priručnik - osnove metodike nastave informatike
DESCRIPTION
priručnik za metodiku astave informatikeTRANSCRIPT
UVOD
Nastavni predmet Informatika ima određene specifičnosti koje ga čine bitno različitim u
odnosu na druge predmete izučavanja u školama:
o počinje se proučavati u školama tek od 70-ih godina 20. stoljeća
o nastavni ciljevi i zadatci se često mijenjaju i dopunjuju jer moraju pratiti brzi razvoj
informacijske komunikacijske tehnologije (ICT)
o zastara sadržaja je puno veća nego u nekim drugim znanstvenim područjima, npr.
matematici
o informatika je negdje izborni predmet, negdje redovni i zastupljena je s različitim fondom
sati
o učenici dolaze s različitim predznanjima u srednju školu
Potreba za određivanjem temeljnih informatičkih znanja i vještina oblikovala je nastavne
sadržaje koji se izučavaju u ovom predmetu i oni uglavnom obuhvaćaju:
o poznavanje konfiguracije računala i osnove uporabe operacijskih sustava
o primjena programa za obradu teksta
o primjena programa za rad s proračunskim tablicama
o primjena programa za izradu prezentacija pomoću računala
o poznavanje osnova programiranja
o poznavanje Interneta i njegovih servisa, a posebno komuniciranja pomoću
elektronske pošte i uporabe weba (World Wide Web)
o pretraživanje weba pomoću tražilica i tematskih kataloga
o objavljivanje sadržaja kreiranjem HTML prezentacija
o …
Pretpostavke za uspješnog nastavnika/učitelja informatike su:
- sklonost prema učiteljskom pozivu,
- poznavanje struke i
- osposobljenost u metodičkoj praksi i teoriji.
U nastavku slijede bitne odrednice ovog poziva koje je potrebno poznavati, uvažavati i
primjenjivati u radu.
OBRAZOVANJE I NASTAVA
Obrazovanje je jedna od osnovnih pedagoških kategorija koja obuhvaća znanje i sposobnosti.
Znanje se definira kao sustav činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek
usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti. Stjecanje znanja čini materijalnu stranu
obrazovanja.
Sposobnosti mogu biti senzorne (perceptivne), praktične (manualne), sposobnosti
izražavanja, intelektualne (mentalne) sposobnosti. Skup razvijenih sposobnosti kod pojedinca
čini njegovu kvalitetu potrebnu za uspješno obavljanje neke djelatnosti (rad, aktivnost,
funkcija). Razvijanje sposobnosti čini funkcionalnu stranu obrazovanja.
Glavni čimbenici nastave su nastavnik/učitelj, učenik i nastavni sadržaji – didaktički trokut.
OBRAZOVANJE
ZNANJE
ČINJENICE GENERALIZACIJE
SPOSOBNOSTI
SENZORNE PRAKTIČNE IZRAŽAJNE INTELEKTUALNE
NASTAVNIK
UČENIK
NASTAVA
NASTAVNI SADRŽAJI
Primjenom ICT u nastavi trokut je proširen dodavanjem nastavne tehnike u didaktički
četverokut.
VRSTE NASTAVE U ŠKOLI
redovna nastava - izvodi se po propisanom programu rada za pojedini razred isto za sve
učenike određenog razreda
dopunska nastava - za slabije učenike kojima treba naknadna dopunska pomoć
nastavnika/učitelja
dodatna nastava - za napredne učenike radi proširivanja i produbljivanja sadržaja
izborna nastava - učenici biraju predmete koji se ocjenjuju kao i redovni predmeti
ZADATCI NASTAVE
Materijalni zadatak nastave - stjecanje znanja
"upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumjeti, shvatiti, poučiti, naučiti..."
Funkcionalni zadatak nastave - razvoj sposobnosti
"razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbavati, izgrađivati..."
