PRIMJENA KRITERIJA ZA IZBOR RADNIKA

KOJEM ĆE POSLODAVAC DATI POSLOVNO

UVJETOVANI OTKAZ

Mr.sc.Iris Gović Penić

Županijski sud u Zagrebu

UTIRUŠ 1

ZAKONSKI KRITERIJI

Pri poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac koji

zapošljava 20 ili više radnika mora voditi računa o:

trajanju radnog odnosa,

starosti i

obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

2

OBAVIJEST O UVRŠATAVANJU

NA LISTU VIŠKA RADNIKA

„Obavijest o uvrštavanju na listu programa

zbrinjavanja viška radnika kao i odluka o listi

tehnološkog viška radnika nisu odluke poslodavca

kojima bi bilo povrijeđeno pravo tužiteljice u smislu čl.

129. Zakona o radu. Naime, kako to pravilno navodi i

sud prvog stupnja u obrazloženju prvostupanjskog

rješenja, to nisu odluke kojima bi neposredno bilo

povrijeđeno pravo tužiteljice. Takvu odluku

predstavljat će tek eventualna odluka o otkazu ugovora

o radu ukoliko tuženik takvu odluku donese.”

ŽS U ZAGREBU Gžr-293/15 od 15. 2. 2015.

3

DODATNI KRITERIJI

Moraju biti:

u svezi s radom;

transparentni;

mora ih se primjenjivati;

primjena mora biti dosljedna, ne smije biti

diskriminacije odnosno zloupotrebe.

4

NAJČEŠĆI DODATNI KRITERIJI

uspješnost u radu

posebne vještine

fleksibilnost ...

5

(NE)OBVEZATNOST PRIMJENE

KRITERIJA KADA SE UKIDA RADNO

MJESTO „Tužitelj je bio voditelj jednog od odsjeka koji su zbog

racionalizacije poslovanja ukinuti zbog čega je tuženik

dao poslovno uvjetovani otkaz s ponudom izmijenjenog

ugovora i ostalim voditeljima odsjeka, s kojima se

tužitelj uspoređuje, pa u konkretnom slučaju nema

mjesta primjeni kriterija iz čl. 114. st. 3. ZR-a.“

VSRH Revr-1143/12 OD 12.3.2013.

Prihvaća i Ustavni sud RH: U-III-3388/2016 od 17.

svibnja 2017.

6

DOPUŠTENOST UVOĐENJA NOVIH

KRITERIJA U SUDSKOJ PRAKSI-I

Poslodavac može odluku o tome koje će radnike

zadržati, a koje utvrditi viškom odnosno kome dati

otkaz, donijeti uzimajući u obzir i druge kriterije ne

samo socijalne kriterije iz čl. 106. st. 3. ZR-a. On mora

voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i

obvezama uzdržavanja koje terete radnika, ali mu tom

zakonskom odredbom nije zabranjeno da uzme u obzir i

ostale okolnosti, kao što je uspješnost u radu,

međutim, bitno je da ne postupa zlonamjerno i da

utvrđene kriterije primjenjuje na jednak način prema

svim radnicima.

VSRH Revr- 324/11 od 29. lipnja 2011.

7

DOPUŠTENOST UVOĐENJA NOVIH

KRITERIJA U SUDSKOJ PRAKSI-II

Valja istaći da smisao odredbe čl. 113. st. 3. ZR-a nije u

tome da ograniči slobodu odlučivanja poslodavca tako

da višak radnika mora utvrditi isključivo prema trajanju

radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje

terete radnika, te poslodavac može odluku donijeti

uzimajući u obzir i druge kriterije, kao što su i

fleksibilnost i uspješnost u radu, ali pritom mora voditi

računa o kriterijima navedenim u čl. 113. st. 3. ZR-a.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1522/10 od 28. listopada

2010.

