Buje, 13. lipnja 1988. Broj 119

NASE STAZElList SOUR-a INDUSTRIJA I PROMET-Buje

Nešto novo u starom

Proslavljen Dan općine

Svibanjskenagradenajboljima

Suradnja s talijanskim partnerom

»Feroplast« u Evropi

Intervjui

»Digitron« na prekretniciIstarska književna kolonija »Grozd«

Pismo i slika

CUO »Vladimir Gortan«

Direktori neće u škole

Premda su u Bujama, inače prethistorijskom naselju, otkriveni nadgrobni spomenici iz rimskog vremena - od kojih se posebno is-

tiče u zid župne crkve uzidana porodična stela braće Valerija s portretima pokojnika - točna lokacija rimskog naselja nije utvrđena. Možda su se Buje kao i brojna druga rimska naselja razvi-jale u podnožju stare gradine, da bi se u razdoblju kasne antike ili ranog srednjeg vijeka ponovo ob-novilo naselje na vrhu brežuljka.

Stari dio grada sačuvao je srednjovjekovnu urbanu strukturu sa središnjim trgom i uskim ulicama, opasan zidinama i zaštićen kulama. Osim venecijanske lode u gradu ima više patricij-skih palača. Osobito je zanimljiva palača na glav-nom trgu, sagrađena u stilu venecijanske cvjetne gotike s oslikanom fasadom iz XV stoljeća. Na istom se trgu nalazi i župna crkva, podignuta vje-rojatno na ostacima rimskog hrama.

Ovaj kratki povijesni opis samo dijela starog grada privukao bi svakog namjernika. A očekuju-ći ukrašene fasade i patricijske palače, pronašao bi hrpu kamenja i smeća što je ovaj srednjovje-kovni grad pretvorilo u ruševinu. No, čini se da se stvari počinju mijenjati.

Optimistička je vijest da ja akcija oživljavanja starog grada definitivno započela. Odabrana je lokacija i radovi u južnom dijelu grada su u toku. Stare sasvim dotrajale zgrade bit će zamijenjene novim stambeno-poslovnim prostorom kojim se neće narušiti stil, a sve ostalo će se postepeno obnavljati. Izgradnjom ovih stanova želi se stvo-riti mogućnost za nove zone napada, prostor za daljnje faze rada.

Izvođač je KRO 6. maj, OOUR »Građevinar« a glavni projektant je Petar Peroša iz Projektnog biroa Umag. Gradi se za već poznatog kupca a to je udruženi rad Bujštine, koji će ove stanove kupiti sredstvima solidarnosti.

Izgradnja nekoliko parkirališta i preseljenje au- tobusnog kolodvora, ubrzat će promet kroz grad, omogućiti bolju opskrbu trgovina i rad komunalne i službe hitne pomoći

Nepravilno parkiranje vozila u gotovo svim ulicama kroz koje se

odvija promet u Bujama ote-žava opskrbu trgovina, rad komunalne službe, hitne po-moći i drugih. Za vrijeme tu-rističke sezone čak su i česti zastoji prometa, naročito u Ulici prvog maja, na Trgu maršala Tita, Trgu slobode i u Garibaldijevoj ulici, gdje je nemoguće naći prostor za parkiranje. Sadašnja lokacija autobusne stanice u Parti-zanskoj ulici također znatno otežava ionako zagušen pro-met.

Na sjednici predstavnika Mjesne zajednice Buje, AMD Buje, OSUP-a Buje-Umag, po-duzeća za ceste Pula, Komite-ta za urbanizam SO Buje i Savjeta za sigurnost prometa općine Buje razmatrana je ta situacija, a doneseni zaključ-ci ulijevaju nadu da bi usko-ro moglo biti bolje.

Odlučeno je da se hitno počnu graditi parkirališta. Lokacije su već određene provedbenim urbanističkim planom rekonstrukcije povi-jesne jezgre Buja, a kao prvi su na redu prostori iza zgra-de skladišta »Maloprodaje* (Trg maršala Tita) i u Gari-baldijevoj ulici iza »Agroser-

Ošim toga, u toku 1988. go-dine valja hitno riješiti pro-blem autobusnog kolodvora u Bujama, koji će se premje-stiti iz Partizanske ulice na lokaciju pored benzinske sta-nice u Bujama. Već samim tim preseljenjem stvorio bi se novi parking za osobna vozila.

Tijesne bujske ulice

Proslavljen Dan općine

10ß

U prisustvu brojnih društveno- političkih radnika regije i pred-stavnika bratskih i prijateljskih

općina iz inozemstva, u Bujama je 6. svibnja svečano proslavljen općinski praznik — Dan oslobođenja općine. U povodu tog događaja u dvorani Narod-nog sveučilišta održana je svečana sjednica na kojoj je izlaganje podnio Lucijan Benulić, predsjednik Skupšti-ne općine Buje, a zatim su podijeljena priznanja zaslužnim građanima, rad-nim organizacijama i zajednicama.

Predsjednik se osvrnuo na Buie od oslobođenja do danas i između ostalog rekao »U privrednom razvoju, u ra-zvoju društvenih djelatnosti, u civiliza-cijskoj i kulturnoj produkciji općinu Buje danas obilježavaju karakteristike razvijene sredine, barem što se tiče ju goslavenskih parametara I u prote-kloj godini, osvojili smo visoko mjesto među općinama u SR Hrvatskoj Pre-ma društvenom proizvodu po stanov-niku i dalje smo medu vodećim opći-nama u SR Hrvatskoj, a prema dohot-

Na svečanoj sjednici uručena priznanja zaslužnim građa-nima i radnim organizacijama, a u Umagu svečano pušten u rad elektronski računski centar

ku po radniku 41 indeksni poen iznad prosjeka u SRH, treći smo po ostvare-nom broju turističkih noćenja u SRH i SFRJ. Akumulacija, koja je inače bila mala u usporedbi s prethodnom godi-nom, ipak je osam puta veća od gubi-taka (u SRH su gubici privrede veći od njene akumulacije), problem nezapo-slenosti je od marginalnog značenja i on je sezonskog karaktera. Mi smo ustvari općina koja ljeti treba oko 2330 sezonskih radnika, od kojih oko 1500 dolazi iz drugih sredina.

Po kvalitativnim pokazateljima, po-slovanju društvenim sredstvima, kako se iskazuju u SRH. u 1987 godini za-uzeli smo 16 mjesto (u 1986 godini bili smo 15) što je ujedno i 2. mjesto u ri-ječkoj regiji.

Od prošlogodišnje proslave do da-nas otvorili smo više turističkih obje-kata, ugostiteljsko-tržišni centar u Umagu, više objekata s područja ko-munikacija, komunalne infrastruktu-re, a danas se otvara novi suvremeni računski centar u SOUR-u »Agrotu- rist«.

U međuvremenu na svečan način obilježili smo i 40-godišnjicu uspješnog rada centra usmjerenog obrazovanja u Bujama. U Istri učestvujemo velikim sredstvima u izgradnji aerodroma Pu-la, u izgradnji sistema za vodoopskrbu i participiramo u izgradnji buduće moderne poluautoceste Dragonja- Pula.

Iza nas je očit uspješan razvoj, ali či-njenice pokazuju da smo se prilično

iscrpili i da ponestaje daha za dalje Mjere privrednog sistema i tekuće ekonomske politike nisu nam išle u prilog Banke koje prate razvoj ovog područja, a to su Istarska osnovna banka i Riječka banka, zbog teškoća u koje su pale iz raznih razloga, a poseb no zbog brodogradnje, otežavaiu situ-aciju Mislim da se ne treba isključivo orijentirati na tekuće stanje, iako ono nije nebitno, jer, na koncu mi dijelimo sudbinu Jugoslavije«.

Nakon sjednice, u Umagu u uprav-noj zgradi RO »Istraturist« u rad je pu-šten elektronski računski centar, a priznanja su podijeljena radnim orga-nizacijama i građanima: bujskom OOUR-u RO »Elektroistra«, Pula, »Is- traturistu«, Umag, limenoj glazbi »Na-ša sloga«. Babići. SOUR-u »Podravka«. Koprivnica. Ljubomiru Bajiću. Luigiu Crassiu. Ratku Gorjanu. Mirandi Me-dica. Vladimiru Marušiću. Brunu Pau zinu. Stefan u Poropatu.Štefaniji £imu nović. Dordu Zakinji. Alojzu Žicu. Josi-pu Zmaku i Zeljku Žudiću

Poslovanje SOUR-a »Indu-strija i promet« u prvom tro-mjesečju 1988.

