SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

PRINCIPI ORGANIZACIJE PODUZETNITVA U RH, EUROPI I SVIJETU SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

PRINCIPI ORGANIZACIJE PODUZETNITVA U RH, EUROPI I SVIJETUSEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Ekonomika ugostiteljstva

Mentor: prof.dr.sc. Slobodan Ivanovi

Opatija, studeni 2011.

SADRAJIIPOPIS ILUSTRACIJA

3UVOD

41. PODUZEE I PODUZETNITVO

41.1. Pojam i znaajke poduzea

51.2. Obiljeja i sposobnosti poduzetnika

71.3. Organiziranje u poduzeu

81.4. Pretpostavke poduzetnitva

122. PRAVNI OBLICI PODUZEA U HRVATSKOJ, EUROPI I SVIJETU

122.1. Pravni oblici poduzea u RH

152.2. Javna i privatna poduzea u RH

162.3. Oblici poduzea u Europskim zemljama

182.4. Trendovi poduzetnitva u svijetu

20ZAKLJUAK

21POPIS LITERATURE

POPIS ILUSTRACIJA9Slika 1 : bitne aktivnosti poduzetnitva

17Slika 2 : oblici poduzea u europskim zemljama

UVOD

Poduzetnitvom se danas smatraju svi poslovi koji se ostvaruju za svrhe gospodarskih i ostalih djelatnosti. Poduzetnici su osobe koje svojom voljom i radi odreenog cilja ( najee profit ) stupaju u odreene djelatnosti. Poduzetnik moe biti svatko, ali pitanje je koliko zapravo osoba nosi poduzetniki duh koji pomae samim poduzetnicima da pokau sve one osobine i znanja kojima ostvaruju zadane ciljeve.

Razliitim oblicima naina ustroja poduzetnitva svaka zemlja regulira nain na koji njihovi poduzetnici posluju na tritu. Ovisno o zemlji u kojoj djeluje i sklapa razne poslove, poduzetnik je suoen sa brojnim normama, a koje se u samoj sutini i ne razlikuju toliko. Svaki poduzetnik ima svoje pravo u organizaciji svog poduzea, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama Europe i svijeta. Ipak, neke najvanije norme regilirane su zakonom, a poduzetnika se u dananje vrijeme nastoji i zatiti opravo tim normama.

Koristei se sukundarnim izvorima informacija te primarnim i sekundarnim publikacijama seminarski rad opisuje poduzetnitvo i njegovi oblici. Koritene su sljedee znanstvene metode : metoda analize, sinteze, indukcije i dedukcije.

Svrha seminarskog rada je, koristei znanstvene metoda. e, istraiti oblike poduzetnitva, spoznati same definije poduzetnika i poduzetnitvaCilj seminarskog rada je spoznati naine djelovanja poduzetnitva kako u Hrvatskoj, tako i u Europi i svijetu.

Seminarski rad strukturiran je u 2 glavna poglavlja. Prvo poglavlje bavi se teorijom poduzetnika i poduzetnitva. Otkrivaju se koje su to pretpostavke dananjeg poduzetnitva, navode se obiljeja i sposobnosti poduzetnika, nain na koji se organizira poslovanje u poduzeu te kako se poduzetnitvo sagledava kao imbenik vaan za gospodarski razvoj. Drugo poglavlje bavi se temom poduzea u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Navodi se kako su ta poduzea organizirana u svom poslovanju.1. PODUZEE I PODUZETNITVOPoduzee je pojam koji u ekonomici obuhvaa sve oblike poslovnih organizacija koje su glavni subjekti ekonomskog ivota u uvjetima slobodnog trinog gospodarstva te obavljaju jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara i pruanju usluga na tritu. Svako poduzee djeluje u okviru ekonomskog sustava nacionalnog gospodarstva radi stjecanja dobiti.1.1. Pojam i znaajke poduzea

U uvjetima slobodnog trita poduzee moe osnovati pojedinac ili-ili vie osoba zajedno radi realizacije neke poslovne ideje, ako ispunjavaju potrebe i uvjete. Meu tim potrebnim uvjetima nalaze se, prije svega, raspolaganjem odreenim kapitalom (novanim i materijalnim resursima) te takoer raspolaganje klasificiranom radnom snagom. Takoer svaki poduzetnik koji pokree neko poduzee mora biti spremam na izlaganje rizicima koji prete djelatnosti radi ijeg trajnog obavljanja se poduzee osniva.

U trinom ekonomskom sustavu poduzea su u vlasnitvu odreenih subjekata i svoju djelatnost obavljaju radi zadovoljavanja trinih potreba. U poduzeu je uloen trajni kapital jasno odreenog vlasnika te se time osigurava vlasniki nadzor nad voenjem poslova i omoguuje poticanje vlasnikog interesa za uinkovitim poslovanjem i poveanjem vrijednosti imovine poduzea.

Moemo takoer rei da je poduzee sloen sustav. Kao takav, poduzee je istodobno ekonomski, tehnoloki, pravni i socioloku sustav koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje ovisno o uspjenosti ostvarivanja gospodarskih i drugih drutvenih ciljeva.

Kao ekonomski sustav poduzee je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odreena djelatnost proizvodnje ili pruanja usluga. Organizacijski moe biti podijeljeno na vie manjih cjelina. Ono je financijski samostalna organizacija, ali je poslovno povezano s drugim subjektima u okviru nacionalnog gospodarstva. Na njegovo poslovanje utjee vanjska okolina koju ine drutvo, drava i trite.

Poduzee je takoer tehnoloki sustav u kojem se obavljaju razliiti procesi transformacije proizvodnih imbenika tj. inputa, u proizvode i usluge (outpute), primjenom odgovarajuih tehnologija i tehnike.

