program ms-excel sluŢi za · pdf file2 ljiljana joviĉin blagojević program ms-excel sluŢi...
TRANSCRIPT
2 Ljiljana Joviĉin Blagojević
PROGRAM MS-EXCEL SLUŢI ZA:
Izradu radnih tabela
Rad sa bazama podataka u tabelarnom obliku
Izradu grafikona na osnovu podataka iz tabela
POKRETANJE PROGRAMA:
START/PROGRAMS/MS-EXCEL
2 x klik na ikonu
IZGLED OSNOVNOG PROGRAMA:
OSNOVNI POJMOVI
Fajl programa Excel sastoji se od radne knjige (Book) koja sadrţi 1 ili više radnih tabela (Sheet). Tip
fajla je .XLS
Radni listovi se aktiviraju mišem preko jeziĉka radnog lista u donjoj liniji
Ćelija (Cell) je osnovni element radnog lista. Sluţi za unos podataka.
Karakteristike ćelije su:
Oznaku ćelije ĉini oznaka kolone (256):A, B, C….AA, BB, CC…… i
oznaka reda 1,2,3…..65536 primer:B6
Sadraţaj ćelije moţe biti tekst, broj ili formula. To nij euvek ono što vidimo upisano u ćeliji. Pravi
sadrţaj se vidi u redu iznad radne površine.
Vrednost ćelije je trenutna vrednost. Ako je vrednost tekst ili broj onda je konstantna, a ako je formula
vrednost se menja u zavisnosti od vrednosti drugih ćelija.
Jedna ćelija je uvek aktivna i njena oznaka se nalazi u polju za adresu aktivne ćelije. Aktivira se klikom
miša.
3 Ljiljana Joviĉin Blagojević
KRETANJE PO TABELI
, , , - za jednu ćeliju levo, gore, desno, dole
taster Home (Pos1) – poĉetak reda
taster End (Ende) – kraj reda (poslednja ćelija u redu date tabele)
CTRL+ , , , - na ivicu opsega tabele popunjene podacima
CTRL + Home – u A1
CTRL + End – u donji desni ugao radnog lista
TAB – u sledeću ćeliju (desno)
ENTER - u sledeću ćeliju (dole)
OZNAČAVANJE DELOVA TABELE
Oznaĉavanje opsega (pravougaoni skup ćelija): povlaĉenjem miša dijagonalno od prve do poslednje
ćelije
Oznaĉavanje višestrukog opsega ćelija: isti postupak uz tipku CTRL. Opseg se poništava klikom na bilo
koju ćeliju
Oznaĉavanje reda: klik na broj reda
Oznaĉavanje više uzastopnih redova: povlaĉenjem miša preko brojeva reda
Oznaĉavanje više nesusednih redova: CTRL+ broj reda
Oznaĉavanje kolone: klikom na oznaku kolone
Oznaĉavanje više uzastopnih kolona: povlaĉenjem miša preko oznaka kolene (na desno)
Oznaĉavanje više nesusednih kolona:
UNOS PODATAKA
U ćeliju radne tabele Excela mogu se uneti dve vrste podataka:
1. Konstantne vrednosti:
a) brojevi
b) tekst
c) datum i vreme
2. Formule i funkcije
Unos se vrši aktiviranjem ćelije i unosom sa tastature
pri unosu sadrţajse moţe videtiu polju za formule, a u imenu polja pojavljuje se oznaka poloţaja polja
posle unosa podataka pritisne se tipka <Enter> i aktivira donja ćelija ili <Tab> i aktivira se desna
susedna ćelija.
