgrafa i Zagrebačkog salona koje obje organizira Ulupuh. Suradnja je potrebna ne samo zbog čestog terminskog preklapanja (osobito između Izložbi hrvatskog dizajna i Zgrafa) i djelomičnog preklapanja sadržaja tih izložbi, nego i zbog potencijalne komplementarnosti tih projekata. Stoga bi bilo važno ući u formalni dijalog s Ulupuhom u vezi aktivnije programske suradnje HDD-a na projektima Zgrafa i Zagrebačkog salona, kao i Ulupuha s HDD-om. Ususret manifestaciji “Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020” potrebno je planirati i dogovoriti potencijalnu realizaciju izložbe “Izložbe hrvatskog dizajna 19/20” u Rijeci. 4.2 HDD galerija HDD galerija se zahvaljujući kvalitetnoj i suvremenoj programskoj koncepciji i proaktivnom vođenju u proteklih 6 godina razvila u prepoznatljiv izložbeni prostor na domaćoj i regionalnoj dizajnerskoj sceni. Ona trenutno igra bitnu ulogu na više planova, prije svega u istraživanju i prezentaciji tema, fenomena i autora iz povijesti hrvatskog dizajna, u poticanju i produkciji inovativnih projekata na sjecištu disciplina koji stvaraju nove vrijednosti i promoviraju dizajn kao suštinski interdisciplinarnu praksu, te u kritičkoj obradi opusa dizajnera srednje i mlađe generacije. Također, galerija se pozicionirala i kao akter koji često surađuje i s drugim organizacijama, institucijama i udrugama, a niz realiziranih izložbi i projekata rezultat su takve suradnje. Zahvaljujući kvalitetnom programu, rad Galerije prepoznala je i Zaklada Kultura nova, čime je organizacijsko funkcioniranje ovog izložbenog prostora učinjeno održivim, dok su programska sredstva uglavnom dostatna za produkciju novih sadržaja. Kao nedostatak pokazuje se nemogućnost trajnijeg dokumentiranja samih izložbenih programa (osim putem deplijana, poneke opsežnije publikacije i videa). Dio rješenja je i u, od strane voditelja galerije, predloženim periodičkim publikacijama koje objedinjavati postojeću i novoformiranu dokumentaciju o dosadašnjim i tekućim izložbama u tematskom ključu. Također, potrebno je nastaviti i praksu prikazivanja izložbi iz produkcije HDD galerije u drugim gradovima i izložbenim prostorima. Dosad su takva gostovanja ostvarena u Splitu, Rijeci, Puli, Rovinju, Cetinju i Grazu. 4.3 Međunarodne izložbe / London design biennale, Milano design triennale, Praški kvadrijenale Tijekom posljednjih godina, HDD je stekao povjerenje Ministarstva kulture RH realiziravši niz uspješnih nacionalnih predstavljanja Hrvatske na uglednim međunarodnim izložbama kao što su Praški kvadrijenale (gdje je

