prijedlog programskih smjernica rada hdd-adizajn.hr/wp-content/uploads/2015/02/prijedlog... ·...
TRANSCRIPT
1
Prijedlog programskih smjernica rada HDD-a 2015. − 2017.
Lista kadidata za UO HDD-a: Ivana Borovnjak, Igor Kuduz, Nataša Mihaljčišin, Ivica
Mitrović, Mirna Ptiček, Nikola Radeljković i Zlatka Salopek
Zamjenski članovi: Damir Bralić i Ivana Fabrio
Obrazloženje izbora članova Upravnog odbora 2015. − 2017.
Prijedlog članova Upravnog odbora temeljen je na postavkama multidisciplinarnog i
interdisciplinarnog pristupa struci. Kandidati stoga pripadaju različitim sferama dizajna,
različitim društvenim krugovima, područjima djelovanja i generacijama.
Pritom se vodilo računa da unutar odbora postoje članovi čija je primarna djelatnost produkt,
grafički, modni dizajn, ali također i rubna, te još uvijek nedovoljno zastupljena područja
dizajna kao što su socijalno poduzetništvo, dizajn interakcija, edukacija u dizajnu isl. U tom
smislu smatra se da odabir kandidata predstavlja kvalitetan uzorak koji će adekvatno zastupati
stavove članstva.
U protekle dvije godine ovaj je izbor pokazao da Upravni odbor funkcionira kao tim i
međusobno se nadopunjava u različitim područjima dizajna. Smatra se da je HDD na
kvalitetan način predstavljen i zastupan postojećim Upravnim odborom, te se predlaže da on
ostane istog saziva. Nakon dvije godine uviđeno je da za temeljne strukturne promjene nije
dovoljan period od 2 godine, te se stoga predlaže izmjena trajanja mandata na 4 godine, u
Statutu Društva.
2
Sadržaj dokumenta:
1. Uvod
2. Programske smjernice djelovanja 2.1. Prema članstvu
2.2. Prema institucijama i srodnim strukovnim udrugama
2.3. Prema nevladinim organizacijama i inicijativama
a) udruge i inicijative u Hrvatskoj
b) organizacije i inicijative u regiji i Europi
2.4. Prema gospodarstvu
2.5. Prema javnosti
2.6. Interno / unutar organizacije
3. Specifični ciljevi 3.1. Prava članova
3.2. Odgovornost
3.3. Edukacija u dizajnu
a) edukacija javnosti
b) edukacija dizajnera
3.4. Zagovaranje dizajna
a) zagovaranje dizajna u javnom i civilnom sektoru
b) zagovaranje dizajna u gospodarskom sektoru
3.5. Kontinuirani arhiv dizajna
3.6. Umrežavanje
3.7. Decentralizacija djelovanja
a) geografska decentralizacija aktivnosti HDD-a
b) uključivanje članstva u aktivnosti HDD-a
4. Životopisi kandidata za sastav Upravnog odbora
3
1. Uvod
Uloga Hrvatskog dizajnerskog društva kao krovnog strukovnog udruženja proizlazi ne samo
iz unutarnjih potreba struke, nego i iz dinamičnog, širokog i slojevitog okruženja u kojem
dizajneri djeluju. Priroda dizajnerske profesije nužno uključuje povezivanje i skladno
djelovanje s drugim strukama i specijalizacijama, no i više od toga - ona podrazumijeva čvrstu
svijest o tome na koji način participiramo u društvenom, ekonomskom i kulturnom kontekstu
u kojem djelujemo. Vrijedi i obratno, dakle: dok sami kao profesionalci s jedne strane često
inzistiramo na osvještavanju društva i gospodarskih subjekata o važnosti naše uloge, rjeđe
smo skloni biti receptivni prema istom tom društvenom i gospodarskom kontekstu kao
prostoru čiji smo neodvojivi dio i iz kojeg i sami svakodnevno učimo. Uloga HDD-a je
potencirati tu vrstu uzajamnosti. Drugim riječima, HDD svojim djelovanjem mora
kontinuirano stvarati i razvijati kvalitetno društveno, ekonomsko i kulturno okruženje za
dizajnersku praksu.
Takvo djelovanje detaljno je razrađeno i Statutom Društva (vidi http://dizajn.hr/#/26-statut/),
a u predloženim programskim smjernicama djelovanja i specifičnim ciljevima detaljno smo
razradili ne samo zadatke koji proizlaze iz tog dokumenta, već i prioritete. Prioriteti za
slijedeće dvije godine, su i dalje zaštita prava unutar dizajnerske zajednice; sustavno
ustrajanje na odgovornosti dizajnerske profesije; edukacija – kako dizajnerske zajednice
tako i javnosti; zagovaranje dizajna na svim razinama; kontinuirani arhiv dizajna u smislu
trajnog dokumentiranja svih aktivnosti na području dizajna; umrežavanje – kao pretpostavka
sudjelovanja struke u društvu kojeg je i sama dio; te konačno – decentralizacija djelovanja
Društva i općenito afirmacija dizajna kao profesije u svim dijelovima Hrvatske.
Programske smjernice djelovanja, koncipirane su promatrajući HDD kao aktivnog medijatora
između različitih sfera, koje uključuju naše članstvo, institucije, druge organizacije,
gospodarstvo, javnost i unutrašnju infrastrukturu.
