promet u mirovanju - e-studente-student.fpz.hr/predmeti/o/osnove_prometne_infrastruktu...parkiranje...
TRANSCRIPT
1
PROMET U MIROVANJU
2
ŠTO JE PROMET U MIROVANJU?
3
PARKIRALIŠTE TREBA BITI:
što pristupačnije korisnicima
što jednostavnijeg pristupa
prometnicama
što jeftinije u odnosu na troškove
gradnje i održavanja
što bolje iskorištenog prostora u
odnosu na očuvanje okoline.
4
TEHNIČKI ELEMENTI GRAĐENJA
PARKIRALIŠTA:
planiranje prilaza parkiralištu
određivanje udaljenosti parkirališta od križanja prometnica
položaj parkirališta od stajališta javnog prijevoza i pješačkih putova
načini parkiranja vozila
dimenzioniranje parkirališnih mjesta
organizacija prometa na parkiralištu
pješački tokovi i osiguranje pješaka.
5
PROSTORNI SMJEŠTAJ PARKIRALIŠTA:
uz mjesto stanovanja
uz radno mjesto
uz javne građevine (trgovine, poslovne
ili zabavne sadržaje).
6
PARKIRALIŠTA UZ MJESTO
STANOVANJA:
parkiranje u zonama više stambenih
građevina
parkiranje u starim blokovskim
strukturama užeg gradskog područja
parkiranje u naseljima obiteljske
stambene gradnje.
7
Mogućnosti uređenja parkirališta unutar stambenih
blokova
8
PARKIRANJE U STARIM BLOKOVSKIM
STRUKTURAMA UŽEG GRADSKOG PODRUČJA
Mogućnosti rješavanja parkiranja osobnih vozila:
građenjem garaža na rubnim mjestima gradskih
blokova s ciljem smanjenja intenziteta prometa
unutar stambenih blokova gradskih cjelina
korištenjem prostora unutar stambenog bloka
ulično parkiranje.
9
MJERODAVNO
VOZILO I
PROSTORNI
GABARITI ZA
STANDARDNI
NAČIN
PARKIRANJA
10
STANDARDNI NAČINI PARKIRANJA:
uzdužno parkiranje
okomito parkiranje
koso parkiranje.
11
SHEMA UZDUŽNOG PARKIRANJA
5.50 m
2.00 m
(2.25 m)
12
SHEMA OKOMITOG PARKIRANJA
2.40 m
(2.50 m)
4.80 m
(5.00 m)
13
SHEMA OKOMITOG PARKIRANJA ZA INVALIDE
14
SHEMA PARKIRANJA POD KUTOM
15
NAČINI PARKIRANJA VOZILA U
ODNOSU NA MJESTO PARKIRANJA:
uz prometnice
na izdvojenim površinama.
16
PARKIRANJE UZ JAKO OPTEREĆENU
PROMETNICU
17
NAČIN PARKIRANJA UZ LOKALNU
PROMETNICU
18
JAVNA PARKIRALIŠTA
Lokacija mora zadovoljiti:
kompatibilnost sa drugim namjenama
u prostoru
povezanost sa prometnim sustavom
glavnih ulica u smjeru dolaska i
odlaska
povezanost sa pješačkim putovima
koje koriste korisnici garaže.
19
Veličina parkirališta ovisi o:
potrebnom broju vozila koja treba
smjestiti
prosječnom zadržavanju vozila
rasporedu parkirnih modula
shemi parkiranja i načinu kretanja
vozila.
20
JAVNA PARKIRALIŠTA U RAZINI
Sheme javnih parkirališta s naplatom korištenja
21
GARAŽNA PARKIRANJA
Povezivanje parkirnih razina izvodi se:
rampama
dizalima.
22
RAMPE ZA POVEZIVANJE RAZINA
PARKING PROSTORA
Jednosmjerne rampe s
jednokatnim usponom
Jednosmjerne rampe s
polukatnim usponom
23
Jednosmjerne spiralne rampe s jednokatnim usponom
Dvosmjerne spiralne rampe
s jednokatnim usponom
24
GARAŽE S LIFTOVIMA
Koncept tornja Koncept paleta
25
PARKIRALIŠTA ZA DRUGE VRSTE
VOZILA:
teretna vozila
vozila javnog gradskog prijevoza.
26
Parkirališta za teretna vozila
27
BICIKLISTIČKI PROMET
Bicikl kao prijevozno sredstvo ima sve veći
značaj u unutar pojedinih gradskih četvrti s
manjom gustoćom izgradnje i slabo
dostupnim javnim prijevozom.
Biciklistički promet je dobar i jeftin prijevoz.
Najpogodniji je do udaljenosti od 8 km.