8

POSLJEDICE NEPRIDRŽAVANJA

(DODATNIH) KRITERIJA

Tuženik donoseći odluku o redovitom otkazu ugovora o

radu zbog poslovno uvjetovanih razloga samo navodi da

je prednost dao kriteriju fleksibilnosti i kvaliteti rada

radnika, no iz usporedne tablice o kriterijima koje je

uzimao u obzir ne proizlazi da je izvršio bodovanje tih

kriterija i koliko su oni odlučni u ocjeni kojem će

radniku dati prednost da ostane raditi na radnom

mjestu na kojem je zasnovao radni odnos.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1522/10 od 28. listopada

2010.

9

ODNOS ZAKONSKIH KRITERIJA

Poslodavac je ovlašten sam odrediti prioritet nekog od

zakonom propisanih kriterija, a niti jedan od zakonskih

kriterija sam po sebi nema prednost pred ostalim

kriterijima.

10

VSRH REVR-413/11 OD

16.10.2012.

Kada je tuženik pri odlučivanju o radnicima koje će

zadržati na radu prednost dao kriteriju trajanja radnog

odnosa i „obvezama uzdržavanja“ promatranih radnika

- i na poslu zadržao radnike koji su (za razliku od

tužitelja koji se sada poziva na obvezu uzdržavanja

izvanbračne supruge) imali obveze uzdržavanja djece (a

ne kriteriju „starosti“ radnika, kojeg tužitelj nalazi

presudnim - i očito ga sugerira prihvatiti

„prednosnim“), tuženik je samo koristio prethodno

navedeno autonomno pravo.

11

VSRH REVR-901/15 OD 6.10.2015.

Kada se poslodavac prilikom odabira kojim će radnicima

biti otkazan ugovor o radu rukovodio svim kriterijima

propisanim odredbom čl. 107. st. 3. ZR-a, no prednost

dao onome dužine radnog staža (a zbog izbjegavanja

odnosno manjeg plaćanja otpremnine što je njegovo

legitimno pravo!) onda je nužno zaključiti kako je otkaz

ugovora o radu tužiteljici bio dopušten.

12

ZLOUPOTREBA PRAVA PRIJE

OTKAZIVANJA

„Iz dosad utvrđenog činjeničnog stanja proizlazilo bi da je tuženik prije "Programa zbrinjavanja viška radnika" 28 radnika Financijskog sektora koji je zahvaćen organizacijskim promjenama prebacio u druge sektore koji nisu zahvaćeni organizacijskim promjenama. No, za sada se ne može ocijeniti je li takvim postupanjem tuženik doista zlouporabio pravo da svim radnicima Financijskog sektora ugovor o radu otkaže pod pretpostavkama propisanim odredbama čl. 106. st. 1. podstavak 1. i st. 3. ZR.

Kako bi zlouporaba prava poslodavca mogla imati za posljedicu da je tužiteljici ugovor o radu otkazan suprotno ZR nižestupanjski sudovi su bili dužni raspraviti istaknuti prigovor zlouporabe prava.“

VSRH Revr-597/09 od 22. listopada 2009.

13

VSRH REVR-1201/16 OD 3.5.2017.

U vrijeme donošenja Programa zbrinjavanja viška

radnika (10. lipnja 2014.) M.T. je već bila raspoređena

na radno mjesto referenta za opće posove, pa je jasno

da u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužiteljici (19.

kolovoza 2014.) to radno mjesto nije bilo slobodno u

smislu da se moglo tužiteljicu rasporediti na rad na to

radno mjesto, niti da se tužiteljici moglo ponuditi

sklapanje ugovora o radu za to radno mjesto.

14

RAZINE USPOREĐIVANJA

RADNIKA

Kada se citirane odredbe Zakona o osnovnom školstvu, Statuta i Pravilnika tužene dovede u vezu s odredbom st. 3. čl. 106. ZR-a, kojom je propisano da pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, - onda je, prema shvaćanju ovog revizijskog suda, kod donošenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu u konkretnom slučaju, bilo potrebno kroz navedene kriterije cijeniti ne samo zaposlenike koje obavljaju razrednu nastavu u Matičnoj školi u Pločama, već i one zaposlene u Područnoj školi u Rogotinu. Ovo zato, jer je prema navedenim propisima tužena Osnovna škola „Vladimir Nazor“ u Pločama poslodavac, a ne i Područna škola u Rogotinu.

VSRH Revr-611/04 od 9. 3. 2005.