4
2. Programske smjernice djelovanja
2.1. Prema članstvu
Potrebno je sustavno širiti tzv. neposredne aktivnosti usmjerene svim kategorijama
članova, osim već postojećih poput ostvarivanja prava na poreznu olakšicu: — ugovaranje popusta na profesionalne usluge i proizvode za članove (poput nabave radne
opreme, softverskih paketa, prezentacijskih i produkcijskih usluga, ulaznica u muzejske i
galerijske prostore, popusta na kotizacije za sudjelovanje u izložbama dizajna)
— pronalaženje mogućih dodatnih prostora za aktivnosti koje bi omogućile uključivanje 1većeg broja članova u programsko djelovanje Društva (radionice, radne sastanke)
— organizacija tematskih strukovnih radionica i edukacijskih programa, s povlaštenim
uvjetima sudjelovanja za članove te još jasnije određivanje HDD-a kao platforme za razmjenu
znanja i iskustava unutar dizajnerske zajednice, kao i interdisciplinarno
— ugovaranje mogućnosti pravnog savjetovanja za članove i edukacija o pravnim pitanjima
— istraživanje zakonskog okvira za osnivanje institucije s ovlastima uspostavljanja
regulatornih mehanizama struke poput obvezujućeg cjenika i pravilnika o natječajima te
dovršavanje postojećih smjernica u tim segmentima
— poticanje razvoja mreže distribucijskih točaka za dizajnerske proizvode (prodajne izložbe)
2.2. Prema institucijama i srodnim strukovnim udrugama
HDD kroz različite projekte gravitira partnerskim odnosima s institucijama i
organizacijama. Takve suradnje moraju biti u budućnosti sustavne i kontinuirane. U
području edukacije, Društvo treba tražiti partnere u postojećim, visokoškolskim,
srednjoškolskim i osnovnoškolskim obrazovnim institucijama i organizacijama koje se
bave edukacijom. U području zagovaranja dizajna i promocije dizajna u Hrvatskoj i
inozemstvu ključna je trajna suradnja s ministarstvima, veleposlanstvima i kulturnim
predstavništvima, odnosno srodnim udruženjima i organizacijama. U tom smislu,
osnovne smjernice su: — suradnja s obrazovnim institucijama u zemlji i inozamstvu s posebnim naglaskom na
Školu za primijenjenu umjetnost, Studij dizajna, Grafički i Tekstilno-tehnološki fakultet u
Zagrebu, DVK UMAS u Splitu, Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Akademiju
likovnih umjetnosti u Zagrebu, Medijski dizajn u Koprivnici
— suradnja sa srednjoškolskim i osnovnoškolskim institucijama kroz projekte financirane
sredstvima EU
— suradnja s ministarstvima, komorama i drugim subjektima iz javnog sektora
(Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom
gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom turizma)
— suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom,
Zajednicom za industrijski dizajn, Hrvatskim drvnim klasterom, HKKKI
— suradnja sa srodnim strukovnim udrugama, posebno sa Hrvatskom udrugom likovnih
umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatskim društvom likovnih umjetnika
(HDLU), Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA)
— suradnja s inicijativama, platformama, organizacijama, festivalima, događanjima i
institucijama iz inozemstva (2.3 b)
— suradnja s nevladinim udrugama usmjerenim na vizualno obrazovanje (npr. OPA)
— aktivno sudjelovanje u implementaciji Strategije razvoja kreativnosti u osnovnoškolskom i
srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
1 posredna korist članova HDD-a ostvaruje se ukupnošću aktivnosti kojima HDD upravlja za dobrobit dizajna kao struke
5
2.3. Prema nevladinim organizacijama i inicijativama
HDD treba koristiti prednost činjenice da dijeli slična područja djelovanja s brojnim
inicijativama i organizacijama, od kojih su neke bliske po svojoj ulozi, druge imaju
podudarne ciljeve, dok neke motivira razmjena znanja i ravnopravna suradnja s
dizajnerskom strukom u cilju pozitivnih društvenih promjena. Nije zanemariva ni
činjenica kako se upravo kroz programe interdisciplinarne i međunarodne suradnje
proširuju i mogućnosti financiranja zahtjevnijih projekata kroz EU fondove.
a) inicijative, udruge i platforme u Hrvatskoj
— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje
se bave različitim aspektima dizajna
— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje
se bave socijalnom inkluzijom i društvenim poduzetništvom (serija radionica inkluzivnog
dizajna sa svrhom poboljšanja položaja socijalno i/ili ekonomski ugroženih društvenih
skupina)
— iniciranje suradnje na konkretnim projektima s dizajnerskim inicijativama,udrugama i
platformama iz područja nezavisne kulture, civilnog društva i slično.
b) inicijative, udruge i platforme u regiji i Europi — osnaživanje suradnje s organizacijama, iz drugih zemalja koje za cilj imaju promociju
dizajna. Između ostalih, riječ je o sve brojnijim dizajnerskim manifestacijama i festivalima u
regiji, koji stječu sve veću vidljivost te potiču razmjenu ideja i projekata, i događanjima s
dugom tradicijom. Među njima npr: BIO, Mikser (Beograd), Belgrade Design Week
(Beograd), Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik, Resonate (Beograd), SOS (Sarajevo),
Skopje Design Week (Skopje), Magdalena, Vienna Design Week, Milan Design Week, Sofia
Design Week, FLUID forum Cetinje i sl.
Poseban naglasak je na poticanju regionalne suradnje i umrežavanja s udrugama,
inicijativama, festivalima, gospodarskim subjektima kroz djelovanje novooformljene
Balkanske dizajnerske mreže, u suradnji s organizacijama Mikser iz Beograda i Public Room
iz Skopja.
2.4. Prema gospodarstvu
HDD provodi natječaje u skladu s načelima i vrijednostima dizajnerske struke, a u
mnogim slučajevima i savjetuje dizajnere i gospodarstvenike kako bi se povećala
kvaliteta procesa i rezultati suradnje. U djelovanju ‘prema gospodarstvu’ važnu ulogu
ima razvoj novih strukovnih suradničkih i natječajnih metodologija, kao i izgradnja
konteksta za približavanje i bolju komunikaciju između dizajnera i gospodarstvenika
kroz zajedničke edukativne i poduzetničke projekte.