Kao pravni sustav poduzee stjee odreena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom prometu s drugim subjektima drutva. Takoer, kao socioloki sustav, poduzee je zajednica ljudi koji u njemu rade.

Kao samostalni gospodarski subjekti poduzea na tritu nabavljaju potrebne resurse i na tritu prodaju svoje proizvode i usluge radi ostvarivanja dobitka i pritom snose poslovni rizik. Poduzea imaju ekonomsku odnosno poslovnu samostalnost, to znai slobodu poduzea u koritenju vlastitih raspoloivih resursa, u izboru djelatnosti, metoda proizvodnje, vrsta i izbor nabave resursa, mjesta, vremena kupovanja i prodavanja.

Prema pravnim propisima u Hrvatskoj poduzee nije pravni subjekt. Poduzeem se smatra gospodarska ili druga djelatnost poduzetnika. Imovina poduzea pripada nekom drugom pravnom subjektu, kao to su trgovaka drutva, trgovci pojedinci i obrtnici. Poduzee je organizirana gospodarska i pravna cjelina preko koje odreena pravna ili fizika osoba djeluje na tritu.

Bitne sastavnice poduzea kao organizirane djelatnosti, jesu sljedee: objektivna, subjektivna i ustrojbena. Objektivnu sastavnicu poduzea ine sredstva bez kojih poduzee ne moe djelovati ( zgrade, strojevi, novac i dr.). Subjektivnu sastavnicu ine znanja i ideje, kao i ljudi koji vode poslovanje i pokreu sredstva poduzea. Ustrojbena sastavnica odreuje nain povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu, omoguuje usklaeni rad osoblja i vienje poslovanja prema ostvarenju ciljeva. Iz toga zakljuujemo da je poduzee ivi organizam u kojem ljudi obavljaju neku gospodarsku cjelinu.

Svako poduzee je poseban sustav u koji se po mnogim obiljejima svoje strukture i nainu funkcioniranja razlikuje od ostalih poduzea. Izmeu pojedinih poduzea mogu se utvrditi zajednika obiljeja koja omoguuju podjelu poduzea na temelju izabranih kriterija na: (1) djelatnosti, (2) veliini, (3) kljunom resursu, (4) vlasnitvu, (5) pravnom obliku.

1.2. Obiljeja i sposobnosti poduzetnika

Poduzetnik je osoba koja ima sposobnost osnivanja poduzea i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse ( rad, prirodne resurse i kapitalnu opremu) radi proizvodnje novih dobara i usluga. Poduzetnik je osoba nadarena poduzetnikim duhom, koja uoava prigode za nove poslovne pothvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani.

Status poduzetnika u poduzeu moe biti razliit. To moe biti vlasnik kapitala koji svoju uteevinu ulae radi otvaranja novog malog poduzea. Poduzetnik istodobno moe biti profesionalni menader koji radi za plau, ali svojim radom pridonosi stalnom razvoju poduzea. Takoer i neki neposredni proizvoa na primjer obrtnik moe imati bitna obiljeja i rezultate uspjenog poduzetnika. Osobna motivacija za radne napore izraz je tenje poduzetnika za isticanjem. Osigurava poduzetniku energinost upornost i odgovornost u pokretanju razliitih aktivnosti. Poduzetnik mora uiniti znaajne napore pri zapoinjanju voenja svoga poduzea. Motivirani poduzetnici imaju volju i energiju za uporni rad na inovacijama i organiziranju poslova. Ako svom poslu pristupaju planski, dobro organizirano i kontroliraju aktivnosti, njihova poduzee ima znatno vee anse za uspjeh.

Umne sposobnosti su vaan uvjet kako bi poduzetnik pridonio uspjehu svog poduzea. Poduzetnik mora imati potrebnu razinu inteligencije odnosno mora imati sposobnost rasuivanja, snalaenja u novim situacijama i uspjenog rjeavanja problema. Posebno su vane sposobnosti kreativnog i analitinog miljenja.

Sposobnosti razumijevanja drugih ljudi ovise o vjetini odravanja dobrih odnosa s ljudima, emocionalnoj stabilnost, taktinosti i drutvenosti. Poduzetnik moe samo tako da se stavi u poloaj drugih ljudi vidjeti kako druge osobe gledaju na situaciju ili odreeni problem te kako se osjeaju. Takva je sposobnost vana kako i u radu s drugim ljudima tako i u poslovnim odnosima s kupcima. Takoer su dobri odnosi sa zaposlenicima vani radi njihovog motiviranja na postizanje boljih rezultata.

Sposobnosti komuniciranja mogu se izraziti kao vjetina prenoenja pismenih i usmenih informacija drugim osobama. Dobro komuniciranje osigurava razumijevanje izmeu poiljatelja i primatelja informacije. Nain priopavanja poduzetnik ne smije dovesti druge osobe u neugodnu situaciju.

Struno znanje je uvjet kako bi poduzee moglo ponuditi kupcima prihvatljivu uslugu ili proizvod. Vano je poznavanje struke kojom se poduzetnik bavi, posjedovanje strunih ekonomskih znanja, te otvorenost za nove spoznaje iz teorije i prakse.

Sposobnost donoenja odluka je skup vjetina na podruju izbora pogodnih naina djelovanja izmeu vie moguih opcija, za uspjeno voenje poduzea. Dobar poduzetnih uoava nove prilike, procjenjuje njihovu vrijednost i nastoji donositi odluke koje potiu razvoj poduzea.

Sposobnost realizacije ideje zahtjeva od poduzetnika razumijevanje cjeline poduzea, kao i pojedinanog doprinosa svakog njegovoga djela ukupnom uspjehu. Sposobnost stvaralatva, predvianja, uoavanja povoljnih prilika i organiziranja omoguuju kreiranje smjera razvoja poduzea u cjelini.