»Digitron« i »Offset tiskara« u te-škoj situaciji — Osnovno je zaus-taviti odlazak stručnjaka i otvoriti bolju tržišnu-perspektivu

Financijski pokazatelji poslovanja članica SOUR-a »Industrija i pro-met« za prvo tromjesečje ove godi-

ne, ističu izrazito visok gubitak u poslo-vanju dviju članica SOUR-a, i to »Digi-trona« i »Offset tiskare«. Treba imati na umu, kod ocjenjivanja gubitaka u poslo-vanju tih članica, da su one i cijele pro-šle poslovne godine pokazivale negativ-nu tendenciju u svom poslovanju.

Tako je radna organizacije »Digitron« zaključila poslovnu 1987. godinu bez iz-dvajanja za poslovni fond, a u »Offset tiskare« je bilo minimalno. Po isplaće-nom prosječnom osobnom dohotku obje su se nalazile na dnu ljestvice u SOUR-u i u općini Buje.

OD 1987. gSOUR .IP«................................................ 198615.• Digitron« ............................................... 169216.

2 NAŠE STAZE

»AZ/V *AON€ 0*GA*,ZACUteuJE-etPonFEPOPl ASncrALKOOffSlT-TtSKA*a /»AOLcre*Hz SOM-a SOUR

IUB/17066/67«*. /936/17h-B /986/89 Mi 1766/87u, /966/67~ HM/47HUJit M.

Ukupni prihod 1S toiZCot«. ?’.Z •UPotrošeno sredstvoym.o*f - i™«« » n ZZ » mcZ u iM.ns* { «"

A

Dotiodoimi" » !«imj ***** 3, [2DU * u.n* «1 71, S- tU/.IHM i.

Rosporeefeoi COst7 hn Z‘,Z * ££ » S SS iMllot "VDio CO to bruto OD fOmin ;« “». yf 109 ii$ 07 ssi * 1 US*»

mm111

dru?.* or^onitoctjoz - - - - r z - r

potreb* ye*o- -

1,000 � - -HM

0,o ČD za ion Zf> io drot)* potrebe- - : . - z - i* - IliS _0-0 ČD 2.0 pot/orn.... M.M r *> its * - : - 1VV1« i*Dio ČD IO reierrn,- food « i«« �» *“ ~ r - m0.O CO ro dru<fe potrebe - : - : r : ~ - - - ; .0,0 ČD to bruto OD po osnovi upro*., prm dr. sre.- : «f.» IDOOO : : : - ,>h* -Amort/ioc/o » /S VH, l fo.Z aZ-m **

Gub^ok - - I « «7 V* - - l'Južtiyan M.tS :v Z‘u , Zm 2ZS « SS mm «

2?» vi 713.98* l m‘n « tniu. M'7 I Ä AZ » ,;7 21< tiho/ tutii to « sa .SZ i"

Tabelarni prikaz financijskih rezultata poslovanja članica SOUR-a ,,Industrija i promet, za razdoblje 1988/87 (per 31. III. 1988. u 000

Kako iz gubitaka?

»Offset tiskara« .......................... 159.435.OD općina BUJE.................................... 223.719.

Gubitak na početku ove poslovne go-dine ne daje mogućnosti bitnije korekci-

je osobnih dohodaka kod tih članica, što bi bio nužan preduvjet da se zaustavi odlazak stručne radne snage, s kojim se jedino može očekivati perspektiva us-pješnog privređivanja članica.

Posebno je složeno što je radna orga nizacija »Digitron« ostala bez dosada šnjeg rukovodstva i s priličnim poteško ćama konstituirala novo, dok je ruko vodstvo »Offset tiskare« zatražilo raz rješnicu i sporazumi raskid radnog od nosa (direktor i komercijalni rukovodi lac).

Pred nama je zadatak da zaustavimo ta negativna kretanja i nađemo bolju tr-žišnu perspektivu za te članice i toj per-spektivi da podredimo sve unutarnje prestruktuiranje, kako organizacije, programske i kadrovske politike.

Na tom zädataku treba potvrditi opravdanost naše organiziranosti u slo-ženu organizaciju udruženog rada.

Poslovanje ostalih članica SOUR-a odvijalo se sa podržavanjem pozitivnih trendova.

I

Novi proizvodi

Ledomati

dobro iduProdano oko 80 posto ovogodišnje proizvodnje »Metalkovih« strojeva za pravljenje leda

»Metalkovi« aparati za crnu kavu poznati su našem pa i stranom tržištu. Automati za pranje suđa imali su također velik uspjeh dok su se proizvodili.

Danas je na traci »Metalkovih« pogona novi proizvod ledomat, čini se vrlo uspješan, jer je za ovu godinu pro-dano već 80 posto proizvodnje. Za sada se proizvode le-domati kapaciteta 50 kg i 100 kg leda na dan, koji iz stroja izlazi u obliku kocke. Prednost nad ostalim slič-nim automatima je što »Metalkovi« ledomati imaju vo-deno hlađenje. U skorijoj budućnosti proizvodit će se za privatne ugostitelje ledomati i manjih kapaciteta do 25 kg leda.

Realizaciji novog proizvoda pridonijela je suradnja s talijanskom fimom STAFF u Riminiju, od kojih se nabav-lja i repromaterijal. Zanimljiva je činjenica da su ledo-mati proizvedeni u »Metalku« prodani najviše istarskom turističkom tržištu: »Plavoj laguni« i »Istraturistu«.

Uz ledomat vezana je i anegdota koju su nam u »Me-talku« rado ispričali: »Ne znajući da se automat sam isključuje kada zadovolji kapacitet proizvedenog leda ču-var u tvornici se silno uplašio videći u noćnim satima kako probni ledomat proizvodi led. Ne znajući što da radi, jer nitko mu ništa nije rekao, on je led iznosio is-pred tvornice misleći da će čudna mašinerija raditi u beskonačnost«.

Pukotine nemaraKako ne tre-

ba graditi, po-kazuje nam i ovaj primjer na novoj po-slovnoj zgradi »Buje- exporta«.

Pukotine ko-je se javljaju na zidovima i unutar i izvan zgrade, za sa-da su nepo-znatog porije-kla. Čekaju se stručnjaci koji će odgonet-nuti u čemu je problem.

Susretprijatelja

Ove godine, a već tradicionalno, održani su prijateljski susreti »Feroplasta« i »Gorenja« iz Velenja. Uz poslovnu suradnju, ove su se dvije tvornice i sportski nadmetale

U nogometu, pikadu, kuglanju i šahu bolji je bio »Fe-roplast«. dok je pehar u odbojci osvojila tvornica »Gore-nje«. U ovim takmičenjima sudjelovalo je više od 50 radni-ka sportaša, kojima su dodijeljene i prigodne nagrade.

U krugu tvornice »Feroplast* za radnike »Gorenja« or-ganizirana je reklamno - prodajna izložba artikala za ši-roku potrošnju.

Nek’ se vidi što imamo!

Suradnja s talijanskim partnerom

Feroplast« u EvropiUkras vrta

U »Feroplastu« su u toku pregovori s talijan-skim partnerom u proizvodnji žičanih proizvoda za široku potrošnju.

»Nakon prvih kontakata i upoznavanja, dogo-vorena je izrada probnih uzoraka«, rekao nam je drug Vlado Kraljević, rukovodilac komercijale. »Kada smo to učinili i kada smo od poslovnog partnera dobili potvrdu da su ti eksperimentalni uzorci dobri, počela je izrada oko dvadeset tisuća komada raznih žičanih elemenata. Taj je posao i realiziran tokom svibnja, na obostrano zadovolj-stvo. Nakon analize tog posla, konstatirano je i da su obje strane ne samo uvelike zainteresirane ne-go i da su velike mogućnosti za proširenje dugo-ročne suradnje.

Partneri koji su nam ponudili poslove imaju ka-pacitete i mogućnosti koje mi nemamo, recimo finalizacija i, naravno, plasman na zapadno trži-šte. S druge strane, mi imamo primarnu proizv-odnju tj. proizvodnju žice koja u ovom slučaju od-govara stranom poslodavcu. Znači, kad se spoje mogućnosti »Feroplasta« i ono što ima talijanski partner, rezultat je idealna kombinacija i garan-cija da ,se mnogo toga može zajednički uraditi.

Nakon probne količine naručeni su žičani pro-izvodi za šesti mjesec i sada se radi na tim po-slovima. Bude li sve u redu, dogovoreno je da se ponovno sastanemo te dogovorimo o planu pro-

Povoljna ocjena žičanih elemenata našeg proizvođača potvrdila ne sa-mo veliku zainteresiranost obiju strana nego i izvrsne mogućnosti za proširenje dugoročne suradnje

izvodnje do kraja 1988. godine, u kojem bi trebalo usvojiti još četiri do pet novih proizvoda. Rad je u toku i uskoro ćemo im poslati i te nove uzorke. Ako poslovi budu išli kako želimo, mi bismo već u studenome s njima ugovorili posao za 1989. go-dinu, i to na taj način što bismo točno znali broj i vrstu proizvoda, te količinu po mjesecima.

