pripreme za maturu likovna umjetnost letak x.pdf

PROFIL

Pripreme za maturu Likovna umjetnost LETAK.indd 1 10.11.2009 15:53:32

Priručnik za pripremu ispita na državnoj maturi – likovna umjetnost namijenjen je samostalnoj

pripremi učenika za polaganje državne mature iz predmeta Likovna umjetnost.

Priručnik sadrži

• Ispitni katalog za državnu maturu u škol.god. 2009./2010.

• Pojmovnik koji defi nira i likovnim primjerom ilustrira likovne i likovnopovijesne pojmove

• Upute za analizu pojedinih vrsta likovnih djela i primjeri analize

• Primjere zadataka kojima se iscrpno obra�uju umjetnička djela

• Rješenja zadataka

• Zbirku dodatnih likovnih primjera na CD-u za samostalnu vježbu

LikLikoovvnna uma umjjeettnosnosttLikovna umjetnost

8

I. PojmovnikBAZILIKA (grč. basileus – vladar) građevina podijeljena redovima stupova ili stubova u više brodova; glavni brod je središnji i viši od ostalih. U antici višeetažna javna zgrada pravokutnog oblika. Dijelovi bazilike mogu biti trijemovi i apside; izvođene su najčešće s trijemom na jednoj strani i apsidom na drugoj. Konstruktivna rješenja gornje granice bila su svodovi, stropovi ili otvorena drvena krovišta. Po namjeni bazilika je bila sudnica, tržnica i okupljalište za velik broj ljudi.

Tlocrt i perspektivni crtež Maksencijeve ili Konstantinove bazilike, 3. – 4. st., Rim

Nacrt bazilike Emilije, 2. st., Rim

U kasnoj antici zbog zahtjeva nove vjere mijenja se i prostorna organizacija bazilike. Ona je sada uzdužna višebrodna građevina s otvorenim drvenim krovištem, apsidom ili više njih i ponekad s transeptom. Kretanje se orijentira od ulaza prema oltaru koji je smješten

9

Tlocrt i aksonometrijski prikaz stare bazilike sv. Petra, 4. st., Rim

Rekonstrukcija unutrašnjosti stare bazilike sv. Petra u Rimu

FRIZ (njem. Friesz) dio gređa između arhitrava i završnog vijenca antičkog grčkog hrama; u širem smislu horizontalna reljefna ili oslikana traka.

ispred apside. Ispred ulaza u baziliku nalazio se atrij kao prostor za katekumene, one koji još nisu kršteni i nisu mogli sudjelovati u obredu u bazilici. Kršćanske bazilike redovito su orijentirane apsidom prema istoku.


LikLikoovvLikikLikLikLikLikokkooooovvoooovvvn

umumjjjmmjeettnosnosttjjumumumumetnost

oovvnna ua uvvoooovvvna uma nnnn

mmmmjjm

12

III. Primjeri zadataka

1. ZADATAK VIŠESTRUKOG IZBORA

Koja oznaka kompozicije ne pripada primjeru?1.

zakon kadraa. otvorenostb. podređenostc. prostorni zakon kadrad.

2. ZADATAK VIŠESTRUKIH KOMBINACIJA

Koji se postupci prikaza prostora prepoznaju na primjeru? 1.

perspektivaa. inverzijab. sfumatoc. vertikalno nizanje pojasevad.

6 11 2009 9:54:34

13

3. ZADATAK POVEZIVANJA I SREĀIVANJA

Povežite elemente građevine označene velikim slovima s 1.

njihovim nazivima označenim brojevima.

1. Kanelira A

2. Arhitrav B

3. Voluta C

4. Vijenac D

E

F

4. ZADATAK POVEZIVANJA I SREĀIVANJA

Povežite elemente konstrukcija s njihovim nazivima:1.

1 teret A stup

2 nosač B krov

3 element raščlambe tereta C zid

4 element raščlambe nosača D trompa

E svod

F voluta

RJEŠENJA1. B 2. BD 3. 1C, 2E, 3B, 4D4. 1B, 2C, 3D, 4A

6 11 2009 9:54:35

ra prepo14

5. ZADATAK ESEJSKOG TIPA

Slikovni prilozi

Prirucnik Likovni za maturu.indd 14

15

Dobro proučite snimke i tlocrt građevine. Izvedite zatim cjelovitu analizu reproduciranog graditeljskog djela i to:Grafički, crtežom tako da na tlocrtu:

1. zasjenite olovkom unutarnji prostor građevine

a. slovom A označite nišub. slovom B označite južnu kapelu

c. slovom C glavni ulazd. slovom D najdublji prozorski otvor

e.