— implementacija novih metodologija unutar prakse natječaja ovisno o potrebama naručitelja
i karakteru zadatka, razvijanih kroz proteklih nekoliko godina
— uloga inicijatora, organizatora i voditelja događanja, platformi i projekata koji potiču
susrete i povezuju poduzetnike, profesionalne dizajnere i mlade dizajnere
— uspostavljanje i održavanje suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK),
Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Hrvatskom obrtničkom
komorom, Ministarstvom turizma, Hrvatskim drvnim klasterom itd. s ciljem poticanja udjela
dizajna u gospodarstvenim djelatnostima kroz zajedničke sastanke i projekte
— provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a kao pripreme za
mapiranje sektora dizajna u svrhu izrade strateškog plana razvoja dizajna kroz HDD
6
Konačni cilj mapiranja je sistematičnija uspostava baze podataka dizajnera i naručitelja u
dizajnu kao osnove za uspostavu razvoja strateškog plana.
2.5. Prema javnosti
Djelovanje HDD-a prema javnosti ima svrhu edukacije o ulozi i važnosti dizajna za
društvo, ekonomiju, kulturu i kvalitetu života. Dizajn čini iznimno velik udio u našem
svakodnevnom okruženju, nedjeljiv je od konteksta u kojem djeluje te odnos prema
njemu treba razvijati kod najšire populacije. Razvijena javna svijest o dizajnu
neposredno utječe i na stanje i status same struke u društvu i gospodarstvu i mjerljiv je
pokazatelj razvijenosti društva.
— kontinuirana nadgradnja internetske stranice Društva
— izdavaštvo (edicije ključnih prijevoda, monografskih izdanja o pojedinim autorima,
digitalne edicije)
— okrugli stolovi, intenziviranje diskurzivnih programa
— predavanja
— strateška medijacija problematike suvremenog dizajna prema medijima
— organizacija izložbi, festivala, manifestacija, konferencija koje tematiziraju povijest
dizajna i vizualne kulture, adekvatno predstavljaju suvremenu dizajnersku produkciju i
obogaćuju razumijevanje uloge i pojma dizajna danas
— organizacija bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna
— razvijanje godišnjih / periodičnih tematskih izložbi s područja najslabije zastupljenih
kategorija dizajna s ciljem poticanja razvoja produkcije u tim segmentima
2.6. Interno / unutar organizacije
Ova točka obuhvaća sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se održali i
poboljšali organizacijski, radni i stručni kapaciteti samog Društva, a redovita
programska djelatnost učinila održivijom i učinkovitijom. — održavanje dosadašnjeg nivoa financiranja iz sredstava državnog i gradskog proračuna za
financiranje javnih potreba u kulturi te sredstava EU (europski projekti, regionalna suradnja,
mikrofinanciranje, sponzorstva)
— provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a
— osnivanje radnih skupina za pojedine segmente (članovi UO i neovisni stručnjaci) s ciljem
izrade dugoročnog strateškog plana Društva
— prilagodba organizacijskih kapaciteta rastućem obimu aktivnosti te poboljšavanje nužnih
tehničkih uvjeta rada u skladu s raspoloživim sredstvima financiranja
— povisivanje razine transparentnosti rada Upravnog odbora: odabir adekvatnih metoda
dokumentiranja i praćenja aktivnosti, s rezultirajućom dokumentacijom dostupnom članovima
(godišnja izvješća, objave u članskoj zoni na internetskoj stranici, newsletter)
— uvođenje vanjskih suradnika za područje PR-a i pisanje kompleksnih projekata
— iniciranje proširenja prostornih kapaciteta u skladu s potrebama aktivnosti organizacije i
članstva: istraživanje mogućnosti za aktivaciju sekundarnog prostora za provođenje
edukativnih programa i brojnih ostalih aktivnosti Društva
7
3. Specifični ciljevi
Prijedlog programskih smjernica upravljanja Hrvatskim dizajnerskim društvom u sljedeće
dvije godine temelji se na ciljevima djelovanja definiranim Statutom, kao i specifičnim
prioritetima u sljedećem dvogodišnjem razdoblju u skladu s načelima kontinuiteta i
evaluacije.
U prva dva mjeseca rada, Upravni odbor će definirati načine i zadati kratkoročne i dugoročne
terminske planove za ostvarenje pojedinih aktivnosti unutar navedenog strateškog okvira
djelovanja.
Sve planirane aktivnosti u skladu su s općim ciljevima Društva:
3.1. PRAVA
Štititi moralna i materijalna prava HDD-a i članova HDD-a Iako je Društvo i do sada bilo aktivno u zaštiti moralnih i materijalnih prava svojih članova,
kako u poslovnom, tako i u javnom kontekstu, toj aktivnosti i dalje nedostaje sustavnost i
kontinuitet. HDD bi, zbog svoje pozicije i uloge krovne strukovne organizacije, trebao biti
vodeći subjekt kojemu se članovi, ali i njihovi naručitelji, obraćaju kad im je potreban savjet,
podrška, pomoć i reagiranje. Sustavnost i kontinuitet u ovom području djelovanja može se
kratkoročno i učinkovito postići kroz razvoj programa javnih diskusija, predavanja i edukacije
koje se tiču autorskih prava, financijskih savjeta, profesionalnih i etičkih načela prakse
dizajna i poslovanja. U skladu s tim, HDD će nastaviti trajnu suradnju s ekspertima iz
navedenih područja, organizirati i dalje predavanja i inicirati javne rasprave o svim
relevantnim pravnim, etičkim i materijalnim pitanjima vezanima uz ovu tematiku. Dugoročno,
kroz takvu se aktivnost oko Društva razvija mreža stručnjaka za savjetovanje. Također,
potrebno je još intenzivnije motivirati same članove koji imaju specifična iskustva vezana uz
navedenu tematiku da ih kroz panele i izlaganja podijele sa svojim kolegama. Sva edukacijska
i savjetodavna aktivnost bit će kvalitetno dokumentirana i učinjena trajno dostupnom putem
komunikacijskih kanala HDD-a (web stranica, publikacije, itd.). Dugoročan cilj je angažirati i
vanjske suradnike (u skladu s financijskim mogućnostima) koji bi bili trajno dostupni svim
članovima za savjetodavnu i praktičnu pomoć po pitanju njihovih moralnih i materijalnih
prava.