Moram istaći da nam je posebno drago što su partneri ocijenili da naše mogućnosti i kvalitete zadovoljavaju evropsko tržište. To nam je dalo još jedan poticaj i dodatnu snagu da na tim poslovi-ma uspijemo i ustrajemo. Mislim da je to veliki uspjeh »Feroplasta«, jer izvoziti takve proizvode u zemlju koja je po toj vrsti proizvodnje možda najjača na svijetu potvrda je da»Feroplast« ima velike mogućnosti i da je sigurno spreman izaći u Evropu i svijet«.

U »Metalku« je još jedan novitet: vr-hunski brončani kandelaber, visine 1,43 metra. Cijena mu je oko 350.000 tisuća dinara i može se nabaviti u tvorni-ci.

O tome kako je li-jep govori ova foto-grafija, a kada ga kupite, budite sigur-ni da će vaš vrt ili dvorište izgledati ljepše i bogatije.

Foto-kritika

J S obzirom na ambiciozan plan pro-• daje artikala široke potrošnje, u »Fe-• roplastu« je izrađen dugoročniji planJ prezentacije tih proizvoda, kako na« tradicionalnim sajmovima, tako i na• specijaliziranim reklamno-prodajnimJ izložbama.• Potkraj 1987. godine započeta je prvaJ takva prezentacija izložbom za gra-• đanstvo u Bujama. Kako su rezultati• bili iznad očekivanja, ta se izložba pre-• nijela u robnu kuću u Umagu, gdje je• također imala uspjeha.2 U prvom tromjesečju ove godine,• »Feroplast« je bio prisutan na specija-• liziranom sajmu »YU-TRADE« u Za-9 grebu na kojem je izložena oprema za• trgovine i ugostiteljstvo. Tu je pred-• stavljen »Dado-sistem«, »Dimo-ljestve«,0 stalak za odijela i ležaljke. Poseban in-• teres bio je za »Dado-sistem«, artikal• višestruke namjene, vrlo pogodan za0 aranžiranje izloga, trgovina, i oprema-

Vrlo dobri rezultati po-stignuti na specijalizi-ranim reklamno-prodajnim izložbama pokazali da dobra pro-paganda najbolje utire put prodaji

nja poslovnih te stambenih prostora.U ožujku »Feroplast« izlaže na mani-

festaciji »Alpe-Adrija« u Ljubljani, a rezultat je reklamno-prodajna izložba u supermaketu »Emona« pod nazivom »Tjedan 'Feroplasta' u Ljubljani«. Ta se izložba zbog velikog interesa produži-la i još traje.

Na Zagrebačkom proljetnom vele-

sajmu »Feroplast« je također bio pri-sutan i prikazao sezonske proizvode široke potrošnje.

Vrlo dobri rezultati postignuti na spomenutim izložbama potakli su pro-pagandnu službu da nastavi s takvim načinom prezentacije, i to u svim ve-ćim centrima širom Jugoslavije. Do kraja godine organizirat će se izložbe

pod nazivom »Tjedan 'Feroplasta' u.. « Puli. Zagrebu i Beogradu. Sve ovakve manifestacije bit će popraćene propa-gandnim porukama u najtiražnijim dnevnim listovima širom zemlje. Cilj izložbi je upoznati kupce s proizvod-nim programom, imageom firme, no-vim prospektnim materijalom, te saz-nati najpogodniji način prodaje.

Korisne ambicije

NAŠE STAZE 3

»Digi

tron«

napr

ekre

tnici

»Dig

itron

«,

tvor

nica

s

više

od

70

0 za

posl

enih

ra

dnik

a,

u po

slje

dnje

je

vr

ijem

e gl

avna

te

ma

raz-

govo

ra. Nez

adov

oljs

tvo

radn

ika,

uz

roko

vano

lo

šim

vođe

njem

po

slov

ne

polit

ike

tvor

nice

i

pado

m

lič-

nog

stan

dard

a,

rezu

ltira

lo

je

s ne

kolik

o os

tavk

i ru

kovo

deće

g ka

dra.

Nas

tala

kriz

a do

vela

je u

pita

nje

i op

stan

ak

tvor

nice

, a

time

i eg

zist

enci

ju

veće

g di

jela

ra

dnih

lju

di.

Nei

zvje

snos

t ok

o rje

še-

nja

ovak

ve

situ

acije

do

nekl

e će

ob

jasn

iti

razg

o-vo

ri s

Lino

m

Gor

jano

m,

bivš

im

dire

ktor

om

RO

, St

anko

m

Janiće

m,

v.

d.

dire

ktor

a,

Ber

isla

vom

K

vajo

m,

ruko

vodi

ocem

pr

oizv

odnj

e i

Miš

om

Po-

stru

žino

m, r

ukov

odio

cem

tehn

ološ

kog

proc

e-

Oklij

evan

je

bi b

ilo k

obno

Istra

jati

medu

ele

ktro

ničar

ima

- U

po

slje

dnje

dv

ije

godi

ne

nast

ale

su

krup

ne

prom

jene

u

druš

tven

o-

ekon

omsk

om

sist

emu

zem

lje,

koje

su

se

od

razi

le

na či

tav

niz

priv

redn

ih

gran

a,

pa

je

goto

vo

cjel

okup

na

priv

reda

do

šla

u sa

-sv

im

nove

uv

jete

ra

da

i po

slov

anja

-

ka-

zao

je

bivš

i di

rekt

or

Rad

ne

orga

niza

cije

L

i-no

G

orja

n.

Izdv

ojio

bi

h pa

r el

emen

ata

koji

su

bitn

o ut

jeca

li na

po

gorš

anje

ek

onom

ske

pozi

cije

ra

dne

orga

niza

cije

»D

igitr

on«.

Pr

o-m

jene

u

devi

znom

si

stem

u uv

jeto

vale

su

m

nogo

re

stri

ktiv

niju

po

litik

u os

igur

anja

uv

ozne

sups

tanc

ije p

otre

bne

za p

roiz

vod-

nju.

1

ne

sam

o da

se

uv

ozi

man

je

nego

je

sv

e i

bitn

o sk

uplje

. Si

gurn

o da

je

to

i

te

kako

ut

jeca

lo

na

uspj

ešno

st

posl

ovan

ja

radn

e or

gani

zaci

je.

Prom

jene

su

na

stal

e i

u nači

nu

finan

ci-

ranj

a te

kuće

pr

oizv

odnj

e.

Cije

na

kapi

tala

je

st

raho

vito

po

skup

jela

i

stvo

rila

sa

svim

no

vu

situ

aciju

u

posl

ovan

ju

»Dig

itron

a«.

Don

esen

je

ni

z pr

opis

a ko

ji su

in

terv

enir

ali

na

podr

učju

lič

ne

potr

ošnj

e,

cije

na,

te

po-

sebn

o na

po

druč

ju

inve

stic

ijske

po

troš

nje.

Got

ovo

godi

nu

dana

»D

igitr

on*

je

bio

pod

reži

mom

za

bran

e pr

odaj

e,

prak

tički

cj

elog

as

ortim

ana

proi

zvod

a,

a dr

uge

radn

e or

ga-

niza

cije

, bi

le

su

pod

emba

rgom

, za

bran

om

naba

ve

takv

e op

rem

e.

Isto

dobn

o su

po

gor-

šani

uv

jeti

posl

ovan

ja

izaz

vali

znač

ajan

pa

d ku

povn

e m

oći

trži

šta.

Sv

i ti

elem

enti

stvo

rili

su

nepo

voljn

u si

tuac

iju

u ra

dnoj

or

-ga

niza

ciji.

m

anife

stir

ajuć

i se

u

padu

lik

vid-

nost

i. i

osob

nog

i dr

uštv

enog

st

anda

rda

radn

ika.

Po

sebn

o je

bi

la

kara

kter

istič

na

proš

la

godi

na

u ko

joj

su

bili

evid

entn

i fi-

nanc

ijski

pr

oble

mi,

zatim

pr

oizv

odni

, pa

i

prob

lem

i s

plas

man

om

proi

zvod

a na

tr

ži-

šte.

St

agna

cijo

m

stan

dard

a ra

dnik

a i

nedo

-vo

ljnim

pr

aćen

jem

ra

sta

osob

nog

doho

tka

u ra

dnoj

or

gani

zaci

ji po

gorš

ali

su

se

sa-

mou

prav

ni o

dnos

i.