UNOS NUMERIČKIH VREDNOSTI
dozvoljeni formati su: celi brojevi: 15, -23,
decimalni: 12.5, -3.60,
nauĉni format 2E+12, 3.5E-9
osim cifara moţe i +, -, E, $, %, ., (,)
poravnanje je u desno u ćeliji (ako korisnik ne izabere drugaĉije),
razlomak se piše 2 3/16 (2,1875), ne moţe ½ već 0 ½
4 Ljiljana Joviĉin Blagojević
UNOS TEKSTA
sve što nije broj je tekst (i broj moţe da bude tekst, ali onda mora “12”),
poravnanje u ćeliji je na levo,
ako je tekst dug on je vidljiv duţ susednih ćelija, ali nema uticaj na sadrţaj susednih ćelija. Kada se
susedna ćelija popuni neće se videti ceo tekst iz prethodne ćelije (biće “odseĉen”)
kolona se moţe, zbog duţine teksta proširiti (kao u Wordu) ili automatski proširiti prema duţini teksta:
(Format/Columns/Autofit selection)
FORMATIRANJE TEKSTA
Za formatiranje teksta u ćeliji moţe se koristi paleta sa alatkama: font, size, stil (B,I,U) ili Format/Cells../ i
kartice:
Font – za vrstu slova (Font), stil (Style: normal, bold italic), veliĉina (Size)...
Alignment – poravnanje teksta:
- horizontal – horizontalno poravnanje,
- vertical – vertikalno poravnanje,
- orientation – slova pod odreĊenim uglom (degrees),
- Wrap text – prekid teksta na širinu ćelije (tekst u dva reda),
- merge cells – spajanje više ćelija u jednu
Border – kreiranje okvira i unutrašnjih linija tabele (debljina linije, boja, vrsta linije...)
Patterns – senĉenje (kao u Wordu)
Veţba: a) Uneti sledeće brojeve:
A B C D E
1 23 -12
2 6,8 4.5
3 1/2 2 3/16
4
b) U ćeliju C1 jedan veći broj, npr.
34500000000000000000000
c) U ćeliju C2 uneti jedan mali broj,
npr.0,000000000000000000000325
Veţba :
1. Uneti u ćeliju D1 vaše ime i prezime. Da li je ceo tekst vidljiv?
2. U ćeliju E1 uneti vaše zanimanje (npr. Uĉenik). Da li je
sada ceo tekst u ćeliji D1 vidljiv?
3. Ruĉno proširite desnu ivicu kolone D
4. Kolonu E atomatski proširite pomoću komande Format
5 Ljiljana Joviĉin Blagojević
FORMATIRANJE BROJEVA
Za formatiranje brojeva koristi se komanda Format / Cells, kartica Number
U polju Category: biramo
- Number: broj decimala (decimal places) i upotreba taĉke kao separatora na 1000 (npr.1,244.00)
- Currency: brojevi kao novĉane jedinice sa brojem decimala (decimal places) i imenom jedinice (symbol)
(npr. 1244.00 din)
- Percentage: broj u obliku procenta (broj x 100)
UNOS DATUMA I VREMENA
Izbor datuma zahteva izbor formata: 03/12/2005 ili 03-12-2005 ili 03.12.2005
Izbor vremena zahteva format: 15:45:30 ili 15:45
FORMATIRANJE DATUMA I VREMENA
Formatiranje datuma: oblik datuma se bira u Format/Cell/Number/Date u polju Type, a pismo u polju Locale
(location): npr. Serbian (Cirillic).
Formatiranje vremena: oblik vremena se bira u Format/Cell/Number/Time u polju Type. (22:05:00 –Serbian =
10:05PM – English)
Napomena: Datum moţemo pretvoriti u broj (koristeći opciju Number) i obrnuto. Npr. datum 12/12/2005 je
broj 38698 (broj dana od 01.01.1900 god.). Koristi se kada unosimo datume, a raĉunamo razliku broja dana.
Veţba: Izračunati koliko dana je prošlo od vašeg roĎenja.