3.2. ODGOVORNOST
Njegovati i poticati etički pristup struci te poticati i razvijati dizajnerske akcije od općeg
društvenog interesa HDD treba vrednovati i postavljati primjere strukovnog djelovanja u užem i širem
profesionalnom smislu, koji demonstriraju krajnji mogući doseg dizajna kao aktivnog
društvenog faktora i pokretača procesa razvoja. Fokus treba biti na cjelovitom društvenom
kontekstu dizajnerskog djelovanja i isticanju stvarne moralne odgovornosti dizajnera s ciljem
promjene razine prepoznavanja uloge dizajna u javnosti te izgradnju povjerenja prema
dizajnerskoj metodologiji kao legitimnoj, sustavnoj i učinkovitoj projektnoj metodi.
Potrebno je kontinuirano isticati važnost i implikacije odgovornog djelovanja dizajnera, kako
prema pripadnicima struke, edukacijom i poticanjem na izgradnju etičkog stava u
profesionalnom djelovanju, tako i prema partnerima: institucijama, organizacijama civilnog
društva, gospodarskim subjektima – naručiteljima dizajna.
8
3.3. EDUKACIJA
a) Edukacija javnosti
Kontinuirano informirati i educirati širu javnost o kvalitetnom suvremenom dizajnu Snažna edukacijska aktivnost HDD-a u narednom razdoblju ključna je odrednica daljnjeg
djelovanja, za koju već postoji vrlo kvalitetna podloga. Osim kontinuiteta bijenalnih Izložbi
hrvatskog dizajna, koje se održavaju od 1999. i pružaju širok i reprezentativan uvid u
suvremenu dizajnersku produkciju, osnivanje HDD galerije 2009. otvorilo je mogućnost
frekventnih manjih izložbi suvremenih autora, kao i jednako važnu mogućnost refleksije na
dizajnersku baštinu iz ranijih desetljeća. Obje komponente (povijest i suvremenost) su
izuzetno važne, a o tome puno govori i činjenica da su inicijatori istraživanja i reaktualizacije
djela i autora dizajna iz proteklih razdoblja najčešće upravo mladi dizajneri. Potrebno je i
dalje graditi tendenciju istraživačkog i eksperimentalnog pristupa galerijskom izlaganju
dizajnerskih radova, sa svrhom razvoja novih i učinkovitijih modela predstavljanja
suvremenog dizajna u galerijskom okruženju.
U bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna potrebno je uključiti veći broj angažiranih pojedinaca iz
dizajnerske zajednice te raditi na osvještavanju naručitelja o važnosti ovakvog načina
vrednovanja kvalitetnih dizajnerskih ostvarenja sa svrhom snažnijeg povezivanja svih
uključenih u realizaciju kvalitetnih ostvarenja – od autora, preko naručitelja, do publike.
Pojedine kategorije i vidljivost produkcije unutar njih potrebno je osnažiti, što je moguće
učiniti organiziranjem kvalitetnih popratnih tematskih izložbi posvećenih slabije zastupljenim
područjima – primjerice modnom/odjevnom dizajnu i dizajnu elektroničkih medija. Također u
sljedećem razdoblju bitno je kritički propitati postojeći format izlaganja i predložiti nove
smjerove razvoja Bijenalne izložbe dizajna, iz revijskog prema kritičkom i kuriranom
formatu.
Festival Dan D kroz proteklih pet godina postao je zahvalno mjesto za brzo i učinkovito
promoviranje produkcije mladih autora, osobito studenata kojima je iskorak u javnost i među
buduće suradnike i naručitelje dragocjeno iskustvo i prilika za afirmaciju. Dan D potrebno je
snažnije povezati s obrazovnim institucijama kako bi se edukacija i znanja mladih dizajnera
učinili još vidljivijim, te predlažemo trajno partnerstvo prvenstveno sa Studijem dizajna i
DVK UMAS u organizaciji projekta od osmišljavanja do izvedbe. Radi internacionalne
vidljivosti i otvaranja novih mogućnosti gostovanja hrvatskih autora na regionalnim i
europskim dizajnerskim manifestacijama, Dan D je potrebno snažnije umrežiti s drugim
inicijativama i manifestacijama u regiji – od Miksera, Belgrade Design Weeka, Skopje Design
Weeka, Sofia Design Weeka, sarajevskog SOS festivala, do Magdalene, pa i tradicionalnih
izložbi poput ljubljanskog BIO. Također, ideja je proširiti postojeći program Dana D na niz
novih lokacija, imajući na umu prvenstveno napuštene gradske prostore u centru Zagreba, kao
i produžiti trajanje festivala, odnosno omogućiti da se određene aktivnosti trajno nastave i
nakon završetka festivala.
Potrebno je povećati broj platformi za predstavljanje suvremenog dizajna. Iste će se profilirati
prema različitim temama i područjima, kako bi kroz niz manjih i brzih projekata obuhvatile
što širu sliku – tematske produkcije grafičkog dizajna, dizajna elektroničkih medija, mode itd.