15

hrvatska izložba dvaput zaredom nagrađena), Milanskom trijenalu dizajna i novouspostavljenom Londonskom bijenalu dizajna. Organizacija takvih manifestacija visokog profila važno je zbog međunarodne vidljivosti hrvatskog dizajna, ali i zbog ojačavanja kapaciteta HDD-a da organizira takve zahtjevne projekte. U komunikaciji s predstavnicima Ministarstva kulture, ali i drugih ministarstava, potrebno je ojačati ove suradnje, učiniti ih trajnima i proširiti ih na nove projekte sličnog karaktera. 4.4 Sudjelovanje na strukovnih sajmovima Praksa sudjelovanja na dizajnerskim sajmovima ovisi podjednako o inicijativi Društva, kao i aktivnosti njezinih članova. Kako bi takvi nastupi postali održivi, odnosno smisleni, oni zahtjevaju financijsku podršku od strane Gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, te potencijalno i Ministarstva turizma. Tako je barem bilo proteklih godina (Croatian Holiday, Croatian designers' impact). Pokazalo se, također, da su neki članovi HDD-a i samostalno sudjelovali na sajmovima poput sajma dizajna u Milanu, što svakako govori i o karakteru takvih događanja, koja služe prvenstveno povezivanju dizajnera i potencijalnih distributera njihovih proizvoda, a tek onda krajnjih kupaca. Treba razmisliti o potrebi za modelom predstavljanja dizajnerskih proizvoda koji je prvenstveno fokusiran na pronalazak novih distributivnih kanala proizvoda, odnosno na uspostavljanje direktnih kontakata s dućanima, showroomovima, te galerijama. 5.1 Nakladnička djelatnost Nakladnička djelatnost HDD-a ključan je doprinos diskursu o dizajnu i posljednjih je godina iznimno aktivna, ali ne i posve stabilna. Potrebno je dovršiti neke od davno započetih projekata poput monografije Mihajla Arsovskog, pune naklade Elemenata tipografskog stila Roberta Bringhursta, ali i nastavak serije Mini-monografija HDD-a koju su uspostavili Goran Martin Štimac i Marko Golub knjigom posvećenom Željku Borčiću. Mnoga od dosadašnjih izdanja nastajala su kao popratni materijal većih projekata i izložbi (primjerice Izložbi hrvatskog dizajna, Dana D, Spekulativnost itd.) što svakako treba nastaviti zbog povoljnih uvjeta realizacije tiskanih publikacija u okviru većih projektnih i izložbenih produkcija. Također, osim tiskanih izdanja treba poduprijeti i produkciju malih dokumentarnih filmova o dizajnu koji bi se distribuirali putem weba, za početak koncepcijski bliskim onome što je napravljeno oko izložbe Željka Borčića, prilozima realiziranim u suradnji s tv emisijom Transfer u kojoj je HDD 2015. godine bio partner projekta te složenijim verzijama video dokumentacije pojedinih [d]razgovora u HDD galeriji.

16

5.2 [d]razgovori Uz postojeću praksu javnih razgovora čije su teme proizlazile iz izložbenog programa potrebno je uvesti i razgovore koji bi otvorili neke od bitnih općih tema dizajna u sadašnjem trenutku, ali i takvih kojima bi se reagiralo na aktualna zbivanja, kako u području struke, tako i u širem kontekstu društva u kojem dizajn igra bitnu ulogu. Jedna od aktualnih tema svakako je i bit će tema “muzeja dizajna” koja otvara dijalog između HDD-a i pojedinaca koji su tu temu već više puta obrađivali, bilo kroz izložbene formate, samoinicirane projekte i/ili tekstove na temu. Za početak je potrebno upoznati i pravnu pozadinu, legislativu, te preduvjete za pokretanje takve inicijative. Svakako je potrebno istražiti da li postoji realna potreba za projektom, te u kojoj mjeri. Također, u dijalog treba uključiti pojedince koji već aktivno rade na prikupljanju podataka, nadogradnji arhiva, fizički kolekcioniraju dizajnerske predmete i radove i sve one koji mogu doprinijeti temi. 5.3 Radionice kritičkog pisanja Iako je pisanje o dizajnu relativno razvijeno te je posljednjih godina objavljeno mnogo važnih i zanimljivih tekstova te nekolicina knjiga o dizajnu i vizualnoj kulturi, u Hrvatskoj još uvijek djeluje vrlo malo autora koji sustavno, ili barem konzistentno, pišu o temama dizajna. Uz nekolicinu kritičara i teoretičara, među njima je i nekoliko kolega dizajnera koji su se posvetili istraživačkom i kritičarskom radu, i svi oni mogu svoje znanje, savjete i iskustva podijeliti s novom generacijom mogućih budućih dizajn kritičara i teoretičara - kako među samim dizajnerima, tako i povjesničarima umjetnosti i drugima. 5.4 Dizajn debate Dizajnersku zajednicu u Hrvatskoj karakterizira visok stupanj međusobne solidarnosti, podrške i otvorenosti dijalogu. S druge strane, oko mnogih važne tema i prijepora vezanih za najrazličitije situacije - od javnih natječaja i narudžbi do pitanja strategije dizajna - nikad se ne razvije kvalitetna i argumentirana javna rasprava. Nije to samo pitanje dizajna, transparentnosti unutar same struke, konkurencije među dizajnerima ili strateških interesa dizajnerske zajednice, nego i pitanje relevantno za društvo u cjelini - npr. na koji način mi kao dizajneri možemo unaprijediti život građana, funkcioniranje institucija, kako možemo pozitivno djelovati na gospodarstvo, poduzetničke inicijative, ali i kako možemo pozitivno utjecati na okruženje za samo dizajnersko djelovanje, uvjete rada itd.

