(projekt green fusion) inteligentni transportni sustavi i ... · „inteligentniprometni...
TRANSCRIPT
Ekološki prihvatljiva prometna rješenja
(projekt Green Fusion)
Inteligentni transportni sustavi i logistika
(projekt Mobilitis)
Prva javna rasprava
10. studenog 2017.
Sadržaj
1. Uvod i ciljevi
2. Temelj analize
3. Razvoj ekološki prihvatljivih vozila i plovila
4. Razvoj ekološki prihvatljivih vozila i plovila u RH
5. Mapa sektora Ekološki prihvatljivih prometnih rješenja
6. ITS u svijetu
7. ITS u Republici Hrvatskoj
8. Mapa ITS sektora
9. Rasprava
10. Sljedeći koraci
1. Uvod i ciljevi
Strategija pametne specijalizacije
Zdravlje i
kvaliteta života
Energija i
održivi okoliš
Promet i
mobilnostSigurnost
Hrana i
bioekonomija
KET
ICT
Proizvodnja dijelova i sustava
visoke dodane vrijednosti za
cestovna i željeznička vozila
Ekološki prihvatljiva prometna
rješenja
Inteligentni transportni sustavi i
logistika
➢ U okviru provedbe Strategije pametne specijalizacije, Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta u suradnji s Centrom za industrijski razvoj započelo je ovaj projekt –
uz savjetodavnu podršku Svjetske banke – kako bi se:
Svrha i ciljevi projekta
Povećala konkurentnost
Potaknuo izvoz
Potaknule inovacije
Svrha i ciljevi projekta
Analizirati strateške opcije za
budućnost te olakšati i
potaknuti inovacije
Poboljšati poslovno okruženje
u svrhu poticanja rasta
lokalnih tvrtki
Ojačati konkurentnost tvrtki
Faze projekta
Usmjeravanje
strategije
Pokretanje
aktivnostiIdentificiranje
izazova
Tri faze
3. javni sastanak
travanj 2018.
2. javni sastanak
veljača 2018.
1. javni sastanak
10. studeni 2017.
Faze projekta
Praćenje implementacije…..
Nakon 3. faze:
…pružat će CIRAZ i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i
obrta. Stojimo Vam na raspolaganju…
Svrha 1. javnog sastanka
Zajednički identificirati glavne izazove
industrije
➢ Kratak pregled ekološki prihvatljivih prometnih rješenja te
inteligentnih transportnih sustava i logistike
➢ Iznošenje vašeg viđenja izazova i prilika
Svrha i ciljevi projekta
➢ Sužavanje S3 pod-tematskih prioritetnih područja
➢ Poboljšanje poslovnog okruženja u svrhu stvaranja novih
tržišnih prilika:
▪ Poboljšanje javno-privatnog dijaloga
▪ Identificiranje budućih tržišta
▪ Pokretanje novih aktivnosti
▪ Poboljšanje prepoznatljivosti tvrtki
➢ Zajednički odrediti strateške smjernice koje će pomoći da tvrtke
u hrvatskom prehrambenom sektoru budu konkurentnije
Svrha i ciljevi projekta
➢ Pružanje informacija i davanje prijedloga
▪ Uvid u strateški smjer razvoja tvrtke
▪ Inovacije, razvoj novih tržišnih niša i izvoznih destinacija
▪ Suradnja s predstavnicima znanstveno-istraživačkog sektora
➢ Sudjelovanje na javnim sastancima, pozivanje drugih tvrtki da se
pridruže inicijativi i doprinos definiranju smjernica u sljedećim
fazama projekta
Uloga poduzeća
Svrha i ciljevi projekta
➢ Donošenje konkretnog plana aktivnosti u svrhu poboljšanja
poslovnog okruženja kako bi tvrtke u hrvatskom sektoru
autoindustrije i željezničke industrije bile konkurentnije na
zahtjevnom i dinamičnom tržištu
Ishod
2. Temelj analize
Ekološki prihvatljiva prometna rješenja – faktor u smanjenju
utjecaja na klimatske promjene
Video: Pariški sporazum: svijet ujedinjen u borbi protiv klimatskih
promjena
https://youtu.be/5Tf5Hxa_dKs
Izvor: Europska komisija
13
Gustoća naseljenosti u svijetu
Izvor: ArcGIS
Ukupna emisija stakleničkih plinova u svijetu prema sektorima
(2010.g.)
