primjena gis a u prostornom planiranju
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za geografiju
Primjena GIS-a
u prostornom planiranjuAnte Šiljeg, prof.
Travanj 2008.
2
LITERATURA
a) Obavezna literatura
PRINZ, D. (2006): Urbanizam, Svezak 1.
Urbanističko planiranje, (prevela s
njemačkoga: Anika Rešetar), Golden
marketing-Tehnička knjiga, Zagreb.
STILLWELL, J., GEERTMAN, S.,
OPENSHAW, S. (1999.): Geographical
Information and Planning, Springer,
Leeds.
LONGLEY P., A. & AL. (2006.): Geographic
Information Systems and Science, John
Wiley & Sons Ltd, London.
b) Dopunska literatura
LONGLEY P., A. & AL. (2006.):
Geographical Information Systems,
Volume 1., John Wiley & Sons Ltd, New
York.
LONGLEY P., A. & AL. (2006.):
Geographical Information Systems,
Volume 2., John Wiley & Sons Ltd, New
York.
KANG-TSUNG CH. (2002.): Introduction to
Geographic Information Systems,
McGraw-Hill, Boston
CAVRIĆ, B., TOPLEK, S., ŠILJEG, A. (2009.):
Uloga indikatora u prostornom planiranju
i mjerenju kvalitete života na primjeru
Zadra (u tisku).
c) Internetski izvori
www.gisdata.com
www.esri.com
Što je GIS?
3
DEFINICIJE GIS-A
Pojavljuju se različite definicije GIS-a
GIS je istovremeno teleskop, mikroskop, računalo, fotokopirni aparat regionalne analize i
sinteze prostornih podataka (Ron Abler, 1988)
Sve definicije ističu važnost prostornih podataka
Podatci se sastoje od dva oblika:
lokacijski element
povezani atributi
a) alat
automatizirani sustav za prikupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, analizu i prikaz
prostornih podataka (Clarke, 1995)
b) informacijski sustav
namijenjen radu s podatcima koji su georeferencirani
c) geometrijski model prikaza prostora
u GIS-u su podatci vezani za linije, točke i poligone i tako su pohranjeni za istraživanja i
analize (Dueker, 1979)
d) filozofija – znanost
služi kao polazište za različita istraživanja, prihvaća ideje i napretke
e) posao vrijedan milijarde dolara
porast korištenja GIS-a je marketinški fenomen začuđujućeg opsega. GIS će se zasigurno
toliko integrirati u naš svakodnevni život da će uskoro biti nemoguće zamisliti kako smo
funkcionirali bez GIS-a (Clarke, 2001)
Područja primjene
GOSPODARSTVOPlaniranjeOpskrbaUpravljanje prometomGeomarketingPreventiva rizika…
ISTRAŽIVANJE Geografija Medicina Arheologija Kriminalistika Klimatologija…
OKOLIŠ Zrak Voda Vegetacija Poljoprivreda Odlaganje otpada…
UPRAVLJANJE Planiranje Katastar Vojska
4
Statistika Izmjera…
POVIJEST GIS-a
Koncepcija GIS-a nije nova
John Snow (15. ožujka 1813. – 16.
lipnja 1858.) je bio britanski liječnik i
vodeći u usvajanju anestezije i
medicinske higijene. Smatra se jednim
od otaca epidemiologije jer je njegovo
istraživanje pomoglo da se razriješi
uzrok izbijanja kolere u Soho.