17

6. Decentralizacija 6.1 Decentralizacija aktivnosti društva Hrvatsko Dizajnersko društvo, ograničeno financijama i prostorom, većinu svojih aktivnosti provodi u Zagrebu (HDD galerija, MUO). Jedan od važnih ciljeva budućeg UO-a jest diseminacija postojećeg, ali i novog sadržaja i aktivnosti u produkciji HDD-a, te pružanje podrške i razvijanje partnerstva sa drugim srodnim inicijativama u regionalnim središtima, ali i manjim lokalnim sredinama RH, kao i onima u inozemstvu. Decentralizacija je nužan preduvjet za inkluzivni rad društva koji afirmira i podržava druge dizajnerske prakse koje nastaju izvan kulturnih nacionalnih središta, prepoznaje specifičnosti lokalnih konteksta i mogućnosti za implementaciju dizajna koji artikulira njihove vrijednosti. Decentralizacija djelovanja nužno je povezana i sa njegovanjem veza i jačanjem formalnih i neformalnih partnerskih odnosa sa državnim institucijama, muzejima, galerijama, ali i obrazovnim ustanovama (UMAS-om, Sveučilištem Koprivnica, Filodramatica Rijeka, MMC u Splitu...), što je svakako potrebno nastaviti u istoj mjeri. Također, potrebno je nastaviti suradnju i regionalnim partnerima kao što su Mikser, Balkan Design Networks, Nova Iskra, MAO (Ljubljana), te uspostaviti dijalog s novim platformama kao što su udruga Drugo More (Rijeka), udruga Metamedij (Pula), te slične lokalne i regionalne platforme usmjerene na interdisciplinarnu suradnju. 6.2 Razmatranje modela regionalnih podružnica društva S obzirom na činjenicu da se većina programskih aktivnosti i sadržaja vezanih za HDD odvija u Zagrebu, što i ima smisla s obzirom na velike dosege koje projekti mogu imati, brojnosti publike, infrastrukturne kvalitete, tu je i činjenica da je HDD postao važnim dijelom oduvijek aktivne kulturne scene u Zagrebu. S te strane, HDD u Zagrebu treba zadržati tu ulogu. Isto tako, postoje logični interesi da se djelovanje društva proširi i na regionalne centre, poput Rijeke, Pule, Splita, Osjeka, Dubrovnika, te Varaždina. Svakako treba razmotriti koje su logističke, financijske i uopće provedbene mogućnosti takvih inicijativa.