Izvor: IPCC
15
Emisija stakleničkih plinova prema obliku transporta (1970. - 2010.)
Izvor: IPCC16
Trend emisija u EU (prema sektorima, 1990. - 2014.)
Izvor: Europska komisija
17
Note: *Transport includes international aviation but excludes international maritime;
** Other include fugitive emissions from fuels, waste management and indirect CO2 emissions
Udio potražnje za energijom prema obliku transporta u EU (2010. godina)
Izvor: IPCC
2 glavna problema rasta broja stanovnika u urbanim
sredinama
Rast broja urbane populacije
OnečišćenjeEkološki
prihvatljiva prometna rješenja
Prometni zastojiInteligentni
transportni sustavi i logistika
Područja primjene ekološki prihvatljivih prometnih rješenja
20
Ekološki prihvatljiva prometna rješenja
Zrak
Kopno
Voda
3. Razvoj ekološki prihvatljivih
vozila i plovila
Razvoj ekološki prihvatljivih vozila
Izvor: Bloomberg New Energy Finance Summit
Prikaz dostupnosti modela BEV vozila u 2020. godini
Kako možemo brodove učiniti ekološki prihvatljivijima?
• Različiti izvori energije i hibridna rješenja za strojeve
• Tehnologije pročišćavanja i smanjenja ispušnih plinova (scrubber)
• Brodovi koji koriste LNG kao pogonsko gorivo
• Učinkovitiji strojevi i optimizacija rashladnog sustava
• Nove boje
• Unaprijeđeni dizajn efikasnog propelera broda
• Sustav pročišćavanja balastnih voda
• Korištenje obnovljivih izvora i diversifikacija pogonskog goriva
Razvoj ekološki prihvatljivih plovila
Izvor: DNV
4. Razvoj ekološki prihvatljivih
vozila i plovila u RH
Prihod industrije u razdoblju od 2013. - 2015.
Izvor: HGK
0
20.000.000
40.000.000
60.000.000
80.000.000
100.000.000
120.000.000
C291-Proizvodnjamotornih vozila
C301-Gradnja brodovai čamaca
C293-Proizvodnjadijelova i pribora za
motorna vozila
13.039.026
63.424.591
34.044.869
7.772.200
96.295.338
38.017.288
10.917.355
101.976.339
44.955.774
u U
S $
2013 2014 2015
5. Mapa sektora Ekološki
prihvatljivih prometnih rješenja
Ulazne
sirovine i
oprema
Proizvodnja
vozila i sustava
Proizvodnja
dijelova
Prodaja i
marketing
Post-prodaja
Električni i
elektronički dijelovi
Nacionalni
distributeri
Distribucija
dijelova
Nadogradnja vozila Usluge i dijeloviRecikliranje
Cestovna vozila
Posebna vozila i
strojevi
Veleprodaja
Maloprodaja
Karoserije i dijelovi
Šasije i pogonski
dijelovi
Gume
Motori i dijelovi
Oprema, alati i
strojevi
Metali
Koža i tekstil
Plastika i guma
Staklo
Ekološki prihvatljiva cestovna vozilima
Fleet
managementBaterijski sustavi
DR
ŽA
VN
E IN
ST
ITU
CIJ
E I
RE
GU
LA
TO
RN
A T
IJE
LA
AK
AD
EM
SK
E I Z
NA
NS
TV
EN
O-I
ST
RA
ŽIV
AČ
KE
INS
TIT
