PRIRUNIK ZA VATROGASNA NATJECANJA

U REPUBLICI HRVATSKOJ

P R I R U N I K

ZA VATROGASNA NATJECANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Zagreb, 2012. godine

2NAKLADNIK: Hrvatska vatrogasna zajednica

ZA NAKLADNIKA: Ante Sanader

AUTORI: Mijo Brlei, Zlatko Orsag, Nenad Plee,

Stjepan Jurman, Ivan Bari i eljko Popovi

Recenzent: eljko Popovi

Fotografije i skice: Mijo Brlei

Urednik: Damir Kneevi, dipl.ing.

Lektor: Nataa Cesarec - Zovko, prof.

Tisak: Intergrafika TT d.o.o

Naklada: 2000 primjeraka

Zagreb, rujan 2012.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline

knjinice u Zagrebu pod brojem 814596

S A D R A J

Predgovor

PRAVILNIK O NATJECANJIMA VATROGASACAI. Ope odredbe 10II. Kategorije natjecateljskih odjeljenja 11III. Discipline natjecanja 13IV. Rang natjecanja 14V. Kalendar natjecanja i prijave 17VI. Osobna oprema sudionika natjecanja 18VII. Financiranje natjecanja 19VIII. Otvaranje i zatvaranje natjecanja i dodjela priznanja 19IX. Voditeljstvo natjecanja i sudake komisije 20X. Sporne situacije i stegovne odredbe 21XI. Zavrne odredbe 23

UPUTE ZA IZVOENJE VJEBE S VM I TAFETNE UTRKE

1. Vjeba s VM25

1.1. Priprema za nastup natjecateljskog odjeljenja 251.2. Oprema za izvoenje vjebe s VM 251.3. Natjecateljska staza 311.4. Nastup natjecateljskog odjeljenja 311.4.1. Prijavak 331.4.2. Izvoenje vjebe 341.4.2.1. Postavljanje usisnog voda 351.4.2.2. Spajanje usisnog voda 371.4.2.3. Vezanje usisnog voda 411.4.2.4. Prijenos usisnog voda 431.4.2.5. Postavljanje B tlanog voda 461.4.2.6. Postavljanje prvog C tlanog voda 481.4.2.7. Posluivanje razdjelnice 511.4.2.8. Postavljanje drugog C tlanog voda 54

1.4.2.9.Zavrni stav i raspored natjecatelja nakon zavretka vjebe 55

1.5. Rad sudake komisije 581.6. Zavretak vjebe VM 62

2. tafetna utrka na 400 m s preprekama 642.1. Staza za tafetnu utrku 642.2. Pripreme za izvoenje tafetne utrke 652.3. Start i izvoenje tafetne utrke 662.4. Rad sudake komisije na tafetnoj utrci 682.5. Diskvalifikacija 70

3. Ocjenjivanje vjebe s VM i tafetne utrke 713.1. Pozitivni poetni bodovi 713.2. Negativni bodovi vjebe s VM 723.3. Negativni bodovi u tafetnoj utrci na 400 m 773.4. Odreivanje mjesta kod bodovne jednakosti 78

UPUTE ZA IZVOENJE VJEBE S PREPREKAMA I TAFETNE UTRKE ZA MLADE 1. Vjeba s preprekama

80 1.1. Sastav natjecateljskog odjeljenja i osobna oprema 80 1.2. Sprave i oprema za vjebu 80 1.3. Natjecateljski teren 84 1.4. Nastup natjecateljskog odjeljenja 86 1.5. Izvoenje vjebe 89 1.6. Ocjenjivanje 941.6.1. Pozitivni bodovi 941.6.2. Negativni bodovi 94

2. tafetna utrka na 400 metara s preprekama za mlade 97

2.1. Sastav natjecateljskog odjeljenja i osobna oprema97

2.2. Sprave i oprema za tafetnu utrku 97 2.3. Natjecateljski teren 99

2.3.1. Natjecateljska staza 99 2.4. Nastup natjecateljskog odjeljenja 1012.4.1. Raspored natjecatelja 101 2.5. Izvoenje tafetne utrke 102 2.6. Ocjenjivanje 106 2.6.1. Pozitivni bodovi 1062.6.2. Negativni bodovi 107 2.7. Diskvalifikacija 108

3. Upute sucima 109 3.1. Vjeba s preprekama 1093.1.1. Dunosti sudaca 109 3.2. tafetna utrka na 400 metara s preprekama 110 3.2.1. Dunosti sudaca 110 3.3. Dunosti kontrolora natjecanja 111

UPUTE ZA IZVOENJE VJEBE S BRENTAAMA I TAFETNE UTRKE NA 400 METARA

1. Vjeba s brentaama 111 1.1. Sastav natjecateljskog odjeljenja i osobna oprema 111 1.2. Sprave i oprema za vjebu 112 1.3. Natjecateljski teren 112 1.4. Nastup natjecateljskog odjeljenja 113 1.5. Izvoenje vjebe 114 1.6. Ocjenjivanje 1141.6.1. Pozitivni bodovi 1141.6.2. Negativni bodovi 116

2. tafetna utrka na 400 metara s preprekama za podmladak 117

2.1. Sastav natjecateljskog odjeljenja i osobna oprema117

2.2. Sprave i oprema za tafetnu utrku 117 2.3. Natjecateljski teren 118 2.4. Nastup natjecateljskog odjeljenja 119

2.5. Izvoenje tafetne utrke 119 2.6. Ocjenjivanje 1212.6.1. Pozitivni bodovi 1212.6.2. Negativni bodovi 122 2.7. Diskvalifikacija 122

3. Upute sucima 123 3.1. Vjeba s brentaama 123 3.1.1. Dunosti sudaca 123 3.2. tafetna utrka na 400 metara s preprekama 124

UPUTE ZA RAD VODITELJSTVA NATJECANJA, ODBORA I KONTROLORA1. Voditeljstvo natjecanja

1261.1. Voditelj natjecanja 1261.2. Voditelj tehnike i redarske slube 1271.3. Prijemni odbor A 1271.4. Obraunski odbor B 1271.5. Prijemni odbor C 1271.6. Kontrolor natjecanja 128

PRAVILNIK O POLAGANJU ISPITA ZA VATROGASNOG SUCA

129

I. Ope odredbe 129II. Prijave 130III. Ispiti 130IV. Zavrne odredbe 133

OBRASCI1. Bodovna lista za vjebu s VM 1342. Bodovna lista za vjebu s preprekama za mlade 1353. Bodovna lista za vjebu s brentaama za podmladak 1364. Popis natjecatelja 137

7Predgovor

Potovane vatrogaskinje i vatrogasci, natjecatelji, voditelji, vatrogasni suci i svi oni koji ete se sluiti ovim tivom, pred Vama je novi Prirunik za vatrogasna natjecanja kojeg su nadlena tijela Hrvatske vatrogasne zajednice usvojila proteklih godina. U razdoblju od donoenja do tiskanja bio je predmet rasprava na mnogim vatrogasnim skupovima i natjecanjima, posebice oko nekih detalja iz Uputa za izvoenje vatrogasnih vjebi. Napose su se vodile polemike oko dvije novine u Pravilniku o vatrogasnim natjecanjima koja se odnose na dodatno pravo nastupa na dravnom natjecanju i na izluno natjecanje koje prethodi meunarodnom vatrogasnom natjecanju. Obje novine u Pravilniku o vatrogasnim natjecanjima uvrtene su s namjerom podizanja kvalitete natjecanja. Slijedom odredbe koja daje mogunost da vatrogasne zajednice upanija prijave, na temelju postignutih rezultata vjebe sa upanijskog natjecanja, dodatna natjecateljska odjeljenja na dravno natjecanje, daje se priznanje onim vatrogasnim zajednicama upanija koje potiu natjecateljske aktivnosti i daju potporu natjecateljskim odjeljenjima. Nadalje, uvoenje odredbe o izlunom natjecanju trebalo bi rezultirati boljim rezultatima i plasmanom naih natjecateljskih odjeljenja na meunarodnim vatrogasnim natjecanjima. Naime, odgovorna tijela i osobe Hrvatske vatrogasne zajednice za natjecateljske aktivnosti, prije svakog meunarodnog natjecanja, susretala su se s nekoliko problema. Osnovni problem je bio taj da su se kontrolna natjecanja, koja su prethodila meunarodnom natjecanju, pretvorila u formalnost jer odreeni broj natjecateljskih odjeljenja nije bio motiviran postizanju zapaenijih rezultata. Drugi problem koji se pojavljivao je taj da je odreeni broj natjecateljskih odjeljenja, posebice mladei, izmijenio nekoliko lanova i vie nisu mogli postii rezultat s dravnog natjecanja. Na kraju su se propisivale norme koje su svi mogli zadovoljiti. U isto vrijeme na natjecanjima koja se boduju za Kup HVZ-a je bilo dosta natjecateljskih odjeljenja koja su postizala bolje rezultate od onih koja su se plasirala na meunarodna natjecanja.

8Izluno natjecanje daje pretpostavku da e Hrvatsku vatrogasnu zajednicu na meunarodnom natjecanju predstavljati, u tom trenutku, najbolja natjecateljska odjeljenja iz Republike Hrvatske to bi u konanici trebalo rezultirati boljim plasmanom. Natjecateljske aktivnosti su vaan segment ukupnih vatrogasnih djelatnosti. Vatrogasna natjecanja su nuna za novaenje mladih u dobrovoljna vatrogasna drutva, te za snaenje duha zajednitva u vatrogasnim postrojbama, uvjebavanja za provedbu vatrogasne djelatnosti i na kraju, a nita manje vano, za druenja. Na kraju krajeva i nae temeljene organizacije ne bi u svom nazivu imale rije drutvo da u njima ne djeluju ljudi humanitarci kojima je i druenje s drugim ljudima veoma vano.Osim za vatrogasnu tehniku mi, prije svega, moramo razmiljati tko e tom tehnikom sutra rukovati. Danas moda imamo dovoljan broj vatrogasaca, ali je veliko pitanje da li e to sutra biti tako. Za to su veoma vane natjecateljske aktivnosti koje ne bi smjele biti svrha same sebi, ve moraju biti u funkciji razvoja tog drutva, podizanja svijesti zajednitva i osposobljavanja za zahtjevne zadae provedbe vatrogasne djelatnosti. Mogli bismo dugo nabrajati dobrovoljna vatrogasna drutva koja sudjeluju na raznim vatrogasnim natjecanjima, a uz to su veoma aktivna u operativnom pogledu, imaju znatan broj osposobljenih i opremljenih vatrogasaca te posjeduju vatrogasnu tehniku za provedbu vatrogasne djelatnosti na podruju svoje jedinice lokalne samouprave. Ona su idealan primjer kako vatrogasna natjecanja trebaju biti u funkciji dobrovoljnog vatrogasnog drutva, a ne obrnuto. Ovim Prirunikom smo na jednom mjestu opisali i propisali sve (nadamo se) to je potrebno za pripremu i provedbu vatrogasnih natjecanja svih kategorija i klasa od lokalne do dravne razine. Osim Uputama za izvoenje vjebe, gdje smo redoslijedom opisali sve potrebne radnje pojedinog dijela vjebe te u napomenama ukazali na mogue dileme i greke, posebnu pozornost dali smo izradi Pravilnika o natjecanjima. U njemu smo tono odredili prava i obveze na relaciji organizator natjecanja natjecateljsko odjeljenje (natjecatelj) vatrogasni suci voditeljstvo natjecanja. Namjera nam je izbjei ili svesti na najmanju moguu mjeru neeljene okolnosti

9 eljko Popovi

koje tete ugledu vatrogasne organizacije u cjelini. Osim velikog broja dobrovoljnih vatrogasnih drutava koja sudjeluju na vatrogasnim natjecanjima, sve ei su sluajevi da i javne vatrogasne postrojbe, ne samo da sudjeluju, ve biljee i vrijedne rezultate ak i na meunarodnim natjecanjima. Sve su to razlozi da se izradi i donoenju propisa koji odreuju to podruje prie s velikom pozornou kako bi priprema, a posebno provedba, natjecanja protekla na zadovoljstvo svih sudionika. elimo Vam puno uspjeha u provedbi vatrogasnih natjecanja.

10

Proieni tekst Pravilnika o natjecanjima vatrogasaca u Republici Hr-vatskoj obuhvaa Pravilnik o natjecanjima vatrogasaca u Republici Hrvat-skoj klasa 011-02/10-02/01, urbroj 363-01-10-2 od 9. oujka 2010. godine i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o natjecanjima vatrogasaca u Republici Hrvatskoj klasa 011-01/11-01/01 urbroj 363-01-11-12 od 5. srp-nja 2011. godine u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu

PRAVILNIKo natjecanjima vatrogasaca

u Republici Hrvatskoj- proieni tekst -

I. Ope odredbelanak 1.

Pravilnikom o natjecanjima vatrogasaca u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se:

- nain provedbe vatrogasnih natjecanja u Republici Hrvat-skoj - kategorije natjecateljskih odjeljenja - dobne granice natjecatelja - natjecateljska oprema - discipline natjecanja - rang natjecanja - imenovanje voditeljstva natjecanja i sudakih komisija - pravo sudjelovanja na natjecanjima vie razine - financiranje natjecanja - priznanja za natjecateljska odjeljenja i natjecatelje - otvaranje i zatvaranje natjecanja - rjeavanje spornih situacija - stegovne mjere.