Upravo takva predstavljanja trend su u svijetu zahvaljujući sve većem broju internacionalnih
dizajnerskih događanja, festivala i izložbi. Brojna gostovanja izložbi kao što su In a Nutshell i
Design Tourism dokaz su uspješnosti takve strategije.
9
Osim kroz postojeće vlastite aktivnosti u području edukacije mladih, programe kao što je
Dizajnerska početnica, HDD u budućnosti mora utjecati i na podizanje kvalitete
institucionalnog obrazovanja o temi dizajna u osnovnom, srednjem i visokom školstvu,
posebice kroz programe kao što su Ruksak pun kulture Ministarstva kulture i druge programe
EU. Potrebno je proširiti i postojeće aktivnosti u vlastitom prostoru, uvesti radionice za
srednjoškolski uzrast, studente dizajna i profesionalce kao vrstu fakultativnog programa
unutar kojih bi zainteresirani dizajneri mogli proširiti dosad stečena znanja.
Nastavit će se informiranje putem web stranice dizajn.hr. Uz već sada dobro dokumentiranje
programskih aktivnosti Društva, aktivnije će se raditi na praćenju svjetskih zbivanja u dizajnu.
Već sada vrlo visoku razinu kritičkih osvrta i razgovora o temama dizajna, potrebno je
posebno usmjeriti i proširiti na sustavan istraživački rad o ključnim autorima i ostvarenjima.
Time bi se, uz postojeći Indeks dizajnera, sama stranica postupno pretvorila u ekstenzivnu
referentnu bazu podataka o svim dizajnerima i dizajnerskim aktivnostima u hrvatskom
dizajnu.
b) Edukacija dizajnera
Poticati razmjenu znanja unutar dizajnerske zajednice Činjenica je da upravo među članstvom HDD-a leži ogroman edukacijski potencijal.
Profesionalni dizajneri različitih profila, kompetencija i radnih iskustava, svoja znanja mogu
podijeliti ne samo studentima izvan službenih nastavnih programa, već i među sobom u
smislu dodatnih, neformalnih edukacijskih programa. HDD će kroz slijedeće dvije godine
nastaviti seriju predavanja i radionica za dizajnere, usmjerene na specijalistička znanja u
pojedinim područjima djelovanja. To se posebice odnosi na rubna i još uvijek neafirmirana
područja dizajna kod nas, primjerice: design as art, dizajn i novi mediji, filozofija dizajna,
dizajn research, dizajn usluga isl.).
Uspostaviti program edukacije članova i kadra HDD-a kroz radionice, predavanja i
javne rasprave nužne za obavljanje dizajnerske prakse Formalno dizajnersko obrazovanje često je suženo na određena područja kompetencija, koja
nisu u skladu sa zahtjevnim zadacima u praksi. HDD će podržavati održavanje stručnih
radionica i predavanja koje se odnose na takva specifična znanja (primjerice: dizajn research,
retorika, kreativno pisanje, autorsko pravo, vođenje financija, korištenje EU fondova, pisanje
briefa, primjena novih tehnologija isl.).
Dio takvih neformalnih programa obrazovanja trenutno se provode kroz suradničku platformu
Balkan Design Network (kroz radionice i rezidencije) i programe usavrđavanja kao što je
Tipografski kolegij. Ovakvi i slični programi od ključne su važnosti za dizajnersku zajednicu
kojoj u Hrvatskoj nakon završetka školovanja manjka sustavne nadgradnje u specijalističkim
područjima i usavršavanja koji su kompatibilna zahtjevima tržišta rada.
3.4. ZAGOVARANJE DIZAJNA
a) Prema javnom i civilnom sektoru
HDD će poduzimati aktivnosti koje vode afirmaciji dobrog dizajna u javnom sektoru te
posredno, djelovati na kvalitetu fizičke i društvene infrastrukture javnog prostora i
opću kvalitetu života.
Planira se nastavak dugoročne strateške suradnje s ministarstvima RH, lokalnim vlastima,
udrugama i institucijama na pojedinim programima i projektima (iniciranim bilo od partnera,
10
bilo od HDD-a), s ciljem uspostave stvarnih društvenih promjena. U tom smislu aktualizirat
će se i rasprava o potrebi provedbe nacionalne strategije dizajna na višem državnom nivou.
Pokretanjem i poticanjem partnerskih interdisciplinarnih projekata, inicijativa i akcija, kao i
unapređenjem natječajne i radioničke metodologije HDD će pružati pomoć partnerima u
organizaciji natječaja i vezanih aktivnosti.
HDD će nastaviti samostalno djelovati kao organizator predavanja, seminara i radionica u
cijeloj Hrvatskoj u suradnji s članovima u drugim dijelovima zemlje. HDD će zagovarati
suradnju s institucijama kako bi zajedno definirali prijedloge smjernica i/ili standarda vezanih
uz korištenje javnog prostora u smislu dostupnosti korisnicima, prostornog usmjeravanja i
označavanja.
Bitan segment u budućem djelovanju HDD-a odnosit će se na poticanje razvoja kreativnih
industrija u gradovima. To znači otvaranje dijaloga s udrugama i institucijama sa sličnim
područjima interesa i djelovanja i njihova organizacija u radne klastere i centre kompetencija.
Potrebno je kreirati još više dugoročnih programa za povezivanje dizajnera i studenata dizajna
s proizvođačima (obrti, industrija) i dizajnerskim tvrtkama i pojedincima kroz rad na
projektima, sastanke i radne grupe. Nedostatak radnih mjesta za mlade dizajnere potrebno je
sustavno premostiti poticanjem prakse stažiranja (internships), što se već dijelom provodi
kroz program Young Balkan Designers.
b) Prema gospodarskom sektoru
Pružati stručnu pomoć u provođenju i savjetovanju prilikom organizacije i provedbe
dizajnerskih natječaja, izložbi isl.