Odgojni zadatak nastave - usvajanje odgojnih vrijednosti
SOCIOLOŠKI OBLICI RADA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
1. Frontalna nastava
2. Skupna nastava
3. Rad u paru
NASTAVNIK UČENIK
NASTAVNI SADRŽAJI
NASTAVNA TEHNIKA
NASTAVA
3. Individualni oblik nastave
1. Frontalna nastava
nastavnik/učitelj vodi nastavni proces
brzo prenošenje velikog broja informacija
učenici u ulozi slušatelja i primatelja informacija
nedostaci: izbor gradiva sačinjen prema prosjeku razreda, predviđena jednaka
brzina učenja i usvajanja gradiva za sve učenike, ukalupljivanje nastave od
planiranja do vrednovanja
2. Skupna nastava
nastava se odvija u više skupina tako da učenici unutar skupine uče
samostalno, pod vodstvom nastavnika/učitelja
uloga nastavnika/učitelja posredna (izbor sadržaja, priprema, pomaganje,
vrednovanje)
skupine mogu biti jednakog ili nejednakog sastava
uvod: priprema, grupiranje, podjela zadataka
glavni dio: samostalni rad u skupinama
završni dio: zajednička rasprava
3. Individualni oblik nastave
učenik radi sam na posebnom zadatku ili na dijelu zadatka koji čini cjelinu s
radovima drugih učenika
obrazovna vrijednost ove nastave veća od frontalne, ali se gubi na vremenu
uporaba računala je uglavnom predviđena za individualni oblik rada
SADRŽAJ OBRAZOVANJA
Sadržaj obrazovanja se propisuje nastavnim planom i programom.
Nastavni plan je dokument u kojem se u obliku tablice propisuju:
odgojno-obrazovna područja, odnosno predmeti
redoslijed učenja područja ili predmeta po razredima
tjedni broj sati za pojedino područje, odnosno nastavni predmet
Nastavni program je dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih
sadržaja, odnosno on je konkretizacija nastavnog plana.
Okvirni nastavni plan i program je dokument koji za određeni stupanj i vrstu obrazovanja
propisuje ili verificira Ministarstvo, a njime se utvrđuje:
svrha odgoja i obrazovanja za određeni stupanj i vrstu obrazovanja,
nastavni plan s popisom obveznih i izbornih nastavnih predmeta i s oznakom tjednog
broja nastavnih sati za svaki nastavni predmet,
raspoloživi tjedni fond nastavnih sati za neobvezne predmete
dopušteno tjedno opterećenje učenika
kratki opis (smjernice) sadržaja obrazovanja za svaki obvezni nastavni predmet
kadrovski i materijalno-tehnički uvjeti potrebni za ostvarenje nastavnog plana i
programa
Operativni nastavni program izrađuje predmetni nastavnik/učitelj prilikom pripreme za
nastavu za određenu školsku godinu. Polazeći od svojih iskustava, poznavanja učenika,
dogovora s nastavnicima/učiteljima srodnih nastavnih predmeta planira raspored nastavnih
cjelina, tema i jedinica te dinamiku njihove realizacije tijekom školske godine.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Nastavna sredstva
vizualna, auditivna i audio-vizualna (crteži, slike, fotografije, dijagrami, grafikoni,
tablice, dijapozitivi, modeli, makete, aparati, instrumenti, globusi, kasete, ploče, CD,
filmovi, TV emisije,...), tekstualna (udžbenici, priručnici, članci, rječnici,
enciklopedije,...)
Nastavna pomagala
oruđa za rad (geometrijski pribor, ploče, projektor, kasetofon, radio, TV, računalo...)
Nastavna tehnologija
tehnika s ugrađenim sadržajem obrazovanja i specifičnom didaktičkom funkcijom
poučavanja i učenja (npr. računalo opremljeno programskim sustavom za učenje)
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA U NASTAVI INFORMATIKE
Informatika je zahtjevnija od ostalih nastavnih predmeta. Za realizaciju nastave informatike
potrebna je posebno opremljena učionica. Poželjno je po jedno radno mjesto s računalom za
svakog učenika, ali je zbog slabe opremljenosti škola uglavnom primjenjiv zajednički rad
nekoliko učenika na jednom računalu (najčešće u paru). Računala moraju biti umrežena u
lokalnu mrežu i povezana s Internetom. Programi instalirani na računalima u učionici bi
trebali imati odgovarajuću licencu, što nije u potpunosti ostvareno u najvećem broju škola.
Uz klasičnu ploču potrebno je osigurati grafoskop ili računalo s projektorom za
nastavnika/učitelja. Učionice u kojima se nastava informatike izvodi su uglavnom klasične
učionice opremljene standardnim namještajem (zanemareni ergonomski povoljni uvjeti rada).