Navedena obiljeja sposobnosti poduzetnika bitno utjeu na poslovanje i samu uspjenost poduzea. Poduzetnici koji u veoj mjeri posjeduju navedena obiljeja nemaju zajamen uspjeh ali imaju potrebne uvjete i veu vjerojatnost ostvarivanja uspjeha. 1.3. Organiziranje u poduzeu

Svaka organizacija pa tako i i poduzee, ima neku svoju odreenu strukturu tj. neki svoj sistem unutranjih veza i odnosa. ak i u najmanjim poduzeima vjerojatno je da moemo nai vrsto utemeljenu organizacijsku strukturu, koja jasno pokazuje tko je kome podreen. Vanost strukture za poduzee, jednaka je vanost anatomije za ljudski ili neki drugi ivi organizam, pa se ona esto i naziva anatomija organizacije odnosno anatomija poduzea, dakle organizacijska struktura predstavlja grau poduzea, kao i sastav dijelova koji ine to poduzee. Organizacijska se struktura esto oznaava kao anatomija organizacije zato to obuhvaa njezine stabilne elemente pomou kojih funkcionira

Poduzee mora pribaviti i rasporediti resurse potrebne za ostvarivanje svojih ciljeva. Za uspjeno kombiniranje i racionalno koritenje svih resursa neophodna je dobra organizacija djelovanjem svih elemenata poduzea. Aktivnosti svjesnog i neprekidnog oblikovanja organizacije poduzea ine biti menadmenta.

Aktivnost organiziranja je svjesno usklaivanje i povezivanje ljudi i sredstva za proizvodnju. Organiziranje je proces u kojem se stvara organizacija, odnosno oblikuje organizacijska struktura. Pritom pojam strukture, u smislu skupine sastavnih dijelova odreene organizacijske cjeline, ima dvojako znaenje:

1. sastav i odnosi poloaja i ovlasti u nekoj organizacijskoj cjelini ili njezinu djelu,i

2. sastav ukupnog tijeka rada osobito procesa odluivanja, u nekoj organizacijskoj cjelini ili pojedinim njezinim dijelovima

Svrha je organizacijske strukture kontrola neizvjesnosti u odnosu na ponaanje pojedinih zaposlenika ili barem njezino smanjivanje. Oblikovanje organizacijske strukture podrazumijeva napore menadmenta kako bi unaprijed odredio nain na koji e zaposlenici izvravati svoje zadatke

Bit je funkcije organiziranja oblikovanje i odravanje strukture poduzea koja uinkovito funkcionira kroz timski rad i suradnju pojedinca. Tako se mogu najbolje iskoristiti raspoloivi potencijali ljudskih resursa, kao glavnih imbenika poslovne uinkovitosti. Organizacija odlino funkcionira ako poduzee ima sposobne ljude, spremne na suradnju i timski rad, ako oni prihvaaju zadatke koje trebaju izvriti u zajednikom radu.

Kljuni su elementi organizacijske strukture poduzea poslovi odnosno zadaci, organizacijske jedinice i autoritet. Oblikovanje organizacijske strukture obuhvaa ralanjivanje zadataka, formiranje pravila, te utvrivanje autoriteta. Prema tome, proces oblikovanja organizacijske strukture ima tri faze:

1. ralanjivanje ukupnog zadatka poduzea na pojedinane poslove,

2. povezivanje poslova u organizacijske jedinice,

3. dodjela autoriteta menaderima organizacijskih jedinica.

Ralanjivanje ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane zadatke temelji se na izboru stupnja specijalizacije rada. Promjena stupnja specijalizacije rada utjee na trokove po jedinici uinka. Ako je nizak stupanj specijalizacije ljudi obavljaju vei broj raznovrsnih operacija i troe vie rada i kapitala po jedinici uinka.

Povezivanje poslova u skupine slijedi nakon ralanjivanja ukupnog zadatka, te je pritom bitno izabrati kriterij za razvrstavanje poslova u jedinice i odrediti veliinu svake jedinice. Postoje dva glavna kriterija razvrstavanja poslova: kriterij usmjeren prema vanjskoj okolini poduzea te kriterij usmjeren prema unutarnjoj okolini poduzea.

Delegiranje autoriteta je ralanjivanje, grupiranje i prenoenje zadataka u okviru menaderskih poslova, te ini posljednju fazu postupka izgradnje organizacijske strukture. Autoritet je zakonski ili interno potvreno pravo donoenja odluka kao posebnog odobrenja od strane vieg tj. nadreenog menadera.

1.4. Pretpostavke poduzetnitva

Tek je u novije vrijeme poduzetnitvo dobilo posebno znaenje u ekonomskoj teoriji. Na to su posebice utjecala istraivanja koja su pokazala da najvei broj novih poslova nastaje u novim, malim poduzeima. Ekonomisti ranije nisu smatrali bitnim doprinos poduzetnika koji su organiziranjem novih proizvodnih resursa proirivali ponudu, ve je trite bilo na upravljanju potranjom kupaca koji su poticani na vee kupovanje proizvoda. Kasnije su velika poduzea uoila sve sporiji rast proizvodnosti rada i potrebu promjena u ponudi. Najvei napredak su ostvarila poduzea tzv. visoke tehnologije odnosno poduzetnici u njima koji su bili sposobni uvoditi bilo nove proizvode bilo nove tehnologije. Inovacije i preuzimanje rizika kljuni su elementi poduzetnitva. Stoga se i dobit, ako nije rezultat koritenja monopolskih ogranienja, smatra nagradom za poduzetnitvo.