Potrebno je intenzivirati rad na afirmaciji dobrog dizajna u poslovnom sektoru, vodeći brigu o
dignitetu struke i interesima naručitelja, a imajući na umu izravne i neizravne društvene
benefite koje generira zdrava gospodarska aktivnost. Cilj je uspostaviti mehanizme koji će
omogućiti najvišu mjeru sudjelovanja dizajna u gospodarskim procesima na svim razinama te
njegov istovremeni doprinos i afirmaciju:
— provođenjem i savjetovanjem prilikom provođenja strukovnih natječaja u kojima HDD, uz
artikulaciju natječajne metodologije, ima ulogu moderatora te usklađuje interese dizajnera i
naručitelja dizajna
— kontinuiranom suradnjom s relevantnim institucijama (HOK, HGK, MINGO, HKKKI) čiji
programi su namijenjeni gospodarstvenicima
Preduvjet za kvalitetan razvoj ovog segmenta djelatnosti je sustavna provedba i aktivna
nadogradnja pravilnika o natječajima
Nastavit će se s uvođenjem radnih formi alternativnih konvencionalnoj natječajnoj
metodologiji (razvijenih na temelju specifičnih uvjeta projekta te iskustva u vođenju natječaja
i radionica različitih stupnjeva zahtijevnosti) s ciljem poboljšanja kvalitete kako radnog /
suradničkog procesa, tako i njegovih rezultata.
Potrebno je dovršiti rad na aktualnom prijedlogu strukovnog cjenika (grafički dizajn, produkt
dizajn, modni dizajn, web dizajn)
11
3.5. KONTINUIRANI ARHIV DIZAJNA
Arhiviranje podataka o dizajnerskim aktivnostima, kontinuirano popunjavanje fonda
znanja o važnim ostvarenjima, autorima i fenomenima vezanim uz dizajn od
dalekosežne je važnosti i za širu javnost, za sve koje tema dizajna zanima, kao i za
praktičare i edukaciju u području dizajna. Arhiv dizajna formira se “pasivnom” i
“aktivnom” metodom. Pasivno - kroz sustavnu dokumentaciju (kataloge i publikacije)
različitih programskih aktivnosti Društva, poput izložbi, festivala, predavanja,
gostovanja itd. Aktivno - kroz profiliranu izdavačku aktivnost u tiskanom i
elektroničkom obliku.
— optimiziranje izdavačke djelatnosti kroz elektronička izdanja knjiga. Sve rasprostranjenija
elektronička izdanja učinit će produkciju jednostavnijom i bržom i sadržaj dostupniji širem
krugu korisnika/čitatelja. Tiskana izdanja, koja ostaju među temeljnim aktivnostima,
predstavljaju nezanemarive budžetne i produkcijske zahtjeve koji često odgađaju realizaciju.
— sistematizacija i lokalno arhiviranje digitalnih i materijalnih dokumenata prikupljenih kroz
sve aktivnosti društva (izložbe, natječaje, publikacije itd.) koji će biti dostupni istraživačima,
teoretičarima, studentima, novinarima i široj javnosti
— izdavanje stručnih publikacija, knjiga, brošura, kataloga, biltena, kvartalnih tiskanih
programa. Očekuje se kontinuitet u izdavanju galerijskih brošura, reprezentativnih Pregleda
hrvatskog dizajna, Dan D novina isl.
— snažnije profiliranje matične web stranice Društva www.dizajn.hr prema digitalnom arhivu
hrvatskog dizajna
3.6. UMREŽAVANJE
— Snažan naglasak na međusobnom umrežavanju članova Društva (kroz radionice, izložbe,
festivale, neformalne i moderirane razgovore)
— Ostvarivanje suradnje s lokalnim (poglavlje 2.3 a) i međunarodnim akterima (udruge,
institucije, platforme) (2.3 b), kao nužan preduvjet za djelovanje HDD-a na Hrvatskoj i
inozemnoj sceni u smislu razmjene znanja, iskustava, ideja i sl.
— Gostovanja kuriranih projekata HDD-a na inozemnim festivalima, izložbama i
dizajnerskim konferencijama.
3.7. DECENTRALIZACIJA
a) Prostorna decentralizacija aktivnosti HDD-a Organizacijom projekata (predavanja, izložbi, prezentacija, natječaja u lokalnim centrima –
osobito Split, Osijek, Rijeka) i poticanjem organizacije dizajnerskih događanja i aktivnosti u
lokalnim sredinama, čiji je rezultat porast kvalitetne dizajnerske produkcije izvan Zagreba.
b) Uključivanje članstva u aktivnosti Cilj je uključiti što veći broj članova u aktivnosti i projekte Društva. HDD će u tom smislu
preferirati razvoj programa koji omogućavaju participaciju svih kategorija članstva.
12
4. Životopisi kandidata za sastav Upravnog odbora (abecednim redom)
Ivana Borovnjak Rođena 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala na Studiju dizajna u Zagrebu 2005. godine
produkt dizajn. Iste godine upisuje magisterij iz Konceptualnog dizajna pri Akademiji za
dizajn u Eindhovenu, u Nizozemskoj. Po završetku magisterija, 2007. živi i radi u
Amsterdamu, gdje surađuje na projektima s umjetnicima, grafičkim i produkt dizajnerima.
Od 2009. živi i radi kao samostalna umjetnica na projektima iz područja produkt i grafičkog
dizajna u Zagrebu, posebice u kulturi i na nezavisnoj sceni. Unutar interdisciplinarnih timova,
dobitnica je nekoliko priznanja i nagrada u Hrvatskoj i regionalno. Kao članica Upravnog
odbora, od 2010. aktivno sudjeluje na realizaciji projekata HDD-a. Od 2012 – 2014
Predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva. Članica Umjetničke organizacije Oaza koja
djeluje u Zagrebu. Članica HZSU-a.