Kriz

a se

pro

dubl

juje

Poče

tkom

ov

e go

dine

ru

kovo

dstv

o ra

dne

orga

niza

cije

po

nudi

lo

je

konc

ept

pred

sana

- ci

jsko

g pr

ogra

ma

i po

slov

ne

polit

ike

kojim

se

tr

ebal

o pr

ilago

diti

sada

šnjim

uv

jetim

a po

slov

anja

. Po

red

izna

laže

nja

osno

vnog

m

ater

ijala

za

re

aliz

aciju

kl

asič

nog

prog

ra-

ma

radn

e or

gani

zaci

je

teži

lo

se

otva

ranj

u no

vih

mog

ućno

sti

kroz

ko

oper

aciju

sa

st

rani

m

part

neri

ma.

T

ime

smo

želje

li do

bi-

ti no

vu

kval

itetu

i

fleks

ibiln

iju

mog

ućno

st

kom

plet

iran

ja p

roiz

vodn

og p

rogr

ama,

da-

I Sa

d je

na

jvaž

nije

ko

nstit

uira

-ti

novo

ru

kovo

dstv

o i

osig

u-ra

ti po

dršk

u ci

jelo

g ko

lekt

iva

da

se

ostv

ari

konc

ept

posl

o-va

nja

kle

ozbi

ljniji

do

hodo

vni

efek

t. M

eđut

im,

na

pola

pu

ta

od

ostv

ariv

anja

to

g ko

ncep

ta

po-

slov

anja

. a

on

je

treb

ao

biti

dugo

ročn

iji,

unut

rašn

ja

kriz

a se

pr

odub

ila

i po

slje

dice

su

se

poče

le

kret

ati

u dv

a pr

avca

: s

jedn

e st

rane

flu

ktua

cija

st

ručn

e ra

dne

snag

e,

i s

drug

e, n

ezad

ovol

jstv

o u

kole

ktiv

u.

Um

jest

o da

jača

. kr

eativ

ni

tim

radn

e or

-ga

niza

cije

bi

o je

os

irom

ašiv

an.

Sam

ou-

prav

ne

i dr

uštv

eno-

polit

ičke

st

rukt

ure

u fir

mi

smat

rale

su

da

je

ne

povo

ljna

situ

aci-

ja

rezu

ltat

iskl

juči

vo

loše

g ru

kovođe

nja

i ne

spos

obno

sti

ruko

vodeće

g tim

a ra

dne

or-

gani

zaci

je.

Zah

tjev

da

se

po

stav

i pi

tanj

e od

-go

vorn

osti

dije

la

ruko

vodi

laca

do

veo

je

do

kom

plet

nog

rasp

ada

ruko

vods

tva,

pa

je

ve

-ći

na

član

ova

posl

ovod

nog

orga

na

dala

os

tavk

u.

Nak

on

njih

ova

odla

ska

situ

acija

u

»Dig

itron

u«

priličn

o je

ne

jasn

a.

Mis

lim

da

je sa

da n

ajva

žnije

kon

stitu

irat

i nov

o ru

ko-

vods

tvo,

ka

o i

podu

zeti

kora

ke

da

se

ostv

a-ri

ko

ncep

t po

slov

anja

. Sm

atra

m

da

bez

to-

ga

»Dig

itron

« neće

iz

aći

iz

ovih

po

tešk

oća.

C

ijelu

ig

ru

oko

rješ

enja

ov

og

prob

lem

a vo

-de

sa

mou

prav

ne

stru

ktur

e u

radn

oj

orga

-ni

zaci

ji.

Ipak

, ne

že

leći

po

tcije

niti

ni

foru

-m

e,

ni

poje

dinc

e,

smat

ram

da

be

z po

dršk

e i

pom

oći

SOU

R-a

i

druš

tven

o-po

litič

ke

za-

jedn

ice.

»D

igitr

on«

neće

naći

oz

biljn

a ka

-dr

ovsk

a rj

ešen

ja.

Bud

e li

se

opet

če

kalo

i

kole

balo

s

kons

tatir

anje

m,

posl

jedi

ce će

bi

-ti

kobn

e. T

o je

, pon

avlja

m, p

rvi k

orak

i na

-

jvaž

nije

što

bi r

adna

org

aniz

acija

treb

ala

Unu

trašn

je sn

age

Sigu

rno

je

da

su

potr

ebne

i

određe

ne

ko-

rekc

ije

prila

gođa

vanj

a ci

jelo

g ko

lekt

iva

u no

vona

stal

im

uvje

tima.

N

adaj

mo

se

da

će

i ci

jeli

konc

ept

priv

ređi

vanj

a kr

enut

i u

prav

cu

trži

šne

priv

rede

uz

st

rogo

po

štiv

a-nj

e ek

onom

skih

za

koni

tost

i. T

reba

li bi

us

li-je

diti

vrlo

ozb

iljni

pot

ezi u

izvo

zu i

u ra

cio-

Potr

eban

nepr

istr

an-

Men

i je

kao

inže

njer

u i č

ovje

ku k

oji

je o

vdje

već

12

godi

na ž

ao š

to je

»D

igit

ron«

do

šao

u ov

akvu

sit

uaci

ju. O

d m

ale

je fi

rme

post

ala

velik

a ra

dna

orga

niza

cija

i t

ime

prer

asta

o sa

ma

sebe

- re

kao

je r

ukov

odi-

lac

proi

zvod

nje

Ber

isla

v K

rajo

. - M

islim

da

je tu

osn

ovni

pro

blem

. Zap

ošlja

vajući

to-

liko

radn

ika

nije

mog

ao d

ati r

ezul

tate

koj

i su

se

oček

ival

i. U

sam

oupr

avni

m o

rgan

ima

zala

gao

sam

se

da »

Dig

itro

n« p

osta

ne m

o-de

rna

orga

niza

cija

, da

to b

ude

napr

edno

i fle

ksib

ilno

podu

zeće

, no

ruko

vods

tvo

nije

po

kaza

lo r

azum

ijeva

nje

da s

e ta

ko n

ešto

i os

tvar

i. Zn

am iz

his

tori

je »

Dig

itro

na«

koli-

ko s

mo

se b

orili

s ti

m s

amou

prav

nim

org

a-ni

ma.

rad

ničk

im s

avje

tim

a i r

azni

m k

omi-

sija

ma

da b

ism

o ne

ke s

tvar

i pos

tavi

li na

sv

oje

mje

sto.

Upo

zora

vali

smo

na g

rešk

e i

prop

uste

, ali

smo

bili

krit

izir

ani i

osuđi

va-

ni. O

stav

ljali

su n

as s

a st

rane

i ni

smo

bili

cije

njen

i. Sv

aki r

adni

k ko

ji je

dož

ivlja

vao

takv

e ne

ugod

nost

i, gu

bio

je id

eale

, pop

u-št

ao i

na k

raju

je p

revl

adal

a st

rukt

ura

koja

ni

je s

agle

dava

la p

oduz

eće

kao

cjel

inu,

neg

o su

se

zado

volja

vali

parc

ijaln

i ine

resi

.

Frak

cijs

ke b

orbe

Sjeć

am s

e ka

d sm

o na

jed

noj

sjed

nici

ra

dnič

kog

savj

eta

post

avili

pit

anje

troš

ko-

va r

epre

zent

acije

. I d

obili

sm

o od

govo

r: »

vi

tvrd

ite

da je

mno

go, j

a tv

rdim

da

je m

alo«

. A

troš

kovi

su

zais

ta b

ili g

olem

i. Ta

filo

zo-

fija

razm

išlja

nja

osta

la je

i do

dan

a da

na-

šnje

ga. H

oću

reći

, iz

takv

e je

filo

zofij

e pr

oi-

zašl

a ka

drov

ska

kom

bina

tori

ka d

a su

na

naliz

aciji

ni

za

služ

bi.

Mor

a se

us

klad

iti

po-

slov

anje

s

real

nim

uv

jetim

a u

kojim

a će

pr

oizv

odnj

a bi

ti m

oguć

a.

»Dig

itron

« im

a sp

osob

ne

ljude

. B

udu

li im

ali

real

nu

podr

šku

u ko

lekt

ivu,

bi

t će

i

rezu

ltata

. A

ko

je

miš

ljenj

e sr

edin

e ne

gativ

-no

. a

u »D

igitr

onu«

je

to

do

ista

iz

raže

no,

uspj

eh

će

biti

pod

upitn

ikom

. E

kipi

ranj

e ka

drov

a tr

eba

kom

bini

rati

i iz

vana

i

iznu

-tr

a,

ali

ako

iznu

tra

ne

post

oje

snag

e ko

je

će to

pri

hvat

iti, b

it će

tešk

o naći

izla

z.

Čvr

sto

vjer

ujem

da

ra

dna

or-

gani

zaci

ja

ima

vrlo

sp

osob

-

nih

inže

njer

a,

tehn

ičar

a i

rad-

nika

ko

ji bi

m

ogli

podn

ijeti

tere

t iz

lask

a iz

kr

ize

i os

igu-

rati

napr

edak

pod

uzeć

a

ruko

vodeća

mje

sta

dola

zili

ljudi

koj

i su

nas

dove

li do

tle

gdje

sm

o sa

da.