UC
IJE
TE
ST
IRA
NJE
I C
ER
TIF
IKA
CIJ
A
PR
OF
ES
ION
ALN
A U
DR
UŽ
EN
JA
, A
GE
NC
IJE
I
OR
GA
NIZ
AC
IJE
ZA
PO
DR
ŠK
U S
EK
TO
RU
Fakultet
strojarstva i
brodogradnje
(Sveučilište u
Zagrebu)
PROFESIONALNA UDRUŽENJA, AGENCIJE I ORGANIZACIJE ZA PODRŠKU SEKTORU
TESTIRANJE I CERTIFIKACIJA
AKADEMSKE I ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE INSTITUCIJE
DRŽAVNE INSTITUCIJE I REGULATORNA TIJELA
Fakultet
elektrotehnike i
računarstva
(Sveučilište u
Zagrebu)
Ministarstvo
mora,
prometa i
infrastrukture
Istarska
razvojna
agencija
Energetski
institut Hrvoje
Požar
Ministarstvo
gospodarstva
poduzetništva
i obrta
Ministarstvo
vanjskih i
europskih
poslova
Hrvatska
gospodarska
komora
Ministarstvo
regionalnoga
razvoja i
fondova
Europske unije
Razvojna
agencija
Zagreb
IRI Centar
d.o.o.
Inovacijski
centar Nikola
Tesla
Tehnički
fakultet
(Sveučilište u
Rijeci)
Metalurški
fakultet
(Sveučilište u
Zagrebu)
Ministarstvo
znanosti i
obrazovanja
Ministarstvo
zaštite
okoliša i
energetike
Ministarstvo
unutarnjih
poslova
Državni
zavod za
intelektualno
vlasništvo
Fakultet
elektrotehnike,
strojarstva i
brodogradnje
(Sveučilište u
Splitu)
Ministarstvo
graditeljstva i
prostornog
uređenja
Državni zavod
za intelektualno
vlasništvo
Energetski
institut Hrvoje
Požar
Končar -
Institut za
elektrotehniku
d.d.
Končar - Institut
za elektrotehniku
d.d.
Ustanova Centar
za istraživanje
materijala Istarske
županije METRIS
Institut Ruđer
Bošković
Klaster
Inteligentna
energija
Proizvodnja
komponenti
Distribucija
komponenti
Sklapanje i
integracija
Post-prodaja
Ekološki prihvatljiva plovila
DR
ŽA
VN
E IN
ST
ITU
CIJ
E I
RE
GU
LA
TO
RN
A T
IJE
LA
AK
AD
EM
SK
E I Z
NA
NS
TV
EN
O-I
ST
RA
ŽIV
AČ
KE
INS
TIT
UC
IJE
TE
ST
IRA
NJE
I C
ER
TIF
IKA
CIJ
A
PR
OF
ES
ION
ALN
A U
DR
UŽ
EN
JA
, A
GE
NC
IJE
I
OR
GA
NIZ
AC
IJE
ZA
PO
DR
ŠK
U S
EK
TO
RU
Dizajn
Usluga
podrške
proizvodnji
Planiranje materijala i
nabavka
Planiranje proizvodnje i
inženjering
Temeljni
dizajn
Preliminarni
dizajn
Konceptualni
dizajnDetaljni
dizajn
Komponente
trupa i
opremanje
Platforme
sistemskih
komponenti
Misijske
sistemske
komponente
Platforme
sistemskih
komponenti
Misijske sistemske
komponente
Komponente
trupa i
opremanje
Platformska
sistemska
integracija
Misijska sistemska
integracija
Integracija
trupa i
opremanje
Usluga remonta
i popravaka (In-
service support)
Tehnološki
treninzi &
podrška
kupcima
Recikliranje Usluge
Fakultet
strojarstva i
brodogradnje
(Sveučilište u
Zagrebu)
PROFESIONALNA UDRUŽENJA, AGENCIJE I ORGANIZACIJE ZA PODRŠKU SEKTORU
TESTIRANJE I CERTIFIKACIJA