Raspored klupa s računalima mora biti takav da učenici nesmetano prate izlaganje
nastavnika/učitelja, a istovremeno nastavnik/učitelj mora imati slobodan pristup do računala
svakog učenika.
NASTAVNE METODE
Nastavne metode su načini rada u nastavi. Svaka metoda ima dvostrano značenje, tj. odnosi
se na način rada nastavnika/učitelja i učenika.
Globalna podjela metoda
1. Usmene metode
1.1. Metoda usmenog izlaganja
1.2. Metoda razgovora
2. Dokumentacijske metode
3. Demonstracijske metode
4. Laboratorijske metode
5. Operacijske metode
METODE KARAKTERISTIČNE ZA NASTAVU INFORMATIKE
1. Metoda usmenog izlaganja
nastavnik/učitelj i učenici verbalno izlažu neke dijelove nastavnog sadržaja
pripovijedanje, opisivanje, obrazloženje, objašnjenje, rasuđivanje
Cjelokupni sat informatike ne smije se svesti samo na ovu metodu, posebno ako
nastavnik/učitelj izlaže a učenik sluša.
2. Metoda razgovora
zajednički rad nastavnika/učitelja i učenika koji se odvija u obliku pitanja i odgovora
potiču se misaone aktivnosti učenika i zahtjeva se njihova potpuna pozornost
Sl.1 Povoljan raspored računala u informatičkom kabinetu
za informatiku karakterističan brz razvoj saznanja, pa često može doći do slučajeva da
učenik postavlja pitanja na koja nastavnik/učitelj ne zna odmah odgovor
3. Metoda demonstracije
temelji se na pokazivanju i promatranju
u nastavi informatike primjerena kod obrade gotovih informatičkih proizvoda
pokazuje se na primjeru uz pomoć projektora priključenog na računalo
4. Metoda praktičnih radova
težište nastave informatike je na ovoj metodi
učenik samostalno izvodi postavljeni zadatak, npr. na računalu
učenik sam u slobodno vrijeme ostvaruje neki rad (projektni zadatak) koji
nastavnik/učitelj pregleda te ga usmjerava u daljnjem radu
o moguća visoka kvaliteta radova
o velik trud nastavnika/učitelja – često se radi o sadržajima koji su širi
nego nastavno gradivo
5. Metoda crtanja i ilustrativnih radova
pojedini dijelovi nastavnih sadržaja izražavaju se crtežom
primjer: crtanje blok dijagrama, crtanje u nekom od grafičkih programa na računalu
4. Metoda pisanja i pismenih radova
nastavnik/učitelj piše po ploči, izrađuje web stranice, izrađuje pisane pripreme za
nastavu…
učenik prepisuje, vodi bilješke s predavanja, izrađuje samostalne radove (rješava
zadatke, izrađuje dokument prema uputama, izrađuje web stranice pisanjem HTML
koda…)
5. Metoda čitanja i rada na tekstu
rad s udžbenikom i ostalim tiskanim materijalom, rad s digitalnim udžbenicima i
ostalim tekstualnim sadržajima na računalima
u informatici su materijali često prijevodi svjetskih izdanja (engleskih) ili tekst na
stranom jeziku
NASTAVNA NAČELA
Nastavna načela su osnovna pravila i zakonitosti kojima se rukovodi nastavnik/učitelj u
nastavnom radu kako bi uspješno ostvario njegove zadatke. U nastavi informatike je značajno
ostvarenje sljedećih načela:
1. Načelo očiglednosti i apstraktnosti
Očiglednost osigurava usvajanje činjenica, a apstraktnost osigurava usvajanje
generalizacija.
Učenicima treba osigurati postupan prijelaz od konkretnog ka apstraktnom.
Nastavne sadržaje nužno je usvajati na konkretnim činjenicama koje omogućavaju
doživljavanje i stvaranje predodžbi te potiču aktiviranje misaonih aktivnosti koje
omogućavaju usvajanje i onih sadržaja koji predstavljaju apstrakcije.
2. Načelo aktivnosti i razvoja
Znanje, vještine, navike i sposobnosti stječu se aktivnim odnosom prema sadržajima
nastave, što vodi do razvoja ličnosti pojedinca i ostvarenje pretpostavke stvaralaštva.
Uspjeh učenika u nastavi proporcionalan je udjelu aktivnosti.