»Dig

itron

« je

im

ao

šans

e da

po

stan

e bo

-lje

po

duzeće

na

kon

što

su

uved

ene

priv

re-

men

e m

jere

. Mis

lili s

mo

da ć

e ta

ko i

biti.

Nak

on

neko

liko

dobr

ih

godi

na

pris

ilne

upra

ve

sve

se

rasp

linul

o i

prak

tički

sm

o pa

li jo

š ni

že

nego

št

o sm

o bi

li.

Dio

od

govo

-ra

, za

što

se

to

dogo

dilo

, le

ži

u lo

šem

od

abi-

ru

ruko

vodeći

h ka

drov

a.

Da

bi

jedn

o po

du-

zeće

us

pjel

o,

ruko

vodeća

st

rukt

ura,

m

ora

u pr

vom

re

du

biti

čvrs

to

usm

jere

na

u on

o za

št

o se

zal

aže.

Mor

a za

jedn

ički

raz

miš

ljati.

U

»Dig

itron

u«

to

nije

bi

lo

tako

. Iz

ko

legi

ja

su

dola

zile

vi

jest

i da

sv

atko

vuče

na

sv

oju

stra

nu.

Jedn

i su

bi

li fa

vori

zira

ni

a dr

ugi

potis

kiva

ni.

Tak

av

kole

gij

nije

m

ogao

da

ti bo

lje

rezu

ltate

od

on

ih

koje

je

da

o.

Biv

ši

di-

rekt

or

Lin

o G

orja

n m

orao

je

to

na

vr

ijem

e vi

djet

i. T

reba

o je

tu

fr

akci

jsku

bo

rbu

kole

-gi

ja

razb

iti,

prom

ijeni

ti ne

ke

ljude

, pa

bi

se

on

da

osig

ural

a ho

mog

enos

t. M

eđut

im,

upor

no

se

gura

lo

po

isto

m

kolo

sije

ku,

na-

žalo

st p

ogre

šno.

- V

jero

jatn

o im

a ne

kolik

o ra

zlič

itih

inte

rpre

taci

ja

o to

me

što

je

Dig

itron

da

-na

s, št

o bi

m

ogao

bi

ti su

tra,

a

još

više

oc

jena

ka

kav

je

bio

juče

r -

nagl

asio

je

v.

d.

di

rekt

ora

radn

e or

gani

zaci

je

Stan

ko

Janić.

N

e bi

h go

vori

o o

uzro

cim

a i

razl

o-zi

ma

zašt

o je

»D

igitr

on«

dana

s ov

akav

. Si

-gu

rno

je.

a m

nogi

će

se

i

slož

iti

s tim

. da

je

on

da

nas

na

prav

oj

prek

retn

ici

i na

-jv

ažni

joj t

očki

dos

adaš

njeg

svog

raz

voja

Iz

ove

i ov

akve

sa

dašn

jost

i m

ora

se

odre

-di

ti ne

ka

budućn

ost.

Pona

jpri

je

valja

po

-st

aviti

pita

nje

da li

te b

uduć

nost

i uopće

Zat

o ne

bi

h go

vori

o o

mje

ram

a vl

ade

koje

su

bi

le

done

sene

i

koje

se

do

nose

, ni

ti o

tešk

oćam

a na

tr

žišt

u,

likvi

dnos

ti,

ban-

kam

a itd

. ne

go

o »D

igitr

onu«

ka

o ra

dnoj

or

gani

zaci

ji ko

ja

dana

s im

a 70

0 za

posl

e-ni

h,

jedn

u te

hnič

ko-t

ehno

lošk

u os

novu

, oz

lijeđ

eno

kadr

ovsk

o je

zgro

i

prog

ram

e ko

ji se

po

tvrđ

uju

na

trži

štu.

E

fekt

i tih

pr

ogra

ma

i po

tvrđ

ivan

je

na

trži

štu

ne

mog

u st

vori

ti ta

kav

doho

dak

i ta

kvu

os-

novu

na

st

anda

rd,

koja

će

om

oguć

iti

nor-

mal

an

razv

oj

kole

ktiv

a.

Zat

o se

u

tim

si-

tuac

ijam

a m

ora

javi

ti ne

zado

voljs

tvo

rad-

nika

, ne

povj

eren

je

prem

a sa

dašn

jim

i bu

-dući

m

ruko

vods

tvim

a,

soci

jaln

a ne

sigu

r-no

st,

ugro

ženo

st

i ev

entu

alna

po

trag

a za

ne

kom

dr

ugom

ra

dnom

sr

edin

om.

U

ovom

tr

enut

ku

i u

ovim

uv

jetim

a,

»Dig

i-tr

on«

mor

a pr

onać

i sa

mog

se

be,

mor

a se

ok

renu

ti na

jpri

je

unut

ar

sebe

. M

ora

real

-no

sa

gled

ati

svoj

u st

varn

ost,

pa

mak

ar

ona

i bi

la

ovak

o te

ška.

T

reba

pr

ouči

ti m

o-gućn

osti

i on

da

potr

ažiti

ne

koga

uz

či

ju

bi

se

pom

oć

mog

lo

nast

aviti

. Je

r sa

ma

or-

gani

zaci

ja

dana

s te

ško

da

mož

e pr

onać

i sv

oju

egzi

sten

ciju

.

Mor

amo

izab

rati

zaje

dni-

čki

prog

ram

m

jera

da

bi

-sm

o u

sura

dnji

s dr

ugim

stru

ktur

ama

izva

n »D

igi-

trona

« m

ogli

doni

jeti

pra-

vu

odlu

ku

i za

tim

ustra

j-ni

m

rado

m

pono

vno

osi-

gura

ti m

jest

o u

elek

tron-

skoj

in

dust

riji

i trž

išno

j pr

ivre

di Ju

gosl

avije

Vla

stiti

pot

enci

jali

Raz

mot

rivš

i sv

e pr

ogra

me

koje

sm

o do

-sa

d do

nosi

li,

sana

cion

e i

pred

sana

cion

e.

mož

emo

reći

da

su

uv

ijek

bili

dobr

o na

-pi

sani

i

ovje

rovl

jeni

, al

i sl

abo

prov

eden

i, pr

ije

sveg

a za

to

što

nisu

od

raža

vali

želju

i

miš

ljenj

e či

tavo

g ko

lekt

iva.

2e

lio

bih

da

mi

ovdj

e u

»Dig

itron

u«

jedn

om

uzm

emo

napi

sani

pa

pir

kao

prije

dlog

za

ra

zmi-

šlja

nje,

da

on

pr

obud

i u

nam

a in

tere

s za

ra

dnu

orga

niza

ciju

i

da

onda

su

trad

an

u ra

zgov

oru

čuje

mo

miš

ljenj

e sv

ih

stručn

ih

i ra

dnih

po

tenc

ijala

. T

ako

bism

o iz

abra

li je

dan

zaje

dnič

ki

prog

ram

m

jera

da

bi

-sm

o on

da

u sk

ladu

s

njim

i

u su

radn

ji s

drug

im

stru

ktur

ama

izva

n »D

igitr

ona«

. do

nije

li pr

avu

odlu

ku.

Kad

a ka

žem

st

ruk-

ture

iz

van

»Dig

itron

a«.

mis

lim

na

stručn

e in

stitu

cije

iz

do

men

e pr

oizv

odnj

e el

ektr

o-ničk

ih u

ređa

ja. N

a nj

ih se

treb

a os

loni

ti.

pa

onda

uz

od

ređe

na

odri

canj

a i

strp

lje-

nja

istr

ajat

i na

os

igur

anju

m

jest

a u

elek

-tr

onic

i i

trži

šnoj

pr

ivre

di

Jugo

slav

ije

Ka-

ko t

o ra

zvija

ti i

što.

m

islim

da

nije

po

treb

-no

pis

ati

u ov

om n

ašem

lis

tu,

ali

ga u

sva

-ko

m

sluč

aju

treb

a is

kori

stiti

da

bi

se

po

-kr

enul

e ak

tivno

sti

u ko

lekt

ivu

na

izna

la-

ženj

u sv

ih m

oguć

ih p

rava

ca d

jelo

vanj

a.

Mis

lim

da

sam

oupr

avna

tij

ela,

dr

uštv

e-

no-p

olitićk

e or

gani

zaci

je,

ruko

vodn

a i

stručn

a st

rukt

ura

u »D

igitr

onu«

m

oraj

u pr

onać

i sv

oj

prog

ram

. D

o sa

da

se

sve

to

svod

ilo

na

prog

ram

e ko

je

bi

pisa

li od

go-

vorn

i ru

kovo

dioc

i, pr

ogur

ali

bi

ga

kroz

or

gane

sa

mou

prav

ljanj

a,

zado

volji

li po

-sl

ovne

ba

nke

i fo

ndov

e za

jedn

ički

h re

zer-

vi i

onda

bi n

asta

vili

opet

star

u pj

esm

u.