Nedostaci su mu ovisnost o klimatskim
uvjetima i otežano vođenje na neravnom
terenu.
28
PROSTORNO PLANIRANJE
BICIKLISTIČKOG PROMETA
Prije pristupanja izgradnji infrastrukture za potrebe
biciklističkog prometa potrebno je:
1. Analizirati potrebe za biciklističkim prometom
utvrditi tko su potencijalni korisnici (poslovna,
rekreativna vožnja)
utvrditi smjerove i intenzitet kretanja korisnika
bicikla
utvrditi mjesta križanja sa ostalim vidovima
prometa
analizirati prirodne uvjete (topografiju terena i
klimu).
29
2. Odabrati način vođenja prometa
voditi biciklistički promet uz motorni cestovni promet (ulicama koje nemaju pješačkih nogostupa)
voditi biciklistički promet uz pješački promet (ulicama sa slabim pješačkim prometom i jakim motornim prometom)
voditi biciklistički promet izdvojenim trakama koje su namijenjene isključivo biciklističkom prometu
vođenje biciklističkog prometa preko križanja cestovnih prometnica na način da se uklope u pješačke prijelaze ili na način su da trake za bicikliste izdvojene.
30
3. Odrediti mjesta za parkiranje bicikla
odabir mjesta parkiranja bicikla u neposrednoj
blizini cilja vožnje
zaštita mjesta parkiranja.
31
TEHNIČKI ELEMENTI BICIKLISTIČKIH
STAZA
Širina biciklističke staze za jednosmjerni promet iznosi
1,20 - 1,50 m, a za dvosmjerni promet 2,50 m.
Nagibi biciklističkih staza su najčešće između 3 i 5 %.
Duljina biciklističke staze uzdužnog nagiba od 4 % ne bi
trebala biti veća od 250 m, a duljina biciklističke staze
uzdužnog nagiba od 8 % najviše 30 m.
32
Standardne dimenzije biciklističkih staza
Jednosmjerni promet Dvosmjerni promet
33
Presjek biciklističke staze
Biciklističke staze se grade kao sastavni dijelovi kolnika
manje opterećenih ulica. Trake se izvode u profilu kolnika
sa desne strane ruba kolnih traka, a minimalna im je
širina 1,0 m.
34
Biciklističke staze
35
VOĐENJE BICIKLISTIČKIH STAZA
Biciklističke staze su najsigurnije ako su odvojene i
zaštićene od motornog prometa.
Vođenje biciklističkih staza u razini raskrižja
36
Prostori za odlaganje bicikla
Rubno parkiranje
Samostalno parkiranje
37
PJEŠAČKI PROMET
Pješački promet se odvija u pješačkim zonama, trgovima i ulicama
grada, ali i u parkovima i putovima u prirodi.
Na odabir pješačkog kretanja utječe:
svrha kretanja (posao, kupovina, rekreacija, socijalni kontakti)
udaljenost (brzina kretanja, zanimljivost puta)
atraktivnost (prirodnog i urbanog okruženja)
ugodnost kretanja
kvaliteta i dostupnost javnog prijevoza (mogućnost prekida
pješačenja radi umora ili vremenskih nepogoda)
osobna sigurnost i zaštićenost.
38
PROSTORNO ODREĐIVANJE TRASE
PJEŠAČKOG PUTA
Pri prostornom planiranju pješačkih putova treba:
odrediti točke koje povezuju pješački putovi (trgove, gradske parkove, prostore zadržavanja i okupljanja i sl.)
osigurati prohodnost putova
osigurati raznovrsnost pri odabiru smjera puta
direktne putove treba planirati tako da tangiraju mjesta zadržavanja, a indirektne da povezuju mjesta zadržavanja
na glavnim pješačkim putovima osigurati dostupnost pristupa javnom gradskom prijevozu
pješačke putove voditi u profilu ulice, ali pri tome zaštititi pješaka od ugroženosti prometom
osigurati potrebnu sigurnost pri križanju pješačkog puta sa ostalim vidovima prometa.
39
TEHNIČKI ELEMENTI PJEŠAČKIH STAZA
Pješačke staze trebaju u potpunosti omogućiti
punu zaštitu pješaka od ostalih vidova prometa.
Širina pješačke staze je od 1,6 do 5,0 m.
Standardni nagibi pješačkih staza iznose 6 %.
Iznimno mogu doseći vrijednost i do 12 %. Za
nagibe preko 6 % predviđa se hrapavija hodna
površina.
40
Širine pješačkih putova
41
Tehnički elementi proširenja pješačkih putova
42
Tehnički elementi proširenja pješačkih
putova
43
Primjeri svladavanja visinskih razlika
44
Primjeri svladavanja visinskih razlika
45
HVALA NA POZORNOSTI