11

-

lanak 2.Vatrogasna natjecanja odravaju se i provode radi osposoblja-

vanja vatrogasaca za provedbu vatrogasne djelatnosti i djelovanja u sluajevima veih nesrea i katastrofa.

Vatrogasna natjecanja provode se i radi meusobnog upoznavan-ja vatrogasaca, uvrivanja prijateljskih odnosa, razmjene iskustava te jaanja svijesti o humanosti i ljudskoj solidarnosti.

lanak 3.Vatrogasna natjecanja sadre discipline koje su u izravnoj svezi s

vatrogasnom djelatnou, te kao takova podiu razinu operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi potrebnu za izvrenje zadaa pro-pisanih u Zakonu o vatrogastvu.

II. Kategorije natjecateljskih odjeljenjalanak 4.

Na vatrogasnim natjecanjima u Republici Hrvatskoj vatrogasna odjeljenja odraslih nastupaju u sljedeim kategorijama:

1. natjecateljska odjeljenja DVD (teritorijalno i gospodarstvo)2. natjecateljska odjeljenja PVP (teritorijalno, gospodarstvo, vo-

jska)3. natjecateljska odjeljenja ena (teritorijalno i gospodarstvo)

Navedene kategorije nastupaju u sljedeim klasama:A - bez dodatnih bodova na dobB- s dodatnim bodovima na dob

Pravo nastupa na natjecanjima odraslih imaju i odjeljenja sastav-ljena od mukih i enskih lanova (mjeovita natjecateljska odjeljen-ja) s time da se uvrtavaju u kategoriju mukih.

lanak 5.Natjecateljsko odjeljenje mora biti propisno prijavljeno i sastav-

ljeno od 10 lanova iste vatrogasne postrojbe.Natjecateljsku vjebu s VM i tafetnu utrku izvodi istih 9 lanova

natjecateljskog odjeljenja koji su prijavljeni Prijemnom odboru A.Natjecateljsko odjeljenje nastupa u klasi A ako je i jedan od

natjecatelja (ukljuujui i priuvnog lana) mlai od 30 godina.

12

Natjecateljsko odjeljenje moe nastupiti u klasi B ako su svi natjecatelji stari 30 i vie godina (ukljuujui i priuvnog lana)

Na natjecanju u klasi A ne mogu nastupati natjecatelji mlai od 16 god.

Natjecateljsko odjeljenje ne moe na istom natjecanju nastupiti u klasi A i u klasi B.

Isti natjecatelj ne moe nastupiti na istom natjecanju za dva natje-cateljska odjeljenja.

lanak 6.Na vatrogasnim natjecanjima u Republici Hrvatskoj vatrogasna

odjeljenja mladei nastupaju u mukoj (Mlade M) i enskoj (Mlade ) kategoriji.

Natjecateljsko odjeljenje mladei mora biti propisno prijavljeno i sastavljeno od 10 lanova iste vatrogasne postrojbe.

Vjebu s preprekama i tafetnu utrku izvodi istih 9 lanova natje-cateljskog odjeljenja mladei koji su prijavljeni Prijemnom odboru A.

Na natjecanju mladei mogu nastupati natjecatelji u dobi od 12 do navrenih 16 godina kao to je navedeno u toki 2.6.1. Uputa za izvoenje vjebe s preprekama i tafetne utrke za mlade.

Na natjecanju mladei mogu nastupati natjecatelji mlai od 12 godina s time da im se kod obrauna upisuje 12 godina.

Isti natjecatelj ne moe nastupiti na istom natjecanju za dva natje-cateljska odjeljenja.

Pravo nastupa na natjecanjima mladei imaju i odjeljenja sastav-ljena od mukih i enskih lanova (mjeovita natjecateljska odjeljen-ja) s time da se uvrtavaju u kategoriju mukih.

lanak 7.Na vatrogasnim natjecanjima u Republici Hrvatskoj vatrogasna

odjeljenja pomlatka nastupaju u mukoj (Pomladak M) i enskoj (Pomladak ) kategoriji.

Natjecateljsko odjeljenje pomlatka mora biti propisno prijavljeno i sastavljeno od 10 lanova iste vatrogasne postrojbe.

Vjebu s preprekama i tafetnu utrku izvodi istih 9 lanova natje-cateljskog odjeljenja pomlatka koji su prijavljeni Prijemnom odboru A.

Na natjecanju pomlatka mogu nastupati natjecatelji u dobi od 6 do navrenih 12 godina kao to je navedeno u toki 1.6.1. Uputa za izvoenje vjebe s brentaama i tafetne utrke za pomladak.

13

Na natjecanju pomlatka mogu nastupati natjecatelji mlai od 6 godina s time da im se kod obrauna godina upisuje 6 godina.

Isti natjecatelj ne moe nastupiti na istom natjecanju za dva natje-cateljska odjeljenja.

Pravo nastupa na natjecanjima pomladaka imaju i odjeljenja sastavljena od mukih i enskih lanova (mjeovita natjecateljska odjeljenja) s time da se uvrtavaju u kategoriju mukih.

lanak 8.Na vatrogasnim natjecanjima u Republici Hrvatskoj u svim kat-

egorijama (odrasli, mlade i pomladak) i rangovima (gradsko / opinsko, upanijsko i dravno) natjecanja mogu nastupiti gostujua natjecateljska odjeljenja.

III. Discipline natjecanjalanak 9.

Natjecateljska odjeljenja natjeu se u sljedeim disciplinama:a) vjeba s VM (bez uporabe vode) i tafetna utrka na 400 m

s preprekama (8 natjecatelja x 50 m s dvije prepreke) za odrasle,b) vjeba s preprekama i tafetna utrka na 400 m s preprekama

za mladec) vjeba s brentaama i tafetna utrka na 400 m s preprekama

za pomladak,Natjecateljska odjeljenja izvode dvije vjebe i jednu tafetnu utrku

s preprekama.

lanak 10.Natjecateljska odjeljenja odraslih nastupaju na natjecanjima u

vjebi s VM s 9 natjecatelja, a u tafetnoj utrci s 8 natjecatelja.Natjecateljsko odjeljenje prijavljuje Prijemnom odboru A 9

lanova za izvoenje vjebe s VM.Natjecateljska odjeljenja mladei nastupaju na natjecanjima u

vjebi s preprekama i tafetnoj utrci s 9 natjecatelja.Natjecateljska odjeljenja pomladaka nastupaju na natjecanjima u

vjebi s brentaama i tafetnoj utrci s 9 natjecatelja.Priuvni (deseti) lan ostaje izvan natjecateljskog terena i ne moe

biti uvrten u natjecateljsko odjeljenje od trenutka prijave natje-cateljskog odjeljenja Prijemnom odboru A.

14

IV. Rang natjecanjalanak 11.

Natjecanja vatrogasaca organiziraju se prema rangu:1. gradsko / opinsko (podruno) vatrogasno natjecanje2. upanijsko vatrogasno natjecanje3. dravno vatrogasno natjecanje.

lanak 12.Gradska, opinska, odnosno podruna vatrogasna natjecanja

organizira i provodi vatrogasna zajednica grada/opine, odnos-no podruja zajedno s dobrovoljnim vatrogasnim drutvima na podruju kojih se izvodi natjecanje.

Odluku o odravanju vatrogasnog natjecanja donosi zapovjednitvo vatrogasne zajednice.

Pravo nastupa na vatrogasnom natjecanju iz stavka 1. ovog lanka imaju natjecateljska odjeljenja dobrovoljnih vatrogasnih drutava (teritorijalna i gospodarstvo), javnih vatrogasnih postrojbi, pro-fesionalnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu te natjecateljska odjeljenja Hrvatske vojske.

Na vatrogasnom natjecanju moe nastupiti i vie natjecateljskih odjeljenja u istoj kategoriji i klasi iz jedne pravne osobe.

Vatrogasna zajednica iz stavka 1. ovog lanka duna je vatro-gasnoj zajednici upanije/Grada Zagreba prijaviti vrijeme i mjesto odravanja vatrogasnog natjecanja najmanje 15 dana prije poetka natjecanja.

Vatrogasna zajednica upanije/Grada Zagreba odredit e svog predstavnika kao slubenog kontrolora sudakih komisija i natje-canja (u daljnjem tekstu: kontrolor natjecanja).

Kontrolor natjecanja moe biti samo osoba koja ima status vatro-gasnog suca.

lanak 13.upanijsko vatrogasno natjecanje organizira i provodi vatrogasna

zajednica upanije, odnosno Grada Zagreba u suradnji s vatrogas-nom zajednicom grada ili opine (podruja) na ijem podruju se odrava natjecanje.

Odluku o odravanju vatrogasnog natjecanja donosi zapovjednitvo vatrogasne zajednice.

15

Na upanijskom vatrogasnom natjecanju koje prethodi dravnom vatrogasnom natjecanju pravo nastupa imaju vatrogasna odjeljenja svih kategorija i klasa koja su osvojila prva tri mjesta na gradskim/opinskim (podrunim) natjecanjima.

upanijski prvaci svih kategorija i klasa imaju pravo nastupa na narednom izlunom upanijskom natjecanju bez obzira na plasman koji su ostvarili, ali uz obvezno sudjelovanje, na izlunom grad-skom/opinskom (podrunom) natjecanju.

U sluaju da su upanijski prvaci osvojili jedno od tri prva mjesta na izlunom gradskom/opinskom odnosno podrunom natje-canju pravo nastupa na upanijskom natjecanju ima natjecateljsko odjeljenje koje je zauzelo etvrto mjesto.

Vatrogasna zajednica upanije/Grada Zagreba duna je Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici prijaviti vrijeme i mjesto odravanja vatrogas-nog natjecanja najmanje 15 dana prije odravanja.

Hrvatska vatrogasna zajednica odredit e za natjecanje slubenog kontrolora natjecanja.

lanak 14.Dravno vatrogasno natjecanje organizira i provodi Hrvatska va-

trogasna zajednica u suradnji s vatrogasnom zajednicom upanije/Grada Zagreba na ijem se podruju odrava dravno natjecanje.

Odluku o odravanju vatrogasnog natjecanja, na temelju prijed-loga Odbora za natjecanja, donosi Operativno-tehniki stoer Hr-vatske vatrogasne zajednice.

Dravno natjecanje provodi se u godini koja prethodi odravanju meunarodnog natjecanja CTIF-a.

Na vatrogasnom natjecanju iz stavka 1. ovog lanka pravo nastupa imaju natjecateljska odjeljenja svih kategorija i klasa koja su osvo-jila prva tri mjesta na natjecanjima vatrogasnih zajednica upanija/Grada Zagreba to su prethodila dravnom natjecanju.

Temeljem rezultata bolje vjebe (ne rauna se rezultat tafetne utrke) s natjecanja vatrogasnih zajednica upanija/Grada Zagreba dodatno pravo nastupa na dravnom natjecanju moe ostvariti odreeni broj natjecateljskih odjeljenja iz svih vatrogasnih zajednica upanija / Grada Zagreba, i to:

- 8 natjecateljskih odjeljenja DVD klase muki A - 8 natjecateljskih odjeljenja DVD klase muki B - 6 natjecateljskih odjeljenja DVD klase ene A - 4 natjecateljskih odjeljenja DVD klase ene B - 10 natjecateljskih odjeljenja vatrogasne mladei

16

- 10 natjecateljskih odjeljenja vatrogasne mladei M

Vatrogasne zajednice upanija/Grada Zagreba mogu na dravno natjecanje prijaviti dodatne natjecateljske desetine iz stavka 5. ovoga lanka s time da to pravo ne mogu prenositi na druge vatrogasne zajednice upanija/Grada Zagreba.

Dodatno pravo nastupa na dravnom natjecanju imaju i natje-cateljska odjeljenja svih klasa i kategorija koja su prethodne godine, prije odravanja dravnog natjecanja, bila prvoplasirana na KUP HVZ, a nisu se plasirala na temelju odredaba ovoga lanka.

Pravo nastupa na dravnom natjecanju imaju natjecateljs-ka odjeljenja svih klasa i kategorija koja su se na prethodnom meunarodnom natjecanju, koje organizira CTIF, plasirala na prvo mjesto u svojoj kategoriji, a pod uvjetom da su nastupili na svim propisanim natjecanjima koja su prethodila dravnom natjecanju.

Trokove smjetaja i prehrane natjecateljskih odjeljenja prijav-ljenih na dravno natjecanje snose vatrogasne zajednice upanija/Grada Zagreba.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka trokove za natjecateljska odjeljenja iz stavka 7. ovog lanka snosi Hrvatska vatrogasna zajed-nica.

Vatrogasne zajednice upanija/Grada Zagreba trebaju prijaviti natjecateljska odjeljenja za dravno vatrogasno natjecanje najkasnije 30 dana prije odravanja natjecanja.