Igor Kuduz Rođen u Zagrebu 1967. 1995. diplomirao na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti
u Zagrebu. Od 1995. vodi uspješan studio za vizualne komunikacije specijaliziran za
izdavačke i event-projekte s područja kulture. Surađuje sa većim brojem kulturnih institucija,
galerija i muzeja na izložbenim projektima i oblikovanju publikacija i vizualnih identiteta.
Suradnja je ostvarena sa kućama kao što su: Muzej suvremene umjetnosti Zagreb; Institut za
povijest umjetnosti; Galerija Klovićevi dvori; Gliptoteka HAZU; Hrvatsko društvo likovnih
umjetnosti; Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb; Profil; Meandar; Udruženje hrvatskih
arhitekata i dr. Surađuje na izdavačkim projektima sa uglednim međunarodnim kulturnim
institucijama: Museum of Modern Art New York (MoMA); časopis za suvremenu fotografiju
Camera Austria, Beč; Centre Georges Pompidou, Pariz; Ludwigsmuseum, Budimpešta,
Goethe-Institut... Dobitnik uglednih priznanja i nagrada: Type Directors Club (New York),
International Society of Typographic Designers (London), AIGA (SAD), How magazine
(SAD) i dr. Član stručnog savjeta Hrvatskog fotosaveza. Član Hrvatskog društva likovnih
umjetnika i Hrvatskog društva dizajnera. Jedan od osnivača Instituta za suvremenu umjetnost.
Nataša Mihaljčišin Rođena u Prnjavoru, BiH, 30.01.1966. nakon završene srednje škole upisuje Studij
građevinskih znanosti u Zagrebu. Modnim dizajnom se počinje baviti 1993. Od 1993. do
1997. Sudjelovala je nekoliko puta na međunarodnim modnom natjecanju «Fashion News» u
Opatiji gdje je tri puta nagrađena, a 1994. osvaja posebnu nagradu Tekstilno tehnološkog
fakulteta u Zagrebu s pravom upisa modnog dizajna bez polaganja prijemnog ispita. 1997.
godine selektirana je za predstavnika Hrvatske u kategoriji modnog dizajna na Bijenalu
Europe i Mediterana u Torinu. Uvrštena je više puta u selekciju Zagrebačkog salona i Salona
mladih. Izlagala je na Izložbi europskog dizajna u Helsinkiju 1997., a iste je godine s
Martinom Vrdoljak Ranilović osnovala studio I-GLE sa kojom je u proteklom razdoblju
realizirala 17 projekata, (različitih modnih revija i nekoliko skupnih izložbi). Kao kostimograf
je realizirala nekoliko kazališnih predstava i televizijskih emisija.
Ivica Mitrović Ivica Mitrović, rođen 1972. godine u Splitu, docent je na Odsjeku za dizajn vizualnih
komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, gdje predaje sadržaje vezane uz dizajn
interakcija i dizajn u interaktivnim medijima. Doktorirao je na Sveučilištu u Splitu, te se
usavršavao na nekoliko međunarodnih institucija. Kao gost predavač ili voditelj radionica
pozivan je od strane uglednih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditelj, mentor ili
komentor brojnih izloženih i nagrađenih studentskih radova na domaćim i međunarodnim
13
žiriranim izložbama dizajna. Inicirao je mnogobrojne aktivnosti vezane uz unaprjeđenje
dizajnerske djelatnosti i edukacije, te sudjelovao u njima. Od 2001. godine radi na promociji
te uvođenju dizajna interakcija kao nove specijalizacije na području dizajna u Hrvatskoj i
regiji. Aktivnosti vezane uz promociju dizajna interakcija uključuju seriju radionica iz ovog
područja, a rezultirale su međunarodnim simpozijem dizajna interakcija na Akademiji u Splitu
2009. godine. Autor je retrospektivnih izložaba radionica dizajna interakcija Interakcije 2004
– 2012 i pregleda hrvatske scene u području dizajna u novim medijima u Galeriji HDD-a u
Zagrebu. Krajem 2012. godine izlazi njegova knjiga Dizajniranje novih medija, Dizajn i novi
mediji – hrvatski kontekst (1995 – 2010) koja donosi pregled hrvatske scene u području
dizajna u novim medijima. Zadnje dvije godine sudjeluje u realizaciji europskog projekta
Urban IxD – Designing Human Interactions in the Networked City u sklopu kojeg realizira
izložbu City | Data | Future – Interactions in hybrid urban space.
Mirna Ptiček Mirna Ptiček (ex Reinprecht, 1978.), dizajnerica vizualnih komunikacija iz Zagreba s više od
13 godina iskustva rada u brojnim suradnjama i samostalnom statusu. Studirala na Studiju
dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. 2001. započinje suradnju sa studijem Graffiti, a 2003.
stiče status samostalnog umjetnika. 2006. započinje suradnju sa studijem Cavarpayer te
kasnije iste godine, Nukleus kreativnom agencijom u kojoj kao art direktorica realizira niz
projekata. 2008. započinje projektnu suradnju s Hrvatskim dizajnerskim društvom u ulozi
voditeljice strukovnih natječaja i razvija interes za strukovne i suradničke radne metodologije.