Upr

avo

zbog

to

ga

»Dig

itron

« se

m

ora

oslo

niti

na

sve

svoj

e po

tenc

ijale

. M

ožda

se

oč

ekuj

e od

m

ene

kao

v.d.

di

rekt

ora

da

ne-

što

kaže

m

i u

vezi

s

osob

nim

do

hotk

om

i ko

liki će

on

bi

ti.

Prije

bi

h re

kao,

da

li

će

ga

uopć

e bi

ti,

jer

on

je

rezu

ltat

vlas

ti-to

g ra

da

»Dig

itron

a«

i uk

olik

o bi

lo

koja

lin

ija

ne

ispu

ni

svoj

za

data

k,

osob

ni će

do

hoda

k doći

u p

itanj

e.

Pozi

v na

sura

dnju

Mis

lim

da

se

isto

ta

ko

od

men

e oč

ekuj

e da

go

vori

m

o br

ojka

ma

i ko

ličin

ama,

št

o će

se

ko

liko

proi

zves

ti i

napr

aviti

. Z

a to

im

a m

jest

a na

na

šim

ra

dnim

i

drug

im

sa-

stan

cim

a a

ovu

prili

ku

želim

is

kori

stiti

za

po

ziv

na

otvo

renu

i

blis

ku

sura

dnju

sv

ih

u ko

lekt

ivu.

D

a op

et,

onak

o ka

ko

je

to

ne-

kad

bilo

, ot

vore

no

pora

zgov

aram

o m

eđu

sobo

m

o vl

astit

im

prob

lem

ima

i pr

avci

-m

a dj

elov

anja

.

Opt

imis

t sa

m

i sm

atra

m

da

»Dig

itron

« ni

kako

ne

bi

sm

io

prop

asti,

i

ako

tren

utno

im

a vr

lo

mal

o ša

nsi.

To

je

preg

lom

azno

po

-du

zeće

. s

prev

iše

zapo

slen

ih

ljudi

. Po

goto

vu

zapo

slen

ih

na

kriv

im

mje

stim

a.

Stog

a tr

e-ba

' de

taljn

o sn

imiti

si

tuac

iju,

vidj

eti

što

je

zdra

vo

tkiv

o i

što

treb

a os

tati.

A

on

o št

o je

bo

lesn

o,

što

jede

do

hoda

k a

ne

stva

ra

ga.

to

treb

a hi

tno

odre

zati.

D

a bi

ov

a ra

dna

orga

niza

cija

im

ala

pers

pekt

ivu,

po

treb

no

joj

je

mak

sim

alno

30

0 -

400

zapo

slen

ih

rad-

nika

. s

raci

onal

no

orga

nizi

rani

m

služ

bam

a i

proi

zvod

nim

pr

ogra

mom

ko

ji bi

os

igur

a-va

o do

hoda

k.

Posl

ije

bi

vjer

ojat

no

treb

alo

prov

esti

mod

erni

zaci

ju,

kako

pr

oizv

odni

h ka

paci

teta

tako

i pr

oizv

odno

g pr

ogra

ma.

Mis

lim

da

bism

o po

najp

rije

m

oral

i os

igu-

rati

dire

ktor

a ra

dne

orga

niza

cije

ko

ji zn

a št

o će

i

kako

da

lje.

To

mož

e bi

ti ne

pris

tra-

na

neko

mpr

omiti

rana

os

oba

koja

ne

pa

ti od

fa

mili

jarn

osti

prem

a čl

anov

ima

kole

gi-

ja

i os

talim

ra

dnic

ima.

Z

nači

os

oba

koja

pr

aktič

ki

mož

e poče

ti sv

e od

poče

tka.

T

oj

bi

osob

i u

svak

om

sluč

aju

treb

alo

prep

usti-

ti iz

bor

ruko

vodeće

g tim

a.

Puke

prič

e

Čvr

sto

vjer

ujem

da

u

»Dig

itron

u«

ima

vr-

lo

spos

obni

h in

ženj

era

i te

hnič

ara

i on

ih

koji

bi

mog

li po

dnije

ti te

ret

izla

ska

iz

kriz

e i

osig

urat

i na

pred

ak

ovog

po

duzeća

. Pr

iće

koje

ko

laju

da

ra

dnic

i »D

igitr

ona*

za

rađu

-ju

svoj

oso

bni d

ohod

ak iz

van

RO

, nis

u toć-

Dod

atni

m

rado

m

sam

o se

bi

pobo

ljšav

a-ju

st

anda

rd,

ali

osno

vnu

egzi

sten

ciju

veći

na

radn

ika

ostv

aruj

e ov

dje.

V

jeru

jte

da

im

nije

sv

ejed

no

hoće

li

sutr

a ra

diti

negd

je

drug

-dj

e, u

nek

om d

rugo

m g

radu

.

Rad

nici

ko

je

ja

vodi

m,

dakl

e pr

oizv

odni

ra

dnic

i, vr

lo

su

zdra

va

cjel

ina

i sp

rem

ni

su

za

bilo

ka

kav

posa

o M

eđu

njim

a je

99

po

sto

ljudi

ko

ji su

vr

lo

disc

iplin

iran

i i

imaj

u po

-št

en

odno

s pr

ema

radu

. a

to

se

naroči

to

odno

si

na

žens

ku

radn

u sn

agu

Rad

nice

za

-po

slen

e u

pogo

nu

fakt

or

su

s ko

jim

se

u sv

akom

sluč

aju

mož

e raču

nati.

mud

ar i

dire

ktor

Bez

mar

keti

nga

- sl

ijepc

iSa

mo

ozbi

ljna

znan

stve

na

anal

iza

mož

e od

govo

riti

na

pita

nje

kolik

o na

m

je

ljudi

po

trebn

o,

kakv

a je

or

gani

-za

cija

op

timal

na

i s

kakv

om

ćem

o pr

oizv

odnj

om

ostv

a-rit

i pro

dor n

a trž

ište

Peri

od

»pre

živl

java

nja«

ko

ji će

tr

ajat

i ne

ko

vrije

me

u D

igi-

tron

u tr

eba

isko

rist

iti

za

reor

gani

zaci

ju

—

ista

kao

je

ruko

vo-

dila

c te

hnol

oško

g pr

oces

a M

išo

Post

ruži

n.

- M

islim

da

to

ni

-sm

o u

stan

ju

urad

iti

sam

i i

da

nam

je

po

treb

na

pom

oć

vanj

skih

fa

ktor

a,

pogo

tovo

ak

o im

amo

na

umu

da

je

orga

niza

cija

u

»Di-

gitr

onu«

uv

ijek

bila

pr

oble

m.

Dak

le,

uz

pom

oć

vanj

skih

fa

ktor

a sp

ecija

lizir

anih

za

to p

odručj

e m

oram

o rj

ešav

ati p

robl

eme.

Tak

o će

mo

doći

do

za

ključa

ka

koji

proi

zlaz

e iz

an

aliz

e na

zn

anst

veni

m

tem

eljim

a,

pa će

na

m

biti

jasn

o št

o i

kako

tr

eba

dalje

(A

ko

»Dig

itron

« uo

pće

prež

ivi.)

M

oram

o,

reci

mo

konačn

o ut

vrdi

ti ko

liko

nas

zais

ta

treb

a bi

ti.

Sva

ona

razm

išlja

nja

koja

se

u

posl

jedn

je

vrije

me

čuju

o

tom

e da

se

iz

dvoj

e po

jedi

ni

seg-

men

ti »D

igitr

ona«

ne

argu

men

tiran

a su

i

bez

znan

stve

ne

ana-

lize.

do

nese

na

napr

ečac

. Is

to

tako

na

klap

anja

o

tom

e tr

eba

li bi

ti 20

0 ili

30

0 lju

di

man

je.

Tak

vi

su

razg

ovor

i ne

ozbi

ljni.

Tre

ba

razr

aditi

op

timal

nu

orga

niza

ciju

. N

ema

otcj

eplje

nja

bez

prav

e an

aliz

e,

one

koju

će

iz

radi

ti ne

pris

tran

i st

ručn

jaci

na

to

m

polju

. A

ko

se

hoće

mo

rije

šiti

višk

a lju

di,

onda

ne

ka

to

znan

stve

ne

anal

ize

poka

žu.

Ne

priz

naje

m

nika

kve

met

ode

osim

zn

anst

veno

fu

ndir

anih

.

Zane

mar

en te

hnič

ki ra

zvoj

Smat

ram

da

se

u

»Dig

itron

u«

nika

d ni

je

posv

etila

pr

ava

pažn

ja

liniji

: m

arke

ting-

razv

oj-t

ehno

logi

ja-p

roiz

vodn

ja.