Uzrok kolere (zaraze): zagađenje, loš
zrak, voda, nehigijenski uvjeti…
Broad Street – Soho, London, 1854.,
prijenosnik zaraze vodena pumpa
1960te-1970te: pionirsko razdoblje, razvoj
o 1963. godine – pojam GIS (Tomlinson)
o 1966. prvi GIS: Canadian Geographical Information Sistem
1980te-1990te: proboj, konsolidiranje GIS istraživanja
o Primjena GIS-a u različitim područjima (zemljišni, okolišni IS)
o 1980. GIS-softver ArcInfo (ESRI)
1990te-2000te: komercijalizacija, širenje
o Komercijalna primjena
o Desktop GIS, Multimedijski GIS, Internetski GIS
o GIS funkcionalnost u različitim softverima
OBILJEŽJA GIS-a
GIS omogućava
Permanentno pohranjivanje
Slobodno modeliranje podataka
Vizualizacijske tehnike
Generiranje novih
geoinformacija
GIS integrira
Geometrijska obilježja
Atributivna obilježja
Grafička obilježja
GIS pretvara
Negrafički model prostora
Slika 1. Prikaz rasprostranjenosti slučajeva kolere uLondonu 1854. – dr. Snow
5
Zadatak: Prostorni plan općine Pojezerje
Modeliranje – pretvorba stvarnog svijeta u prostorni
model
FUNKCIONALNOST GIS-a
Spajanje geometrijskih i atributivnih podataka
Kombiniranje podataka: podatci → informacije →
znanje
Upravljanju prostornim podatcima
Mnoštvo pitanja u bazama
Prilagodba sistema zahtjevima
korisnika
Sposobnost učenja
Upiti
GIS mora sadržavati aplikacije za
pronalaženje specifičnih
geoobjekata na osnovi lokacije ili
vrijednosti atributa (broj
stanovnika, poljoprivrednih
domaćinstava, tvrtki…)
Analiza
6
GIS mora biti u mogućnosti odgovoriti na pitanja u vezi interakcije prostornih odnosa
između različitih setova podataka
Uključuje više od jednog geografskog skupa podataka i zahtjeva da analitičar prođe kroz
seriju koraka kako bi došao do
rezultata
Tri uobičajena tipa geografske
analize jesu:
Analiza blizine
Preklapanje
Analiza mreže
Prikaz
GIS mora sadržati alate za
vizualizaciju geoobjekata koristeći
raznovrsnu simboliku
Pojmovi plan i planiranje su u uskoj vezi, ali dvije različite logičke kategorije
Planiranje je proces (traje i dinamičkog je karaktera)
Plan je slika nekog željenog ili zamišljenog, projektiranog stanja (statičkog je karaktera)
Planiranje
1) svjesno namjeravanje
2) usklađivanje
3) konkretna razrada određenih nacrta i
programa
4) izrada planova
5) unaprijed proračunato raspoređivanje
elemenata i faktora nekog predstojećeg
pothvata
PLANIRANJE
Društveničimbenici
Ciljevi,programi
Kulturalničimbenici
Materijalničimbenici
postojećegstanja
Gospodarskičimbenici
Klimatski,ekološki,
topografskičimbenici
Slika 2. Čimbenici koji utječu na planiranje(PRINZ,1999.)
7
6) predviđanje njegovih tokova i rezultata sa svrhom postizanja postavljenih ciljeva
Zašto primjena GIS-a u urbanističkom planiranju
vrste planiranja:
Regionalno
Metropolitansko
Urbanističko
Ekološko
Općinsko
Ruralno
Planiranje susjedstva
Gospodarsko
Socijalno (društveno)…
URBANISTIČKO PLANIRANJE
Urbanističko planiranje, tj. oblikovanje okoliša gradova i naselja u human funkcionalni
životni prostor, zasniva se na dvije pretpostavke:
1) odgovarajućem stručnom znanju i
2) moralnom stavu (Prinz 1999).
Ova dva međusobno povezana preduvjeta temelj su svakog planiranja i svakog posla.
Stručno se znanje odnosi na vladanje tehničkim, materijalnim instrumentima planiranja i
na poznavanje društvenih, ekonomskih i pravnih realiteta i perspektiva.
U Hrvatskoj se često donose brzoplete i nepromišljene odluke u planiranju nekog kraja
Planiranje je ne racionalno i više je individualno mišljenje koje se nametne (zbog osobnih
interesa, ili?) ljudima koji odlučuju hoće li se projekt realizirati ili ne. Brojne struke u
cijelom procesu su zapostavljene (geografija jedna od njih), a rezultat su loši projekti.
Međutim, nitko od odgovornih ne snosi posljedice, žrtve su građani, a posljedice
višemilijunski gubitci.
8
Prostorno planiranje se dakle ne smije temeljiti na individualnim mišljenjima, nego
interdisciplinarnoj sinergiji.
Širi krug ljudi u Hrvatskoj je geografiju počeo percipirati kao faktografiju, sporednu
znanost, a ne kao interdisciplinarnu znanost koja ima izrazite mogućnosti da pridonese
donošenju pametnijih odluka u prostoru.
Geografi u Hrvatskoj, da bi vratili mjesto i ugled koji im pripada moraju eksplicitno
djelovati, biti ujedinjeni i intenzivnije integrirati GIS u geografsku struku.
U bivšoj SFR Jugoslaviji geografi imali veliku ulogu u prostornom planiranju. Hrvatski
geografi Žuljić, S., Radica, T., Bulić, A. i Magaš, D. bili su jedni od glavnih koordinatora
Prostornog plana SR Hrvatske 1974. i Prostornog plana južnog Jadrana 1970.