Dravni prvaci svih kategorija i klasa imaju pravo nastupa na nar-ednom dravnom natjecanju bez obzira na plasman koji su ostvarili, ali uz obvezno sudjelovanje na izlunom upanijskom natjecanju.

U sluaju da su dravni prvaci osvojili jedno od tri prva mjesta na izlunom upanijskom natjecanju pravo nastupa na dravnom natjecanju ima natjecateljsko odjeljenje koje je zauzelo etvrto mjes-to.

lanak 15.Meunarodna vatrogasna natjecanja odravaju se svake etvrte

godine, odnosno svake druge godine za vatrogasnu mlade suk-ladno odluci nadlenog tijela CTIF-a. Broj odjeljenja po pojedinim kategorijama i klasama za nastup na meunarodnom natjecanju odreuje, na prijedlog Odbora za natjecanja HVZ, Operativno-tehniki stoer HVZ sukladno kriterijima nadlenog tijela CTIF-a i postignutim rezultatima na izlunom natjecanju.

17

Izluno natjecanje odrava se najkasnije 60 dana prije odlaska na meunarodno natjecanje.

Pravo nastupa i broj odjeljenja (svih kategorija i klasa) na izlunom natjecanju predlae Odbor za natjecanja na temelju postignutih re-zultata na dravnom natjecanju.

lanak 16.Natjecateljska odjeljenja izvode dvije vjebe i tafetnu utrku s

preprekama. Plasman natjecateljskog odjeljenja odreuje se na te-melju rezultata jedne vjebe (vjeba s boljim rezultatom) i tafetne utrke s preprekama.

Natjecateljsko odjeljenje koje stekne plasman u vii rang natje-canja ne moe mijenjati kategoriju ni klasu natjecanja.

lanak 17.lanovi natjecateljskih odjeljenja, kada sudjeluju na nekom od

natjecanja predvienih ovim pravilnikom, moraju biti osigurani od posljedica nesretnog sluaja.

Trokove osiguranja natjecatelja snose pravne osobe koje upuuju natjecateljska odjeljenja na natjecanja.

V. Kalendar natjecanja i prijavelanak 18.

Vatrogasna natjecanja iz lanka 9. (toke a) ovog Pravilnika odravaju se najmanje jednom u etiri godine, a vatrogasna natje-canja iz (toke b) najmanje jednom u dvije godine prema programu koji donosi Operativno-tehniki stoer Hrvatske vatrogasne zajed-nice.

Odluku o mjestu i datumu odravanja vatrogasnog natjecanja donosi nadleno tijelo zajednice (Zapovjednitvo, Operativno-tehniki stoer) te o tome izvjeuje lanice zajednice i zainteresir-ane pravne osobe najmanje est mjeseci prije odravanja natjecanja.

Organizator natjecanja duan je na temelju prijava osigurati sud-jelovanje natjecateljskih odjeljenja svih kategorija i klasa.

lanak 19.Rok za prijavu natjecateljskih odjeljenja odreuje organizator

natjecanja. Prijava natjecateljskih odjeljenja za gradsko / opinsko (podruno) vatrogasno natjecanje provodi se na temelju raspisa or-ganizatora natjecanja.

18

Na upanijsko i dravno vatrogasno natjecanje natjecateljska odjeljenja prijavljuju se putem vatrogasnih zajednica.

Natjecateljsko odjeljenje koje iz bilo kojeg razloga ne moe na-stupiti duno je odjaviti sudjelovanje na vatrogasnom natjecanju u roku koji propie organizator natjecanja.

Organizator vatrogasnog natjecanja treba dostaviti raspored i sat-nicu nastupa natjecateljskih odjeljenja najmanje 25 dana (za grad-sko i opinsko natjecanje 15 dana) prije odravanja natjecanja.

VI. Osobna oprema natjecateljalanak 20.

Svi lanovi natjecateljskih odjeljenja moraju na natjecanju nastu-piti u radnoj odjei i obui propisanoj Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih postrojbi te oznakama zvanja (ne u kombinezonu).

Svi natjecatelji moraju na obje vjebe s VM i tafetnoj utrci nositi propisanu odjeu, obuu i opremu te kacigu (ne kacigu za mlade i umske poare), natjecateljske oznake i vatrogasni sigurnosni opasa bez karabina.

Vatrogasni suci i tehniko osoblje za vrijeme natjecanja nose odgovarajue oznake propisane ovim Pravilnikom te radnu odjeu s kapom i obuu propisanu Pravilnikom o jedinstvenom obliku i kroju odore lanova vatrogasnih postrojbi te oznakama zvanja.

lanovi voditeljstva natjecanja,vatrogasni suci, tehniko osoblje i redari nose odgovarajue oznake na lijevoj ruci:

- voditelj natjecanja bijela traka s tri crvene crte - zamjenik voditelja natjecanja bijela traka s dvije crvene

crte - lan voditeljstva natjecanja bijela traka s jednom crve-

nom crtom - kontrolor natjecanja zelena traka s tri ute crte - glavni sudac - zelena traka s dvije ute crte - voditelji odbora A, B i C bijela traka s jednom crnom

crtom - lanovi odbora A, B i C - bijela traka - voditelj tafetne utrke zelena traka s jednom utom cr-

tom - suci na vjebi s VM i tafetnoj utrci zelena traka - tehniko osoblje i redari crvena traka.

19

VII. Financiranje natjecanjalanak 21.

Financiranje natjecanja iz lanka 9. ovog Pravilnika provodi se te-meljem odluke nadlenog tijela organizatora natjecanja.

VIII. Otvaranje i zatvaranje natjecanja i dodjela priznanja

lanak 22.Otvaranje i zatvaranje natjecanje provodi se na temelju Programa

natjecanja i naputaka voditeljstva natjecanja prije natjecanja ili na sam dan natjecanja.

Natjecateljska odjeljenja, suci, tehniko osoblje i ostali sudionici natjecanja duni su prisustvovati otvaranju i zatvaranju natjecanja kako to odredi voditeljstvo natjecanja.

Natjecateljsku zastavu u sveanom mimohodu na otvaranju i zatvaranju natjecanja nose lanovi pobjednikih natjecateljskih odjeljenja te ju podiu na jarbol i sputaju uz intoniranje vatrogasne himne.

lanak 23.Sudionicima natjecanja organizator natjecanja dodjeljuje priznan-

ja:a) diplome za sudjelovanje natjecateljskim odjeljenjimab) natjecateljske medalje ili znake za sve natjecateljec) diplome, medalje ili znake za vatrogasne suce i tehniko

osobljed) prijelazni pehar u svakoj kategoriji i klasi za prvoplasirana

odjeljenja e) pehar u trajno vlasnitvo za tri prvoplasirane ekipe iz svake

kategorije i klase.Priznanja pod b) i c) dodjeljuju se na dravnom vatrogasnom

natjecanju, a mogu se dodjeljivati i na ostalim natjecanjima suklad-no odluci organizatora natjecanja.

lanak 24.Diploma za sudjelovanje i natjecateljska medalja ili znaka

izrauje se sa zlatnim, srebrnim i bronanim obiljejem.Dodjela diploma i natjecateljskih medalja ili znaki provodi se na

temelju plasmana natjecateljskih desetina i to:

20

- sa zlatnim obiljejem za prvu treinu natjecateljskih odjeljenja u pojedinoj kategoriji i klasi - sa srebrnim obiljejem za drugu treinu natjecateljskih

odjeljenja u pojedinoj kategoriji i klasi - s bronanim obiljejem za treu treinu natjecateljskih

odjeljenja u pojedinoj kategoriji i klasi.Diplome i pehare dodjeljuju pokrovitelji te predsjednici i

zapovjednici zajednica.

lanak 25.Na vatrogasnim natjecanjima mogu se dodjeljivati nagrade po-

jedinih sponzora i donatora.

IX. Voditeljstvo natjecanja i sudake komisijelanak 26.

Radi uspjene pripreme i provedbe vatrogasnog natje-canja nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer, Zapovjednitvo) na prijedlog Odbora za natjecanja vatrogasne za-jednice imenuje Voditeljstvo natjecanja koje sainjavaju:

- voditelj natjecanja - zamjenik voditelja natjecanja - kontrolori natjecanja (za vjebu s VM i tafetnu utrku za

odrasle, i vjebu i tafetnu utrku za pomladak i mlade) - voditelj Prijemnog odbora A - voditelj Obraunskog odbora B - voditelj tafetne utrke - odreeni broj lanova prema prijedlogu domaina i Odb-

ora za natjecanja.Voditeljstvo natjecanja odgovorno je za pripremu i provedbu va-

trogasnog natjecanja.Natjecanje se provodi na temelju Programa natjecanja koji donosi

nadleno tijelo zajednice iz stavka 1. ovog lanka na prijedlog Odb-ora za natjecanje ili Voditeljstva natjecanja.

Nadleno tijelo zajednice iz stavka 1.ovog lanka na prijedlog Odbora za natjecanja imenuje sudake komisije.

Odluku o imenovanju voditeljstva natjecanja i sudakih komisi-ja potpisuje naelnik Hrvatske vatrogasne zajednice, odnosno zapovjednik vatrogasne zajednice opine, grada ili upanije.

21

Na temelju Programa natjecanja organizator natjecanja je duan osigurati natjecateljski teren, potrebnu opremu te dovoljan broj va-trogasnih sudaca, tehnikog osoblja i redara.

X. Sporne situacije i stegovne odredbelanak 27.

U sluaju neslaganja s odlukom sudake komisije na vjebi ili tafetnoj utrci zapovjednik odjeljenja upuuje usmeni prigovor na suenje kontroloru natjecanja.

Sporne situacije kontrolor natjecanja rjeava odmah na stazi s glavnim sucem i zapovjednikom natjecateljskog odjeljenja.

U sluaju neslaganja s odlukom kontrolora natjecanja, zapovjed-nik odjeljenja moe uputiti albu u pisanom obliku Voditeljstvu natjecanja.

Sve pristigle albe moraju biti rijeene do proglaenja rezultata.Videosnimke se ne priznaju kod obrade albi. Odluka Voditeljstva natjecanja je konana i na nju se ne moe

uputiti alba.

lanak 28.Svaki postupak sudionika natjecanja, koji je suprotan odredbama

ovog Pravilnika i uputama Voditeljstva natjecanja, podlijee odgo-vornosti i moguoj diskvalifikaciji.

Natjecateljsko odjeljenje bit e diskvalificirano: - ako zavri (obje) vjebe s VM bez spojene mlaznice na

druguC cijev, prvog ili drugog mlaza (zaboravljena mlaznica od N1 ili V1) - ako se nosa cijevi skrati preree - ako se natjecatelji ne ponaaju u skladu s ovim Pravilnikom - ako jedan ili vie natjecatelja namjerno i na grub nain

prekri odredbe natjecanja - ako jedan ili vie lanova ometa natjecatelje drugih

odjeljenja za vrijeme izvoenja vjebe ili tafetne utrke - ako samovoljno bez razloga prekine natjecanje - ako koristi svoju opremu - ako prijavi jednog ili vie natjecatelja s falsificiranim po-

dacima - ako svojevoljno nastupi na drugoj stazi, a ne kako je pla-

nom odreeno - ako zamjeni natjecatelja na putu do tafetne utrke

22

- ako jedan ili vie natjecatelja nastupi u vie natjecateljskih odjeljenja - ako se natjecatelji nedolino ponaaju za vrijeme trajanja

natjecanja i to od trenutka prijave na natjecanje do zavretka natjecanja - ako natjecatelji ne nose osobnu opremu na otvaranju i za-

tvaranju natjecanja sukladno uputama Voditeljstva natjecanja - ako navijai natjecateljskog odjeljenja ili lanovi i

dunosnici vatrogasne organizacije koja je uputila natje-cateljsko odjeljenje na natjecanje remete otvaranje i zatvaranje te sam tijek natjecanja ili vrijeaju slubene osobe - ako natjecatelji, navijai ili lanovi i dunosnici vatrogasne

organizacije koja je uputila natjecateljsko odjeljenje na natje-canje naprave neke druge radnje ili postupke koji prema pro-sudbi Voditeljstva natjecanja podlijeu diskvalifikaciji.

Diskvalifikaciju natjecateljskog odjeljenja moe zatraiti lan Voditeljstva natjecanja, kontrolor, glavni sudac i voditelj tafetne utrke.

Odluku o diskvalifikaciji donosi Voditeljstvo natjecanja natpolovinom veinom svih lanova prije proglaenja rezultata i zatvaranja natjecanja.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog lanka nadleno tijelo zajed-nice (Operativno-tehniki stoer, Zapovjednitvo) moe na prijed-log Voditeljstva natjecanja donijeti odluku o diskvalifikaciji natje-cateljskog odjeljenja i nakon zavretka natjecanja, a najkasnije u roku od 15 dana od odravanja natjecanja i to:

- ako natjecatelji, ili navijai, te lanovi i dunosnici vatro-gasne organizacije koja je uputila natjecateljsko odjeljenje na natjecanje naprave za vrijeme proglaenja rezultata i zatvaranja natjecanja, te nakon zatvaranja natjecanja, odreene radnje i postupke koji su u suprotnosti s ovim Pravilnikom - ako su krene odredbe Pravilnika, a to nije bilo mogue

utvrditi za vrijeme odravanja natjecanja.Nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer,

Zapovjednitvo) moe, u roku od 15 dana nakon odravanja natje-canja, na prijedlog Voditeljstva natjecanja, a u sluaju teke pov-rede odredaba ovog Pravilnika od strane natjecatelja ili navijaa te lanova i dunosnika vatrogasne organizacije koja je uputila natje-cateljsko odjeljenje na natjecanje donijeti odluku o diskvalifikaciji svih natjecateljskih odjeljenja i voditelja iz te vatrogasne organi-zacije.