15

VSRH REVR-905/14 OD 5.5.2015.

U situaciji kad kod istog poslodavca rade i drugi zaposlenici koji obavljaju poslove novinara, neovisno o tome u kojoj redakciji iste obavljaju, tada je poslodavac dužan izvršiti usporedbu između svih zaposlenika koji obavljaju istu vrstu poslova kod tuženika.

Tvrdnje tuženika da su pojedini novinari specijalizirani za određeni časopis, odnosno da su sklopili ugovore o radu za obavljanje poslova određenog radnog mjesta po redakcijama, ne proizlazi iz utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom da je u postupku utvrđeno da je upravo tužiteljica radila priloge o modi i poslove organizatora snimanja, osim za tjednik „T.“, također i za druga dva tjednika tuženika i to „V.“ i „T.

16

VSRH REVR-493/15 OD

1.3.2016.-I

Suprotno revizijskim navodima, pravilna je ocjena iz

pobijane presude da unatoč činjenici što je ukidanjem

„divizije“ G. u regiji Sjeverozapadna Hrvatska ukinuta

oba dotadašnja radna mjesta komercijaliste, je tuženik

bio dužan prije otkazivanja tužitelju u primjeni

odredbe čl. 107. st. 3. ZR-a izvršiti uspoređivanje

tužitelja s ostalim radnicima tuženika zaposlenih na

radnom mjestu komercijaliste u ostalim „divizijama“ i

tek nakon toga ocijeniti ima li zakonskih pretpostavki

za otkazivanje tužitelju kao tehnološkom višku.

17

VSRH REVR-493/15 OD

1.3.2016.-II

Pritom se ne može prihvatiti kao osnovan prigovor tuženika o specijalizaciji u radu pojedinih komercijalista s obzirom na diviziju u kojoj su radili, a kada iz sadržaja ugovora o radu kojeg je tužitelj sklopio s tuženikom ne proizlazi da je on upravo ugovorio rad u diviziji „G.“, niti da se za taj posao tražila posebna vještina, drugačija od one koja se tražila za komercijaliste koji su radili u drugim divizijama.

Kada se tome doda da je tim ugovorom bila predviđena (po potrebi) mogućnost obavljanja poslova komercijaliste i izvan Č., onda je nužno zaključiti kako je tuženik morao izvršiti uspoređivanje tužitelja s ostalim komercijalistima zaposlenim kod njega, te poštujući odredbu čl. 107. st. 3. ZR-a ocijeniti je li je upravo tužitelj radnik kome treba dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

18

VSRH REVR-1237/11 OD

11.9.2012.

Kada poslodavac ima više poslovnih jedinica ili pogona,

a radnik se Ugovorom o radu obveže, ovisno o

potrebama Poslodavca, poslove obavljati u različitim

mjestima rada i na terenu, na svim gradilištima

Poslodavca na području R. H., kao i različitim

organizacijskim cjelinama, odnosno radnim jedinicama

kao dijelovima Društva, poslodavac ima pravo prema

potrebama rasporediti radnika na rad u bilo koju

organizacijsku cjelinu jer njegov ugovor o radu nije

vezan uz rad u pojedinačnoj poslovnoj jedinici. U

opisanim okolnostima mjerodavnu usporednu skupinu

čine građevinski radnici cijelog društva, a ne samo one

organizacijske jedinice u kojoj građevinski radnik

trenutno obavlja poslove.

19

VSRH REVR-1425/16 OD

28.2.2017.

Ne bi trebalo biti sporno da u rješavanju radnopravnog odnosa ovih stranaka primjenom odredbi ZR-a, se njihova primjena ne može protegnuti i na radnike tuženika koji su državljani drugih država, a izvršitelji su radnog mjesta „dealer auditor“ kod tuženika u Mađarskoj, odnosno Slovačkoj. To bi naime imalo za posljedicu apsurdnu pravnu situaciju u smislu univerzalne primjene Hrvatskog zakona o radu na radnike tuženika u drugim državama, a što niti je bila namjera zakonodavca, niti je to pravno moguće odnosno dopušteno.