18

Životopisi kandidata za sastav Upravnog odbora

Maša Milovac Živi i radi u Zagrebu. Magistrirala na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (MA, master of arts), smjer Industrijski dizajn, s temom diplomskog rada “Definiranje i poimanje predmetne okoline” (2006. - 2011.) Članica je strukovnih udruga Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD), a od 2014. godine dobiva status samostalne umjetnice od Zajednice samostalnih umjetnika u Zagrebu (HZSU). Članica je i kreativnog tima Nove Iskre, međunarodne dizajn platforme u Beogradu. Još za vrijeme studija, sa maloserijskim produktom (Porthos), zajedno s koautoricama Miom Bogovac i Dorom Đurkesac, odabrana je među najbolje mlade dizajnere regije (Young Balkan Designers 2011), te izlaže na Salone Satellite u Milanu. Aktivno djeluje kao jedna od osnivačica i dizajnerica u dizajn studiju Manufakturist, koji se istaknuo kolekcijom svakodnevnih predmeta — suvenira “Putešestvije” uvrštenih u službene diplomatske poklone Ureda Predsjednika RH i Minstarstva Kulture. Njezini radovi izlagani su na bijenalnim izložbama dizajna u Zagrebu (09/10, 11/12, 13/14, 15/16), BIO Ljubljana (2012.) i Belgrade design week (2012.), kao i na sajmovima dizajna u Istanbulu (Istanbul Design Bienial 2014.), Milanu (Ventura Lambrate 2012, Salone Satellite 2011), Parizu — Croatie, la voice, Paris Design Week, Beču — Blickfang, MAK: Vienna Design week, Berlinu — Qubique, Skopju i Sofiji. Osim produkcije vlastitih radova i samoiniciranih projekata, dizajnira postave izložbi, ponajviše za Tehnički muzej grada Zagreba (Branko Vlahović — Retrospektiva, Istočno od raja — Jugoton), ali i za druge organizacije (Dan D). Zajedno sa Manufakturisticama oblikuje postav međunarodne putujuće izložbe City — Data — Future, izložbu pod inicijativom Umjetničke akademije u Splitu. U kolaboraciji s Dorom Đurkesac, sudjeluje na projektu “Mjestimice svjetlo” sa svjetlosnom intervencijom “Priče s Gornjeg Grada”, s ciljem oživljavanja gornjogradskih urbanih prostora. Trenutno razvija kolaborativne projekte s dizajnerima, umjetnicima, te arhitektima. Aktivno djeluje u području produkt dizajna, dizajna vizualnih komunikacija, kao i naručenih projekata usluge dizajna, te dizajna interijera kao dio tima arthitektonskog studija 3LHD. U prosincu 2015. godine odabrana je kao autor kustoskog koncepta hrvatskog predstavljanja na prvom London Design Biennale. Projekt “Utopijski kolektiv” prezentiran je u rujnu 2016. godine u Somerset Houseu uz 37 nacionalnih predstavljanja.