Planiranje je proces koji ima korake u radu i planiranju. Prinz (1999.) navodi 7 koraka:
1) snimka i analiza postojećeg stanja
2) obveze
3) nedostatci i konflikti
4) ciljevi planiranja i mjere
5) učinci
6) planiranje
7) koncepcije, planovi i strategije
9
Planiranje povezujemo za zahtjevom i
očekivanjem
1) uvažavanje materijalnih
2) idejnih datosti
Planerski tim mora biti upoznat s:
postojećim stanjem
problemima i njihovim
uzrocima
mogućnostima nekog mjesta i
željama ljudi
1. KORAK: Snimka postojećeg stanja
zbir prikupljenih objektivnih i iskustvenih činjenica o individualnim osobitostima mjesta
osnova planiranja
važna faza rada u cijelom kontekstu planerskog razmišljanja (upravo u ovom koraku
implementacija GIS-a je najvažnija)
Što obuhvaća postojeće stanje na planiranom prostoru?
strukturu
oblik
namjena zemljišta i gradnje
socijalna
ekološka
kulturna
gospodarska obilježja
Kako prikupiti podatke o postojećem stanju?
Jedan od oblika prikupljanja svakako je i anketa građana – “odozdo prema gore” pristup
Prostor se planira za građane, a ne za pojedince
1) Cilj planiranja u odnosu na planirano područje
10
2) Kartografske podloge
Satelitski snimak
Katastarske podloge
Podloge su temelj planiranja nekog
prostora
Mjerila koja se koriste:
o 1 : 500
o 1 : 1000
o 1 : 2500
o 1 : 5000
Katastarske podloge većinom su u
AutoCad-u, međutim u GIS-u
postoje ekstenzije koje omogućuju
pretvaranje (prebacivanje) u slojeve
(točke, linije i poligone)
3) Planirano područje
Raspon zadataka urbanističkog planiranja seže od:
1) prostorno opsežnih
važne strukturne međuovisnosti (površine, linije)
2) sadržajno apstraktnih tema s strukturnim pristupom i iskazima
fizički i idejno u prvom planu su objekti (kuća, drvo, ulica)
3) planiranje manjih prostora unutar konkretnih mjesnih okolnosti
Inventarizacija postojećeg stanja dobro je obavljena kad se razlikuje ono što je u
određenoj situaciji važno s obzirom na mjerilo
Površno istraživanje daje loše temelje za planiranje
Primjer 1. Izrada plana za prenamjenu nekadašnjeg ind. zemljišta
Uz pomoć GIS-a saznati:
površinu
opseg
tlocrtna izgrađenost
broj objekata
stanje
strukture korištenja
izraditi tampon zone
koliko objekata treba srušiti
gustoća prometnica
Georeferencirani
11
Inventarizacija i vrednovanje strukturnih obilježja osi, strukture korištenja, izgrađenog
i neizgrađenog prostora
Primjer 2. Preoblikovanje ulica i javnih prostora
Uz pomoć GIS-a saznati:
duljinu ulica
površinu
prosječnu širinu
broj K.Č. u planiranom djelu
broj objekata
izraditi tampon zone
koliko objekata treba srušiti
prosječna udaljenost objekta od ulice…
Nužne informacije o mjernim i tehničkim datostima, a zatim oblikovna i funkcionalna
obilježja rubne gradnje
Topografija
Važno polazište za prostorne mogućnosti razvitka planiranog područja te za strukturu i
oblik prostornog plana
Što je izraženija plastičnost oblika zemljišta to je veći njezin utjecaj na:
namjenu površina
mogućnost gradnje
komunalnu i tehničku infrastrukturu
raščlambu prostora
oblikovanje krajolika i gradnju
oblikovanje detalja
klimatske uvjete
Topografiju zemljišta ne određuje
samo prirodni oblik površine
GIS omogućava izračunavanje
koeficijenta plastičnosti
Struktura tla – geološka građa
Važan je preduvjet za korištenje površina i mogućnosti gradnje s obzirom na svojstva
nosivosti, razinu podzemnih voda i kvalitetu tla
Nosivost građevinskog zemljišta razlikujemo prema 3 kriterija:
dobro građevinsko tlo (stijena, šljunak, suha ilovača)
osrednje građevinsko tlo (fini pijesak, vlažna ilovača)
loše građevinsko tlo (prapor, blato, nasuta zemlja)
12
Na temelju geoloških karata u GIS-u napraviti slojeve, klasifikaciju tala da bi se vidio omjer
istih u planiranom području
Razina podzemnih voda
Visoka razina podzemnih voda smanjuje nosivost tla
Građevinski objekti kao što su podrumi i garaže moraju smjestiti iznad površine zemljišta
Kakvoća tla