Stoga je smislenim tumačenjem odredbe čl. 115. st. 2. u vezi s st. 3. tog članka ZR-a ocijeniti da u okolnostima konkretnog slučaja nema primjene st. 2. čl. 115. ZR-a.“

20

DOKAZIVANJE KRITERIJA

U situaciji kada poslodavac u obrazloženju odluke o

otkazu ugovora o radu navede više povreda, za

zakonitost odluke je dovoljno da su u odnosu samo na

jednu od njih ostvarene sve zakonske pretpostavke za

otkazivanje. Odnosno, u tom slučaju okolnost da jedan

ili neki od navedenih razloga nisu opravdani ili da u

odnosu na njih nisu ispunjene sve pretpostavke za

redovno otkazivanje ugovora o radu, ne čine

nezakonitom odluku u odnosu na razlog koji je

ostvaren.

VSRH Revr-1293/2013 od 7. 10. 2014.

21

VSRH REVR-237/15 OD

29.9.2015.

Budući tužiteljica u postupku pred nižestupanjskim

sudovima, a primjenom pravila o teretu dokazivanja, u

smislu odredaba čl. 131. ZR, a sukladno čl. 8. i čl. čl.

219. ZPP, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti

činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj

zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika,

nije niti pokušala dokazati da tuženik, osim opravdanog

razloga za otkaz, nije vodio računa o ostalim uvjetima

propisanim čl. 107. ZR, ovaj sud je ocijenio da je otkaz

ugovora o radu tužiteljici donesen sukladno odredbi čl.

107. ZR.

22

VSRH REVR-848/13 OD

14.4.2015.

Ostale činjenice na kojima temelji svoj zahtjev,

konkretno činjenicu da poslodavac nije vodio računa o

trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama

uzdržavanja koje terete radnika, te mogućnosti

zapošljavanja na drugom radnom mjestu, prema

načelnom pravilu o teretu dokazivanja bila je dužna je

dokazati tužiteljica, kako su to pravilno zaključili

nižestupanjski sudovi.

23

DRUGAČIJI STAV:

Već bi obrazloženje odluke o otkazu trebalo sadržavati pored navođenja razloga (poslovno uvjetovanog) otkaza i obrazloženje u pogledu mogućnosti zapošljavanja tužitelja na drugom poslovima, trajanju njegovog radnog staža, starosti, invalidnosti, obvezama uzdržavanja koje ga terete, mogućnosti njegovog obrazovanja ili zapošljavanja na drugom radnom mjestu, odnosno sve one parametre iz kojih se može ispitati opravdanost otkaza (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr 525/12-2).

Tada bi radnik morao dokazivati da su pogrešni neki od primijenjenih parametara. U protivnom, kao što je ovdje slučaj, kada je tuženik u odluci o otkazu samo paušalno naveo da je poštivao kriterije iz odredbi čl. 106. st. 2. do 4. ZR, u povodu prigovora radnika, dužan je dokazati da je vodio računa o njima.“

VSRH Revr-490/13 od 13. 5. 2015.

24

KADA TREBA POSTOJATI KRITERIJ

TEMELJEM KOJEGA SE OTKAZUJE

Obzirom da se u postupku kakav je ovaj odlučuje samo

o dopuštenosti donesene odluke poslodavca - prema

razlozima na kojima je takva temeljena (a ne drugim,

novim razlozima - koji nisu bili predmetom

radnopravne zaštite u postupku koji je prethodio ovome

i vođenom kod poslodavca), u ovome je postupku

trebalo raspraviti i ocijeniti je li tuženik vodio računa o

socijalnim razlozima iz odredbe čl. 107. st. 3. ZR-a

kakvi su postojali u vrijeme kada je donio osporenu

Odluku.

VSRH Revr-1133/14 od 4. 11. 2014.

25

GRANICE OBRAZLAGANJA

RAZLOGA OTKAZA

Dovoljno da je otkaz obrazložen tako da je iz istog

moguće sa sigurnošću zaključiti zbog kojih razloga

poslodavac daje otkaz ugovora o radu, a za koje

stajalište ovaj sud nalazi uporište i u sudskoj praksi

izraženoj u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske

broj:Revr 68/2010-2 od 16.lipnja 2010.g. U osporavanoj

odluci tuženika nazvanoj Obavijest navedeno je da

tužitelju prestaje radni odnos 15.09.2011.g. zbog

odbijanja radnog zadatka i neopravdanog izostanka s

posla.“

Županijski sud u Varaždinu Gž-2378/12 od 28. 1. 2013.