3. Načelo sustavnosti i postupnosti
Nastavni sadržaji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava
znanja. Pravila su:
o od poznatog ka nepoznatom
o od konkretnog ka apstraktnom
o od lakšeg ka težem
o od bližeg ka daljem
o od jednostavnog ka složenom
4. Načelo diferencijacije i integracije
analiza i raščlanjivanje nastavnih sadržaja, ali i njihovo povezivanje
Nastavni sadržaji zbog svoje složenosti trebaju biti raščlanjeni tako da omogućavaju uvid
u tvorne elemente problema, ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline.
5. Načelo primjerenosti napora (akceleracije)
Nastavni sadržaji trebaju biti strukturirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima
polaznika, ali i da omogućavaju te potiču njegov razvoj i napredovanje.
Nastava po sadržaju i načinu rada ne bi smjela biti ni preteška ni prelagana.
6. Načelo individualizacije i socijalizacije
Nastavni sadržaji trebaju biti strukturirani tako da respektiraju specifičnosti
individualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici društvenog
funkcioniranja pojedinaca u skupini.
Potiče se razvoj interpersonalnih odnosa među učenicima u razredu.
7. Načelo korelativnosti i ekonomičnosti (racionalizacije)
Nastavni sadržaji trebaju biti strukturirani tako da među njima postoji povezanost koja
omogućava da se na didaktički osmišljeni način sa što manje utroška vremena, snage i
sredstava postigne što veći i bolji učinak.
Cilj je postići najveći mogući učinak sa što manjim utroškom vremena, sredstava i snaga.
8. Načelo suvremenosti
Nastavne sadržaje informatike treba kontinuirano dopunjavati i aktualizirati iz različitih
stručnih i znanstvenih izvora kako bi njihovo prezentiranje bilo učinkovitije.
NAČELA OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA NASTAVU INFORMATIKE
1. Načelo postupnosti
Gradivo se izlaže postupno u jednoj godini i slojevito gledajući sve godine u presijeku.
U svakoj sljedećoj godini se ponavlja poznato i na to dodaje novo znanje.
2. Načelo primjerenosti
Svi zadatci za programiranje moraju biti iz učeniku poznatih područja.
Poželjna je i potrebna suradnja s nastavnicima/učiteljima ostalih predmeta kako bi se
zadali primjereni zadatci.
3. Načelo očiglednosti
Računalom se demonstrira ono što se predaje. Sve što se može pokazati praktično ili
nacrtati ima veću vrijednost od usmenog obrazlaganja i prepričavanja.
Značajna je uloga multimedije.
4. Načelo individualizacije
Svaki učenik radi samostalno i napreduje svojim tempom.
STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA
PRIPREMANJE
OBRADA
VJEŽBANJE
PONAVLJANJE
PROVJERAVANJE
1. Pripremanje ili uvođenje učenika u nastavni rad
Pripremanje učenika podrazumijeva stvaranje povoljnih objektivnih ili vanjskih uvjeta u
učionici, kao i subjektivnih ili unutarnjih uvjeta kod učenika. Objektivni ili vanjski uvjeti
podrazumijevaju pravovremenu pripremu nastavnih sredstava i pomagala, provjeravanje
njihove funkcionalnosti, podjela učenika u skupine ili parove ovisno o planiranom obliku rada
i sl. Učenicima se daju osnovne informacije o onome što će se raditi, o čemu će se učiti.
Sadržaj i način pripremanja ovisi o etapi koja slijedi i o vremenu koje stoji na raspolaganju
(obično 5 – 10 minuta). Subjektivni ili unutarnji uvjeti rada kod učenika podrazumijevaju
postizanje motivacije i aktivnog odnosa prema radu. Uzimajući u obzir sve navedeno,
pripremu učenika za rad možemo promatrati s tri aspekta:
1.1. Sadržajna priprema učenika
obnavljanje ranije stečenih znanja
analiza učeničkih iskustava
određivanje mjesta nove nastavne jedinice
1.2. Psihološka priprema učenika
postavljanje problema
definiranje zadataka rada
motivacija za usvajanje novih saznanja
1.3. Tehnička priprema rada
stvaranje plana rada
izbor i pripremanje sredstava za rad
2. Obrada novih nastavnih sadržaja
Obrada novih nastavnih sadržaja je etapa kojoj su didaktičari ranije pridavali najviše
pozornosti. Osnovni zadatak ove etape nastavnog procesa je usvajanje novog znanja. Kako je
već ranije rečeno to čini materijalnu stranu obrazovanja. Znanje se definira kao sustav
činjenica i generalizacija.