19

Dejan Kršić Rođen 1961. u Sarajevu. Diplomirao povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao grafički dizajner, publicist i prevoditelj. Član HDD-a [Hrvatskog dizajnerskog društva]. Bio član HZSU-a [Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika] do rujna 2008. od kad je u zvanju docenta stalno zaposlen na Odsjeku dizajna vizualnih komunikacija na UMAS Split. U zvanje izvanrednog profesora izabran u veljači 2014. Imao nekoliko samostalnih i grupnih izložbi [u Zagrebu, Ljubljani, Rijeci, Beogradu, Splitu, Cetinju...], učestvovao na više kolektivnih izložbi [Salon mladih, Zagrebački salon, ZGRAF, Izložbe hrvatskog dizajna 01, 02, 03... Type Directors Club] i video festivala [Zagreb, Beograd, Sarajevo...] Devedesetih godina jedan od pokretača, grafički urednik a kasnije i glavni urednik dvotjednika/magazina Arkzin, te izdavačkog projekta Biblioteke Bastard. Prvenstveno se bavi grafičkim oblikovanjem za projekte u kulturi [knjige, katalozi, časopisi, CD-i...] i na nezavisnoj kulturnoj/aktivističkoj sceni. Kao član udruge za vizualnu kulturu "Što, kako i za koga" surađuje na izložbenim projektima ("Što, kako i za koga - povodom 152. godišnjice Komunističkog manifesta" [Zagreb 2000, Beč 2001], "Projekt: Broadcasting, posvećen Nikoli Tesli" [Zagreb 2001/2002], Collective Creativity [Kassel, 2005]; 11. Istanbulski bijenale "What Keeps Mankind Alive?" [Istanbul, 2009]; hrvatska prezentacija na 54. Venecijanskom Bijenalu [Venecija, 2011]), te realizaciji programa Galerije Nova. Autor teksta publikacije o Borisu Bućanu, dobitniku nagrade HDD-a za životno djelo [HDD, Zagreb 2006] te monografije "Mirko Ilić: strip / ilustracija / dizajn / multimedija" [AGM/Profil, Zagreb 2008; Mixer Books, Beograd 2011; Print Books, F+W Inc, New York 2012]. Autor koncepcije retrospektivne izložbe "Mirko Ilić: strip / ilustracija / dizajn / multimedija" [Gliptoteka, Zagreb 5-25.05.2008; MMSU Rijeka, srpanj/kolovoz 2008; Virovitica, Maribor, Tuzla] i "Fragmenti iz opusa Mihajla Arsovskog" [HDD, Galerija SC, Zagreb 4-15.11.2008]. Član selekcijske komisije Zgrafa 10 [Zagreb 2008], te organizacijskih odbora izložbi HDD 0910 [Zagreb, 2010], Zgraf 11 [Zagreb 2012] i Zgraf 12 [Zagreb 2017]. Dizajnerski radovi su mu objavljeni u stručnim magazinima Eye [UK], Print [SAD], AIGA journal [SAD], Step [SAD], Kak [Rusija]; i knjigama Mirko Ilić & Steven Heller: “Genius Moves - 100 Icons of Graphic Design” [North Light Books, 2001], "Two Colour Graphic" [Rockport, 2004], Milton Glaser &

20

Mirko Ilić: “Design of Dissent” [Rockport, 2005], Timoty Samara: “Publication Design Workbook” [Rockport, 2005]; Rick Poynor: “Designing Pornotopia: Travels in Visual Culture" [Laurence King, 2006]; Mirko Ilić & Steven Heller: “Anatomy of Design” [Rockport, 2007] Počasno priznanje Međunarodnog ocjenjivačkog suda Zgrafa 9, Zagreb 2004. Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva na izložbi 0708, 2008, za najbolji dizajn vizualnih komunikacija u profesionalnoj kategoriji za knjigu "Mirko Ilić: strip/ilustracija/dizajn/multimedija 1975-2008", AGM, Profil International, Zagreb, 2008. Petra Milički Rođena u Zaboku, 1985. Magistrirala je dizajn vizualnih komunikacija 2011. na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te dizajn umreženih medija na Piet Zwart Institute u Rotterdamu 2013. godine. U samoiniciranom radu bavi se interpretacijom postojećeg, kolektivno produciranog materijala te izgradnjom medija koji takvu produkciju potiču. Trenutno je fokusirana na temu kulture i politike sjećanja u novomedijskom okolišu, iz čega je proizašao njezin diplomski rad Monuments of a Yugo-sized Global Village (2013.), kao i njegov nastavak Monuments of the Future, koji predstavlja sa suradnicom Anikom Schwarzlose u prosincu 2016. u zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević. Od 2010. radi kao freelance grafička i web dizajnerica (i programerka), uglavnom u kulturnom i civilnom sektoru, za klijente kao što su Goethe Institut, 1postozagrad, Dokumenta, Hrvatski filmski savez, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Srpsko narodno vijeće, Kultura promjene, Hrvatsko društvo pisaca... Vodila je nekoliko dizajnerskih radionica za srednjoškolce (u sklopu projekta Grad na drugi pogled) i studente dizajna (na konferenciji Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik, Beograd), a izlagala je na brojnim grupnim dizajnerskim i umjetničkim izložbama u Zagrebu i Rotterdamu. Dobila je nagradu HOT100, za doprinos digitalnoj kulturi Nizozemske 2013. Od 2015. Članica je organizacijskog tima festivala DAN D, odnosno PLAN D. Karla Paliska Rođena 1989 u Zagrebu. Magistrirala dizajn vizualnih komunikacija na Studiju dizajna, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2013. godine. Od 2013. godine kontinuirano radi kao freelance grafička dizajnerica, aktivna