Poduzetnitvo je znaajna pokretaka sila koja obuhvaa pet bitnih aktivnosti

1. organiziranje

2. inoviranje

3. odnosi s radnicima

4. odnosi s tritem robe i kapitala

odnosi s dravom i drutvom

Kljune su aktivnosti organiziranja i inoviranja koje uz pravilne odnose sa subjektima u poduzeu i izvan njega omoguuju provedbu ideja. Poduzetnitvo se danas smatra bitnim imbenikom ukupnog drutvenog napretka. Donosi drutvu velike koristi poticanjem ekonomskog rasta, poveavanjem uinkovitosti koritenja resursa, stvaranjem novih tehnologija, proizvoda i usluga, te oivljavanjem trine konkurencije.

Poduzetnitvo je prije svega usmjereno na stalno inoviranje. Poduzetnitvo znai pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, te svaki poduzetnik tei iskoristiti prigode za stvaranje dobiti.Slika 1 : bitne aktivnosti poduzetnitva SHAPE \* MERGEFORMAT

Izvor: Kari M., Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Osijek, 2005, str. 13

Iz piramide se jasno oitava da su u dananjem smislu poduzetnitva radnici primarni u sagledavanju uspjenog poduzetnitva. Na drugom mjestu slijede ih organizacija i inovacija, koja e istim radnicima razbiti monotoniju posla i omoguiti nove poduzetnike aktivnosti. Slijede odnosi s tritem robe i kapitala, a na posljednjem mjestu nalaze se odnosi s dravom i drutvom.

1.5. Uloga poduzetnitva u gospodarskom razvojuUloga poduzetnitva u gospodarskom razvoju ukljuuje vie od samog poveanja proizvoda i dohotka po stanovniku. Ono ukljuuje iniciranje i uspostavu promjene u strukturi poslovanja i u drutvu. Ovu promjenu prati rast i poveanje proizvodnje, to omoguava raspodjelu veeg bogatstva na vei broj razliitih sudionika. Jedna teorija o gospodarskog rasta opisuje inovaciju kao klju, ne samo za razvoj novih proizvoda za trite nego i za stimuliranje ulagakog interesa za pothvate koji se tek pokreu . novo ulaganje djeluje u jednadbu rasta i na strani ponude i na strani potranje: novi kapital koji se stvara proiruje kapacitet rasta, a nova potronja koja rezultira iz toga koristi novi kapacitet i proizvodnju.

Unato vanosti ulaganja i inovacija za gospodarski razvoj nekog podruja, jo uvijek nedostaje razumijevanje procesa evolucije proizvoda. To je proces u kojem se inovacija razvija i komercijalizira preko poduzetnike aktivnosti, to zauzvrat stimulira gospodarski rasti.

Proces evolucije proizvoda, poinje znanjem iz osnovne tehnologije i znanosti- kao to su termodinamika, mehanika ili elektronika- a zavrava trino dostupnim proizvodima ili uslugama. Kritina toka u procesu evolucije proizvoda je sjecite znanja i prepoznate drutvene potrebe, u kojem zapoinje faza razvoja proizvoda. Ova toka, koja se jo i naziva iterativna sinteza, esto ne uspije prerasti u inovaciju koja e se moi dobro isplanirati pa je to podruje na koje poduzetnik treba koncentrirati sve svoje napore. Nedostatak strunosti u ovome podruju- usklaivanje tehnologije s prikladnim tritem i uspostavljanje potrebnih prilagodbi- glavni je problem svakog tehnolokog transfera.

Inovacija naravno moe imati razliite stupnjeve jedinstvenosti. Veina inovacija predstavlja tritu obine inovacije, odnosno, imaju malo jedinstvenosti proizvoda ili tehnologije. Prema oekivanju, manje tehnolokih inovacija i novijih inovacija, pri emu se broj stvarnih inovacija smanjuje s porastom ukljuene tehnologije. Bez obzira na razinu jedinstvenosti proizvoda ili tehnologije svaka inovacija, evoluira u i razvija se prema komercijalizaciji preko jednog od triju mehanizama: vlade, korporacijskog poduzetnitva ili neovisnog poduzetnitva.

Vlada moe biti kanal komercijalizacije efekata sinteze drutvene potrebe i razvijene nove tehnologije. Ovakvo postupanje se naziva tehnoloki transfer i kranji je cilj mnogo istraivakih napora. Unato tome, relativno malo izuma koji proizlaze iz strogo znanstvenog i od vlade sponzoriranog istraivanja dosegne transfer na komercijalno trite. Premda vlada raspolae financijskim izvorima za uspjean transfer, esto joj nedostaje poslovnih vjetina, nunih za uspjenu komercijalizaciju.Korporacijsko poduzetnitvo tj. poduzetnitvo unutar postojeeg poslovanja takoer moe premostiti rascjep izmeu znanosti i trita. Postojea poslovanja imaju financijske resurse, poslovne vjetine, a nerijetko i marketinke i distribucijske sustave za uspjenu komercijalizaciju. No, preesto kruto strukturirani birokratski sustavi, koe kreativnost i sprjeavaju razvoj novih proizvoda i poslovanja.

Trea metoda premoivanja rascjepa izmeu znanosti i trita je putem nezavisnog poduzetnitva, kao to je pokretanje organizacije. Mnogi poduzetnici imaju problema kod ovog rascjepa zbog nedostatka menaderske vjetine, marketinke sposobnosti ili financijski resursi. Njihovi su izumi esto nerealistini i trae znatne modifikacije da bi se mogli dobro prodavati. Osim toga, poduzetnici esto ne znaju kako se povezati sa svim potrebnim entitetima, kao to su banke, dobavljai, klijenti, reklamne agencije, i slino.