23

U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovog lanka natjecateljska odjeljenja duna su vratiti

organizatoru natjecanja priznanja (diplomu, medalje ili znake i pehare) i nagrade.

lanak 29.U sluaju krenja ovog Pravilnika ili Uputa za izvoenje vjebi

kontrolor natjecanja moe privremeno suspendirati vatrogas-nog suca, pa i cijelu sudaku komisiju. Odluku o trajnoj suspen-ziji donosi nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer, Zapovjednitvo Zajednice) na prijedlog Odbora za natjecanja.

lanak 30.Nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer,

Zapovjednitvo) raspravit e o svim spornim situacijama i diskvali-fikacijama iz lanka 28. ovog Pravilnika i donijeti odluku o eventu-alnoj zabrani nastupa natjecateljskog odjeljenja, voditelja odjeljenja, vatrogasnog suca i lanova pojedine vatrogasne organizacije na sljedeim natjecanjima istoga ili viega ranga.

XI. Zavrne odredbelanak 31.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika donosi Operativno-tehniki stoer Hrvatske vatrogasne zajednice.

lanak 32.Ovlauje se Operativno tehniki stoer Hrvatske vatrogasne

zajednice da na temelju prijedloga Odbora za natjecanja daje tumaenja odredaba ovog Pravilnika.

Nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer, Zapovjednitvo) moe na temelju pristiglih albi i prigovora, ili putem nekih drugih saznanja, na prijedlog Odbora za natjecanja na-knadno promijeniti redoslijed natjecateljskih odjeljenja bez obzira na slubeno proglaenje rezultata na natjecanju.

24

Prihvaanjem izvjea Voditeljstva natjecanja o odranom natjecanju nadleno tijelo zajednice (Operativno-tehniki stoer, Zapovjednitvo) usvaja konane rezultate natjecanja koji se vie ne mogu mijenjati.

lanak 33.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoenja i primjenjuje se

osmog dana od objave u Vatrogasnom vjesniku.Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o

natjecanjima vatrogasaca u Republici Hrvatskoj od 2. srpnja 2004. godine.

Klasa: 011-02/10-02/01Ur. broj: 363-01-10-2Zagreb, 09. oujka 2010.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader

ODREDBE KOJE SU OSTALE NAKON PROIAVANJA:

Iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o natjecanjima vatrogasaca u Republici Hrvatskoj:

lanak 6.Ovaj Pravilnik donesen je 22. travnja 2011. godine temeljem

l. 28. st. 7. Statuta Hrvatske vatrogasne zajednice i stupa na sna-gu 22. travnja 2011. godine, a potvren je na narednoj sjednici Predsjednitva HVZ-a odranoj 5. srpnja 2011. godine u Zagrebu sukladno Statutu HVZ-a.

Klasa: 011-01/11-01/01Ur. broj: 363-01-11-12Zagreb, 5. srpnja 2011.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader

25

1.1. Priprema za nastup natjecateljskog odjeljenjaNakon dolaska vatrogasnih odjeljenja u mjesto odravanja va-

trogasnog natjecanja potrebno se odmah prijaviti organizatoru i preuzeti potrebnu dokumentaciju.

Od trenutka prijave natjecateljsko odjeljenje smatra se sudion-ikom natjecanja i zbog toga daljnji postupci i radnje pojedinih lanova i natjecateljskog odjeljenja u cjelini te njihovih navijaa i pr-ipadnika matine vatrogasne organizacije koja ih je uputila na natje-canje, moraju biti u skladu s odredbama Pravilnika o natjecanjima vatrogasaca (u daljnjem tekstu Pravilnik) i naputcima Voditeljstva natjecanja.

Prilikom ulaska na natjecateljski teren, zavretka vjebe, odlaska na tafetnu utrku i izlaska iz natjecateljskog terena natjecateljsko odjeljenje kree se u stroju.

Vjebu s vatrogasnom motornom trcaljkom (u daljnjem tekstu: vjeba s VM) izvode natjecateljska odjeljenja s devet (9) natjecatel-ja u svim kategorijama i klasama propisanim Pravilnikom.

lanovi natjecateljskog odjeljenja odjeveni su sukladno odred-bama lanka 20. Pravilnika.

1.2. Oprema za izvoenje vjebe s VMZa izvoenje vjebe s VM potrebna je sljedea oprema:

- prijenosna vatrogasna motorna trcaljka ili maketa VM s ventilom od etiri okretaja - 4 komada usisnih A cijevi duine 1,60 m obostrano

oznaene 50 cm od spojnica - usisna koara A s alkama za kopanje ueta i vezanje usis-

nog voda prema originalnoj izradi proizvoaa

UPUTE ZA IZVOENJE VJEBES VATROGASNOM MOTORNOM

TRCALJKOM (VM) I TAFETNE UTRKE

1. VJEBA S VATROGASNOM MOTORNOM TRCALJKOM (VM)

26

Skica 1.

Slika 1.

27

- tri kljua za spajanje usisnog voda (jednostrani ili dvost-rani) - dvije torbice s uetom za vezanje usisnog voda promjera

8 mm - dvije tlane B cijevi (15 m duine) sa spojnicama, dv-

ostruko namotane i vezane nosaima cijevi (s metalnom rukom) - est tlanihC cijevi (15 m duine) sa spojnicama, dv-

ostruko namotanih i vezanih nosaima cijevi (s metalnom rukom) (slika 5) - razdjelnica trodijelna B/B + 2C s ventilima od etiri (4)

okreta za otvaranje - dvije mlaznice (obine) promjera 52 mm - dva cijevna draa i - torbica s poveskama za cijevi.

Napomene:

- Tlana cijev je isprav-no motana i postavljena ako je dvostruko motana i ako su obje spojnice usmjerene u pravcu nav-ale, slika 1. - Tlana cijev ne smije

biti viestruko motana (npr. etverostruko). - Takoer unutarnji dio

cijevi ne smije biti uvijen. - Nije dozvoljeno nap-

raviti vor na nosau ci-jevi radi skraivanja, ve ga na upozorenje suca natjecatelj mora odvezati prije poetka vjebe. - Ako se nosa cijevi

skrati (preree), odjeljen-je e se diskvalificirati. - Oprema mora biti izraena u skladu s normama. - Prije poetka vjebe oprema mora biti sloena na terenu

na odreeno mjesto kako je prikazano na slika 2 skica 2 i 2a.

Slika 2.

28

- Na natjecanju na kojem se nastupa na vie staza oprema na svim stazama za istu klasu mora biti istovrsna, od istog proizvoaa.

1.2.1. Postavljanje i funkcija elektronskog mjerenja vre-menaVjeba s VM i vjeba s preprekama za mlade moe se

mjeriti elektronski. Vrijeme vjebe glavni sudac (GS) upisuje u bodovnu listu. Za elektronsko mjerenje koriste se dvije tipke na visini od 100 cm uvrene ploom 50 x 50 cm koja je usidrena na terenu. Post-avljanje i raspored prikazan je na skici 2a. Potrebni kabeli ne smiju ometati suce i natjecatelje. Mjerenje vre-mena moe se vratiti ili ponititi samo na tipki kod star-ta, ali ne na stop-tipki kod razdjelnice radi sprjeavanja prijevremenog brisanja vremena vjebe.

Startna tipka postavlja se pokraj GS. Stop-tipka post-avlja se s lijeve strane kod razdjelnice, a monitor za pri-kazivanje vremena postavlja se na kraju natjecateljske staze izmeu staza za koje je mjerni ureaj predvien. Na terenu moe biti post-avljen i monitor za prikaz vremena vie vjebi.

Skica 2.

29

Mjerenje vremena ukljuuje GS prilikom starta i to pritiskom startne tipke na kojoj prije starta dri ruku. Kada svi natjecatelji zavre potrebne radnje i stanu uspravno na svojim mjestima u pro-pisnom zavrnom stavu, C1 zaustavlja mjerenje vremena pritiskom stop-tipke. Ona se nalazi lijevo u ravnini oznake od 26 metara, udaljena od razdjelnice oko 1 metar tako da C1 nakon otvaranja oba ventila na razdjelnici moe zaustaviti vrijeme vjebe iz zavrnog stava. Dodatno mjerenje vremena, u sluaju greke na elektronskom ureaju, obavljaju sudac 1 (S1) i sudac 2 (S2).

U sluaju kvara elektronskog ureaja za mjerenje vremena uzima se u obzir runo izmjereno vrijeme. Radi sigurnosti i regularnosti natjecanja od poetka natjecanja potrebno je dodatno runo mjeriti vrijeme i zapisivati ga na posebnom obrascu.

1.2.2. Umjetni tepihNa vatrogasnim natjecanjima moe se koristiti umjetni tepih

duine 9 m i irine 4 m (maksimalno 5 cm tolerancije na vie). Na njemu se oznaavaju mjesta za opremu i postrojavanje.

Razdjelnica, tlane cijevi, mlaznice, drai cijevi i torbice s pov-eskama odlau se na oznaena mjesta (skica br. 2 - 4, slika 2).

Usisne cijevi se takoer odlau na oznake tako da njihove spo-jnice zavravaju u ravnini sa stabilnom usisnom spojnicom na VM.

VM se postavlja tako da se njezina spojnica poklapa s oznakom stabilne usisne spojnice na tepihu udaljene od letve koja oznaava nalazite vode 4,8 m, odnosno tri duine usisnih cijevi.

Skica 2a.

30

Usisna koara, kljuevi i torbice s uetom odlau se od odgovarajue oznake prema nalazitu vode (izuzetak trei klju koji lei ispod stabilne usisne spojnice). Oznake (mjere) su vidljive na skici 3.

Skica 4.

Skica 3.

31

Odjeljenje se postrojava tako da zapovjednik (Z), strojar (S), navalni jedan (N1), vodni jedan (V1) i cijevni jedan (C1) vrcima prstiju dodiruju oznaku prve linije, a tekli (T), navalni dva (N2), vodni dva (V2) i cijevni dva (C2) petama zadnju liniju. Zapovjednik (Z) i cijevna grupa (C1 i C2) ne smiju stajati u produetku izvan oznaenih oznaka linija.

Sudac 4 (S4) kontrolira ispravnost postavljene opreme i stav odjeljenja do prijavka glavnom sucu za poetak izvoenja vjebe, a nakon toga to preuzimaju GS i sudac 3 (S3).

1.3. Natjecateljska stazaZa izvoenje vjebe s VM potrebna je ravna travnata povrina

veliine 60 x 10 m. Natjecateljska staza mora biti oznaena, a mjeri se od vanjske

strane letve za oznaavanje izvora vode koja se nalazi na tepihu. Oznaka za razdjelnicu treba biti postavljena 26 m od desne tlane

(B) spojnice u smjeru navale, odnosno 31 metar od letve koja oznaava nalazite vode.

1.4. Nastup natjecateljskog odjeljenjaNatjecateljsko odjeljenje dolazi na stazu u dvovrsnom stroju, a

vodi ga zapovjednik. Zatim slijede zapovijedi zapovjednika: ODJELJENJE - STOJ! NA -LIJE - VO! PO-ZDRAV!Nakon toga zapovjednik istupa iz stroja, pozdravlja rukom i daje

prijavak S4 na sljedei nain: Gospodine sue, natjecateljsko odjeljenje (naziv DVD-a, JVP-a,.....) pristupa natjecanju.. Zatim predaje omotnicu s potrebnom dokumentacijom (bodovna lista, popis natjecatelja te dokumente za identifikaciju).

S4 prima omotnicu s dokumentacijom koju nakon izvedene vjebe prosljeuje GS te zapovjedniku natjecateljskog odjeljenja izdaje zapovijed: Opremu pripremi!.

Zapovjednik odgovara: Na zapovijed!, pozdravlja rukom, okree se na lijevo i izdaje zapovijed: Po-zor! Opremu pripremi!