Ova

li-

nija

je

iz

osta

la

zbog

ne

pozn

avan

ja

suvr

emen

ih

orga

niza

cijs

kih

mod

ela

i nad

vlad

avan

ja tr

govačk

og d

uha

nad

tehn

ički

m.

U

našo

j je

br

anši

na

kl

jučn

om

mje

stu

tehn

ički

ra

zvoj

, ra

-zv

oj

proi

zvod

a.

Do

sada

je

on

bi

o za

nem

ariv

an

zbog

ta

kvih

uv

jeta

ka

kvi

jesu

u

priv

redi

, gd

je

na

neki

nači

n po

stoj

i m

onop

ol

trži

šta.

K

ad

bi

se

anal

izir

alo

što

je

ulož

eno

u ra

zvoj

»D

igitr

ona«

u

posl

jedn

jih d

eset

god

ina,

vid

jeli

bism

o da

je to

mal

o. P

ropo

r-

cion

alni

su

to

me

i re

zulta

ti.

Puno

je

la

kše,

u

naši

m

uvje

tima

trgo

vati,

ne

go

razv

ojno

de

finir

ati

stva

ri.

S ob

ziro

m

na

šare

nilo

pr

oizv

odnj

e,

a na

to

na

s je

na

iz

vjes

tan

nači

n na

tjer

alo

trži

šte,

m

i sm

o sl

ab

orga

niza

m

koji

još

nije

st

vori

o ni

sv

oj

iden

titet

. T

reba

su

ziti

proi

zvod

ni

prog

ram

, je

r se

te

hnič

ka

podr

ška

ne

smije

ta

ko

rasi

pati.

K

ad

neka

fir

ma

u sv

ijetu

, re

cim

o,

izba

ci

40

tipov

a ka

lkul

ator

a,

onda

on

a im

a i

40

inže

njer

a ko

ji ra

de

na

tim

kalk

ulat

orim

a,

a ko

d na

s je

je

dan

jedi

ni

inže

njer

za

duže

n za

dva

do

tri p

roiz

voda

isto

vrem

eno.

Šok

mot

ivac

ijiM

oram

o ra

ščis

titi

što

je

nam

a do

hodo

vno,

a

što

nije

. Su

ziti

broj

pr

oizv

oda

i on

da

pote

ncija

l ko

ji im

amo

usm

jeri

ti na

ta

j su

ženi

pr

ogra

m.

Ne

treb

a se

ra

sipa

ti.

Mi

smo

radi

li ek

sten

ziv-

no,

a to

je

gr

eška

. T

reba

ra

diti

na

liniji

m

arke

ting-

razv

oj-

tehn

olog

ija-p

roiz

vođn

ja.

Podu

zeće

be

z m

arke

tinga

je

sl

ijepa

c.

»Dig

itron

« se

po

naša

ka

o da

m

u ni

te

hnol

ogija

ni

je

potr

ebna

. Sv

aka

oper

acija

se

da

us

avrš

iti,

a tu

je

on

da

i uš

teda

. O

na

na

prvi

po

gled

iz

gled

a da

je

m

ala

i za

nem

arlji

va,

sam

o za

to

što

za

stol

om

sjed

e tr

govc

i ko

ji ro

bu

posk

upe

reci

mo

za

50

post

o,

pa

se

onda

m

ala

ušte

da

od

5 po

sto

uopć

e ne

vi

di.

To

je

šok

mot

ivac

iji,

jer

ti se

ta

kva

ušte

da

ne ći

ni

vrije

dnom

. M

i rj

ešav

a-m

o sa

mo

rent

abiln

ost,

ono

što

se

deša

va

na

trži

štu,

a

ekon

omič

-no

st

i pr

oizv

odno

st

zane

mar

ujem

o.

Cije

na

se

treb

a sm

anjiv

ati

tehn

ološ

kim

put

em.

4 N

AŠ

E S

TAZE

NA

ŠE

STA

ZE 5

»Istraturist« Istarska književna kolonija »Grozd«

Više mjesta i razonode gostimaUmag je odavno značajno tu-

rističko središte, a »Istraturist« zaštitni znak tog turizma. To je radna organizacija koja je kroz 25 godina postojanja znatno do-prinijela ukupnom razvoju na-šeg kraja. »Istraturist« je mno-gim radnim ljudima riješio egzi-stencijalne probleme, bavio se komunalnim problemima opči-ne, pomogao mnogobrojna dru-štva i organizacije, i kao nosilac turističkog razvoja znatno je po-boljšao životni standard.

Osnovan 1963. 20 godina ka-snije »Istraturist« je imao 25.330 kreveta od čega 4363 u hoelima, 5799 u turističkim naseljima, 4500 u kućnoj radinosti, 10.650 u autokampovima. Te godine ostvareno je 2,076.514 noćenja, a radilo je 1100 stalno zaposlenih radnika i 1000 sezonaca.

»Istraturist« je kroz tih 25 go-dina ponekad bio suočen i s oz-biljnim problemima, ali njego-va prošlost, sadašnjost i buduć-nost zasnovana je na velikom entuzijazmu brojnih društvenih, turističkih, ugostiteljskih, sport-skih i zdravstvenih radnika, na dugogodišnjem angažiranju do-maćina - neposrednog, srdač-nog stanovništva, te na kontinu-iranoj poslovnoj suradnji s uglednim evropskim organiza-torima putovanja. Zato je i bilo moguće da »Istraturist« danas u osam turističkih naselja (»Kane- gra«, »Savudrija«, »Polynesia«, »Katoro«, »Stella Maris«, »Punta, Finida«, »Ladin Gaj«), na obali i unutrašnjosti, ima 33.171 smje-štajnu jednicu (5060 kreveta u hotelima A i B kategorije, 6161 u turističkim naseljima, 5050 u kućnoj radinosti i 16.900 mjesta u autokampovima). On ostvaru-je 2,7 posto turističkih noćenja u Jugoslaviji (1987. godine), te zna-čajan devizni prihod afirmiraju-ći kupališni, naturistički, sport-ski i izletnički turizam.

O kvaliteti usluga ove organi-zacije, ali i o ugledu cijele Bujšti-ne, svjedoče jugoslavenska i ino-zemna priznanja dodijeljena njezinim turisitčkim radnicima.

U 25 godina rada »Is­

traturist« je mnogo pri­

donio razvoju regije

Dobro je spomenuti bar neka od njih — Umag je 1976. i 1979. go-dine. u konkurenciji većih turi-stičkih mjesta, ponio titulu šam-piona jadranskog turizma, a vi- cešampiona 1985, 1986. i 1987. go-dine (akcija »Turističke patrole« u organizaciji Turističkog save-za Hrvatske). Godine 1985. turi-stičkim radnicima ovog područ-ja Turistički savez Jugoslavije dodjeljuje Povelju za unapređi-vanje kvalitete u turizmu, godi-ne 1986. Umag dobiva priznanje za najbolju organizaciju privat-nog smještaja, a 1987. godine pri-znanje za najbolju ponudu sportsko-rekreacijskih sadržaja na Jadranu. (»Maslinov cvijet«). Koncem 1987. godine izdavačka kuća »Aldo Francisi« u Padovi dodjeljuje Turističkom savezu općine Buje priznanje za una-pređenje jadranskog turizma.

Od konkretnih planova za bu-dućnost (uz dugoročnu orijenta-ciju na veću turističku potrošnju i razvoj turizma u toku cijele go-dine) treba posebno spomenuti izgradnju turističkog naselja »Bašanija« (Savudrija) apart- manskog tipa - 4500 kreveta i proširenje apartmanskog nase-lja i autokampa u naselju »Stella Maris«; proširenje turističkih naselja »Polynesia* i »Kanegra«. Isto tako vrlo je značajan zavr-šetak gradnje autokampa »La-din Gaj«, koji će s pratećim sadržajima biti osposobljen za prihvat 15.000 ljubitelja prirode. Sprema se i izgradnja novog ho-tela u samom Umagu, na mjestu sadašnjeg restorana »Palma«, te rekonstrukcija i proširenje ho-tela »Adriatic«. Novi hotel »Za-greb« bit će jezgra kongresnog turizma a za razvoj zdravstve-nog turizma namijenjen je hotel »Sipar« u turističkom naselju

Do iduće prilikeInicijativa za osnivanje stambene zadruge u Bujama ! nije privukla dovoljno zainteresiranih .