Označava se brojevima koji određuju kakvoću tla (od 0 do 100)
na dobrom tlu: poljoprivredna namjena, mali vrtovi izvan grada, zelene površine
na lošem tlu: gradnja, sportski tereni
Uz pomoć GIS-a saznati (izraditi tampon zone) na kojim dijelovima planiranog područja je
zemljište dobro i zaštititi ga od gradnje, te na kojim područjima je loše
Vode
Razlikuju se:
Tekuće vode: potoci, rijeke (I.,II.,III. reda)
Stajaće vode: ribnjaci, jezera, brane…
Površina vode ne ograničava se na granicu – prikazanu u prostornom planu
Rubne zone kao “životni prostor” zahtijevaju zaštitu
Vegetacija
Očuvanje i zaštita bogate i raznolike vegetacije prijeko je potrebna za zdrave životne
uvijete
13
Točna i stručna izrada karata u tijeku snimanja postojećeg stanja preduvjet je za pomno i
brižljivo planiranje (stablo se ne mora micati zbog ceste, nego se cesta prilagođava stablu)
Kako se ne bi
ugrozio život
drveća,
potrebno je
ostaviti
slobodnim od
građevinskih
zahvata
sigurnosno
područje
(promjer krošnje
stabla)
Razlikovanje
veličine stabla:
I. kategorija (npr. platana) – promjer krošnje od 7 do 10 m
II. kategorija (npr. bagrem) – promjer krošnje od 5 do 7 m
III. kategorija (npr. kuglasti javor) – promjer krošnje od 3 do 5 m
Prema propisima o šumama – od ruba šume do građevina 30 m
14
U GIS-u napraviti tampon zone (buffer) oko stabala ili šuma
KLIMA I UTJECAJ NA OKOLIŠ
Utjecaji na mikroklimu – “gradska klima”
a) “okamenjivanje” površine tala dovodi do porasta prosječne temperature, nastanka magle,
sniženja razine podzemnih voda i smanjivanja zračnih strujanja
b) gradnja usred prostranih zelenih površina: povoljnije promjene temperature, bolje
isparavanje i prozračenost, cirkulacija zraka sprečava nakupljanje zagađenog zraka
c) glavni uzročnici zagađenja zraka: emisije prometnih ispušnih plinova, emisije od grijanja
kućanstava, industrije, poljoprivreda
Djelovanje vjetra
Struktura prostora
uvjetuje različito
djelovanje vjetra na
različitim planiranim
područjima
Vjetar snagom i
smjerom može
utjecati na
prenošenje štetnih emisija i tako utjecati na ugodu u stambenim područjima, te na
utrošak energije
Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima
Slika 3. Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima
15
Ekološka opterećenost
Opterećenost okoliša pogađa prirodu, a čovjeku šteti fizički i psihički
Opterećenost okoliša i njegovi izvori:
opterećenost bukom: prometnice (kopneni, zračni i vodeni promet)
onečišćenje zraka: promet, industrija
zagađenost vode: komunalne i industrijske otpadne vode
zagađenost prašinom, čađom itd.: industrija, promet
Državnim i pokrajinskim zakonima i uredbama utvrđuju se dopuštene granične vrijednosti
ispuštanja štetnih tvari
Uz pomoć GIS-a i različitih uređaja izmjeriti koncentraciju i jačinu, dobiti podatke te na
temelju njih napraviti zone utjecaja
Prilikom planiranja vrlo je važno voditi brigu o održivosti i zaštiti okoliša (poštivati studije i
zakone)
Namjena površina
Gradnja
U bazi podataka svakom objektu pridodati atributni podatak o njegovim obilježjima
Pojedinačne građevine: samostojeće, bez direktnog odnosa s drugim zgradama (broj
katova, oblik krova)
16
Skupine zgrada: kao zatvorene skupine kuća, gospodarstva, građevinski sklopovi
Način gradnje:
otvoreni (niz samostojećih kuća)
zatvoreni (poluugrađene ili ugrađene zgrade)
Namjena zgrade:
stambena zgrada kao kuća (1 ili
više obitelji)
skladišna ili tvornička zgrada
škola, dječji vrtić
pročiščivač otpadnih voda
Stanje zgrada:
novo
dobro opće stanje
stanje koje zahtjeva obnovu
ruševno
Oblik i stanje zgrada prema namjeni
usklađenost oblika
suprotnost između oblika
Prometno povezivanje
Povezivanje planiranog područja
pješačkim i biciklističkim
prometom
Prometno povezivanje
Povezivanje planiranog područja
pješačkim i biciklističkim prometom
postojanje
stanje
opasne točke
Povezivanje planiranog područja
motoriziranim prometom