Sintagma „nastavno gradivo“ ostala je u našoj didaktičkoj i metodičkoj terminologiji iz
vremena kada je nastava bila intelektualistički koncipirana. Bilo je važno naučiti sve što piše
u knjigama ili sve što je nastavnik/učitelj predavao, pokazivao, ispričao. Danas živimo u
drugom vremenu kada glavni obrazovni cilj ne može biti učenik koji ima glavu punu
informacija. Učenike treba usmjeriti na kreativnije i korisnije aktivnosti od učenja i čuvanja
informacija. Nove didaktičke teorije nude usmjeravanje na učenikove potrebe i mogućnosti,
odnosno preferiranje nastavnih aktivnosti u kojima su učenici aktivni subjekti, a
nastavnici/učitelji samo suradnici, voditelji i mentori.
Obrada novih nastavnih sadržaja stoga treba biti pozorno planirana kako bi učenik
odmjerenom količinom činjenica uspješno napredovao do generalizacije nekog pojma.
Znanje učenika se neprestano proširuje i produbljuje, pri čemu treba paziti na tempo i
postupnost.
Pri davanju i osmišljavanju podataka nastavnik/učitelj se može služiti primarnim i
sekundarnim izvorima znanja, a s obzirom na prirodu predmeta ovi izvori su stalno
obnovljivi i moraju pratiti aktualni informacijski razvoj.
Dimenzioniranje znanja mora kreirati jednu logičku strukturu prilagođenu stupnju
obrazovanja. Posebnu pozornost treba obratiti na broj činjenica za priopćavanje (ekstenzitet)
i dubinu raščlanjivanja sadržaja, odnosno stupanj analize (intenzitet). Produbljivanje i
proširivanje znanja mora biti postupno i prilagođeno uzrastu učenika.
3. Vježbanje
Etapa vježbanja u nastavi informatike zauzima značajno mjesto. Osnovni zadatak ove etape
je razvoj radnih sposobnosti učenika na računalu. Aktivnosti nastavnika/učitelja su
instruktivnog karaktera i svode se na demonstriranje radnji, analiziranje istih, izdvajanje i
obradu složenijih zadataka, uspoređivanje sa sličnim radnjama, objašnjavanje i sl. Analiza,
sinteza i pojašnjavanje se izvode onoliko puta koliko je to potrebno ovisno o strukturi
učenika u razredu i o težini nastavnih sadržaja koji se obrađuju. Aktivnosti učenika su
uglavnom samostalno uvježbavanje određenih radnji i postupaka. Razlikujemo početno
vježbanje učenika (učenik prvi put samostalno pristupa izvođenju određene radnje), osnovno
ili temeljno vježbanje (stjecanje vještine kroz kontinuirano ponavljanje), završno ili
dopunsko vježbanje (primjena stečene vještine, automatiziranje, navika) i korektivno
vježbanje (za učenike s pogrešno razvijenom vještinom).
4. Ponavljanje
Ponavljanje može biti planirano u okviru jednog nastavnog sata ili kao samostalni sat. Tako
možemo govoriti o fragmentarnom (pri obradi novih sadržaja), tematskom (nakon obrade
teme) i kompleksnom (na početku i na kraju školske godine) ponavljanju. S obzirom na
kvalitetu razlikujemo reproduktivno i produktivno ponavljanje. Reproduktivno ponavljanje
se svodi na prepričavanje sadržaja iz nekog izvora bez ikakvih promjena. Karakteristike ovog
vida ponavljanja su: mehaničko, formalno i pasivno. Produktivno ponavljanje zahtijeva
misaone aktivnosti analize, sinteze, klasifikacije, uspoređivanja, analogije, dokazivanja,
rješavanja problema, konkretizacije i sl.
5. Provjeravanje i ocjenjivanje
Nastavnik/učitelj će imati najbolji uvid u ostvarenje zadataka nastave kroz provjeravanje i
ocjenjivanje učenika. Provjeravanje je završni korak rada, a može biti usmeno, pismeno ili
praktično provjeravanje.