21

u području edukacije, te umjetničko-dizajnerskim projektima. Od 2014. - 2016. radi kao suradnik u nastavi i komentor na kolegiju Projektiranje, odsjek Vizualne komunikacije, Studij dizajna. Također sudjeluje kao suradnik u nastavi na interdisciplinarnom kolegiju Kreativni laboratorij (koji okuplja i potiče kolaborativni rad studenata Ekonomskog fakulteta, Studija dizajna, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Akademije likovnih umjetnosti, te Muzičke akademije). Od 2016. godine radi kao član organizacijskog tima međunarodnog festivala dizajna - Dan D. Radi na nizu samoiniciranih umjetničko/dizajnerskih projekata: Eksbauhaus, In situ, Cybermanifesto revisioned, a posebno je zainteresirana za interdisciplinarne metodologije suradnje, integraciju kritičkog pristupa razvoju tehnologije u procese dizajna digitalnih proizvoda, te potencijale transformacije javnog prostora. Maša Poljanec mag. diz. / vizualnih komunikacija samostalna umjetnica iz Zagreba, suosnivačica umjetničkog kolektiva Oaza, (r. 1983.), 2008. BA/MA Vizualne komunikacije, Studij dizajna, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Od 2007. djeluje kao samostalna dizajnerica, profesionalna članica Hrvatskog dizajnerskog društva, individualno i u suradnji s drugim autorima, od 2010. do 2012. pretežno u neformalnom kolektivu s Androm Giuniom i Irom Payer. Od 2013. godine kao samostalna umjetnica, članica HZSU-a i suosnivačica dizajn kolektiva Oaza (s kolegicama: R. Bratović, N. Bačun, T. Ivezić, I. Borovnjak i M. Kolar). Djeluje kao dizajnerica vizualnih komunikacija, ali i interdisciplinarno, kroz područja produkt dizajna, dizajna postava izložbi i interijera; na naručenim i samoiniciranim projektima primarno iz područja kulture. Provodi istraživačke i eksperimentalne projekte, te vodi niz radionica za mlade. Kontinuirano izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu, nagrađivana je autorica. Odabrano djelovanje 2016: - Rezidencijalni umjetnik i autor na istraživačko-eukativnom projektu Translocal: Museum as Toolbox, Kunsthaus Graz/ Universalmuseum Joanneum (A); Muzej suvremene umjetnosti Zagreb (HR), (koautorica M.Kolar). -Sudionica međunarodnog rezidencijalnog programa REITIR za dizajnere i umjetnike, Siglufjörður, Iceland, 19.6 - 3.7.2016

22

- Dio tima "Utopian Collective"; predstavljanje Hrvatske na London Design Biennale, Somerset House, London, 7. -27.9.2016. - Izložba hrvatskog dizajna 15/16 - Nagrada u profesionalnoj selekciji: Dizajnerice: kontekst, produkcija, utjecaji 1930. – 1980. koncepcija, istraživanje, produkcija građe, grafički dizajn i dizajn postava (koautorica M.Kolar), 14.9.2016. - Koautor (Oaza) vizualnog identiteta i postava izložbe: Zgraf12 - Društvene reprize: međunarodna manifestacija grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija; 9-24.1.2017. - Koautor (Oaza) vizualnog identiteta i postava izložbe: Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslijeđe 1947. – 1952., Muzej grada Zagreba, Zagreb, 22.12.2016.