a) povezivanje postojeće gradnje, nedovoljna prometna protočnost – prema strukturi
i kapacitetu neprikladno za
proširivanje (Bokanjac)
b) gradnja ulica prilagođena
prometu – treba tražiti
rekonstrukciju ulica radi
prilagodbe mjesnim
okolnostima
c) dobro odmjereno i
funkcionalno planiranje
Pri vrednovanju postojeće strukture prometne povezanosti treba uzeti u obzir posebnosti
oblika naselja i krajobraza
Opasne točke
17
a) nepregledan uljev
b) posmaknuto i nepregledno križanje
c) pregledni uljev
d) prometno ispravno križanje
Planiranje i dimenzioniranje površina za promet u mirovanju
a) nedostatna količina
b) dostatna količina
Prometna opterećenost cesta i putova u planiranom području
frekvencija putnika
automobilski promet
teretni kamionski promet
vršno satno opterećenje
normalno opterećenje
točke učestalih prometnih nesreća
U svijetu postoje različiti uređaji i metode mjerenja prometne opterećenosti (sateliti) koji
su direktno povezani s bazom podataka
Socijalna i tehnička infrastruktura
Ustanove unutar planiranog područja ili u njegovoj neposrednoj okolini
a) za skrb o mladima i starijim osobama
b) za zdravstvenu skrb
c) za obrazovanje
d) za dušobrižništvo
e) za kulturu i zabavu
f) ostale
Opskrba i ostale
ponuda opskrbe i usluga za dnevne potrebe
ponuda opskrbe i usluga za povremene potrebe
ponuda opskrbe i usluga za dugoročne potrebe
Tehnička infrastruktura
A) Uređaji za mjesnu opskrbu:
vodovod
kanal za otpadne vode
kanal za oborinske vode
vod električne energije
plinovod
telefonski vod
vod kabelske televizije
vodovi za prijenos podataka
toplovodi
trafo-stanica
18
razdjelna električna stanica
bunar
benzinska stanica
telefonski ormar
ormar prometne signalizacije
4) Društveno-ekonomski kriterij u urbanističkom planiranju
Podatci o stanovništvu
broj stanovnika
broj kućanstava
veličinu kućanstava
dobnu strukturu
nacionalnost
obrazovanje zaposlenost
Podatci o zgradama i stanovima
broj zgrada i stanova
starost zgrada
veličina stanova
oprema stana
najamnine
Radna mjesta i zaposlenici
ANALIZA I CILJEVI
Temeljita snimka postojećeg stanja
nudi cijeli niz činjenica i informacija
Pregledno obraditi i prikazati jer će
samo tako biti pristupačni u svakoj
etapi planiranja
Analiza
rezultate snimke postojećeg stanja
vrednovanje stanja i obilježja u vezi s uzrocima
međuovisnosti i posljedice
rezultate istraživanja možemo svrstati u kategorije
Zaključujemo koja područja i sadržaji zahtijevaju naše djelovanje
Na temelju rezultata snimke postojećeg stanja donosimo zaključke koji postaju osnova za
postavljanje ciljeva i programa planiranja
Faza analize i postavljanja ciljeva, odlikuje se uskom međusobnom povezanošću
argumenata i zaključaka
Slučajevi planiranja
Prostorno i funkcionalno povezivanje/odnosi
Primjenjuje se prije svega pri planiranju novih gradnji i proširenjima
Razmatranje se ovdje proširuje izvan planiranog područja tako da obuhvati strukturalne
odnose s okolinom i uključujući ih u veći prostorni i funkcionalni kontekst
19
a) Prometnice
- glavne pješačke staze
- biciklističke staze
- linije javnog prijevoza
- komunalno-tehnička infrastruktura
b) Opskrba
- trgovine, usluge
- škole, vrtići
- crkvene i kulturne ustanove
- objekti za sport i slobodno vrijeme
c) Krajobraz, zelene površine
- parkovi, neizgrađene površine u krajoliku
- vode
- ekološka i oblikovna obilježja
d) Namjena površina
e) Struktura gradnje i prostora
- oblici gradnje
- gustoća gradnje
- oblici prostora
- obilježja oblikovanja
f) Strukturne linije
RASPOLOŽIVOST ZEMLJIŠTA, ETAPE GRADNJE, SLIJED REALIZACIJE
Primjenjuje se u planiranju novih gradnji i proširenjima, prema potrebi u rekonstrukciji
sela i gradova
Različiti vlasnički odnosi često zahtijevaju teške i dugotrajne postupke kupovine zemljišta,
preraspodjele pa i izvlaštenja kako bi se stvorile prostorne pretpostavke za provedbu
planiranih mjera
20
Stoga je nužno da planirano područje bude podijeljeno na različite etape gradnje