Zadatak:
Otvoriti nov dokument (file) i kreirati sledeću tabelu (podatke koji se ponavljaju obavezno kopirati)
A B C D E F G H I
1 R.br. Ime
Datum
roĊenja
Radno
mesto Koeficijent
Vrednost
boda
Isplata
2 Datum Potpis
3
Januar
1. Perić M. 18/5/66 radnik 210% 13.4 19/1/04
4 2. Kostić S. 3/8/58 direktor 490% 13.4 19/1/04
5 3. Mitić J. 14/12/70 radnik 190% 13.4 19/1/04
6 4. Tošić A. 22/11/71 sekretarica 230% 13.4 19/1/04
7
Feb
ruar
1. Mitić J. 14/12/70 radnik 190% 13.4 16/2/04
8 2. Perić M. 18/5/66 radnik 210% 13.4 16/2/04
9 3. Tošić A. 22/11/71 sekretarica 230% 13.4 16/2/04
10 4. Kostić S. 3/8/58 direktor 490% 13.4 16/2/04
Veţba:
1. U ćeliju A4 uneti današnji datum
2. U ćeliju B4 uneti trenutno vreme
6 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Veţba:
a) U ćeliji A5 sabrati brojeve u ćelijama A1 i A2
b) U ćeliji A6 oduzeti brojeve iz ćelija A2 i A3
c) U ćeliji A7 pomnoţiti brojeve iz ćelija B1 i B2
d) U ćeliji A8 podeliti brojeve iz ćelija B2 i B3
e) U ćeliji A9 stepenovati broj iz ćelije B2
f) U ćeliji A10 izraĉunati sledeći izraz:
● Kolonu vrednost boda formatiraj na 2 decimale u dinarima (13,40 din)
● Procente u koloni Koeficijent pretvoriti u brojeve (210%=2,10)
● Ovom radnom listu dati ime PRVI
● Saĉuvati dokument u folder tvog razreda pod imenom FORMATIRANJE
UNOS FORMULA
unos formula mora poĉeti sa = (ili +)
unos pomoću tastature: npr. = 15+3 <Enter>
unos mišem = C5 + C9 (klik na ćeliju C5, + sa tastature, klik na ćeliju C9) <Enter>
unos pomoću ikone fx
aritmetiĉki operatori su: +, - * (mnoţenje), / (delenje) ^ (stepenovanje)
operatori za uporeĊivanje: =, <, >, =<, >=, > < (razliĉito)
prioritet operacija vaţi kao u matematici: ^, *,/ +,-
redosled operacija moţe se izmeniti pomoću zagrada
broj otvorenih zagrada mora da bude jednak broju zatvorenih.
IZMENA PODATAKA
u toku unosa u ćeliji pomoću tipke BS (←) ili markiranje pa <Delete>
za izmenu ili dodavanje podataka posle unosa:
- klik na liniju formule pa izmeniti, <Enter>
- 2 x klik na ćeliju i kada se pojavu kursor oblika I i izvršiti zamenu
ako se ţeli kompletna zamena, klik na ćeliju i zapoĉeti nov sadrţaj
Napomena: Excel omogućava istovremeni upis istog podatka u sve ćelije jednog ili više opsega:
— formirati opseg(e),(povlaĉenjem miša, odn.sa tipkom Ctrl više opsega)
— klik na liniju za unos podataka i formula i uneti ţeljeni podatak
— <Ctrl>+<Enter>
Veţba :
● Izmeniti trenutno vreme
● U ćeliji A1 broj 23 zameniti sa brojem 37
7 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak:
- Kreirati datoteku sledećeg izgleda:
broj artikal cena količina
1 vino 99.45 1#
2 kisela voda 25.00 12#
3 kafa 23.50 1 kg
4 Ċus 27.95 2#
5 Coca cola 51.99 3#
Zadatak:
-U polje ispod poslednje cene izraĉunajte sumu. Uputstvo (selektovati ćeliju; =C2+C3+C4+C5+C6; OK.) ili
(markirati ćelije ; )
broj artikal cena koliĉina
1 vino 99.45 1#
2 kisela voda 25 12#
3 kafa 23.5 1 kg
4 Ċus 27.95 2#
5 Coca cola 51.99 3#
ukupno: 227.89
-Saĉuvati ovu datoteku na Desktop-u, pod imenom ROBA.