ORGANIZACIJA NASTAVE INFORMATIKE
Organizacija nastave informatike predstavlja postupak kojim se različiti elementi povezuju u
cjelinu radi postizanja željenog cilja - kvalitetnog nastavnog sata informatike. Sat je
metodički određen svojim etapama: uvod, središnji i završni dio. Organizacija ovih etapa
ovisi o odabranom tipu sata (sat obrade nove nastavne jedinice, sat ponavljanja i vježbanja,
sat provjere i ocjenjivanja). Sat može biti i kombiniran, primjerice obrada novog nastavnog
gradiva uz vježbanje.
1. sat obrade nove nastavne jedinice
uvod
o važan jer u njemu učenika upoznajemo sa stvarnim problemom
o cilj je što više konkretizirati gradivo
o učenik treba uvidjeti vezu gradiva s drugim predmetima ili životnim
situacijama
središnji dio
o izlaže se tema
o ovisno o temi, izlaganje povezano uz rad na računalu
o nastavnik/učitelj piše, objašnjava ili demonstrira primjer, učenici isprobavaju
na svom računalu
o cjelokupan tijek izvođenja radnji nastavnik/učitelj ispisuje na ploču ili na foliju
završni dio
o ponavljanje i izvođenje zaključaka
2. sat ponavljanja i vježbanja
Izuzetno je bitan u informatici jer omogućava samostalan rad učenika.
Uvod
o Ističe se cilj ponavljanja/vježbe, navode zadatci i daju upute učenicima
o podjela zadataka
središnji dio
o samostalno rješavanje zadataka
o broj učenika u skupini ovisi o broju računala u učionici (najbolje samostalno ili
u paru)
završni dio
o uspješan rad učenika može se vrednovati
o najbolje radove učenici mogu prezentirati i obrazložiti ostalima
3. sat provjere i ocjenjivanja
sat provjere može biti
o pismena provjera (npr. za programiranje)
o praktična provjera na računalima (poznavanje rada gotove aplikacije)
o usmena provjera (razgovor, objašnjenje pojedinih rutina, algoritama ili
funkcija)
pri zaključivanju ocjene iz informatike najveći utjecaj ima uspjeh iz praktične i
kreativne izvedbe (60%), zatim teorijska znanja i stavovi (po 20%)
CILJEVI I ZADATCI NASTAVE INFORMATIKE
Ciljevi i zadatci nastave informatike su propisani uz plan i program za određenu obrazovnu
kategoriju.
Ciljevi:
osposobljavanje učenika za primjenu osnovnih informatičkih znanja u svakodnevnom
životu s naročitim naglaskom na primjenu stečenih znanja u struci
ovladavanje vještinom za rad s računalom, ovladavanje informatičkom tehnologijom
stjecanje osnovne informatičke pismenosti do razine rješavanja jednostavnih problema uz
primjenu informatičke tehnologije
stjecanje i razvijanje logičkih i kreativnih sposobnosti u izboru i oblikovanju algoritama,
u kodiranju, testiranju, popravljanju i dokumentiranju programa pisanih u nekom od
programskih jezika
samostalno služenje različitim izvorima informacija u školi i van nje
upoznavanje društvenih ciljeva i dimenzija informatizacije
upoznavanje mogućnosti i prednosti komunikacije računalom
razvijanje pravilnog odnosa prema uporabi i zaštiti programa i podataka
uočavanje uloge zajedničkog rada u informatici
Zadatci:
upoznati podatke o računalima, njihovoj povijesti, organizaciji i primjeni u struci
prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu funkciju
samostalno spojiti osnovne dijelove računala i pravilno ga uključiti i isključiti
znati kako se samostalno koristi računalo pri pisanju različitih tekstova i obradi tekstova
znati kako se čuvaju podatci i ponovo se učitavaju za uporabu
razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi raznih baza podataka
znati kako se koriste gotovi programi za rad s proračunskim elektronskim tablicama
koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć računala
znati kako se samostalno koristi računalo pri rješavanju jednostavnijih zadataka u sklopu
struke, a uz pomoć aplikativnih računalnih programa
komunicirati s drugim osobama pomoću računala
primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj praksi
samostalno se služiti računalom u izradi dokumenata, proračunskih tablica, jednostavnih
baza podataka, pretraživanju Interneta u cilju primjene stečenih znanja u područjima
konkretnog zanimanja
PRIPREMA NASTAVNIKA/UČITELJA
Na osnovi okvirnog nastavnog plana i programa nastavnik/učitelj izrađuje svoj izvedbeni
godišnji plan i program kojim određuje teme koje će se obrađivati tijekom nastavne godine,
njihov redoslijed i broj sati. Pripremanje nastavnika/učitelja za obradu novih nastavnih tema i
jedinica traje u kontinuitetu od početka do završetka nastavne godine, a prije same obrade s
učenicima. Nastavnik/učitelj treba poznavati sadržaje nastavnog predmeta koji izvodi i pratiti
promjene i dostignuća u struci čime će osvježavati i aktualizirati te sadržaje. U pripremanju
nastavnik/učitelj se može služiti različitom stručnom literaturom (knjige, priručnici, časopisi,
katalozi…), radnim mapama, bilježnicama i pisanom pripremom za sat.