(prostorno i vremenski)
Slijed i obuhvat pojedinih etapa realizacije važne su točke u izradi daljnjih graditeljskih
zahvata, investicijskog planiranja
Vrednovanje planiranog područja prema namjeni
Važno u planiranju nove gradnje i proširenjima koja zahvaćaju krajolik
Topografski, ekološki i geološki uvjeti na planiranom zemljištu, oblici namjene površina,
eventualna zatečena ili očekivana opasnost zagađenja industrijskim otpadom zahtijevaju
raščlambu planiranog područja i istraživanja stručnjaka
Potrebno donijeti zaštitne mjere kao i primjene namjene gradnje
Plan obveza
Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja
Analiza parcijalnih prostora i pojedinih čimbenika nalaže da određene elemente
postojećeg stanja obvezno uključimo u planiranje ako:
ne postoji povod za promjenu
provedba nije moguća zbog novog vrednovanja mogućnosti ili procjene posljedica
okolnosti ili obilježja postojećeg stanja zahtijevaju zaštitu i održavanje
Problemska karta
Primjenjuje se u svim oblicima planiranja
Za razliku od obveza koji su pozitivni iskazi, u planiranim području utvrđeni su nedostatci i
konflikti kao negativna obilježja
Otkrivanje razloga njihova nastanka i njihovo uklanjanje zadaća su planiranja i pratećih
mjera
Plan mjera
Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja
21
Rezultat analize postojećeg stanja može se prikazati kao skup prijeko potrebnih ili
preporučljivih mjera
To su ciljevi koji se odnose na sadržaje, hitnost, postupke i instrumente planiranja
pratećih aktivnosti
Ciljevi planiranja u prirodnim prostorima zahtijevaju istraživanje i vrednovanje prirodnih
okolnosti s obzirom na održivost
Kriterij procjene ne smije biti cilj planiranja
Treba krenuti obrnutim putem, tj.
vidjeti mogu li priroda i krajolik
podnijeti planirane mjere bez
posljedica
Odrediti što treba uvažiti, što
ograničiti, a što nadoknaditi
URBANISTIČKO PLANIRANJE
Metodski pristupi planiranja
Proces urbanističkog planiranja
opisujemo ovim koracima:
Inventarizacija i analiza
zadataka, problema
Razrada mogućih rješenja i metoda
Izbor ili izrada sredstava za provedbu planskih rješenja
Planiranje je suodnos između postavljenih
pitanja i nastojanja da se nađu logični
odgovori
Za planirane mjere i njihovu provedbu
jednako su važne materijalne i
nematerijalne danosti kao i promjenjivi
društveni, ekološki i ekonomski odnosi
Ponekad se poseže za stručnim znanjem, a
ponekad za prognozama i pretpostavkama
Spektar urbanističkih zadataka seže od
slučaja sanacije u gusto naseljenoj
gradskoj četvrti do planiranja daljnjeg
razvoja grada
Iznimno je važno prvo definirati vrijeme i
mjerilo, a tek onda opisati primjereno
rješenje i sredstva
Planiranje koje se gubi u detaljima, čak i
onda kad zahtjeva “širokopotezne”
odgovore o kontekstu, neće uspjeti
22
Metodički pristupi za izradu
urbanističkih planova potkrijepljeni
su primjerima koji su prije svega
usmjereni na prostorno-
funkcionalne i tehničke aspekte
planiranja
Izrada urbanističkih planova vezana
je uz zahtjev da se različiti, slični i
proturječni sadržaji urede tako da
nastane funkcionalna i oblikovana cjelina
Pri izradi plana treba objasniti koje okolnosti, odnose, utjecaje i posljedice valja uvažiti
kao općenite
Kako ono što je zatečeno u planiranom području uklopiti, s razvojnim ciljevima, u
strukturalni sklop
Urbanistički plan definira:
namjenu
prometnu povezanost
namjenu okolnih površina
Unutar GUP-a grada
Zadra potrebno donijeti:
UPU - 60
DUP - 15
PUP - 8
Slika 4. Granice pojedinih urbanističkih planova unutra
GUP-a Zadra
23
Primjer planiranja I: planiranje stambenog područja – proširenje sela
24
25
Primjer planiranja II: planiranje stambenog područja – razvoj dijela općinskog naselja –
arondacija središta mjesta
Ciljevi, program
veličina površine planiranog područja cca 16 ha
izrada plana s urbanističkim i ekološkim kvalitetama uz uvažavanje poljoprivredno