Dijagrami i grafikoni
Dijagrami i grafikoni se aktiviraju iz tasterskog menija ili opcijom Insert->Chart. Prvo se moraju markirati
ćelije, pa zatim oblik grafikona ili dijagrama
Vežba:
-Za već uraĊenu tabelu kreirati grafikon:
-Saĉuvati izmene.
-Izbrisati datoteku ROBA i isprazniti korpu.
0
50
100
150
200
250
1 3 5
artikal
cena
FormatCells->Number-Number
8 Ljiljana Joviĉin Blagojević
RAZLIKA
ZBIR
RAZLIKA Ukupnog prihoda i Troškova
Zadatak
-Kreirati tabelu i na osnovu nje grafikon:
PREGLED
Zaposleni 1990 1991 1992 1993 1994 1995
Prodaja 19 23 24 31 28 35
Marketing 4 9 16 12 16 18
Administracija 5 7 8 11 12 15
Tehniĉari 19 31 25 34 42 49
UKUPNO 47 70 73 88 98 117
-Sačuvati datoteku u svoj folder, pod imenom Pregled.
-Izvršiti pregled pre štampe.
-Odštampati kreirano.
Zadatak
-Kreirati tabelu i na osnovu nje grafikon:
BUDŢET
Ukupan prihod 150000.00
Troškovi proizvodnje 26565.00
Ukupan prihod 123435.00
Amortizacija 12000.00
Porezi 1000.00
Troškovi
administracije
2500.00
Troškovi 15500.00
Čist prihod 107935.00
0
20
40
60
80
100
120
1 2 3 4 5 6
Prodaja
Marketing
Administracija
Tehničari
UKUPNO
Ukupan prihod
Troškovi
Čist prihod
9 Ljiljana Joviĉin Blagojević
RAD SA RADNIM LISTOVIMA
1. Promena (zadavanje) imena radnog lista
a. desni klik na jeziĉak / Rename / i unese se novo ime
b. 2 x klik na jeziĉak i unese se ime
2. Promena redosleda radnog lista
— klik na ime radnog lista i bez otpuštanja tastera miša prevući radni list na novo mesto
3. Kopiranje radnog lista
— isto kao premeštanje uz tipku <Ctrl>
4. Umetanje novih radnih listova
— komanda glavnog menija Insert /Worksheet (umeće se levo od oznaĉenog radnog lista)
5. Brisanje radnog lista
- desni klik/Delete
RAD SA REDOVIMA I KOLONAMA
1. Umetanje novog reda: oznaĉi se red gde ţelimo da umetnemo nov red, Insert / Row (umeće se
iznad oznaĉenog reda)
2. Umetanje nove kolone: oznaĉi se kolona gde ţelimo da umetnemo novu kolonu, Insert / Column
(umeće se levo od oznaĉene kolone)
3. Brisanje reda: oznaĉi se red, Edit / Delete (ili desni klik / Delete)
4. Brisanje kolone: oznaĉi se kolona, Edit / Delete (ili desni klik / Delete)
KOPIRANJE I PREMEŠTANJE ĆELIJA
Premeštanje: oznaĉi se ćelija, pokazivaĉ miša se postavi na ivicu ćelije i postaje ĉetvorostruka strelica
ili i povlaĉi miš do ţeljene ćelije
Kopiranje: isto sa tipkom <Ctrl>
Veţba:
● Umetnuti nov red izmeĊu prvog i drugog reda
● Umetnuti novu kolonu izmeĊu kolone A i B
● Obrisati umetnuti red i kolonu
● Ćeliju A1 premestiti na G4, a ćeliju B2 kopirati na H6
● Saĉuvati izmene
10 Ljiljana Joviĉin Blagojević
VIŠESTRUKO KOPIRANJE ĆELIJA NA SVE ČETIRI STRANE
I BRZO POPUNJAVANJE NIZOVA
1. Izaberete ćeliju ĉiji sadrţaj ţelite da kopirate
2. Dovedete pokazivaĉ u donji desni ugao ćelije
3. Povlaĉimo miš u ţeljenom pravcu
Na primer: 1+ →1 1 1 1 1
Isto sa tipkom Ctrl dobićemo: 1+ →2 3 4 5 6
Ako napišemo
1 2 dobićemo: 1 2 3 4 5 6
+ →
1 3 dobićemo: 1 3 5 7 9 11
+ →
-Formule se kopiraju na isti naĉin.