Odredite zatim verbalno, riječima:2.

tipa. tlocrtaopišete tlocrtni b. oblikodredite funkcionalne c. dijelove tlocrtaodredite d. materijaleodredite e. konstrukciju građevine

Prirucnik Likovni za maturu.indd 15

Odredite zatim verbalno, riječima:2.

tipa. tlocrtaopišete tlocrtnib. oblikodredite funkcionalnec. dijelove tlocrtaodredited. materijaleodreditee. konstrukciju građevine

16

Opišite:3. volumen/masua. prostorb. građevinekretanjec. građevinomodnos d. svjetla i sjenebojue.

Odredite:4. smještaja. građevinenamjenub. građevineznačajc. građevinegraditeljad. i stoljećee. kojem građevina pripada

Analiza građevine (esej)

1. Grafičko rješenje:

a)

b),

c),

d),

e):

2.a) Građevina ima slobodni tip tlocrta.

b) Tlocrtni oblik je organski, nepravilan, asimetričan. Veličina unutarnjeg prostora je 25 x 15 m.

c) Dijelovi tlocrta su istočno – vanjsko svetište, unutarnji prostor za vjernike, unutarnje svetište, tri kapele, sakristija.

17

d) Materijali: beton, kamen prethodne crkve, betonska žbuka, metal, drvo. Zidovi od materijala razrušene romaničke crkve in situ imaju grubu reljefnu površinu ili su goli, betonski zidovi vidljive teksture daščane oplate. Ljuska krova je obojana u smeđe. Klupe i podnožje klupa su drveni.

e) Konstrukcija se sastoji od vertikalnih metalnih nosača i krova. Dvostruka vitoperna ljuska krova, debljine 4-6 cm, šupljine do 2,5 m, počiva na uglavnom skrivenim metalnim i kamenim nosačima, na 12 cm razmaka od zida i stoga kao da lebdi. Debljina zida varira od 3,70 – 16 cm.

3.a) Volumeni/mase su tradicionalni zidovi i krov, ali su samostalni i

slobodno se približavaju te povezuju ulazima. U njihovom rasporedu sugeriraju se tri cjeline: zapadni zid, sjeverno-istočni zid i njima nasuprot južni, koji se razlikuje oblikom, usmjerenjem, debljinom, visinom, nagibom i raščlambom. Mase se savijaju i mijenjaju oblik, proporcije i usmjerenja.

b) Volumeni/mase svojim individualnim kretanjem i savijanjem na krajevima oblikuju zasebne unutarnje i vanjske prostore koji onda čine kompoziciju prostorne cjeline. Iako zidovi zadržavaju tradicionalnu podjelu unutra – vani i zatvaraju unutarnji prostor, oni ujedno i negiraju tu tradiciju time što svaki element u svom usmjerenju vodi od unutra prema van i obrnuto. Zidovi imaju suprotne tendencije: zatvaranja prostora kod zapadnog i sjevernog zida i otvaranja kod južnog; isto to prepoznajemo u postupnom podizanju i oslobađanju krova idući od zapada k istoku.

c) Neravni uspon kroz šumu skriva pogled na kapelu sve do ulaza u prostor za hodočasnike oko kapele. Vizualna neobičnost i nepredvidivost vanjskog izgleda građevine nameće obilazak i istraživanje, potragu za ulazom. Kretanjem otkrivamo tri ulaza: južni, glavni, na desnoj strani južnog tornja, istočni – skriveni za svećenika, i sjeverni, sporedni, između dva niža sjeverna tornja. Ulaskom u unutrašnjost nude se usmjerenja kretanja: ulijevo prema nasuprotnim kapelama ili udesno prema svetištu čemu doprinosi i prirodni pad poda. Alternativa kretanju je zaustavljanje na klupama desno i potreba za mirovanjem u kontemplaciji.

d) Kontrast svjetlosti i sjene: unutrašnjost se suprotstavlja vanjštini osvjetljenjem i odnosom otvora i zidne mase. Svjetlo ulazi kroz pravokutne otvore različitih položaja, veličina, razmjera i usmjerenja – nejednake klinaste reflektore koso usječene u masu zida. Također i kao tanka pruga kroz međurazmak krova i zida, te kroz visoke otvore u tri zaobljena polukružna tornja, padajući na oltare. Svjetlo je neposredno i odraženo, obojano vitrajima i zidovima, mijenja se u intenzitetu, usmjerenju i boji; naglašavajući reljefnost zidne mase kad je difuzno ili svodeći južni zid na otvorenu rešetku


Spremni dočekajte državnu maturu!

• nastavnicima pomažu u pripremi učenika za maturu• učenicima omogućavaju pregledno, jednostavno i praktično ponavljanje i utvr�ivanje gradiva

Izdanja biblioteke Gaudeamus potražite u Profi lovim knjižarama i na www.profi l.hr 2010. godine.

PROFIL


pripreme za maturu likovna umjetnost letak x.pdf

Documents