PISANA PRIPREMA ZA SAT
Postoje različiti primjeri obrasca za izradu pisane pripreme za nastavni sat. Ti obrasci mogu
biti od pomoći posebice pripravnicima, stariji i iskusniji nastavnici/učitelji služe se svojim
bilješkama koje stalno dopunjuju i prilagođavaju novim radnim uvjetima. U svakom slučaju
bilo da se radi prema nekom od predloženih obrazaca (računalno ili ručno kreiranom) dobro
napisana priprema za nastavni sat mora imati osnovne elemente metodičke organizacije sata:
1. Jasno definiran cilj sata
2. Utvrđene zadatke sata (obrazovne, funkcionalne, odgojne)
obrazovni - stjecanje znanja
o označavaju: prisjećanja, prepoznavanja, reprodukcije – dosjećanja, rješavanje
problema, činjenice i generalizacije (definicije, zaključci…po kojima se
djeluje)
o radni glagoli: upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumjeti, poučiti, naučiti…
funkcionalni - razvijanje/formiranje sposobnosti i vještina (mentalne – intelektualne,
psihomotorne, senzorne, tjelesne)
o označavaju: sposobnost izražavanja, povezivanja, vještine rukovanja,
snalaženje u novim situacijama, razboritost…
o radni glagoli: razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbati,
navikavati, izgrađivati, izoštriti, izražavati, misliti…
odgojni - usvajanje odgojnih vrijednosti
o označavaju: razvijanje pozitivnih osobina, točnost, urednost, savjesnost,
marljivost, radne navike, osjećaj osobne vrijednosti, odlučivanje, prihvaćanje
drugih, argumentiranje, odnos prema imovini…
o radni glagoli: razvijati, formirati, odnositi se, motivirati…
3. Tip nastavnog sata
Pri određivanju tipa nastavnog sata nastavnik/učitelj odgovara na pitanje: Što se na satu radi i
kakav je to sat? Tip sata se najčešće nazire iz naslova nastavne jedinice i može biti:
obrada novog gradiva
ponavljanje ili vježbanje
provjeravanje i ocjenjivanje
rekapitulacija i sistematizacija
kombinirani sat
Vrlo često u nastavi informatike primjenjiv je kombinirani tip nastavnog sata, jer se etape
ponavljanja posebice uvježbavanja praktičnim radom na računalu uglavnom isprepliću s
obradom novog nastavnog gradiva.
4. Artikulacija nastavnog sata
Prije razrade globalne strukture sata nastavnik/učitelj treba izabrati potrebne nastavne
sadržaje pri čemu glavni kriteriji trebaju biti:
funkcionalnost s obzirom na ciljeve
važnost sadržaja
primjerenost
aktualnost i interes
Tijek (artikulacija) nastavnog sata predstavlja određivanje (oblikovanje, komponiranje) jasne
strukture nastavnog procesa u određenoj vremenskoj jedinici. Urediti etape (faze) rada na satu
znači odrediti:
početak rada
rad u svojim etapama
završetak rada
upućivanje u daljnji rad (preko domaćih zadataka)
Strukturu nastavnog sata čine osnovne sastavnice:
pripremanje učenika za nastavu
obrada novih nastavnih sadržaja
vježbanje
ponavljanje
provjeravanje
Obrada novih sadržaja je temeljna nastavna aktivnost. Za nju je potrebno znati rasporediti
nastavno gradivo i adekvatno ga prezentirati odnosno prenijeti učenicima, a kasnije
vježbama/ponavljanjem utvrditi i povezati ga s drugim novim gradivom.