Na ovu zapovijed lanovi natjecateljskog odjeljenja pod nadzo-rom S4 ponu s pripremanjem opreme za nastup prema oznakama na tepihu ili travi na sljedei nain (slika 2, skice 2- 4.):

- usisna koara postavlja se na za to oznaeno mjesto

32

- torbice s uadi za vezanje usisnog voda i povratnog ven-tila postavljaju se na za to oznaeno mjesto s otvorima prema naprijed (ne smiju biti postavljene jedna na drugoj, uspravno niti okomito); - trei klju (strojara) poloen je na oznaenom mjestu is-

pod usisnog otvora VM; - ostala dva kljua postavljaju se na za to oznaeno mjesto

s desne strane usisne koare okrenuti lukom prema usisnoj koari (kljuevi ne smiju biti postavljeni jedan na drugome); - usisne cijevi postavljaju se na za to oznaeno mjesto tako

da su zadnje spojnice postavljene u ravnini usisne spojnice VM; - tlane B cijevi (dvostruko motane s razmakom izmeu

spojnica najvie dvije irine spojnice) postavljaju se na za to oznaenom mjestu sa spojnicama okrenutim prema naprijed, (razmak izmeu B cijevi ne smije biti vei od irine cijevi) - tlane C cijevi (dvostruko motane s razmakom izmeu

spojnica najvie dvije irine spojnice) postavljaju se na za to oznaenom mjestu sa spojnicama okrenutim prema naprijed,(razmak izmeu C cijevi ne smije biti vei od irine cijevi) - razdjelnica se postavlja na za to oznaenom mjes-

tu, mlaznice i drai cijevi postavljaju se s lijeve strane na oznaenom mjestu u ravnini C tlanih cijevi; - torbica s poveskama postavlja se s lijeve strane na

oznaenom mjestu u ravnini B tlanih cijevi.

Nakon to je oprema postavljena, zapovjednik stane na oznaenom mjestu (skica broj 4) te izdaje zapovijed: Odjeljenje u dvije vrste zbor! (Nakon te zapovijedi oprema se ne smije dirati bez odobren-ja S4 ili GS.).

Napomena:

Od trenutka pristupa glavnog suca odjeljenju pa do zavretka kontrole izvedene vjebe svaki razgovor lanova odjeljenja e se sankcionirati.

33

1.4.1. Prijavak Kada glavni sudac stupi pred odjeljenje redoslijed zapovijedi i

naloga je sljedei: - zapovjednik izdaje zapovijedi: Nadesno ravnaj - se!, Po-

zor!, Po-zdrav!; - zapovjednik istupa 4 koraka naprijed, pozdravi rukom i

preda prijavak glavnom sucu: Gospodine glavni sue, natje-cateljsko odjeljenje (naziv DVD-a, JVP-a,...) spremno je za nastup na natjecanju! - glavni sudac pita: Je li oprema u redu?; - zapovjednik potvruje da je oprema u redu; - glavni sudac izdaje zapovijed: Moete poeti!; - zapovjednik odgovara: Na zapovijed!; - pozdravlja rukom, okree se elom nazad i vraa se u stroj,

okree se tako da gleda u pravcu sudaca i izdaje zapovijed: Po-zor!; - izlazi etiri koraka prema glavnom sucu, okree se na li-

jevo u pravcu nalazita vode i izdaje zapovijed: Pripremi! te nastavlja zapovjed za poetak vjebe: Poarni objekt, pra-vac naprijed! Uzimanje vode iz bazena! S dvije B cijevi do razdjelnice i sa po dvije C cijevi za prvi i drugi mlaz NAP-RIJED!. (Umjesto zapovijedi NAPRIJED! moe se koristiti zvidaljka.)

Slika 3aSlika 3

34

Pred sam start na zapovijed Pripremi! natjecatelji stoje u dvo-vrsnom stroju u pripremnom stavu, raskoraku (slika 3, 3a, 3b).

Napomene: - Poetni stav je obvezan po

oznaenim linijama u dva reda. U protivnome se odjeljenje mora upozoriti da se ispravno pos-troji. - Ako se za vrijeme zapovjedi

Poarni objekt, pravac napri-jed!... natjecatelj pomie, i ako eventualno eli postii grupirani poetni poloaj, to se ocjenjuje kao prijevremeni start.

Nakon zapovijedi zapovjednika za poetak vjebe (uzvik Nap-rijed! ili zviduk) GS ukljuuje mjerni ureaj, a S1 i S2 mjerne sa-

tove i od tog trenutka mjere vrijeme izvoenja vjebe.

1.4.2. Izvoenje vjebeZ odmah nakon izdane zapovijedi zajedno s T odlazi do mjesta

kamo se postavlja razdjelnica, staje na desnu stranu okrenut licem etiri koraka udaljen od razdjelnice.

T staje lijevo jedan korak iza zapovjednika i gleda u pravcu razd-jelnice.

Napomena: - Z i T ne smiju ostati radi praenja spajanja usisnog voda.

Ako ostanu okvalificirat e se kao nepravilan rad. Ta greka sudi se samo jednom bez obzira napravi li ju jedan ili obojica (Z ili T).

Slika 3b

35

1.4.2.1. Postavljanje usisnog vodaNakon zapovijedi zapovjednika odjeljenja za poetak vjebe stro-

jar (S) zapovijeda: etiri usisne cijevi! i istovremeno uzima dvije torbice s uadi, dva kljua i usisnu koaru te kree prema mjestu na kojem e se spajati usisna koara s usisnim cijevima.

Napomena: - Ukoliko S prijenos navedene opreme obavlja u dva navra-

ta, te ako mu usisna koara padne na tlo ili ako se ista dobacuje (ostala oprema moe pasti), okvalificirat e se kao nepravilan rad.

Slika 4.

Slika 6.

Slika 4a.

Slika 6a.

Slika 5.

36

V1 i V2 okrenuti prema bazenu uzimaju usisne cijevi s desne strane VM gledano u pravcu napada tako da stoje izmeu njih. V2 moe prijei izmeu ili s vanjske strane usisnih cijevi.

Vodna grupa prenosi usisne cijevi (mogu se prenositi preko VM ili iza VM) tako da V1 ide naprijed, a V2 iza njega.

Prvu cijev odlau u produetku vanjske usisne cijevi koja se nalazi s lijeve strane VM, a drugu iza prethodno odloene cijevi pomiui se prema bazenu. Nije propisano iz koje ruke se odlae prvu cijev.

Napomena:Nepravilan rad je ako V1 ne odlae zadnju usisnu cijev, nego ju

predaje direktno C1.

C2 prima za prednju spojnicu usisne cijevi koja lei do VM s lijeve strane (moe ju nositi lijevom ili desnom rukom).

C1 prima za zadnju spojnicu usisne cijevi i odlae ju u produetku usisne cijevi s lijeve vanjske strane koja je ostala na tlu prilikom prenoenja usisne cijevi.

Prilikom polaganja usisnih cijevi dozvoljeno je spojnice uzubiti, ali ne spojiti, odnosno zaokrenuti.

Radnje i postupci postavljanja usisnog voda prikazani su na slika-ma 4,5,6.

Napomene: - Ako se usisne cijevi polau drugaije nego to je propisano,

upisuje se za svaku nepravilnu radnju greka nepravilan rad. - Ako C2 nosi usisnu cijev sam i ako mu C1 pritom ne

pomae upisuje se greka nepravilan rad. - Usisne cijevi trebaju biti odloene propisanim redoslije-

dom. - Natjecatelj moe prilikom odlaganja usisne cijevi kleknuti

na cijev koja lei na zemlji (kleknuti na usisnu cijev ili ju stis-nuti nogama kod polaganja je dozvoljeno). - Prilikom polaganja, za vrijeme spajanja ili kod polaganja

u bazen usisne cijevi se ne smiju bacati niti se spojnice smiju vui po tlu. U protivnom e se okvalificirati kao greka bacanje spojnica (bacanjem se smatra isputanje usisnih cijevi iznad visine koljena).

37

1.4.2.2. Spajanje usisnog voda

Spajanje usisnih ci-jevi obavlja vodna i cijevna grupa tako da V1 i C1 spajaju, a V2 i C2 pridravaju usisne cijevi koje se spajaju. Kod spajanja vodna i cijevna grupa moraju biti u raskoraku iznad usisnih cijevi.

Spojnice usisnih cije-vi najprije se uzubljuju, zatim spajaju i zateu kljuevima.

Zatezanje spojnica usisnih cijevi smije se obavljati na bilo ko-joj visini iznad zem-lje (tepiha) tako da spojnice cijevi koje se zateu ne dodiruju zemlju (tepih).

Radnje i postupci spajanja usisnog voda prikazani su na slikama 7., 8., 9 i skice 5, 6.

Redoslijed i nain spajanja usisnog voda:

C1 i C2 odlaze do prve usisne ci-jevi koja je najblie pravcu nalazita vode, prekorauju je i podiu pri emu C1 stoji napri-jed blie, a C2 dalje od nalazita vode.

Slika 8.

Slika 9.

Slika 7.

38

Istovremeno V1 uzima od S usisnu koaru i postavlja se nasuprot C1 gledajui u pravcu navale.

Tako postavljeni V1 i C1 rukama spajaju usisnu koaru i usisnu cijev.

S predaje V1 i C1 po jedan klju (dozvoljeno je predavanje ili postavljanje kljueva na spojnice prema elji).

Kljuevi moraju s oba zuba nalijegati na spojnicu (ne moraju sta-jati okomito u odnosu na spojnicu).

Skica 5.

Skica 6.

39

V1 i C1 s primljenim kljuevima zateu prve spojnice te spojenu usisnu koaru i prvu cijev odlau na tlo, a kljueve zadravaju kod sebe.

V2 u meuvremenu od S preuzima torbice s uadi i odlae ih li-jevo i desno nedaleko od usisne koare te se postavi iza V1. S moe ispustiti torbice s uadi na desnu stranu usisnog voda prije ili nakon predaje usisne koare V1.

Nakon to je V2 odloio torbice s uadi na propisano mjesto, S moe namjestiti torbice i kvaicu.

Nakon prvog spajanja i odlaganja cijevi na tlo cijevna grupa iskorauje korak ulijevo, na lijevoj nozi ine okret elom nazad.

Vodna grupa iskorauje udesno od usisnog voda te zajedno s ci-jevnom grupom kree do sljedeih spojnica. V1 i V2 naine korak i prekorauju cijev, a C1 i C2 se okreu na lijevoj nozi elom nazad i prekorauju drugu usisnu cijev.

Prilikom podizanja drugog para spojnica V2 ne treba prekoraiti usisnu koaru, ve moe direktno stati iznad nje, dok kod spajanja sljedeih usisnih cijevi mora iskoraivati udesno.

V1 i C1 ponavljaju radnje spajanja, V2 pridrava cijev koja se spaja, spojen par spojnica ili prethodnu spojenu cijev, a C2 za to vrijeme pridrava samo onu cijev koja se spaja.

Kod spajanja usisnih cijevi i kod spajanja usisnog voda na VM, kljuevi moraju biti pravilno naneseni tako da se oba zuba kljua nalaze na spojnici (nije uvjet da klju stoji okomito u odnosu na spojnicu).

S moe (ne mora) izdavati zapovijedi Dii! Spusti!Kada su sve spojnice usisnog voda spojene, V1 predaje klju C2

(nije dozvoljeno dobacivanje kljua).C1 nakon zavretka spajanja usisnog voda zadrava klju kod

sebe.

Napomene: - Nije nepravilna radnja ako se prilikom polaganja usisnog

voda spojnice uzube. - Nije greka ako prilikom spajanja usisnih cijevi V2

pridrava za ve spojen par spojnica ili za prethodno spojenu cijev, analogno to je dozvoljeno V2 i kod pridravanja usisnog voda prilikom spajanja strojara na VM.

40

- Prilikom rada s dvostranim kljuevima nije dozvoljeno nanoenje druge strane kljua promjera 75 i okvalificirat e se kao greka nepravilan rad. - Nije dozvoljeno i okvalificirat e se kao greka nepravilan

rad ako prilikom spajanja usisne koare na prvu usisnu cijev C2 pridravajui ne podigne zadnju spojnicu prve usisne ci-jevi, nego ju pritisne na tepih (na zemlju) kako bi se postigla bolja stabilnost usisne cijevi ili ista ostala uzubljena. - V1 i V2 kreu se do sljedee spojnice tako da lijevom no-

gom najmanje jednom iskorae (stanu) desno od usisnog voda; u protivnom e se okvalificirati kao greka nepravilan rad. - Dobacivanje i istovremeni pad kljua okvalificirat e se

samo kao jedna greka nepravilan rad. - Ako V1 nakon zavretka spajanja odloi klju, a C2 ga

podigne, okvalificirat e se kao greka nepravilan rad. - V1 klju moe predati C2 bilo kada od zavretka spajanja

usisnog voda do kraja vjebe i zavrnog stava. - Ako prilikom zatezanja spojnica usisnih cijevi koje se spa-

jaju dodiruju tlo, radnja e se okvalificirati kao nepravilan rad (bez obzira na broj radnji sudac treba pisati jednu greku). - Ako V2 ne odloi torbice lijevo i desno od usisne koare,

okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Ako netko drugi osim S ili V2 namjeta torbice s uadi,

okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Ako se jedan ili vie natjecatelja ne kreu propisano od

cijevi do cijevi, okvalificirat e se kao samo jedna greka ne-pravilan rad. - Nije greka ako C2 stoji iza cijevi koja se spaja. - Ako C2 privlai ili dira usisnu cijev ili namjeta spojnicu

na sljedeoj cijevi koja se ne spaja, radnja e se okvalificirati kao nepravilan rad (bez obzira na broj radnji sudac pie jednu greku). - V1 i C1 mogu prije spajanja staviti kljueve na spojnicu. - S nije odreeno mjesto kretanja i zadravanja prilikom

spajanja usisnog voda. - Ako prilikom predaje kljua od strane V1 klju ispadne ili

se dobacuje C2, radnja e se okvalificirati kao nepravilan rad. - Ako se klju putem izgubi ili ako ostane leati na tlu nakon

zavretka vjebe, radnja e se okvalificirati kao ostavljena ili izgubljena oprema.