Nenad Roban Nenad Roban rođen je 25. ožujka 1951. godine u Koprivnici. Osnovnu školu završio je u Zagrebu gdje je 1971. godine maturirao na Odjelu za obradu metala u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Nakon toga upisao je Pedagošku akademiju u Zagrebu, da bi visoko obrazovanje nastavio 1973. godine na Kraljevskoj akademiji lijepih umjetnosti u Antwerpenu, Belgija. Diplomski studij završio je 1977. godine na Odjelu za oblikovanje nakita.Godine 1989. upisao je poslijediplomski studij na Višem institutu Kraljevske akademije lijepih umjetnosti u Antwerpenu, također na Odjelu za oblikovanje nakita. Tijekom studija nagrađen je s dvije nagrade – 1976. Nagradom Inno Bourla te 1977. Nagradom Ringer&Diamond, obje u Antwerpenu. Po povratku u Zagreb 1978. godine zapošljava se u Zlatarni Krznarić u Zagrebu, gdje projektira i izrađuje unikatni nakit. Od 1980. do 1988. godine radi kao restaurator metala u Arheološkom muzeju u Zagrebu. U svojstvu slobodnog umjetnika – oblikovatelja nakita, od 1988. do 2001. godine član je Zajednice umjetnika Hrvatske. Godine 2001. zapošljava se u Zlatani Križek – poslovnica Oktogon, Zagreb, za koju osmišljava idejne projekte oblikovanja unikatnog nakita, izrađuje unikatni nakit po narudžbi, organizira i prezentira prodaju nakita, surađuje i educira majstore-zlatare. U to vrijeme osobito je posvećen istraživanjima u svrhu pripreme izrade i promocije pojedinih serija nakita (replika tradicionalnog nakita te suvremeno dizajniranog nakita).

U svojstvu višeg stručnog suradnika 2007. godine počinje predavati na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci – kolegij Industrijski dizajn I i II na katedri za kiparstvo. Godine 2008. zapošljava se kao docent

23

na kiparskoj katedri Akademije primijenjenih umjetnosti, Sveučilište Rijeka, gdje predaje kolegije Industrijski dizajn I, II, III i Oblikovanje nakita. Od 2013. godine izvanrednije profesor umjetnosti na kiparskoj katedri Akademije primijenjenih umjetnosti, Sveučilište Rijeka, gdje predaje Oblikovanje nakita. Od 2014. godine na istoj akademiji uvodi novi kolegij Objekti za tijelo i prostor, a od 2015. kolegij Dizajn: povijest i suvremenost. Na Odsjeku nederlandistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2009. do 2011. godine držao je izborni kolegij Uvod u dizajn u svojstvu docenta, a od 2013. nadalje na istom odsjeku predaje izborne kolegije Uvod u dizajn, Arhitektura i dizajn i Uvod u medije. Na skupnim izložbama počinje izlagati 1976., a samostalnima 1978 godine. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Novigradu i Beču, a skupno u brojnim galerijama i muzejima Hrvatske i Europe. 2005. godine objavljena je o njegovom radu knjiga “Nakit“, a 2009. godine opširni katalog izložbe “Nepoznato mjesto“ s novijim radovima. Proglašen je dizajnerom nakita godine i nagrađen za kolekciju unikatnog nakita 2006. godine (Zlatna poluga – Mineralexpo, Zagreb). Član je Hrvatskog društva dizajnera (od 2011.), Hrvatskog društva likovnih umjetnika (od 1999.), a od 1979.-1999. bio je član Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske – Sekcije za oblikovanje plemenitih kovina. Od 1999. do 2007. godine zajedno sa suprugom Sandrom Križić Roban organizirao je i vodio izložbeni program Galerije Križić Roban, u kojoj je tijekom osam godina priređen velik broj samostalnih i skupnih izložbi vodećih hrvatskih umjetnika, te ostvareno nekoliko inozemnih gostovanja. Galerija je objavila više zajedničkih godišnjih kataloga i nekoliko zasebnih kataloga-monografija autora. Oleg Šuran Rođen 1988. u Puli. Završio je Dizajn vizualnih komunikacija (BA) i Dizajn u novim medijima (MA) pri Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Surađuje sa više udruga i ustanova, od kojih valja izdvojiti Umjetničku akademiju u Splitu (vanjski suradnik – asistent), Drugo more (dizajner), Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli (voditelj radionica), Metamedij (programski savjetnik i dizajner). Sa Olegom Morovićem i Andijem Pekicom osnovao je umjetničku organizaciju Fazan, časopis za poeziju Polet, Arhiv istarskog dizajna, te portal nakonjusmo.net. Kao freelance dizajner živi i radi u Puli i Splitu.