2. PRAVNI OBLICI PODUZEA U HRVATSKOJ, EUROPI I SVIJETU

Zakonom odreeni pravnih poduzea u RH jo od prvog osnutka i prvih izmjena jako nalikuju onima kakva se primjenjuju i u razvijenim zemljama Zapada. Posebice se ovakvo ustrojavanje usporeuje i s onim u Njemakom pravnom sustavu. Najvei dio samih tipova poduzea u zakonodavstvu europskih zemalja svodi se pod jedan naziv i to kao trgovako drutvo. Postoje razliiti tipovi poduzea u gospodarskim i drutvenim djelatnostima i tako ine organizacijski i pravni okvir za ostvarenje poduzetnike djelatnosti. 2.1. Pravni oblici poduzea u RH

Kako se u Hrvatskoj poduzea poistovjeuju sa trgovakim drutvom, tako se razlikuju sljedei oblici trgovakih drutava:

Javno trgovako drutvo. Ovdje se udruuju dvije fizike ili pravne osobe ili vie njih radi obavljanja djelatnosti u zajednikoj tvrtki, a svaki lan drutva odgovara osobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. Sami pravni odnosi meu lanovima drutva ureuju se drutvenim ugovorom koji predstavlja temeljni akt pri osnivanju ovog oblika drutva. Na drutvenom ugovoru temelje se odnosi meu lanovima, pa javno trgovako drutvo nema statut. Ono mora bit osnovano kao trajno drutvo, a ne kao oblik drutva koji e obaviti samo jedan posao ili nekoliko njih. Drutvo je svojim oblikom trgovac, tj. nije nuno da obavlja iskljuivo gospodarsku djelatnost. Sama drava donosi propise donosi propise po kojima se drutva osnivaju, spajaju, prestaju itd., ali se ne mijea u njihove djelatnosti. Javno trgovako drutvo hrvatskog prava ima svojstvo pravne osobe koje stjee upisom u sudski registar, a gubi ga brisanjem iz istog. lanom drutva moe postati svaka fizika ili pravna osoba, a za osnivanje su potrebne barem dvije osobe kako se radi o drutvu osoba. Ovaj oblik drutva tipian je pravni oblik zs mala i srednja drutva koja su idealna kombinacija uloga kapitala, rada i sigurnosti za ispunjenje obveza prema treima zbog neograniene odgovornosti lanova. Komanditno drutvo ini trgovko drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Najmanje jedan lan komanditnog drutva odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), dok takoer najmanje jedan lan za obveze drutva odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga (komanditor). U primjeru Lidla u Hrvatskoj njemaka tvrtka WE Beteiligungs GmbH za obveze drutva odgovara samo do visine svojeg ugovorenog uloga u svoje hrvatsko komanditno drutvo, a to komanditno drutvo (Lidl Hrvatska) za obveze prema treima odgovara solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom.

To znai da WE Beteiligungs GmbH za obveze Lidla Hrvatska jami samo do iznosa uloga u domau tvrtku. Komanditno drutvo nema temeljnoga kapitala. Osniva se ugovorom o osnivanju (drutveni ugovor) koji ne mora biti sastavljen u obliku javnobiljenike isprave. U njemu se moraju odrediti osobe komplementara i komanditora. No, prijava za upis komanditnog drutva u sudski registar mora sadravati podatke o tvrtki, sjeditu i predmetu poslovanja, lanovima drutva (ime, prezime i prebivalite odnosno tvrtku i sjedite svakog lana drutva), podatke o komanditorima, visini ugovorenog i uplaenog uloga svakog od njih, osobama ovlatenima za zastupanje drutva i njihove ovlasti, pravnoustrojstveni oblik, datum prihvaanja drutvenog ugovora ako se subjekt osniva na neodreeno vrijeme.Komanditno drutvo je najpovoljniji oblik trgovakih drutava koja omoguuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menaderi. Komanditori (vlasnici kapitala) osiguravaju kapital, a komplementari (menaderi) simbolian ulog u kapital i voenje poslova, odnosno zastupanje drutva. Unutarnji odnosi u komanditnim drutvima slini su onima u javnim trgovakim drutvima. Ako je u drutvu vie komplementara, oni meusobno ine javno trgovako drutvo. Zbog toga su u komanditnom drutvu najvaniji odnosi izmeu komanditora s jedne i komplementatora s druge strane. Gospodarsko interesno udruenje.Gospodarsko interesno udruenje trgovako je drutvo sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit. Udruenje se moe osnovati bez kapitala, a prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima. lanovi drutva mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u udruenje se mogu udruiti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima.Gospodarsko udruenje se osniva sklapanjem ugovora o osnivanju udruenja koji mora biti sklopljen u obliku javnobiljenike isprave. Dioniko drutvo. Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Osnivanje tvrtke u obliku donikog drutva pogodno je za prikupljanje novanih sredstava veeg iznosa i za velike projekte, koji teko da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe. Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka poinje raditi i treba kapital koji im osniva sam ne moe osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraivanje i razvoj i sl., eli se proiriti na nova trita ili ui u novi posao i sl. S vie novca tvrtka moe poveati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budunosti. Tvrtka izdaje nove dionice koje bivi ili novi dioniari mogu kupiti za odreenu cijenu koju odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka moe prodati sve dionice i tako nabaviti novac za nove poslove.

Ta se drutva meusobno razlikuju, ali imaju i neke zajednike karakteristike po kojima ih razlikujemo od drutva osoba, drutva graanskog prava, tajnog drutva i sl. Glavna im je zajednika crta da je u njih temelj povezivanja i udruivanja kapital, a ne osoba. Kod drutva kapitala zakonom je propisan i odreeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni kapital) koji slui kao prag za pristup toj vrsti drutava, ali i kao podloga za dobivanje zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze drutva. Nema osobne odgovornosti lanova drutva kapitala, osim u sluaju zlouporabe okolnosti da lanovi ne odgovaraju za obvezu drutva. Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po broju lanova. Isto vrijedi i za sudjelovanje u dobiti drutva. Glavna obveza lanova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje u voenju poslova. Drutva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skupina organ u kojem mogu sudjelovati svi lanovi pri donoenju odluka, ali to je pravo, a ne obveza.