MS-Excel omogućava da sami definišemo niz npr. dana u nedelji, niz meseci u godini...Za to se koristi opcija
Tools / Options / Custom Lists, izabere se postojeći niz ili se napravi nov niz koristeći dugme Add pri ĉemu se
pojavljuje polje za unos ĉlanova niza (unesemo prvi ĉlan <Enter>, unesemo drugi ĉlan <Enter>....). Ovde
obiĉno prevlaĉenje miša generiše niz, a sa tipkom Ctrl je prosto kopiranje.
Napomena: Ako ţelimo da kopiramo samo brojeve bez formule:
- selektujemo ćeliju (ili kolonu), Edit / Copy / Paste Special / Value
Veţba8:
● Otvoriti nov dokument i kreirati sledeću tabelu u radnom listu Sheet1 koji ćete nazvati PRIMER1
A B C D E F G H i 1 1 Ponedeljak januar 2 2 Utorak februar 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 9 9
10 10 11 11 12 12
B2=A1+A2 i kopirati na dole (Fill Down)
C2= A1+2 i kopirati na dole
H2- kopirati po danima na dole
I2- kopirati po mesecima na dole
11 Ljiljana Joviĉin Blagojević
A B C D E F G H i 1 1 1 1 1 1 1 Ponedeljak januar 2 2 3 4 Utorak februar 3 3 5 7 Sreda mart 4 4 7 10 Ĉetvrtak april 5 5 9 13 Petak maj 6 6 11 16 Subota jun 7 7 13 19 Nedelja jul 8 8 15 22 avgust 9 9 17 25 septembar
10 10 19 28 oktobar 11 11 21 31 novembar 12 12 23 34 decembar
● U radnom listu Sheet2 kreirati sledeću tabelu prikaza brojeva od 1 do 10 i njihovih kvadrata i
nazvati radni list PRIMER2.
A B
1 1 1
2 2 4
3 3 9
4 4 16
5 5 25
6 6 36
7 7 49
8 8 64
9 9 81
10 10 100
● U radnom listu Sheet3 (PRIMER3) kreirati sledeću tabelu i izraĉunati formule sa kopiranjem:
A B C D E
1 1 =A1*2 =A1*A1 =A1*B1 =SQRT(A1)
2 2
3 3
4 4
5 5
6 6
7 7
Uputstvo: U ćeliju B1 napisati formulu a zatim
formulu kopirati na dole koristeći Fill Down
12 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak. Kreirati tabelu sa formulama
APSOLUTNO I RELATIVNO ADRESIRANJE ĆELIJA
Relativno adresiranje je: B2
Apsolutno adresiranje je: $B$2
Veţba 9. Napraviti tabelu koja izraĉunava mnoţenje brojeva od 1 do 10 sa brojem koji unesete u ćeliji E1 (npr.
8).
A B C D E
1 1 8 Unesi broj: 8
2 2 16
3 3 24
4 4 32
5 5 40
6 6 48
7 7 56
8 8 64
9 9 72
10 10 80
Uputstvo: U polje B1 napisati formulu =A1*E1, pa kopirati formulu na dole. Šta smo dobili? Pošto se na dole
menjaju redovi u polju B2 sada će biti formula A2*E2. U polju E2 nema ništa i mi ćemo dobiti u polju B2 0. Zato
moramo fiksirati u formuli jedinicu iza E na sledeći naĉin E$1, pa će formula glasiti A1*E$1. Promeni vrednost u
E1. Šta se dešava sa kolonom B?