26

GRANICE OBRAZLAGANJA

PRIMJENE KRITERIJA-I

Pri donošenju odluke poslodavac je dužan te kriterije

konkretno naznačiti, razmotriti i primijeniti, a u odluci

o otkazu ugovora o radu navesti koji su to kriteriji bili

odlučujući pri odabiru kojem će od više radnika dati

poslovno uvjetovani otkaz.

U konkretnom slučaju tuženik to nije učinio, pa kako to

pravilno cijene nižestupanjski sudovi, nisu bili

ispunjene pretpostavke za donošenje odluke o poslovno

uvjetovanom otkazu jer tuženik nije dokazao (čl. 131.

st. 3. ZR-a) da ima opravdan razlog za otkaz ugovora o

radu upravo tužiteljici.

VSRH Revr-242/14 od 13. 5. 2015.

27

GRANICE OBRAZLAGANJA

PRIMJENE KRITERIJA-II

Okolnost, da navedene činjenice, odnosno kriterije koje

je naznačio uz ime svakog od radnika tuženik nije

posebno razradio, ne ukazuje sama po sebi na

nezakonito postupanje tuženika, niti se iz toga može

zaključivati da o tim okolnostima nije vodio računa.

VSRH Revr- 203/05 od 19. 5. 2005.

28

GRANICE SAVJETOVANJA O

KRITERIJIMA-I

Program može, ali i ne mora, sadržavati razradu

kriterija. Okolnost da u Programu nisu navedeni

kriteriji rješavanja viška radnika, ne znači da isti nisu

uzeti u obzir.

Stoga je pogrešno stajalište da je tuženik već u

Programu bio dužan konkretizirati utvrđivanje kriterija

propisivanjem načina na koji će ih primijeniti iako iz

Programa proizlazi da je tuženik upravo respektirao sve

zakonom propisane kriterije.“

VSRH Revr-132/08 od 26.3.2008.

29

GRANICE SAVJETOVANJA O

KRITERIJIMA-II

Okolnost da uz dostavljeni tabelarni prikaz kriterija o kojima poslodavac mora voditi računa pri otkazivanju ugovora o radu iz poslovno i osobno uvjetovanih razloga (čl. 107. st. 3. ZR) tuženik nije pobliže obrazložio kojem kriteriju je za pojedinog radnika dao prednost, samo zbog takvog, po tužitelju i sudovima nedostatnog obrazloženja odluke, ne dovodi do nedopuštenosti otkaza.

...

Dostavljanjem radničkom vijeću „zamolbe za očitovanje“ s prilozima, uz ranije, u postupku izrade programa zbrinjavanja viška radnika, dostavljene podatke, iako nije pobliže obrazložio za svakog radnika o kojim kriterijima je vodio računa pri otkazivanju pojedinom radniku, tuženik je ispunio svoju obvezu savjetovanja s radničkim vijećem iz čl. 149. st. 1. i 4. ZR te je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da je navedena odluka tuženika donesena protivno odredbama toga Zakona o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem.

VSRH Revr-864/14 od 21. 7. 2015.

30

(OPET) DRUGAČIJI STAV:

Činjenica da je sindikat neovisno o tome što tim

podacima nije raspolagao dao negativno mišljenje o

otkazu tužitelju, ne utječe na obvezu tuženika da

sindikatu u postupku savjetovanja dostavi sve

relevantne podatke pa kako je tijekom postupka

utvrđeno da tuženik nije dostavio sve relevantne

podatke, a to su usporedni radnici i njihove socijalno-

ekonomske karakteristike, to unatoč negativnoj odluci

sindikata na otkaz tužitelju savjetovanje nije bilo

provedeno u skladu s odredbom čl. 145. st. 1. ZR.

VSRH Revr 592/15 od 30. 9. 2015.

31