AKADEMSKE I ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE INSTITUCIJE
DRŽAVNE INSTITUCIJE I REGULATORNA TIJELA
Fakultet
elektrotehnike i
računarstva
(Sveučilište u
Zagrebu)
Ministarstvo
mora,
prometa i
infrastrukture
Energetski
institut Hrvoje
Požar
Ministarstvo
gospodarstva,
poduzetništva
i obrta
Ministarstvo
vanjskih i
europskih
poslova
Ministarstvo
regionalnoga
razvoja i
fondova
Europske unije
Razvojna
agencija Zagreb
Tehnički
fakultet
(Sveučilište u
Rijeci)
Metalurški
fakultet
(Sveučilište u
Zagrebu)
Ministarstvo
znanosti i
obrazovanja
Ministarstvo
zaštite
okoliša i
energetike
Ministarstvo
unutarnjih
poslova
Državni
zavod za
intelektualno
vlasništvo
Fakultet
elektrotehnike,
strojarstva i
brodogradnje
(Sveučilište u
Splitu)
Pomorski
fakultet
(Sveučilište u
Splitu)
Hrvatski
registar
brodova
Inovacijski
centar Nikola
Tesla
Državni zavod
za intelektualno
vlasništvo
Energetski
institut Hrvoje
Požar
Končar - Institut
za elektrotehniku
d.d.
Hrvatska
akreditacijska
agencija
Istarska
razvojna
agencija
Hrvatska
gospodarska
komora
Klaster
intermodalnog
prijevoza
CEKOM
Brodogradnja
Ustanova Centar
za istraživanje
materijala
Istarske županije
METRIS
Hrvatska udruga
poslodavaca-
Udruga
nautičkog
sektora
Klaster
Inteligentna
energija
Hrvatska
udruga
brodara
Mare
Nostrum
Hrvatska
brodogradnja -
Jadranbrod
d.d.
Geografska rasprostranjenost poduzeća iz Ekološki prihvatljivih prometnih
rješenja
32
Geografske rasprostranjenosti svih dionika Ekološki prihvatljivih prometnih
rješenja
33
6. ITS u svijetu
Definicija
➢ „Inteligentni prometni sustavi” ili „ITS” označava sustave u kojima
se informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjuju u
području cestovnog prometa, uključujući infrastrukturu, vozila i
korisnike, te u upravljanju prometom i upravljanju mobilnosti, kao
i za veze s ostalim vrstama prijevoza (2010/40/EU)
➢ informacijsko-komunikacijska (ICT) nadogradnja nad klasičnim,
postojećim prometnim, transportnim i logističkim sustavima.
Počeci
➢ 1939. - Svjetski sajam u New Yorku
FUTURAMA – vizija svijeta za 20
godina unaprijed (1960.)
➢ automatizirane autoceste bazirane
na 4 principa:
➢ SIGURNOST
➢ UDOBNOST
➢ BRZINA
➢ EKONOMIČNOST
UTOPIJA?
Izvor: New York World’s Fair, “Futurama: Highways
& Horizons,” 1939. Credit: General Motors
Prometni problemi
➢ PROMETNA ZAGUŠENJA
UTOPIJA?
➢ ZAGAĐENJA
➢ PROMETNE NESREĆE
Izvor: 24 sata
Izvor: Net.hr
Izvor: Net.hr
Ciljevi
➢ Unapređenje transportnog
sustava uporabom informacija,
komunikacija i kontrolnih
tehnologija koji bi bio efikasniji i
sigurniji uz mjerljive parametre:
UTOPIJA?