13 Ljiljana Joviĉin Blagojević
* U drugom radnom listu napraviti sledeću tabelu koja radi isto, ali po horizontali:
A B C D E F G H I J K L
1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 8
2 8 16 24 32 40 48 56 64 72 80
Kako će sada da izgleda formula u polju A2?
* U trećem radnom listu napraviti sledeću tabelu koja daje tablicu mnoţenja:
A B C D E F G H I J K
1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
3 2 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
4 3 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30
5 4 4 8 12 16 20 24 28 32 36 40
6 5 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
7 6 6 12 18 24 30 36 42 48 54 60
8 7 7 14 21 28 35 42 49 56 63 70
9 8 8 16 24 32 40 48 56 64 72 80
10 9 9 18 27 36 45 54 63 72 81 90
11 10 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Kako sada izgleda formula u B2 ?
DAVANJE IMENA ĆELIJI (REDU, KOLONI, OPSEGU)
Postupak je sledeći:
- Oznaĉi se ćelija (red, kolona, opseg), Insert / Name /Define unese se ime u gornjoj liniji i
aktivira dugme Add
Veţba 10. Kreirati tabelu:
A B C D
1 Cena (E) Cena (din) Kurs eura
2 120 9600 80
3 560 44800
4 452 36160
Koloni A dati ime cena_E (Excel sam nudi ime na osnovu zaglavlja)
Ćeliji D2 dati ime kurs_E
Ćelija B2 cena_E*kurs_E
Kopirati formulu
14 Ljiljana Joviĉin Blagojević
FORMULE U EXCELU
FUNKCIJA SUM (SABIRANJE – SUMIRANJE)
● =A2+D3-A5/G4^A1 (aritmetiĉke znake unosimo sa tastature, a polja oznaĉimo mišem-klik)
● AUTOSUM
● +SUM(A2:F4)
Veţba 11. Napisatu u jednoj koloni brojeve od 1 do 20, a zatim izraĉunati njihov zbir.
Veţba 12. U folderu Vašeg odeljenja otvorite novu svesku pod imenom ĈOKOLADE.XLS. Kreirati tabelu
kao na slici .Vrednosti u zasenĉenim kolonama treba izraĉunati formulama.
Formule:
- Nabavna cena (din) = nabavna cena (euro) * kurs eura
- Porez + transport (din) = nabavna cena (din) * % za porez i transport
- Zarada = nabavna cena (din) * % za zaradu
- Prodajna cena = nabavna cena (din)+ porez i transport (din)+ zarada (din)
NABAVKA COKOLADE
R.br.