41

- U sluaju da se za vrijeme rada cijevi rastave, S moe iz-dati zapovijed Ponovno spajaj! Nije nepravilna radnja ako se cijevna i vodna grupa bez zapovijedi S vrate i izvre spajanje usisnog voda. Pri ponovnom spajanju cijevi usisnog voda ra-spored i radnje vodne i cijevne grupe moraju biti iste kao i kod prvog spajanja.

1.4.2.3. Vezanje usisnog vodaKada je usisni vod u potpunosti spojen, slijedi vezanje usisnog

voda.Radnje i postupci vezanja usisnog voda prikazani su na slikama

10 i 11.

Redoslijed i nain vezanja usisnog voda:S izdaje zapovijed Uetom vei!. C1 odlazi do usisne koare i uzima torbicu s uetom za povratni

ventil.

V2 prelazi na lijevu stranu usisnog voda i umjereno podigne na sredini drugu cijev usisnog voda. Prilikom podizanja usisnog voda V2 moe lijevom rukom primiti za trei par spojenih spojnica.

S prihvaa za zadnju spojnicu na etvrtoj usisnoj cijevi i umjereno ju podigne.

V1 odlazi do usisne koare, uzima torbicu s uetom za vezanje usisnog voda i zakvai ju za predvienu uicu na usisnoj koari.

Slika 10. Slika 11.

42

V1 kreui se s desne strane usisnog voda, razvlai ue iz torbice i kod svakog para spojnica napravi navez na cijevi koja je blie po-toku tako da usisni vod ini blagu liniju u obliku slova S.

Navez treba biti nainjen na udaljenosti ne veoj od 50 cm od spojnice.

C1 moe (nije obvezno) ve dok V1 kvai ue usisnog voda podii usisnu koaru.

C1 kvai ue povratnog ventila na uicu povrat-nog ventila (to moe uiniti i na-kon to S zapovi-jedi Gotovo!).

Kad je zakvaio ue na uicu pov-ratnog ventila i poloio usisnu koaru preko oznake koja

oznaava bazen, C1 izvlai ue iz torbice do ravnine VM te odlae torbicu izmeu prve i zadnje linije VM, slika 12.

Napomene: - Za vrijeme vezivanja usisnog voda lanovi koji dre usisni

vod ne smiju se micati prema nalazitu vode, u protivnom e se to okvalificirati kao nepravilan rad.

Skica 7.

Slika 12.

43

- Ako V1 zakvai ue za uicu povratnog ventila, radnja e se okvalificirati kao nekorisno vezano ue usisnog voda.

- Navez ne smije biti na sljedeoj cijevi preko spojnica i ne smije dodirivati sljedeu spojnicu. - Ako ue nije vezano na propisani nain,

radnja e se okvalificirati kao nekorisno vezano ue usisnog voda (Bez obzira na broj radnji su-

dac treba pisati jednu greku.). - Ako C1 ne zakvai ue povratnog venti-

la na predvienu kvaicu, radnja e se okvali-ficirati kao nekorisno poloeno ue povratnog

ventila. - C1 moe prilikom kvaenja ueta na uicu povratnog ven-

tila kratkotrajno odloiti svoj klju na tlo. - Ako torbica nije odloena, nego je baena, radnja e se

okvalificirati kao nepravilan rad. - Ako torbica nije odloena na propisano mjesto, radnja e

se okvalificirati kao nekorisno poloeno ue povratnog ventila. - C1 odlae torbicu s razvuenim uetom s lijeve strane

VM u podruju izmeu stabilne usisne spojnice i kraja VM, ne raunajui duinu ruke za noenje. Ako bilo kojim dijelom torbica prelazi navedeno podruje, to je nekorisno ili nepravil-no postavljeno ue povratnog ventila. - Svaka neobavljena radnja kod vezanja usisnog voda okvali-

ficirat e se kao nepravilan rad.

1.4.2.4. Prijenos usisnog vodaRedoslijed i nain prijenosa usisnog voda:Nakon to je V1 vezao navez kod zadnjeg para spojnica (izmeu

tree i etvrte usisne cijevi), S izdaje zapovijed:Usisni vod u vodu!.Nakon zapovijedi S ostaje na kraju zadnje (etvrte) usisne cijevi i

dri najmanje jednom rukom za spojnicu ili cijev.V2 prima spoj izmeu druge i tree usisne cijevi (moe jednom

rukom primiti i prije zapovijedi Usisni vod u vodu!).C2 prima spoj izmeu prve i druge usisne cijevi (moe i prije

zapovijedi Usisni vod u vodu!, ali ne prije nego V1 napravi vez iza spomenutog spoja).

C1 prima usisnu koaru (ili spoj usisne koare i prve cijevi).

Slika 12a ispravna

44

S, V2, C1 i C2 nose (najmanje jednom rukom) spojeni usisni vod u vodu, odnosno do ravnine usisnog otvora VM (slika 13, prijenos usisnog voda ...).

V1 nakon zapovijedi Usisni vod u vodu! post-avlja ue ispod B tlane cijevi spo-jene na desni izlaz-

ni otvor VM i vee ga za prvu desnu ruicu VM. V2 i cijevna grupa odlau usisni vod. C1 odlae usisnu koaru s druge strane oznake koja oznaava po-

tok.S uz pomo V2 spaja usisni vod (prilikom spajanja moraju

prekoraiti usisni vod) na usisni otvor VM rukama upotrijebivi nakon toga trei klju koji je leao ispod usisnog otvora.

im je S spojio usisni vod na VM i pravilno poloio klju tako da oba zuba lee na metalnom dijelu spojnice, izdaje zapovijed: Go-tovo!.

V2 moe pustiti usisni vod i krenuti prije zapovijedi Gotovo!, ali ne smije prijei prednju liniju VM.

S moe nakon zapovijedi Gotovo! klju zadrati kod sebe, odloiti na VM ili tlo ili ostaviti na spojnici.

Nakon zapovijedi Gotovo! S smije zategnuti spojnicu, ali ne smije ponovno namjetati klju.

Usisni vod treba postaviti tako da ue usisnog voda bude zateg-nuto te da u ravnini izlaznog otvora VM ne dodiruje tlo.

Nakon to S zapovijedi Gotovo!, C2 odlae usisni vod, uzima torbicu s poveznicama i odlazi do spoja prve i druge B cijevi, stane korak lijevo ili desno od spoja ili u raskoraku iznad spoja okrenut licem prema napadu.

Slika 13.

45

Napomene: - Nakon zapovijedi Usisni vod u vodu! C2 i V2 mora-

ju najmanje jednom rukom primiti, ili bar dodirnuti, za odgovarajue spojnice usisnog voda (C1 je dozvoljeno nakon zapovijedi samo jednom rukom dodirnuti spojnicu ili usisnu koaru). - Usisni vod je ispravno odloen ako je usisna koara sa spo-

jnicom s druge strane letve koja oznaava nalazite vode (spo-jnica prve usisne cijevi ne mora biti s druge strane letve). - Prilikom prenoenja usisnog voda V1 ne treba nositi niti

dotaknuti spoj izmeu tree i etvrte usisne cijevi. - Zapovjedi li S Gotovo! prijevremeno okvalificirat e se

kao nepravilan rad. - Ako usisna koara nije u potpunosti poloena s druge

strane oznake u bazenu, okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Kvaenje ueta za povratni ventil u zraku iza oznake koja

oznaava bazen je dozvoljeno i ne smije se okvalificirati kao nepravilan rad. - Ako je torbica ueta povratnog ventila ostavljena u pros-

toru koji oznaava nalazite vode, okvalificirat e se kao ne-pravilan rad (Nije greka ako se torbica prilikom prenoenja i odlaganja usisnog voda dri zajedno s usisnom koarom.). - Ako S podigne klju prije spajanja usisnog voda na VM

ili ako nije pravilno nanesen na spojnicu (odozdo, odozgo ili sa strane, ali da oba zuba lee na metalnom dijelu spojnice), okvalificirat e se kao nepravilan rad. - S mora prilikom spajanja usisnog voda na VM u potpu-

nosti nanijeti klju na spojnicu usisne cijevi (oba zuba kljua moraju nalijegati na spojnicu). Lupanje kljuem po spojnici okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Ako C1 odloi usisnu koaru iza letve prije nego je zakvaio

karabin, unato ispravci i iznoenju usisne koare iz nalazita vode i kvaenju karabina, okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Prilikom izdavanja zapovijedi Gotovo! ue usisnog

voda ne mora biti zavezano za prvu desnu ruicu VM, ue povratnog ventila ne mora biti zakvaeno niti izvueno te usis-na koara ne mora biti u vodi.

46

- Ako prije zapovijedi Gotovo! i jedan lan vodne ili cije-vne grupe prijee ispred VM, okvalificirat e se kao polazak vodne i cijevne grupe prije zapovjedi Gotovo! (osim V1 ko-jem je dozvoljeno prilikom vezanja usisnog voda na prednju desnu ruicu VM jednom nogom prekoraiti ispred linije VM. - Ako ue usisnog voda nije propisano zategnuto, suci

povlae usisni vod u smjeru nalazita vode tako da objema rukama uhvate za usisnu koaru i vuku prema nalazitu vode. Ako se tada ue zategne i ne dodiruje tlo u ravnini tlanog ot-vora na VM, nije greka, u suprotnom e se okvalificirati kao nekorisno postavljeno ue usisnog voda. - Ako se prilikom povlaenja usisnog voda odvoje spojnice,

to se ne smije biljeiti kao greku, a takoer se ne moe vie provjeravati napetost ueta niti upisati greka. - S i V2 prilikom spajanja usisnog voda na VM moraju

prekoraiti usisni vod, u protivnom radnja e se okvalificirat kao nepravilan rad). - Svako spajanje nakon zapovijedi Gotovo! okvalificirat

e se kao nespojene spojnice.

Ponovno spajanjeAko se na usisnom vodu spojnice bilo gdje odvoje, S je preputena

odluka da izda zapovijed Usisni vod ponovno spajaj! Vodna i cijevna grupa mogu i samostalno pristupiti ponovnom

spajanju. Spajanje se mora izvesti po istom rasporedu kao kod prvog spajanja.

Napomene: - Ako se spajanje ne provede po istom rasporedu, radnje

e se okvalificirati kao nespojene spojnice i ako su spojnice ponovno spojene.

1.4.2.5. Postavljanje B tlanog vodaRedoslijed i nain postavljanja B tlanog voda:N1 i N2 nakon poetne zapovijedi Z uzimaju po jednu B cijev.

47

N2 skida nosa s B cijevi i spaja jedan kraj na desni izlazni otvor VM, a N1 uzima drugi kraj B cijevi i razvlai ju prema napadu dok ju ne razvue.

P r i l i k o m razvlaenja N2 pazi da B cijev ne dobije otar luk kod VM. Da se to ne bi dogodilo, N2 pri spajanju B ci-

jevi moe stati no-gom na ili ispred cijevi i formirati potreban luk (slika 14..

Nakon to je N1 do kraja razvukao prvu B cijev, skida nosa s druge B cijevi i spaja B cijevi meusobno.

Kada je spojio B cijev na izlazni otvor VM, N2 dolazi do N1 uzima slobodni kraj druge B cijevi od N1 i razvlai ju u pravcu na-pada preko oznake za razdjelnicu. Ako N1 do tada nije spojio cijevi, moe ih meusobno spojiti nakon toga.

Napomene: - Ako N1 otvara nosa druge B cijevi prije nego je do kraja

razvukao prvu B cijev, okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Dolazak N1 i N2 do B cijevi nije propisan i mogu se kre-

tati lijevom ili desnom stranom uz VM. - Ako B cijev ne dodiruje tlo u ravnini prvog dijela VM

(ne uzimajui u obzir ruke za noenje VM) ili ako dodiruje VM, okvalificirat e se kao otar luk, odnosno nepravilno poloene tlane cijevi. - Ako N2 povlai poloenu B cijev da bi otklonio otar luk

na njoj, okvalificirat e se kao povlaenje poloenih tlanih ci-jevi odnosno nepravilan rad.

Slika 14.

48

- Ako N2 povlai B cijev kako bi dobio potreban luk (ponitio otar luk) kod VM i pritom ne povlai spojnice izmeu prve i druge B cijevi, nee se okvalificirati kao greka jer cijev nije povuena u cijeloj duini. To N2 moe uiniti na-kon to je razvuena i druga B cijev i nakon to je prilikom povratka uoio greku. - Kada N2 razvlai drugu B cijev i prije nego odloi spo-

jnicu povlai spojnice izmeu prve i druge B cijevi kako bi spojnicu odloio preko oznake za razdjelnicu, okvalificirat e se kao povlaenje poloenih tlanih cijevi jer povlai spo-jnicu prve B cijevi - Prilikom razvlaenja i spajanja B cijevi N1 i N2 mogu

stati nogom na njih (nije greka ako ne stanu). - Za vrijeme postavljanja B tlanog voda niti jedna spo-

jnica ne smije biti baena na tlo, inae e se takva radnja okvali-ficirati kao isputanje ili bacanje spojnica. - Ako spojnicu druge B cijevi N2 nije poloio s druge

strane linije oznaka za razdjelnicu, okvalificirat e se kao ne-pravilno poloene tlane cijevi. Greka je nepravilan rad ako to uini kasnije prilikom spajanja B cijevi za razdjelnicu. - Tlane cijevi ne moraju se razvlaiti, nego mogu biti i ot-

kotrljane. - Ako je tlana cijev uvijena u uzdunom smjeru vie od 360

stupnjeva, okvalificirat e se kao nepravilno poloene tlane cijevi.