Drutvo s ogranienom odgovornou. Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Zakonodavstva propisuju najmanju svotu temeljnog kapitala. U hrvatskom pravu taj iznos je 20 000,00 kn. Ako temeljni ulog u drutvo s ogranienom odgovornou ne unese onaj tko je na to obvezan niti to drutvo s ogranienom odgovornou moe nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su lanovi drutva duni u drutvo s ogranienom odgovornou uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu. Otvaranje drutva s ogranienom odgovornou zahtijeva registraciju kod Trgovakog suda, Dravnog zavoda za statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i eventualno kod Carinske uprave, ako trgovako drutvo s ogranienom odgovornou eli uvoziti ili izvoziti robu. Prije registracije potrebno je provjeriti na trgovakom sudu je li eljeni naziv trgovakog drutva ve upisan u trgovaki registar. Za koritenje rijei Hrvatska ili bilo koje izvedenice te rijei u nazivu drutva osnivai moraju dobiti posebnu suglasnost Ministarstva pravosua, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske.

Tajno drutvo. Ovo je vrlo pogodan oblik obveznopravnog ugovora koji ima i elemente organizacijskog ugovora u kojem je tajni lan voljan sudjelovati kao ugovaratelj u unutranjem odnosu ali nije voljan preuzeti odgovornost za obveze tajnog drutva prema vani. Ono nije trgovako drutvo jer tako ne postupa prema treima. Prema treima nastupa samo javni lan i iskljuivi je nositelj svih prava i obveza. 2.2. Javna i privatna poduzea u RH Javna ili dravna poduzea utemeljuju se na javnom ( dravnom ) vlasnitvu. Uglavnom ih uspostavlja drava izravno ili putem transformacije drugih oblika poduzea u privatnom vlasnitvu dobrovoljno ili prisilno. Za suvremeno javno poduzee je karakteristino da se ono postupno oslobaa dravnim elemenata i sve se vie demokratizira u tom smislu to se u njega, uz dravne subjekte, uvlae i nedravni subjekti te oblici i metode djelovanja koje, po tendenciji, vie nalikuju nedravim poduzeima uvaavajui u nekim podrujima i djelatnostima i trine elemente. Javnim poduzeima se obino smatraju ona koja pruaju usluge posredstvom ica, kabela, cijevi i tranica. Ona nude plin, vodu, struju, telekomunikacije, sanitarije, eljezniki prijevoz. Zajednika im je znaajka velike koliine skupe, specijalizirane opreme. Kako bi odrale niske cijene i istovremeno zaradile dovoljno prihoda za plaanje prilinih kamata i trokova amortizacije, pojedinane jedinice u tim granama vodovodi, elektrane ili eljeznica itd. moraju opsluiti to vei broj korisnika. Zbog toga je obino neekonomino imati vie od jedne plinare, jedne elektrane, itd. na odreenom podruju.

Konkurencija je tu tetna za sve, osim za potroae. Ona je i kratkorona jer velike investicije neminovno ograniavaju broj proizvoaa, pa nakon pojaane konkurencije uvijek slijedi sporazum, najee tajni. Otuda i pojam prirodni monopoli. U takvim okolnostima obino dolazi do nekog oblika javne kontrole. To moe biti kontrola cijena ili ogranienje stope profita na uloeni kapital, ali i izravno javno vlasnitvo i poslovanje.

U nekim zemljama javna poduzea nisu podlona oporezivanju, naroito ako se vode kao dravna poduzea. Smatra se da bi takvo oporezivanje bilo regresivno za siromane i povisilo troak proizvoda i usluga to ih nude javna poduzea.

U pojedinim zemljama nameu se porezi na profite javnih poduzea, bez obzira na to jesu li ili nisu u dravnom vlasnitvu. Kad je rije o porezu na promet, ukljuujui i sustave poreza na dodanu vrijednost, nije neuobiajeno pronai porez, obino po niskim stopama, koji se primjenjuje na usluge to ih pruaju ta poduzea.

Teorijski razlozi za formiranje javnih poduzea obino se nalaze u postojanju trinih neuspjeha, tj. stanja kada trite proizvodi nezadovoljavajui ekonomski rezultat. To su najee trina stanja postojanja prirodnih monopola. Bez regulacije drave oni bi proizvodili nedovoljnu koliinu proizvoda uz previsoku cijenu. Prirodni monopoli koji se najee javljaju u javnim komunalnim uslugama kao to su: elektoroopskrba, komunikacije, transportne usluge, vodoopskrba i luke, smatraju se klasinim primjerima trinih neuspjeha koji opravdavaju formiranje javnih poduzea. Drava esto osniva svoja poduzea i u sektorima izvan komunalnih javnih usluga. Ona obino vjeruje da e posjedovanjem i kontrolom javnih poduzea pomoi stratekim sektorima, dobiti meunarodnu financijsku pomo koja se tee dodjeljuje malim privatnim poduzeima, pomoi brojano velikim i ekonomski slabim slojevima puanstva, odrati razinu zaposlenosti te poveati tednju i investicije. U Hrvatskoj kao najpoznatijim primjerom dravnog poduzea smatraju se Hrvatske vode te HP. Za razliku od dravnih, privatna poduzea danas su pristupljenija u sve veem broju. Privatizacija svakodnevno uzima sve vei danak te se brojna, nekada dravna poduzea. Privatiziraju kako bi se pokuali pronai naini za spas gospodarstva u vrijeme krize koja je zahvatila cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Najvee rasprave vode se o tome koliko su isplativa privatna poduzea za dravu kako njihov profit nema veze sa dravom osim obaveza koje su duni platiti prema dravi. O ovim se ovlicima vode brojne rasprave, osobito ako se radi o poduzeima koji su prije privatizacije bili u dravnim poduzeima. Naime za dravu je nuno da ima svoja poduzea kako bi poveavala javne prihode kojima mora pokriti javne rashode. Upravo se ovdje nameu brojna pitanja, moe li drava troiti onoliko manje koliko svojih poduzea privatizira, tj. proda odreeni broj dionica. Danas je u Hrvatskoj najbolji primjer privatnih poduzea Agrokor.