vrijednih površina u okružju planiranog područja
zgusnuta stambena gradnja mješovitog tipa – više stambene zgrade maks. trokatnice i
samostojeće obiteljske kuće
odustajanje od planiranja opskrbe i javnih površina jer ta ponuda postoji u blizini središta
mjesta
određivanje lokacije za dječji vrtić
priključenje interne infrastrukture prema natječajnim uvjetima
određivanje prostora za parkirališna mjesta
očuvanje poljoprivrednog imanja
1. korak– mjerilo 1 : 5000, 2500
Snimka i interpretacija mjesnih uvjeta
prema:
linijama struktura
potezima zemljišta
granicama prostora
orijentacijskim točkama i vezama
2. korak – mjerilo 1 : 2500
Unošenje mjesnih uvjeta i njihova
vrednovanja u koncepciju UP općenito uz
ove iskaze:
prostorno funkcionalna raščlamba
planiranog područja
uspostava poveznica s urbanističkim
komponentama i elementima krajolika
raspodjela građevinskih površina
3. korak – mjerilo 1 : 2500
Razvitak strukture neizgrađenih prostora uz dodavanje društvenih i ekoloških funkcija,
postavljanje neizgrađenih prostora kao skupnih dvorišta u četvrtima i definiranje zelenih
površina
26
Preuzimanje zatečenih strukturnih i
oblikovnih elemenata koji obilježavaju
područje i njihov razvitak korištenjem
jednostavne i jasne raščlambe površina,
prostora i struktura gradnje
4. korak – mjerilo 1 : 2500
Koncepcija prometnog povezivanja s
prioritetom kontinuiranih i sigurnih pješačkih
i biciklističkih veza između stambenog
područja i središta mjesta, okolnog krajolika i
planiranog područja za proizvodnju i
poslovanje, stvaranje prostora za stanovanje
s pretežitom zabranom motornog prijevoza
5. korak – mjerilo 1 : 2500, 1000
Prenošenje rezultata koncepcijske razrade
u izradu plana gradnje, prikaz oblika
gradnje, tipova kuća i bitnih obilježja
neizgrađenih prostora i priključenja
Sažetak koncepcijskih obilježja plana u
pojednostavljenom prikazu
6. korak – mjerilo 1 : 500
Izrada urbanističkog plana s konkretnim
definicijama oblika građevina, stambenog
okružja, infrastrukturom i neizgrađenim
površinama
7. korak – mjerilo 1 : 250
razrađeni primjeri uređenja i oblikovanja javnog prostora i prijelaznih područja između
privatnih kuća i vrtova
27
Ilustracija planskih zamisli stambene gradnje i okružja u prostornim skicama
EKOLOŠKI CILJEVI U URBANISTIČKOM PLANIRANJU
Provedba urbanističkih planova neizostavno mijenja prostor, tj. obavlja trajne posljedice
Zahvati u prostoru mogu ili opteretiti okoliš ili biti ekološki prihvatljivi
Jedna je stvar ekološki odgovorno planirati, a sasvim drugo hoće li se korisnici ekološki
odgovorno ponašati prema okolišu
Kad
proširujemo
površine
naselja ili
gradimo
infrastrukturu
, oduzimamo
krajoliku
“životni
prostor”
Prenamjenom
površina
može se
omogućiti
oporavak
ekološki
opterećenih i
uništenih
područja
Treba voditi brigu o održivom razvoju, tj. odustati od onih zahvata čiji bi opseg i posljedice
ugrozili eko-sustav
28
U tijeku planiranja potrebno je stalno procjenjivati moguće ekološke gubitke kao
posljedice određenih planskih ciljeva
U skladu s tim treba donositi odgovorne odluke o mjerama koje bi kvantitativno i
kvalitativno nadoknađivale te gubitke
Osnove ekološki odgovornog planiranja moraju se razraditi istraživanjem postojećeg
stanja
Planirano područje
a) granice i mogućnost korištenja zemljišta
b) klimatski uvjeti
c) osunčani položaji i položaji u sjeni
Gradnja
d) orijentacija gradnje
e) struktura gradnje
f) planiranje zgrada
Neizgrađeni prostori
g) socijalni i ekološki
neizgrađeni prostori –
biotopne zajednice
h) mali biotopi
j) mikroklima/provjetrenost
k) zaštita od vjetra, uštede energije
l) tretman tla i vegetacije
29
Prometna infrastruktura
m) strukturni prioritet ekološki prihvatljivih prometnih oblika
n) zoniranje prometne strukture
o) oblikovanje
Projekt Knin
Cilj
Određivanje kvalitete života u MO unutar GUP-a grada Knina
Koristiti bazu podataka (kartografska podloga)