1.4.2.6. Postavljanje prvog Ctlanog vodaRedoslijed i nain postavljanja prvog C tlanog voda:

Nakon postavljenog B tlanog voda, N1 uzima C cijev, mlaznicu, dra cijevi i razdjelnicu, a N2 uzima dvije C cijevi. Ovako opremljeni odlaze prema napadu. N1 na kraju B tlanog voda odlae razdjelnicu (N1 moe stati nogom na spojnicu B ci-jevi i odloiti razdjelnicu tako da ostane uzubljena, ali ju N2 mora spojiti.

N2 odlae rezervnu C cijev desno od razdjelnice (ne smije biti baena). Moe istovremeno odlagati rezervnu C cijev i otvarati nosa na drugoj C cijevi.

N1 prihvaa spojnicu i razvlai prvu C cijev u smjeru napada.

49

N2 spaja B cijev na ulaznu, a C cijev na lijevu izlaznu spojnicu razdjelnice (redoslijed spajanja nije propisan, moe to napraviti is-tovremeno s obje ruke).

Nakon to je N1 razvukao prvu C cijev moe (nee se okvali-ficirati kao greka) meusobno spojiti C cijevi i mlaznicu na C cijev, a nakon toga otkopati i izvui nosa. Redoslijed spajanja i izvlaenja nosaa nije propisan.

Nakon to su C cijevi meusobno spojene i nakon to je spo-jena mlaznica, N1 izdaje zapovijed: Prvi mlaz vodu daj!. Ovakav nain rada vrijedi i za drugi mlaz, tj. za V1.

N2 dolaskom do N1 izbacuje odloenu nerazvijenu C cijev u pravilnom luku u bilo kojem smjeru, lijevo, desno ili nazad, osim u pravcu navale odnosno naprijed (cijev treba biti u potpunosti raz-motana) i potom stane s desne strane cijevi i N1.

N1 i N2 gledaju u pravcu napada i zauzimaju zavrni stav (slika 15 i 15a).

Nakon zavretka vjebe pa sve do dozvole sudaca natjecatelji ne smiju mijenjati poloaj ili obavljati bilo kakve radnje (npr. podizati ostavljenu opremu s tla i sl.).

Napomene: - Nije greka ako kod razvijanja prve C cijevi N2 ili V2 nisu

izvukli ili oslobodili nosa s prve C cijevi te se isti povlai po zemlji.

Slika 15. Slika 15a

50

- Ako N2 na-knadno ne poku-pi nosa cijevi, okvalificirat e se ostavljena ili izgubljena opre-ma. - Ako nosa

cijevi podigne drugi natjecatelj, okvalificirat e se kao nepravilan rad. (Ovo vrijedi prilikom razvijan-ja svih tlanih B i C cijevi). - Ako za vri-

jeme rada razdjel-nica ili mlaznica padnu na tlo, okvalificirat e se kao nepravi-lan rad. - Ako se rezervna C cijev ne odloi, nego se baci (pod

bacanjem se podrazumjeva isputanje C cijevi iznad visine koljena), okvalificirat e se kao isputanje ili bacanje spojnica. - Ako rezervna C cijev nije odloena desno od razdjelnice,

ako je udaljena vie od 2 metra od razdjelnice, ako cijela ili dio, spojnica ili dio spojnice lei na B ili C cijevi, greka je nepravilno odloene rezervne tlane cijevi. Pri tome se ne uzima u obzir niti jedan dio nosaa cijevi (skica 8). - Nije greka, ako B cijev ili C cijev drugog C tlanog

voda lei na rezervnoj cijevi. - Ako rezervna cijev lei izmeu dva C tlana voda,

okvalificirat e se kao greka po odloenoj cijevi nepravilno odloene rezervne tlane cijevi. - Ako N2 prilikom izbacivanja druge C cijevi u luk pod-

igne par spojnica izmeu dvije C cijevi i ne odloi ih na isto mjesto, nego ih odloi dalje u smjeru navale kako bi eventualno otklonio mogue skraenje prve C cijevi, okvalificirat e se kao greka nepravilan rad (jer prvu C cijev razvija N1, a ne N2). - Nije vano da li rezervna cijev stoji uspravno ili je poloena

te u kojem smjeru gledaju spojnice.

Skica 8.

51

- Prva C cijev ne smije imati vie od 2 m skraenja, u pro-tivnom e se okvalificirat kao nepravilno poloene tlane ci-jevi. - N1 izdaje zapovijed Prvi mlaz vodu daj! tek kad je

meusobno spojio C cijevi i mlaznicu, u protivnom e se radnja okvalificirati kao nepravilan rad. - Prilikom razvlaenja prve C cijevi (u trku) nije doz-

voljeno meusobno spajanje cijevi, niti otkapanje ili skidanje nosaa sa svoje cijevi, u suprotnom e se ta radnja okvalificirati kao nepravilan rad. - Nije greka ako N1 prilikom meusobnog spajanja C ci-

jevi odloi mlaznicu i dra cijevi na tlo. - Ako N1 prilikom skidanja nosaa u potpunosti razmota

drugu C cijev, radnja e se okvalificirati kao nepravilan rad. - Mlaznica ne mora biti spojena prije izbacivanja druge C

cijevi u luk. - Izbacivanje cijevi nogom nije dozvoljeno, u suprotnom e

se ta radnja okvalificirati kao nepravilan rad. - Ako je druga C cijev nakon razmatanja na hrpi ili lei

kruno u puu, ako je smotana u spiralu ili uvijena vie od 360o, okvalificirat e se kao nepravilno poloena tlana cijev. - N1 moe izdati zapovijed Prvi mlaz vodu daj! prije

nego N2 doe do njega, ali tek kad je u potpunosti spojen prvi tlani vod (dvije C cijevi i mlaznica). - Ako se zavrni stav mijenja nakon zavretka vjebe ili se

uzima ostavljena oprema, ocjenjuju se uinjene greke prije mjenjanja zavrnog stava.

- Nakon to je N1 spojio prvu i drugu C cijev i mlaznicu, a N2 izbacio drugu C cijev u luk mogu napraviti nekoliko koraka prema napadu. Greka je ako to ine nakon zavretka vjebe i zaustavljenog vremena, ta e se radnja okvalificirati kao nepravilan zavrni stav.

1.4.2.7. Posluivanje razdjelniceRedoslijed i nain posluivanja razdjelnice:T do dolaska C1 posluuje razdjelnicu tako da neposredno prije

razdjelnice stoji u raskoraku iznad B tlanog voda. Tek od trenut-ka kada T, odnosno C1 stoje u raskoraku iznad B tlanog voda smatra se da je razdjelnica zaposjednuta (slike 16, 17.).

52

C1 nakon izdane zapovjedi strojaru vodu daj sa istog mjesta mora posluiti razdjelnicu i ne smije se pomicati prema naprijed.

C1, dok eka zapovijed od N1 ili V1, moe biti u bilo kojem poloaju i drati ruku iznad ventila razdjelnice, ali ga ne smije dirati niti otvarati prije primljene zapovijedi za prvi ili drugi mlaz vodu daj.

Nakon to je B tlani vod spojen na razdjelnicu, C1 ili T smiju S izdati zapovijed Vodu daj! Dizanjem ruke iznad glave S oznaava da je razumio zapovijed i nakon toga otvara tlani ventil na VM.

Nakon izdavanja zapovijedi Prvi mlaz vodu daj! C1 ili T mora podii ruku iznad glave ime daje do znanja da je razumio zapovi-jed i nakon toga otvara lijevi ventil na razdjelnici. C1 moe nakon dizanja ruke prvo otvoriti ventil na razdjelnici pa traiti vodu od S ili obrnuto.

Prilikom primanja zapovijedi posluitelj razdjelnice moe biti u uspravnom, ueem ili sagnutom poloaju (ne u kleeem).

Ako zapovijedi za prvi i drugi mlaz dou istovremeno, C1 mora dizati ruku iznad glave za svaki mlaz posebno.

Tlani ventili na razdjelnici su pravilno otvoreni ako ih posluitelj razdjelnice u potpunosti otvori (nije greka ako je tlani ventil u potpunosti otvoren ili vraen do polovine kruga).

Napomena: - Ako N1, ili V1, primijeti da je dao zapovijed prerano i kada

utvrdi da je razdjelnica zaposjednuta, moe zapovijed ponoviti i tada to nije greka. - Ako C1, odnosno T daju zapovijed S Vodu daj!, a da

ne stoje u raskoraku iznad B cijevne pruge kod razdjelnice, okvalificirat e se kao nepravilan rad.

Slika 16. Slika 17.

53

- Ako je N1 dao zapovijed Za prvi mlaz vodu daj!, ili V1 Za drugi mlaz vodu daj, bez da je zaposjednuta razdjelnica i ako C1 ili T ne stoje u raskoraku iznad B cijevne pruge nepo-sredno kod razdjelnice, okvalificirat e se kao nepravilan rad makar je zapovijed bila razumljiva prije zaposjedanja razdjel-nice. - Ako N1 izda zapovijed Prvi mlaz vodu daj! prije nego je

C1 dao zapovijed Vodu daj! S, C1 potvruje prijem zapovi-jedi obveznim dizanjem ruke iznad glave. - Ako C1 ili T pone posluivati razdjelnicu prije nego to je

B tlani vod spojen na razdjelnicu, radnja e se okvalificirati kao nepravilan rad. - C1 moe odmah im stigne na svoje mjesto na razdjel-

nicu i uvjeri se da je B tlani vod spojen na razdjelnicu izdati zapovijed S Vodu daj! bez obzira je li od N1 ili V1primio zapovijed Za prvi, odnosno drugi mlaz vodu daj!; C1 se ne mora okrenuti prema S kad izdaje zapovijed Vodu daj. - C1 (ili T) prilikom posluivanja razdjelnice ne smije

pridravanjem ili podizanjem razdjelnice pomagati N2 ili V2 prilikom spajanja tlanih cijevi, u suprotnom e se radnja okvalificirati kao nepravilan rad. - Ako se tlani ventili otvaraju bez zapovijedi, radnja e

se okvalificirati kao pogrena, nerazumljiva ili izostavljena zapovijed. - Ako razdjelnicu posluuje T, mora je napustiti im do

razdjelnice stigne C1. - Ako N1 izda zapovijed Prvi mlaz vodu daj! u trenutku

kada T predaje dunost C1, nije greka ako oba istovremeno javljaju da su primili zapovijed dizanjem ruke iznad glave. - Ako je izostavljena bilo koja zapovijed, okvalificirat e se

kao pogrena, nerazumljiva ili izostavljena zapovijed. - Ako posluitelj razdjelnice ne podigne ruku za svaki mlaz

posebno, odnosno dva puta, okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Ako posluitelj razdjelnice prilikom primanja i davanja

zapovijedi ne stoji u propisanom poloaju (uspravno, uei ili sagnuto), okvalificirat e se kao nepravilan rad. - Ako posluitelj razdjelnice prilikom primanja, davanja i

ekanja zapovijedi kradom otvara ventil, okvalificirat e se kao nepravilan rad.

54

1.4.2.8. Postavljanje drugog C tlanog vodaRedoslijed i nain postavljanja drugog C tlanog voda:Nakon to S zapovijedi: Gotovo!, V1 se oprema mlaznicom,

draem cijevi i jednom C cijevi. V2 uzima dvije C cijevi. Ovako opremljeni odlaze do razdjelnice i postavljaju drugi C tlani vod.

V2 odlae rezervnu C cijev s desne strane od razdjelnice na udaljenosti do 2 m. Nakon toga s druge C cijevi otvara nosa i jedan kraj cijevi predaje V1 koji ju razvlai u pravcu napada, a drugi kraj cijevi spaja na desni izlazni otvor na razdjelnici. V2 moe istovremeno odlagati rezervnu C cijev i ot-varati nosa na drugoj C cijevi.

Nakon to je V1 do kraja razvukao prvu C cijev, spaja jedan kraj na razvuenu C cijev, a drugu spojnicu na mlaznicu (redosli-jed nije propisan) te izdaje zapovijed: Za drugi mlaz vodu daj! prema natjecatelju na razdjelnici i eka dolazak V2. Dozvolje-no mu je i nije greka da prije otkapanja i oslobaanja nosaa cijevi meusobno spoji C cijevi i mlaznicu na C cijevi.