24

Damir Gamulin Rođen je 1974. u Splitu. Diplomirao je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. se samostalno bavi oblikovanjem kroz različite medije, tehnologije i pristupe a posljednjih nekoliko godina izraženije oblikovanjem u prostoru. Osim na strukovnim ili umjetničkim izložbana u zemlji izlagao i/ili objavljivao u SAD, Sloveniji, Njemačkoj, Rusiji, Kini i Japanu. Dobitnik je Počasnog priznanja za dizajn vizualnih komunikacija HDD-a 2008., 3. nagrade za grafički dizajn HDD-a 2006., Honorable Mention ZGRAF 9, 2005., Judges Choice priznanja, NY Type Directors Club 2000. U autorskom timu s Igorom Presečanom nominiran je za međunarodnu nagradu Piranesi Award 2013. Dobitnik je nagrade UHA Bernardo Bernardi 2013. i godišnje nagrade Vladimir Nazor 2013. zajedno s Margitom Grubišom, Igorom Presečanom, Ivanom Žalac, Marinom Jelčićem i Zvonimirom Kraljem za projekt Gradske knjižnice u Labinu.

Nikola Radeljković Nikola Radeljković (1971, Sarajevo) je osnivač i partner u dizajnerskom kolektivu Numen/ForUse, djelujući na području scenografije, industrijskog dizajna i umjetničkih instalacija. Produkt dizajn grupa ForUse osnovana je 1998. godine kroz suradnju Svena Jonkea, Christopha Katzlera i Nikole Radeljkovića. Grupa od tad realizira namještaj i druge objekte za talijanske i njemačke proizvođače kao što su Cappellini, ClassiCon, Desalto, Interlubke, Magis, MDF Italia, Moroso, Prostoria i Zanotta. Od 2004. godine, nakon realizacije scenografske instalacije za produkciju Inferna u Nacionalnom centru za dramu u Madridu, Jonke, Katzler i Radeljković započinju intenzivno bavljenje kazališnom scenografijom. Grupa od tad realizira scenografije u Ateni, Beogradu, Berlinu, Istanbulu, Ljubljani, Madridu, Meridi, Osijeku, Rijeci, Skopju i Zagrebu, surađujući uglavnom s redateljima Tomažem Pandurom i Aleksandrom Popovskim s kojima uspostavljaju kontinuiranu suradnju. Od 2008. Numen/ForUse dizajnira objekte i koncepte bez unaprijed definirane funkcije, što rezultira hibridnim i eksperimentalnim projektima kao što su Field, N-Light, Tape, Net, Tuft i String. Numen/ForUse je nagrađen zlatnim medaljama za Najbolju scenografiju i Najbolje korištenje scenske tehnike na Praškom kvadrijenalu 2011. Bio je jedan od kustosa (zajedno s M. Golubom i I. Ružićem) hrvatske izložbe na Praškom kvadrijenalu 2015. koja je osvojila zlatnu medalju za Najbolje korištenje scenskog prostora.

25

Zagreb, 24.02.2017.

Maša Milovac

Dejan Kršić

Karla Paliska

Oleg Šuran

Petra Milički

Nenad Roban

Maša Poljanec

Damir Gamulin

Nikola Radeljković