Roba Nabavna cena(E)
Nabavna cena(din)
Porez+transport Zarada Prodajna cena(din) Vrsta J.mere % din % din
1 Milka 100 0,80 64,00 30% 19,20 10% 6,40 89,60
2 Milka 300 2,50 200,00 30% 60,00 8% 16,00 276,00
3 Nestle 100 0,90 72,00 30% 21,60 10% 7,20 100,80
4 Nestle 400 3,80 304,00 30% 91,20 7% 21,28 416,48
5 Toblerone 50 0,60 48,00 35% 16,80 7% 3,36 68,16
6 Toblerone 100 1,20 96,00 35% 33,60 7% 6,72 136,32
7 Toblerone 200 2,50 200,00 35% 70,00 6% 12,00 282,00
UKUPNO 12,3 984,00 312,40 72,96 1369,36
kurs (euro) 80
FUNKCIJA MAX daje maksimalnu vrednost ćelije u datom opsegu MAX (Opseg1:Opseg2)
FUNKCIJA MIN daje minimalnu vrednost ćelije u datom opsegu MAX (Opseg1:Opseg2)
FUNKCIJA ABS daje apsolutnu vrednost vrednosti ćelije ABS (A1)
FUNKCIJA AVERAGE
Ova funkcija daje srednju vrednost ćelija u zadatom opsegu =AVERAGE (Opseg1:Opseg2)
Primer: =AVERAGE(A1:K6)
15 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Veţba . Uneti sledeće vrednosti u tabelu:
A B C D E F G H I
1 34 -12 6 73 -85
2 Apsolutne vrednosti: 34 12 6 73 -85
3 Maksimalan broj je: 73
Minimalan broj je: -85
Srednja vrednost je: 3,2
Zadatak Kreirati tabelu sa funkcijama:
16 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak Kreirati tabelu sa funkcijama:
Zadatak Kreirati tabelu sa funkcijama:
17 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak Kreirati tabelu sa funkcijama:
FUNKCIJA IF (funkcija grananja)
Koristi se ukoliko jedna ćelija moţe dobiti jednu od dve moguće vrednosti:
=IF(Logical_test; Value_if true;Value if _false)
Logical_test – uslov koji proveravamo da li je ispunjen
Value_if true – vrednost ćelije ako je uslov ispunjen
Value if _false - vrednost ćelije ako je uslov nije ispunjen
Veţba .
Imamo niz brojeva u tabeli. Za brojeve veće od nule treba ispis da su brojevi pozitivni, a za manje od nule da
su negativni. Saĉuvati tabelu u Vaš folder pod imenom FUNKCIJA IF
A B C D E F G H I
1 7 12 -78 90 56 -4 -25
2 pozitivan pozitivan negativan pozitivan pozitivan negativan negativan
3
Formula: +IF(C1>0;”pozitivan”<”negativan”)
Zadatak. Kreirati tabelu sa funkcijama.
18 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak. Kreirati tabelu sa funkcijama.
Zadatak. Treba izvršiti sniţenje cene za 8% za proizvode u magacinu kojih je ostalo više od 50, a povećati za
5% za one kojih ima manje od 50. Saĉuvati tabelu pod imenom TRŢIŠTE
A B C D E F G
1 Stanje u
magacinu Prodajna
cena Nova cena
Komantar
2 10 6,00 6,30
POVEĆANA CENA
Povećavamo cenu
Smanjujemo cenu
3 100 4,00 3,68
SMANJENA CENA 5% 8%
4 800 12,00 11,04
SMANJENA CENA
5 30 15,00 15,75
POVEĆANA CENA
6 450 8,00 7,36
SMANJENA CENA
19 Ljiljana Joviĉin Blagojević
FUNKCIJA SUMIF
=SUMIF (Range;Criteria; Sum_Range)
Range – opseg koji pretraţujemo i ĉije ćelije treba da ispune odreĊen uslov
Criteria – uslov koji treba da bude zadovoljen
Sum_Range – opseg ćelija koje sabiramo
Veţba 16. Sabrati sve pozitivne brojeve i sve negativne brojeve
A B C D E F G H I
1 7 12 -78 90 56 -4 -25
2
3
4 Zbir pozitivnih
brojeva je: 165
5 Zbir negativnih
brojeva je: -107
Formula: =SUMIF(C1:I1;”>0”;C1:I1)
FUNKCIJA COUNTIF
Ova funkcija prebrojava ćelije koje sadrţe brojeve koji zadovoljavaju zadati uslov
=COUNTIF(Opseg;Uslov)
Zadatak. Kreirati tabelu sa funkcijama.
20 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Zadatak. Kreirati tabelu sa funkcijama.
Vežba 18
Napraviti tabelu u koju ćeš uneti 5 imena uĉenika i 5 predmeta. Izraĉunati prosek svakog uĉenika i radnom listu
dati ime USPEH UCENIKA. Ako uĉenik ima neku jedinicu u rubrici prosek treba da piše nedovoljan. Tabelu sa
prosekom iz svakog predmeta kao i koliko ima petica, ĉetvorki, trojki... iz svakog predmeta kreirati na drugom
radnom listu koji ćete nazvati USPEH PO PREDMETIMA.