Definirati granicu GUP-a - dogovor (uže gradsko područje 200 m oko kuća)
GUP podijeliti na manja područja, UPU-e (5 mjesnih odbora)
Topografija
Struktura tla
Kakvoća tla
Vode
Vegetacija
Klima
Namjena površina
koliki je % udio površina u svakom odboru - analizirati i zapisati
tip gradnje (broj katova, način gradnje, namjena zgrade)
tlocrtna izgrađenost objekata
povezivanje pješačkim i biciklističkim prometom (stupanj izgradnje i stanje pješačkih i
biciklističkih staza)
povezivanje motoriziranim prometom (struktura, stupanj, stanje, opasne točke, promet u
mirovanju)
tlocrtna izgrađenost ulica
ukupna duljina ulica
gustoća ulične mreže
povezivanje javnim prijevozom (postojanje)
gustoća stajališta javnog prometa
30
Socijalna i tehnička infrastruktura
Socijalna infrastruktura
Ustanove:
skrb o mladima i starijim osobama
zdravstvenu skrb (ambulanta)
obrazovanje (škole, vrtići…)
broj za kulturu i zabavu
ostale
Opskrba i usluge
Podatci o stanovništvu
broj stanovnika (1 kuća = 5 osoba, 1 zgrada = 40 osoba)
gustoća
broj kućanstava
Zadatci:
Analizirati bazu podataka
Obraditi i analizirati podatke ankete građana
Odrediti pokazatelje kvalitete života – prikazati ih
Napraviti karte geografskog položaja područja
Pokazatelje prikazati u obliku karata, grafova, kartograma…
Tekstualni dio
POLAZIŠTA URBANISTIČKOG PLANIRANJA
Prometno povezivanje, problemska karta, uzroci i posljedice
Prometnice i prometna sredstva ključni su za civilizacijski napredak
Društveni, kulturološki, gospodarski i politički razvitak naroda usko je povezan s
prometnim razvitkom
Potpuna motoriziranost, koja omogućuje najveću mobilnost, postala je mjerilom
blagostanja
U mnogim područjima zbog prometnog zagušenja prešla se granica koja dijeli napredak
od osobnog komfora
Što je s temeljnim načelima?
Odnos između troškova i koristi, smanjen i zagađen životni prostor zbog povećane
moblinosti više nije u skladu s temeljnim načelom prema kojem se promet treba razvijati
Uvažavanje temeljnog načela značilo bi ponovno razumijevanje prometa kao usluge
koja na svrhovit i smislen način treba biti, opsegom i vrstom, uklopljena u zajedničke
potrebe i mogućnosti
Planiranje grada mora od urbanističkog plana pa sve do planerskih koncepcija širih
obuhvata stvoriti pretpostavke:
da se dopusti samo onoliko prometa koliko je prijeko potrebno
31
da se prometni intenzitet rasporedi na sve vrste prometa u skladu s njihovim
svojstvima i da se pritom promiče nemotorizirani individualni i javni promet
da ravnopravno uvažava potrebe i mogućnosti svih skupina stanovništva
da prometni tokovi budu usmjereni tako da se ne ugrožava kvaliteta života
da se odgovorno ponašamo prema ekološkim, energetskim i makroekonomskim
mogućnostima
VRSTE PROMETA
o pješački
o biciklistički
o individualni automobilski
o javni putnički
o robni/teretni
KRITERIJ VREDNOVANJA
o doseg
o način prometnog povezivanja
o komfornost prometnog
o sredstva
o ovisnost o vanjskim utjecajima
o sigurnost
o učinkovitost
o utrošak energije
o ekonomičnost
o opterećenje okoliša
o stupanj izgrađenosti
o ekološka prihvatljivost
Utjecaj neprometnih kriterija vrednovanja
Potreba za mobilnosti prvenstveno je povezana s dostupnošću ustanova koje su nužne za
egzistenciju
Stanovnici:
o Djeca i mladi nisu motorizirani
o Odrasli cca 60 posto nisu motorizirani
Prometna povezanost mora biti zajamčena i bez korištenja motornih vozila
Pješački i biciklistički promet zahtijevaju posebne uvjete, odnosno neometano i sigurno
kretanje
Odnos između prometa i gradnje
Način i mjera korištenja određuju opseg i vrstu prometa, a i njegovu raspodjelu tijekom
dana
32
Prostorni razmještaj ciljeva puta i utjecaj tog razmještaja
na vrstu i opseg
prometnih tokova
A) Prostorno
razdvajanje funkcija
B) Prostorno
miješanje funkcija
C) Svatko putuje svojim
automobilom
D) Prevladava promet
javnim prijevoznim
sredstvima
E) Disperzno naselje
G) Gusto naselje
33