Vježbanje je primjer učenja kojima se spoznaja transformira u ponašanje. Može biti
samostalni oblik nastave, a može biti i integriran u nastavne jedinice s obradom ili
ponavljanjem. Vježbanje može ali ne i svaki put rezultirati konkretnom ocjenom. U svakom
slučaju važno je pratiti napredovanje učenika i evidentirati njihovu uspješnost obavljanja
vježbi.
Ponavljanje - Iako je kod reproduktivnog ponavljanja naglašeno pamćenje i reproduciranje
sadržaja, potrebno je učenike poticati i na razmišljanje i dokučivanje novih znanja iz toga.
Bitne odrednice produktivnog ponavljanja su:
o Analiza – rastavljanje cjeline na dijelove uz traženje međusobnih odnosa
o Sinteza – slaganje pojedinosti u cjelinu pri čemu se otkrivaju nove veze i podiže znanja
na višu razinu.
o Klasifikacija – razvrstavanje pojmova kako bi se dobio logički pregled, tj. pronalaženje
bitnoga
o Uspoređivanje – traženje sličnosti i razlika između dvaju ili više predmeta, pojmova,
zakonitosti i slično tj. stavljanje u srodnost
o Analogija – traženje sličnosti i istovjetnosti
o Dokazivanje – iznošenje razloga za ili protiv neke teze
o Rješavanje problema – nastavnik/učitelj formulira pitanje a u nizu učeničkih odgovora –
hipoteza pronalazi se pravi
o Konkretizacija – nalaženje primjera kojima se potkrepljuje neka zakonitost ili tvrdnja
Nastavni sat se uglavnom komponira (kombinira) ovim sastavnicama i vrlo rijetko se
primjenjuje jedna sastavnica preko cijelog sata. Kod samostalnog rada na računalu prevladava
jedna sastavnica nastavnog procesa (vježbanje), a kod izravnog poučavanja (frontalni oblik
rada) mogu doći i druge komponente nastavnog procesa.
5. Metodički postupci
Nastavne metode se globalno dijele na:
- verbalne (usmeno izlaganje, pripovijedanje, opisivanje, objašnjavanje, obrazlaganje)
- vizualne – dokumentacijske (uporaba udžbenika, časopisa, crteža,…)
- vizualne – demonstracijske (uporaba nastavnih sredstava – dinamičnih i statičnih)
- praktične (rad na računalu)
1. uvod (što raditi, zašto i kako?)
2. formiranje skupina (prema cilju)
3. radni zadaci skupina
4. izravan rad učenika u skupinama
5. izvješće skupine o rezultatima rada
6. sinteza ukupnih rezultata - evaluacija (procjena)
PRIMJERI KOMBINIRANJA OSNOVNIH STRUKTURNIH
SASTAVNICA NASTAVNOG SATA
1. pripremanje
2. obradba novih sadržaja
3. vježbanje
4. ponavljanje
1. ponavljanje
2. obradba novih sadržaja
3. ponavljanje
4. vježbanje
AKO SE RADI O BLOK SATU, ONDA GA TREBA PROMATRATI KAO JEDNU NASTAVNU CJELINU KOJU TREBA I JEDINSTVENO ARTIKULIRATI (ISKORISTITI PREDNOST BLOK SATA)
1. pripremanje
2. provjeravanje i ocjenjivanje
3. provjeravanje
1. pripremanje
2. obradba novih sadržaja
3. odmor
4. vježbanje
5. ponavljanje
1. ponavljanje
2. obradba novih sadržaja
3. odmor
4. vježbanje i ponavljanje
5. provjeravanje
6. Sociološki oblici rada
Frontalni
Skupni
Individualni
Rad u paru
Kombinirani
7. Mjesto izvođenja nastavnog sata
Učionica, informatički kabinet, …
8. Mediji komuniciranja, nastavna sredstva i pomagala
MEDIJI KOMUNICIRANJA = NASTAVNA SREDSTVA + NASTAVNA POMAGALA
Nastavna sredstva su objekti na kojima učenici stječu znanja. Nastavna pomagala su predmeti
i uređaji koji olakšavaju učenje.
9. Načini procjene uspjeha