Iste godine osniva studio u kojem okuplja suradnike usredotočene na društveno korisne,
održive i lokalne projekte te iskustvo i korist krajnjeg korisnika bez obzira na medij
realizacije. 2010. ulazi u Upravni odbor Hrvatskog dizajnerskog društva. 2011. suvoditeljica
je radionice inkluzivnog dizajna Extra Ordinary Design (u Udruzi za promicanje inkluzije
Zagreb), a u sljedećih nekoliko godina, voditeljica niza dizajnerskih radionica koje rezultiraju
društvenim poduzetništvom u udrugama čiji korisnici pripadaju nekoj od socioekonomski
ugroženih društvenih skupina (ženska udruga Prospero, Centar za inkluzivne radne aktivnosti,
udruga Kamensko) Inicijatorica i suvoditeljica inicijativa Coworking.hr i Prostor za vrt. 2014.
godine osmišljava i suvodi novu radionicu za udrugu Kamensko pod imenom Solidarnost. Iste
godine s obitelji pokreće seriju radionica izrade igračaka i edukativnih igraonica za djecu, od
kojih se do početka 2015. održava prvih nekoliko radionica iz serije 'Dućan čudovišta'.
Više od 13 godina kontinuirano radi na dizajnerskim projektima za naručitelje, uglavnom s
područja vizualne komunikacije, proteklih 6 godina bavi se vođenjem strukovnih natječaja u
dizajnu, a zadnje 3 godine osmišljavanjem i izvođenjem radionica i drugih projekata koji
afirmiraju dizajn kao alat socijalne inkluzije, socijalnog poduzetništva ili edukacije.
Nikola Radeljković Rođen 1971. u Sarajevu, BiH. 2000. diplomirao na Studiju dizajna u Zagrebu. 1998. sa
Svenom Jonkeom i Christophom Katzlerom osniva produkt dizajn studio For Use, koji
neposredno po osnutku realizira internacionalne projekte u sferi dizajna namještaja. 1999. u
suradnji s Svenom Jonkeom, Jelenkom Hercogom i Tonijem Urodom osniva
multidisciplinarnu dizajnersku grupu Numen. Od 2004. Numen / For Use projektira kazališne
scenografija, inicira Element — prvi dizajn orijentirani brand u Hrvatskoj, projektira interijere
i javne prostore u suradnji sa studiom 3LHD, a od 2008. dizajnira objekte i koncepte bez
unaprijed definirane funkcije. Grupa je osvojila više međunarodnih nagrada za radove u
području industrijskog dizajna i scenografije od kojih dvije zlatne medalje za najbolje svjetske
scenografije na Quadriennalu u Pragu 2011. i DMY nagradu u Berlinu 2010. Radovi su im
publicirani u velikom broju relevantnih periodičkih publikacija i antologijama suvremenog
svjetskog dizajna. Od 2001. do 2003. Nikola Radeljković je član Upravnog odbora i
14
potpredsjednik HDD-a. 2006. i 2007. sudjeluje u izradi prvih studija implementacije dizajna u
drvnu industriju i izradi Hrvatske nacionalne strategije dizajna. 2009. zajedno s Koraljkom
Vlajo, Ivanom Fabrio i Andreom Hercog osniva neprofitnu udrugu za promicanje kulture
produkt dizajna ReAktor. Povremeni je gost predavač na Studiju dizajna i Tekstilno
tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Od 2007. do 2009. predavač je u zvanju višeg umjetničkog
suradnika na Akademiji primijenjih umjetnosti u Rijeci, a 2010. promoviran je u zvanje
Docenta. Objavljuje članke u stručnim publikacijama kao što su ČIP, Agenda, Business HR...
Zlatka Salopek Zlatka Salopek (Petrinja 1981.) diplomirala je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. Sljedeće godine započinje profesionalnu karijeru u
vlastitom studiju kao polovica dvojca Kuna zlatica gdje i danas djeluje kao grafička
dizajnerica i umjetnička direktorica. Većina suradnji koje ostvaruje su sa polja kulture,
obrazovanja i nezavisne kulturne scene. Članica je Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) i
Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) od 2008. Od
2011. je članica HZSU. Od 2012. je članica Izvršnog odbora Međunarodne izložbe
grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf, potpredsjednica ULUPUH-ove sekcije za
grafički dizajn i vizualne komunikacije te članica Izvršnog odbora Hrvatskog dizajnerskog
društva. Redovito izlaže na žiriranim izložbama i objavljuje u međunarodnim strukovnim
publikacijama.
--
Damir Bralić Damir Bralić rođen je 1978. u Rijeci. Diplomirao na Studiju dizajna – vizualne komunikacije
pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Samostalno ili kao suradnik radi
poglavito na projektima dizajna vizualnih komunikacija u području kulture, gospodarstva i
usluga (vizualni identiteti izložbi: Europa 2020, 040506, 37. zagrebački salon; Vizualni
identitet izdavačke kuće Ex Libris i dizajn biblioteka: Luna, Natura, Ecumenica, Ars Heretica,
Judaica; Dizajn časopisa: Oris, Up&Underground, Concilium; Vizualni identitet i sustav
signalizacije: Centar Zamet...). U umjetničko nastavnom zvanju docenta predaje na Studiju
dizajna i na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te na Umjetničkoj akademiji
Sveučilišta u Splitu, smjer Dizajn vizualnih komunikacija.
Ivana Fabrio Ivana Fabrio, magistar dizajna, Design Academy Eindhoven, Nizozemska. Zaposlena na
Arhitektonskom fakultetu, Studij dizajna, na kojem djeluje od 2003 godine, kao asistent, te od
2008. godine kao docent na odjelu Industrijskog dizajna. Na Prediplomskom i Diplomskom
studiju uz asistenturu na kolegiju Projektiranje, vodi dva kolegija. Profesionalno se bavi
istraživanjem u dizajnu, te edukacijom u području metodologije istraživanja i teorije dizajna.
Organizira i vodi projekte u suradnji sa Studijem dizajna, Hrvatskim dizajnerskim društvom i
ReAktorom, udrugom za afirmaciju hrvatskog produkt dizajna.