2.3. Oblici poduzea u Europskim zemljama Europska praksa oblika poduzea pokazala je da su oblici poduzea gotovo jednaki, osobito u zapadnoeuropskim zemljama. Ona se uglavnom svode na dvije velike grupe: osobna i kapitalska drutva. osobnim poduzeima obuhvaena su partnerska odnosno odnosno ortaka poduzea, javna trgovaka te komanditna, dok se u drutva kapitala svrstavaju drutva s ogranienom odgovornou te dionika drutva. Ovaj oblik podjele moe se prikazati sljedeom slikom:

Slika 2 : oblici poduzea u europskim zemljama

Izvor: samostalna izrada autora prema J. Deeljin, V.Vuji; Vlasnitvo, poduzetnitvo, management, str. 43

Sama razlika izmeu drutva osoba i drutva kapitala oituje se u sljedeem: osobna drutva predstavljaju udruivanje nekoliko fizikih osoba zbog trajnog stjecanja dohotka, zajednikog poduzetnitva i zajednikog rizika. Redovito se u praksi udruuju i manji kapitalisti koji ve raspolau kapitalom, a s ciljem stvaranja veeg i jaeg poduzea. Nasuprot njima, drutva kapitala oznauju takvu instituciju gdje je bitno udruenje kapitala, a ne osoba. Tako je nositelj kapitala ovdje neposredni pravni i ekonomski nositelj samo poduzee.

Razvoj poduzetnitva u zemljama Europe bitna je pretpostavka za ubrzani ekonomski razvoj tih zemalja prema trinom gospodarstvu s jedne strane, a s druge strane to je bitna karika za restrukturiranje cjelokupnog gospodarstva tih zemalja.

Gledajui npr., zemlje u tranziciji srednje i istone Europe te tako i aspekt njihovog restrukturiranja, vano je razvijati srednje i malo poduzetnitvo gdje se potpuna sloboda treba dati upravo poduzetnikoj inicijativi i kreativnosti, kako u osnivanju malih i srednjih poduzea, tako i u inicijativi i kreativnosti u razvoju poduzetnikih i inovativnih projekata koji e donositi nove mogunosti za razvoj i konkurentsku sposobnost upravo tih malih i srednjih poduzea kako na europskom, tako i na svjetskom tritu.

Razvoj demokracije na osnovama potpunih graanskih sloboda i prava, kao i demokratkog pluralizma koji omoguava potpunu slobodu u djelovanju, bitna je pretpostavka razvoja slobodnog trita kao i slobodnog poduzetnitva.

Za takav razvoj bitno je omoguiti potpuno slobodnu inicijativu ljudi kao pojedinaca te kroz mjere i instrumente ekonomske politike stvoriti takav ekonomski, socijalni i politiki ambijent koji e poticati ljudsku kreativnost i inovacije te osigurati potpunu poduzetniku slobodu svakog pojedinca.

Njemaka kao centar Europe nositelj je gospodarskih aktivnosti Europe. Ima toliko razvijeno gospodarstvo da danas uvelike ovisi o gotovo svim zemljama na koje je razvila svoje trite. Njeno je gospodartvo organizirano na takav nain da se sastoji od individualnih poduzea koja su podijeljena na osobna i obiteljska; trgovaka drutva kao drutva osoba i kapitala, javna poduzea ( dravno i opinsko poduzee, poduzee zaklada, poduzee javnih korporacija, poduzee socijalnog i gospodarskog udruenja ) te zadruge, tj zadruna poduzea ( zadruge s ogranienim jamstvom i zadruge s neogranienim jamstvom. ) 2.4. Trendovi poduzetnitva u svijetu

Danas je suvremeno poduzetnitvo toliko razvijeno da je njegov oblik razliit. Danas, u 21. stoljeu, posveuje mu se velika panja jer se smatra da e upravo poduzetnitvo, kao kreativna i inovativna djelatnost koja se treba razvijati na potpunoj slobodi i inicijativi ovjeka kao pojedinca, imati i odluujue znaenje u buduem gospodarskom razvoju svjetskih razmjera. Razvojem razliitih teorija dananjih trendova javljaju se i odreene paradigme nune za dananju konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21. Stoljea. To se sljedee: Kreiranje specijaliziranih timova, odnosno malih i fleksibilnih poduzea;

Umreavanje i koordinacija timova pomou informacijske i komunikacijske tehnologije;

Smanjenje hijerarshijskih razina i demokratizacija u poslovnom odluivanju;

Poveanje autonomije zaposlenih i samostalnoszi u donoenju odluka; Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje

Stvaranje partnerskih odnosa sa dobavljaima i potoaima;

Praenje, vrednovanje, i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala;

Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti.

Razvoju poduzetnitva u svijetu danas mnogo pridonosi i globalizacija. Njena osnovna karakteristika je brisanje geografskih ogranienja trinom funkcioniranju to dovodi do pojave globalnom trita, globalnih proizvoda i globalne potroake kulture. Ona dovodi do pojaavanja meuovisnosti nacionalnih privreda,a unutar njih regija i gradova.