V2 nakon spajanja prve C cijevi na razd-jelnicu dolazi do V1, uzima odloenu nerazvi-

jenu drugu cijev i izbacuje ju u luk, zatim dolazi do V1, stane s desne strane cijevi i V1 i zauzme zavrni stav (slika 18..).

C1 podie ruku iznad glave kao znak da je primio i razumio zapovijed, otvara desni ventil na razdjelnici. Nakon to je otvorio oba tlana ventila, odmah ustane i uvjerivi se da su svi natjecatelji izvrili svoje radnje i da stoje u zavrnom stavu, pritiskom ruke na prekida postavljen s lijeve strane razdjelnice zaustavlja vrijeme vjebe.

Kada je zaustavljeno vrijeme vjebe, niti jedan natjecatelj ne smije se micati i svi moraju ostati u zavrnom stavu.

Napomene: - Rezervna cijev je nepravilno odloena ako bilo kojim dije-

lom (ukljuujui i spojnice) lei na poloenim tlanim cijevima ili izmeu C tlanih vodova, ako je odloena s lijeve strane B i C tlanog voda ili je udaljenja vie od 2 m od razdjelnice (nosa cijevi se pritom ne uzima u obzir).

Slika 18.

55

- V1 moe prihvatiti spojnicu C cijevi koju on razvlai i prije dolaska u podruje razdjelnice (2 m oko razdjelnice), ali V2 ne smije raskopati i osloboditi nosa prije dolaska u podruje razdjelnice. - Kod zamjene prikljuivanja C tlanih cijevi na izlazne

otvore na razdjelnici upisuje se samo jedna greka nepravilan rad. - Ako zbog prethodno navedene greke V2 ne spoji prvu

C cijev, okvalificirat e se kao nepravilan rad i nespojene spojnice. - V2 je dozvoljeno istovremeno odlaganje rezervne C ci-

jevi, otvaranje nosaa druge C cijevi i predaja iste V1. - Nije greka ako V1 prilikom meusobnog spajanja C ci-

jevi odloi mlaznicu i dra na tlo. - U znak da su razumjeli zapovijed Vodu daj! C1, odnos-

no S diu ruku iznad glave. - C1 i S ne smiju s podignutom rukom ekati zapovijed za

vodu. - Ako C1 ili S prije zapovijedi Vodu daj! dignu ruku ili

ve podignutu ruku samo spuste nakon zapovijedi, okvali-ficirat e se kao nepravilan rad. - Mlaznica ne mora biti spojena prije izbacivanja druge C

cijevi. - Nakon to je V1 spojio prvu i drugu C cijev i mlaznicu,

a V2 izbacio drugu C cijev u luk mogu napraviti nekoliko koraka prema napadu. Greka je ako to ine nakon zavretka vjebe i zaustavljenog vremena, ta e se radnja okvalificirati kao nepravilan zavrni stav. - Svaka radnja natjecatelja nakon to je C1 zaustavio vrijeme

vjebe okvalificirat e se kao nepravilan zavrni stav.

1.4.2.9. Zavrni stav i raspored natjecatelja nakon zavretka vjebe Kada je vjeba u potpunosti zavrena i kada su svi natjecatelji

na svojim mjestima u zavrnom stavu, GS, S1 i S2 zaustavljaju rad mjernih satova i utvruju vrijeme izvoenja vjebe s VM. Opisani nain mjerenja vrijedi kod runog mjerenja vremena vjebe.

56

Kod elektronskog mjerenja vremena vjebe, runo kontrolno mjerenje vremena izvoenja vjebe obavljaju S1 i S2. Runo izm-

jereno vrijeme vjebe posebno se evidentira.

Nakon zavretka vjebe svi natjecatelji moraju ostati na svojim mjestima okrenuti u pravcu napada, a Z i T prema razdjelnici.

Zavrni stav natjecatelja i ra-spored sudaca je sljedei:

Z stoji u visini razdjelnice etiri koraka desno pogledom na razdjelnicu.

T stoji jedan korak lijevo i jedan korak iza Z.

S stoji desno od usisnog voda i VM s pogledom u napad, klju moe biti kod njega u ruci ili za opasaom, na spojnici, is-pod spojnice, na VM ili na tlu.

N1 stoji lijevo od mlaznice, odnosno druge C cijevi, gleda u pravcu napada, a kod sebe mora imati dva nosaa cijevi i dra cijevi.

N2 stoji desno od mlaznice, odnosno druge C cijevi, gleda u pravcu napada, a kod sebe mora imati dva nosaa cijevi.

V1 stoji lijevo od mlaznice, odnosno druge C cijevi, gleda

u pravcu napada, a kod sebe mora imati nosa cijevi i dra cijevi. V2 stoji desno od mlaznice, odnosno druge C cijevi, gleda u

pravcu napada, a kod sebe mora imati jedan nosa cijevi.C1 stoji u raskoraku iznad druge B cijevi odmah iza razdjelnice,

gleda u pravcu napada, opremljen je jednim kljuem.C2 stoji lijevo ili desno ili iznad spoja prve i druge B cijevi s

pogledom u napad, opremljen je torbicom s poveskama i jednim kljuem.

Skica 8. Postava opreme, natjecatelja i sudaca nakon zavretak opreme

57

GS poziva zapovjednika natjecateljskog odjeljenja, izvjeuje ga o vremenu izvoenja vjebe (ako nema elektronskog mjerenja) i even-tualnim grekama natjecatelja uinjenih prilikom izvoenja vjebe.

Napomena: - Greka je ako S stoji na B cijevi. - Nije greka ako S stoji jednom ili objema nogama na uetu

usisnog voda. - Nije greka ako S klju odloi na VM. - Nije vano, kako i kojim redoslijedom N1, N2 i V1 i V2

dre ruke na mlaznici i/ili cijevi. - Ako bilo koji natjecatelj, osim Z i T, ne gleda u pravcu nav-

ale, okvalificirat e se kao nepravilan zavrni stav. - Nije dozvoljeno vjeanje nosaa ili draa cijevi na mlazni-

ci, u protivnom e se okvalificirati kao nepravilan zavrni stav. Objeen jedan ili dva nosaa odnosno draa cijevi okvali-ficirat e se kao jedna greka, ali posebno za navalnu i posebno za vodnu grupu. - Dozvoljeno je dranje nosaa ili draa cijevi izmeu ruke

i mlaznice. - Nije dozvoljeno nakon zavretka vjebe dranje nosaa ili

draa cijevi u ustima, to e se po osobi okvalificirati kao jedna greka nepravilan zavrni stav.

Slika 19.

58

- Budui da mlaznica treba biti okrenuta u smjeru navale, druga C cijev moe biti izbaena lijevo, desno ili unatrag, ali ne u smjeru navale (cijev se ne baca u vatru!). Ako je cijev izbaena u smjeru navale okvalificirat e se greka kao nepravi-lan zavrni stav. - Niti jedna cijev ne smije biti poloena ispred ili izmeu

lanova navalne ili vodne grupe, isto tako niti spoj spojnica ne smije biti izmeu ili ispred navalne ili vodne grupe; u pro-tivnom e se okvalificirati kao nepravilan zavrni stav (slika 15, 18 i 19). - U trenutku kada je vjeba zavrila i natjecatelji stoje u

zavrnom stavu, niti jedan natjecatelj ne smije stajati niti na jednoj cijevi; u protivnom e se okvalificirati kao nepravilan zavrni stav. - Ako jedan od natjecatelja ne stoji kako je propisano, okval-

ificirat e se kao nepravilan zavrni stav. - Ako su N1 i N2 odnosno V1 i V2 zamijenili mjesta, okvali-

ficirat e se samo jedna greka po grupi nepravilan zavrni stav. - Ako nedostaje opreme kod natjecatelja, okvalificirat e se

(po komadu) kao ostavljena ili izgubljena oprema. - Ako su C1 i C2 ostavili klju kod VM na mjestu zavretka

spajanja usisnog voda, okvalificirat e se (po sluaju) nepravi-lan rad. - Ako S stoji na B cijevi, okvalificirat e se kao nepravilan

zavrni stav. - Ako kod zavrnog stava bilo koji od natjecatelja dri u

ustima nosa ili dra cijevi, ili ako nosa i dra slobodno vise preko mlaznice (ako se ne dre rukom), okvalificirat e se kao nepravilan zavrni stav. - Ako C2 stoji na B cijevi, okvalificirat e se kao nepravi-

lan zavrni stav. - Ako lanovi navalne i vodne grupe ne gledaju u pravcu na-

vale, okvalificirat e se kao nepravilan zavrni stav.

1.5. Rad sudake komisije Sudaku komisiju za vjebu s VM ini pet sudaca,

- glavni sudac (GS) - sudac 1 (S1)

59

- sudac 2 (S2) - sudac 3 (S3) - sudac 4 (S4).

Sudac broj 4 (S4) ne sudjeluje u ocjenjivanju vjebe. Rasporeivanje sudaca po stazama provodi se na temelju progra-

ma natjecanja ili na temelju naputka voditelja natjecanja.Prije poetka natjecanja suci su duni pregledati ispravnost sprava

i opreme.Nakon toga na natjecateljsku stazu mogu stupiti samo za tu stazu

odreeni suci i natjecateljska odjeljenja.Vatrogasni suci na istom natjecanju mogu suditi te ujedno biti i

natjecatelji.Vatrogasni suci koji su na natjecanju i lanovi natjecateljskog

odjeljenja ne mogu suditi natjecateljskim odjeljenjima koja su u istoj kategoriji i klasi u kojoj se natjeu on i njegovo odjeljenje.

Za bolje praenje vjebe (posebno vodne grupe) S3 moe prije starta zauzeti mjesto desno od VM (gledano u smjeru navale). Pri-tom ne smije ometati rad natjecateljskog odjeljenja.

Vrijeme vjebe se zaustavlja kada svi natjecatelji stoje uspravno i mirno. Ne smije se ekati da se otkotrljaju C cijevi prvog ili dru-gog mlaza.

Prije poetka vjebe suci stoje ispred postrojenog natjecateljskog odjeljenja tako da u ravnini zapovjednika odjeljenja stoji GS, lijevo od GS stoji S2, a lijevo od S2 stoji S1, desno od GS stoji S3.

S4 provjerava postavljenu opreme, poloaj tlanih ventila i o tome podnosi prijavak GS.

Ako natjecatelji prije poetka vjebe nisu pravilno postrojeni, GS opominje zapovjednika da pravilno postroji natjecatelje, ako se i nakon opomene GS natjecatelji pravilno ne postroje, odjeljenje ne moe poeti izvoenje vjebe.

GS prije prijavka zapovjednika stoji 6 koraka udaljen od odjeljen-ja, odnosno 2 koraka od zapovjednika prilikom primanja prijavka.

im pone vjeba s VM nakon zapovijedi Naprijed! ili zviduka, GS ukljuuje mjerni ureaj ili mjerni sat, a S1 i S2 ukljuuju svoje mjerne satove.

Nakon starta GS i S3ostaju kod VM i kontroliraju spajanje usis-nog voda.

S1 i S2 kontroliraju postavljanje B tlanog voda, rad T i Z kao i postavljanje C tlanog voda.

60

Nakon spojenog usisnog voda i zapovijedi Gotovo! GS prati vodnu grupu, a kod zavretka vjebe stoji kod razdjelnice.

S1 stoji lijevo od navalne grupe, S2 desno od vodne grupe, a S3 u blizini strojara.

Glavni sudac (GS): - prima prijavak od zapovjednika natjecateljskog odjeljenja; - daje odobrenje za poetak vjebe; - ukljuuje mjerni ureaj; - mjeri vrijeme izvoenja vjebe, samo u sluaju ako se vri-

jeme vjeba ne mjeri elektronski; - koliko je mogue prati rad svih natjecatelja; - prati rad kod polaganja, spajanja i prenoenja usisnog

voda, a naroito rad vodne grupe; - provjerava ventile na razdjelnici i VM; - provjerava vez ueta na ruici VM laganim potezanjem

prema nalazitu vode; - zajedno s ostalim sucima u prisutnosti Z provjerava is-

pravnost izvedene vjebe; - sastavlja konanu ocjenjivaku listu; - daje odobrenje odjeljenju da moe napustiti teren.

Neposredno prije zavretka vjebe GS mora stajati kod razdjel-nice.

Sudac broj 1 (S1): - mjeri vrijeme izvoenja vjebe; - prati rad lanova navalne grupe od VM do razdjelnice i

polaganje tlanog voda za prvi mlaz; - pri zavretku vjebe stoji s lijeve strane navalne grupe,

gledano u pravcu napada i prati rad navalne grupe licem okre-nut prema VM; - nakon zavretka vjebe zajedno s GS kontrolira pravilnost

izvedene vjebe prvoga mlaza i B tlanog voda.

Sudac broj 2 (S2): - zajedno sa S1 mjeri vrijeme izvoenja vjebe; - prati rad Z i T do razdjelnice;

61

- nadzire rad vodne grupe od razdjelnice do kraja postave drugog mlaza; - pri zavretku vjebe stoji s desne strane vodne grupe i prati

njihov rad licem okrenut prema VM; - po zavretku vjebe zajedno s GS kontrolira ispravnost iz-

vedene vjebe za drugi mlaz od mlaznice do razdjelnice.

Su