Sheet1:
A B C D E F G H I
1 R.br.
Ime i prezime
Srpski jezik i
književnost
Matematika
Fizika Hemija Informatika
Broj opome
na PROSEK
2 1 Antić D. 2 3 1 3 2 1 NEDOVOLJAN
3 2 Tomić M. 3 4 2 5 4 0 3,60
4 3 Popović G. 5 5 5 4 4 0 4,60
5 4 Savić J. 1 1 2 3 1 3 NEDOVOLJAN
6 5 Pešić A. 1 3 1 2 4 2 NEDOVOLJAN
21 Ljiljana Joviĉin Blagojević
Sheet2:
A B C D E F
1 Ocene Srpski jezik i književnost
Matematika Fizika Hemija Informatika
2 5 1 1 1 1 0
3 4 0 1 0 1 3
4 3 1 2 0 2 0
5 2 1 0 2 1 1
6 1 2 1 2 0 1
PROSEK 2,40 3,20 2,20 3,40 3,00
Vežba 19
U fajlu TRŢIŠTE.XLS napravi tabelu sa slike
A B C D E F G H
1 Tržište Proizvod Koliĉina Cena Iznos Prodato proizvoda
2 Istok Kafa 77 1760,00 135.520,00 Proizvod Koliĉina
3 Istok Ĉaj 95 890,00 84.550,00 Kafa 120
4 Istok Soja 16 1320,00 21.120,00 Ĉaj 124
5 Istok Pirinaĉ 95 780,00 74.100,00 Soja 65
6 Istok Biber 76 2680,00 203.680,00 Pirinaĉ 151
7 Zapad Kafa 43 1950,00 83.850,00 Biber 98
8 Zapad Ĉaj 29 1020,00 29.580,00
9 Zapad Soja 49 1500,00 73.500,00 Iznos od isporuke
10 Zapad Pirinaĉ 56 890,00 49.840,00
Malih <30
Velikih >80 11 Zapad Biber 22 2900,00 63.800,00
12 UKUPNO 558 819.540,00 114.500,00 158.650,00
13
14 Suma prodate koliĉone za istok: 359,00
15 Suma iznosa za soju: 94.620,00
16 Suma iznosa koji se dobija za
17 sve proizvode osim ĉaja 705.410,00
22 Ljiljana Joviĉin Blagojević
REŠENJA
Veţba .
Formule:
=IF (A1>0; “Pozitivan”;”Negativan”)
Veţba .
Formule:
Nova cena (C2) = IF(A2>50;B2-B2*G$3;B2+B2*F$3)
Komentar (D2) =IF(C2>B2;”POVEĆANA CENA”;”SMANJENA CENA”)
Veţba .
Formule: E15=SUMIF(B3:B12;”Istok”;D3:D12)
E16=SUMIF(C3:C12;”Soja”;F3:F12)
E18=SUMIF(C3:C12;”<>Ĉaj”:F3:F12)
I4=SUMIF(C3:C12;H3:H8;D3:D12)
H13=SUMIF(D3:D12;”<30”;F3:F12)
I13= SUMIF(D3:D12;”>80”;F3:F12)
Veţba .
Formule: Sheet1: H2: +COUNTIF(C2:G2;1)
I2: +IF(H2=0;AVERAGE(C2:G2); NEDOVOLJAN )
Sheet2: B2: +COUNTIF(uspeh uĉenika!C$2:C$6;$A2)
B7: +AVERAGE(uspeh uĉenika!C2:C6)
Veţba .
a) Oznaĉiti opseg od A5 do G10
b) Oznaĉiti opsege A6:A10 i G6:G10
c) Oznaĉiti opsege B5:G5 i B11:G11
d) Oznaĉiti opsege A6:A10 i E6:E10
e) Oznaĉiti opsege A6:A10 i H6:H10