S aspekta tehnolokog napretka, poboljanje uvjeta i smanjenje trokova transporta, primjerice zranog prijevoza proirilo je razliite mogunosti poduzeima u vidu razvoja daljnih strategija.

Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja, te informacijske i komunikacijske tehnologije. Suvremena poduzea danas sve vie svoju fiziku nazonost zamjenjuju virtualnom, ukidaju se prepreke kao to je geografska udaljenost i vremenske zone. Virtualizacija suvremenim poduzeima i poduzrtnicima omoguuje poveanje obujma poslovanja, te efikasnoti i profitabilnosti. Samo prihvaanje kao i implementacija naela koje donosi virtualizacija nalae rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzea te specijalizaciju na strateke odluke koje se nastoje konstantno poboljavati te je sam trend praenja dananjeg poduzetnitva veoma razvijen.

Konstantno traenje novih oblika i novih implementacija oblika rada poduzetnitva stvaraju se dobri temelji za daljni razvitak. Konstantno praenje trendova u svijetu lake moe orijentirati svakog poduzetnika u stvaranju novih vrijednosti za poduzea. ZAKLJUAK

Poduzetnitvo danas predstavlja bitan imbenik za razvoj gospodarstva. Svaki poduzetnik mora imati odreene vjetine i raspolagati odreenim sposobnostima kojima e upravljati i organizirati svoje poduzee. Za svakog je poduzetnika bitno da u svom poslovanju ulae maksimalne napore koji na kraju urode profitom, to je i glavna uloga , tj. svaki poduzetnik svoje poslovanje temelji na finalnom uspjehu.

Organizacija poslovanja u poduzeu uvelike utjee na mnogobrojne uloge svakog poduzetnika. Pravilna organizacija donijet e brojne pogodnosti za poduzetnike, poevi od samog zadovoljstva na radnom mjestu ime se se i omoguiti pravilna poduzetnika atmosfera potrebna za poduzetniki uspjeh.

Svako poduzee organizirano je na veoma sline naine i ta organizacija propisana je zakonom, ali postoje odreene iznimke gdje i sami poduzetnici sudjeluju u stvaranju svoje poduzetnike atmosfere. U Hrvatskoj su ovakvi odnosi ureeni zakonima koji se konstnantno poboljavaju kako bi se i sama pozicija poduzetnitva razvijala i ravnopravno sudjelovala u razvitku gospodarstva zemlje. Svojim oblikom organizacije poduzetnitva slina je i drugim europskim zemljama, dok se usporedbo ovakvih oblika na razini cijelog svijeta moe ustanoviti da su najbitniji elementi zapravo svuda jednaki.

Dananje suvremeno poduzetnitvo u mnogoemu se ogledava u praenju novih trendova. Poduzetnici su danas cijenjeniji nego ikada do sada te se tako prema njima i ophodi. Brojnim izmjenjenim pravilnicima o njihovom poslovanju danas im je pruena tolika poduzetnika sloboda da se slobodno moe rei da je danas poduzetnitvo poprimilo globalne razmjere. Shodno tome, poduzetnicima se prua prilika da svojim aktivnostima direktno utjeu na razvoj zemlje. Ovakvim povjerenjem nije teko zakljuiti da e se poduzetnitvo i dalje razvijati te da e budunost donijeti brojne nove trendove s kojima e se raati i kreativniji i jo hrabriji poduzetnici. POPIS LITERATUREBarbi, J. (2001). Poduzee - pojam i znaenje. Raunovodstvo, revizija i financije.

Deeljin J., V. V. (1995). Vlasnitvo, poduzetnitvo, management. Zagreb: 2.dopunjeno i izmjenjeno izdanje.

Gorenc, V. (2010). Pravo trgovakih drutava. Zaprei: Visoka kola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Kreli".

Gorupi, D. (1990). Poduzee . Zagreb: Informator.

Hishrich, R. P. (2008). Poduzetnitvo. Zagreb: Mate d.o.o.

Vukovi, I. (1999). Ekonomika poduzetnitva u hotelijerstvu . Zagreb: Dalmatina.

Student:

Matini broj

Smjer:

Student:

Matini broj:

Smjer:

.

Organizacija/Inovacija

Odnosi s tritem robe i kapitala

Odnosi s dravom i drutvom

Odnosi s

radnicima

DRUTVA KAPITALA

DRUTVA OSOBA

D.D.

D.O.O.

ORTATVO

JAVNO TRG. DRUTVO

KOMANDITNO DRUTVO

M.Kari., Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet, Osijek, 2005. str. 8

J. Barbi , Poduzee- pojam i znaenje, Raunovodstvo, revizija i financije, br. 10, 2001, str. 114-121

M.Kari, op.cit. str 9

Ibidem, str. 28

Ibidem

D.Gorupi, Poduzee, Informator, Zagreb, 1990, str. 26

R. Hisrich, M. Peters,D. Shepherd, Poduzetnitvo, MATE d.o.o., Zagreb, 2008. str.14

J. Deeljin, V. Vuji; Vlasnitvo poduzetnitvo management; 2. Izmjenjeno i dopunjeno izdanje; Alineja, Zagreb 1995. str. 44.

V. Gorenc, Pravo trgovakih drutava; Visoka kola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kreli Zaprei, 2010. str. 86.

Ibidem, str. 87

HYPERLINK "http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130" http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130 ( 14.11.2011. )

V. Gorenc, op.cit. str. 108.

Ibidem, str. 117.

Ibidem, str 167.

J. Deeljin, V. Vuji, op.cit. str 52

Ibidem, str. 53

Ibidem, str. 43

Ibidem

I. Vukovi, Ekonomika poduzetnitva u hotelijerstvu ; Dalmatina, Zagreb, 1999. str.124.

Ibidem, str 143

Ibidem, str 146