▪ sigurnost
▪ mobilnost
▪ produktivnost
▪ ekološki aspekti i energetska efikasnost
Izvor: thebeijinger.com
Koristi i nedostaci ITS-a (primjeri)
➢ Povećana sigurnost prometa
➢ Bolji prometni tokovi
➢ Manji troškovi prijevoza
➢ Manja zagađenja
➢ Povećanje poslovnih aktivnosti
➢ Bolje korisničko prihvaćanje
➢ Bolja informiranost
➢ Nova radna mjesta
UTOPIJA?
Početne poteškoće u
razumijevanju
Troškovi ITS opreme
Pitanja privatnosti i sigurnosti
podataka
Velika kompleksnost sustava
Standardizacija
Koristi Nedostaci
Tradicionalna ITS rješenja
UTOPIJA?SATELITSKA
NAVIGACIJA
PROMETNE I
PUTNE
INFORMACIJE
ADAPTIVNI
PROMETNI
ZNAKOVI
ELEKTRONSKA
NAPLATA
CESTARINE
Tradicionalna ITS rješenja (II)
je SPOR... i FRAGMENTIRAN
RAZVOJ NACIONALNIH ITS-ova
ITS
Akcijski
plan
2010 EU
KAKO?
➢ Putem dostupnosti točnih, pouzdanih prometnih i
putnih podataka u realnom vremenu
➢ Poboljšanjem prometnog upravljanja na
transportnim koridorima EU
➢ Integracijom ITS aplikacija putem otvorene
platforme
➢ Unapređenjem cestovne sigurnosti
➢ Unapređenjem komunikacije između vozila i
cestovne infrastrukture
Cooperative ITS (C-ITS) – sustav interoperabilnih
sustava
➢ nadogradnja postojećeg ITS-a sa karakteristikom da su
pružene usluge obogaćene uporabom dinamičkih informacija
u realnom vremenu od strane sudionika sličnih funkcionalnosti
Izvor: Movimento
V2V
V2I
V2X
Cooperative ITS – sustav interoperabilnih sustava
Izvor: ETSI 2012
7. ITS u Republici Hrvatskoj
Pozicija Republike Hrvatske
Idealan geostrateški i
geoprometni položaj
unutar EU posebno za
integrirani i intermodalni
transport
Izvor: DDS-EURO
Pozicija Republike Hrvatske
Visoki
stupanj
izgrađenosti
cestovne
infrastrukture
(autoceste i
tuneli)
Izvor: HUKA-Hrvatska udruga koncesionara za autoceste sa
naplatom cestarine
Razvoj ITS-a u Republici Hrvatskoj
1. FAZA:
Implementacija ITS aktivnosti i rješenja kroz izgradnju i
modernizaciju autocesta i tunela
2. FAZA:
Primjena ITS rješenja na temelju Nacionalnog programa
za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu (2014)
CROCODILE II CROATIA
3. FAZA: ???
Temelji ITS-a
• Udruga ITS CROATIA
• Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i
transporta
• Nekoliko svjetskih korporacija imaju centre u RH za razvoj
globalnih ITS rješenja
• Snažni znanstveni kapaciteti
8. Mapa ITS sektora
INFRASTRUKTURNA
IZGRADNJA,
OPREMANJE I
INŽENJERING
PROIZVODI,
KOMPONENTE I
TEHNOLOGIJA
VEZANI NA ITS
ITS USLUGE,
PROCESI &
APLIKACIJE
INFRASTRUKTURAOPERATERI I
KONCESIONARI
SUSTAVI ZA
PROMETNU
SIGNALIZACIJU
DETEKCIJA,
SENZORIKA &
PRIKUPLJANJE
PODATAKA
PRIJEVOZ PO
POZIVU (DRT)
SIGURNOSNA I
PODATKOVNA
ZAŠTITA
INFORMACIJSKE
USLUGE ZA
PUTNIKE
UPRAVLJANJE
PROMETOM I
SIGURNOSTI
NAPLATA
VOZARINA I
CESTARINA
ITS OLAKŠANI
PROCESI
OPERATIONS
MANAGEMENT
POMOĆNI
SUSTAVI VOZILA
ZA VOZAČE
BEŽIČNI
KOMUNIKACIJSKI
SUSTAVI
KUPCI B2B / B2G B2C KORISNICI
PR
OF
ES
ION
ALN
A U
DR
UŽ
EN
JA
, A
GE
NC
IJE
I
OR
GA
NIZ
AC
IJE
ZA
PO
DR
ŠK
U S
EK
TO
RU
DR
ŽA
VN
E IN
ST
ITU
CIJ
E I
RE
GU
LA
TO
RN
A T
IJE
LA
STA
ND
AR
DIZ
AC
IJA
I C
ER
TIF
IKA
CIJ
A
AK
AD
EM
SK
E I Z
NA
NS
TV
EN
O IS
TR
AŽ
IVA
ČK
E
INS
TIT
UC
IJE
Fakultet strojarstva i
brodogradnje
Sveučilišta u Zagrebu
DRŽAVNE INSTITUCIJE I REGULATORNA TIJELA
STANDARDIZACIJA I CERTIFIKACIJA
AKADEMSKE I ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKE INSTITUCIJE
PROFESIONALNA UDRUŽENJA, AGENCIJE I ORGANIZACIJE ZA PODRŠKU SEKTORU
Ministarstvo
regionalnog razvoja
i fondova EU
Fakultet elektrotehnike
i računalstva
Sveučilišta u Zagrebu
Ministarstvo mora,
prometa i
infrastrukture
Hrvatski zavod za
norme
Institut IGH
Ministarstvo
unutarnjih poslova
Fakultet prometnih
znanosti Sveučilišta u
Zagrebu
ITS Hrvatska
Hrvatska komora
inženjera tehnologije
prometa i transporta
Hrvatski auto klub
Hrvatska regulatorna
agencija za mrežne
djelatnosti - HAKOM
Pomorski fakultet u
Rijeci
Građevinski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Fakultet organizacije i
informatike, VŽ
Sveučilišta u Zagrebu
Ministarstvo
znanosti i
obrazovanja
Ministarstvo
graditeljstva i
prostornog uređenja
Ministarstvo
gospodarstva,
poduzetništva i obrta
Državna uprava za
zaštitu i spašavanje
HAMAG-BICROHrvatska udruga
koncesionara za
autoceste - HUKA
Hrvatska
gospodarska
komora
Županijske uprave
za ceste
Fakultet
elektrotehnike,
računarstva i
informacijskih
tehnologija, OS
Udruge hrvatskih
cestovnih
prijevoznika
Koncentracija tvrtki u ITS sektoru
Koncentracija znanstvenih, regulatornih i drugih
potpornih tijela
9. Rasprava
Kupci
Potražnja
Kupci
Inovativnost
Kupci
Suradnja
10. Sljedeći koraci
Sljedeći koraci
Usmjeravanje strategije Pokretanje aktivnosti
3. javni sastanaktravanj 2018.
2. javni sastanakveljača 2018.
Kontakt
Helena Đerek, mag. oec.
Hrvatska gospodarska komora
CIRAZ - Centar za industrijski razvoj
Nova cesta 7, HR-10000 Zagreb
E-mail: [email protected]
Tel.: +385 (0)1 207-8011
Fax: +385 (0)1 207-8009
Web: www.ciraz.hr
Ružica Jajčević
Svjetska banka
Radnička cesta 80/IX, HR-10000 Zagreb
E-mail: [email protected]
Tel.: +385 (0)1 2357-222
Web: www.worldbank.org
Christian Springer
Hrvatska gospodarska komora
CIRAZ - Centar za industrijski razvoj
Nova cesta 7, HR-10000 Zagreb
E-mail: [email protected]
Tel.: +385 (0)1 207-8031
Fax: +385 (0)1 207-8009
Web: www.ciraz.hr