Nadamo se da ste u broju 118 našeg lista, od 18. ožujka j 1988. pročitali informaciju o stambenoj zadruzi. U članku smo ( naveli niz prednosti stjecanja vlastitog stana ili kuće posred- , stvom zadruge i dali inicijativu za njeno osnivanje u sklopu j SOUR-a »Industrija i promet«. I drugim aktivnostima širili J smo ideju i poticali inicijativu za osnivanje stambene zadruge, , ili u SOUR-u ili za područje cijele općine. Međutim, do danas ] je tek neznatan broj radnika našeg SOUR-a pokazao neposre- , dan interes za osnivanje stambene zadruge pa je ocijenjeno i da u ovom trenutku ostvarenje ove inicijative nije opravdano. |

Naime, jedno od temeljnih pitanja osnivanja i organizira-nja rada stambene zadruge je njeno optimalno dimenzionira- ' nje po broju članova, njihovoj građevinskoj aktivnosti i finan-cijskoj snazi. Zbog potrebe da se za zadrugu obavljaju i od-ređeni organizacijski, administrativni, financijski i stručno- tehnički poslovi, što iziskuje stanovite troškove, može doći u pitanje racionalnost organizacije i poslovanja. Vjerojatno bi sve članice našeg SOUR-a našle interes u takvoj stambenoj zadruzi te bi na određen način pružile organizacijsku i ma-terijalnu podršku, ali to pitanje treba trajno i sigurno riješiti. Postojeće zadruge rješavaju taj problem sredstvima upisnine i doprinosa koji se plaća u određenom postotku na vrijednost nabavljenog građevinskog materijala. No i uz takvo rješenje potrebno je osigurati približno stalnu i ujednačenu građevin-sku aktivnost većeg broja financijski sposobnih :

Iako, zbog navedenih razloga, odustajemo od inicijative da se stambena zadruga osnuje u našem SOUR-u i dalje podr-žavamo ideju stambenog zadrugarstva pa sve zainteresirane informiramo da je 5. svibnja ove godine osnovana stambena zadruge »Umag« sa sjedištem u Umagu, Šetalište V. Gortana br. 38, telefon 52-122 (RZ »Agroturist«). Zadruga je otvorenog tipa, za područje općine. Javite se, rado će vam dati sva obja-šnjenja i omogućiti učlanjenje.

i punu

Pismo i slika

Krešimir Marković

U organizaciji Istarske književne kolonije »Grozd«, koja djeluje pri Čakavskom saboru u Pu-li, održat će se od 9. do 11. lipnja u Grožnjanu trodnevni međunarodni književno-znanstveni skup na temu »Pismo i slika«, posvećen suštin-skim odnosima književnog i likovno-vizualnog stvaralaštva. Bit će to, zapravo, treći po redu skup te vrste koji organizira »Grozd«, a prvi održan na području općine Buje.

Tema ovogodišnjeg simpozija trajno je aktual-na, pa je oduvijek privlačila pažnju kako pisaca, tako i slikara te mnogih estetičara i teoretičara lijepe književnosti i slikarstva. Ova relacija po-sebno je značajna i karakteristična za istarski kulturni prostor gdje su se književno i vizualno oduvijek prožimali od glagoljaških vremena do danas. Na ovogodišnjem skupu sudjelovat će četr-desetak najeminentnijih stručnjaka iz zemlje i inozemstva, a sva izlaganja, kao i s prošlogodi-šnjeg simpozija u Savičenti, bit će publicirana u časopisu »Istra«.

Razvijajući ideju o Grožnjanu kao gradu umjet-nosti aktivisti Istarske književne kolonije

»Grozd«, koja je svojim programima i dosad bila prisutna na Bujštini, odlučili su ovogodišnju, izra-zito umjetničku temu svoga simpozija realizirati upravo u ovom lijepom istarskom gradiću. Inten-cija je, dakako, ukoliko se za to stvore preduvjeti, da i IKK »Grozd«, tj. njen simpozij, dobije trajno sjedište u Grožnjanu, što je, bez sumnje, značajno za dalje unapređivanje svakolikog kulturnog ži-vota na Bujštini.

Ovogodišnji književno-znanstveni skup omogu-ćen je financijskom podrškom Republičkog ko-miteta za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu Hrvatske, SlZ-a znanosti SRH, SlZ-a kul-ture i informiranja, fizičke i tehničke kulture op-ćine Buje i ostalih istarskih općina, ali i svesrd-nom podrškom udruženoga rada Istre i, prije sve-ga, općine Buje. Suradnja kulture i udruženog ra da nije neuobičajena, ali treba istaći da udruženi rad i u teškim uvjetima privređivanja uvijek na-lazi načina da podrži društveno vrijedne kulturne inicijative i akcije. Zauzvrat kulturni radnici okupljeni oko »Grozda«, nastupit će u narednom razdoblju sa svojim programima u više radnih kolektiva na Bujštini.

6 NAŠE STAZE

Srednjoškolski centar, danas Centar usmjerenog obrazovanja, izrastao je u veliku »tvornicu kadrova« - kako je is-takao Lucijan Benulić, predsjednik Skupštine općine Buje - koja je osposo-bila i odgojila na tisuće mladih, omogu-ćila im da krenu u svijet rada, mnogima otvorila vrata za stjecanje akademskih zvanja, javnu i društvenu afirmaciju.

Potaknuti odlaskom direktora Centra Elija Mohorovića u drugu radnu organi-zaciju, željeli smo još jednom porazgo-varati o problematici iz ove oblasti, o poteškoćama s kojima se susreću radni ljudi Centra i budućnosti onih koji u ovom Centru, svakodnevno stječu nova znanja. Podatak da se na mjesto direk-tora Centra nitko do sada nije javio, razlog je više ovom razgovoru:

»Cjelokupna privredna kriza u zemlji nije mimoišla školstvo, pa tako ni Cen-tar usmjerenog obrazovanja u Bujama. Jedan je od pokazatelja ovako složene situacije i nejavljanje na natjećaj za mjesto direktora Centra, iako je on objavljivan već tri puta. Treba reći da to ne iznenađuje budući da se zna da je materijalni položaj radnika u nas lošiji, usporedimo li ga s radnicima iste kva-lifikacije u privredi. Visoka strućna sprema i desetogodišnji rad u nastavi, plaćen je oko 430.000. dinara, a to, s ova-ko obilatim programom rada sigurno nije dovoljno. I tu imamo poteškoća. Da bismo održali nivo ovakvog osobnog do-hotka, a to je ujedno i ukupan dohodak od Samoupravne interesne zajednice, ne možemo odvajati ni dinara za prošire-nje materijalne osnove rada (didaktićka sredstva i ostala pomagala), što direktno utjeće na kvalitetu nastave, dakle i na kvalitetu učenika koji pohađaju ovu školu. Radnici ne traže mnogo, ali žele sigurnost, mogućnost za redovan priliv sredstava.

Pravi izbor zanimanja

CUO »Vladimir Gortan«

Direktori neće u škole

O materijalnom položaju prosvjetnih radnika i školstva uop-će možda najbolje govori podatak da se ni na treći natječaj za direktora bujskog srednjoškolskog centra nitko nije javio

Profesori - podstanari

U savladavanju tih poteškoća obraća-mo se udruženom radu Bujštine i budže-tu Skupštine općine, koji sudjeljuju u nabavci opreme, pa i direktno u pobolj-šanju materijalnog statusa radnika Centra. Dok se ne sanira situacija u SIZ-

u za usmjereno obrazovanje, ili dok ne dođe do izmjene načina financiranja, ova društveno-politićka zajednica mo-rala bi preuzeti obaveze praćenja rada Centra Naravno, da bi u jednom dijelu financijski teret trebala preuzeti i Za-jednica usmjerenog obrazovanja, koja sada nažalost, najveći dio svojih sred-stava odvaja za prevoz učenika. Mogući izlaz u ukupnom poboljšanju materijal-ne situacije je i neposredan odnos s rad-nim organizacijama, koji je za sada us-postavljen s 'Istraturistom’ i RO ’Digi-tron’. Kod takvog oblika suradnje ostva-rujemo oko 30 posto više priliva sredsta-va.

No i to je diskutabilno: s ’Digitronom’ ne postižemo dogovoreno, a sredstva od ’Istraturista’ stižu potkraj godine. Mo-ram spomenuti i interventni zakon koji je školstvu donio teškoće zato što gubi-taši nisu dužni plaćati doprinos za obra-zovanje. Treba stoga proširiti suradnju i na druge djelatnosti - metal i tekstil, naprimjer. Obrazovati kadrove koji će aktivno sudjelovati u svim vidovima pri-vrede.«

- Kakvo je mjesto i uloga Centra usmjerenog obrazovanja u dijelu pove-

»Nova koncepcija srednje škole u Hr-vatskoj priprema se za 1989/90. godinu. Očito je naime da reforma iz 1975. daje mršave rezultate. U našem razvojnom programu, kada su u pitanju usmjere-nja, ne može se odlučivati bez poznava-nja stava privrede. Samo uključivanjem u razvojne programe privrede može do-ći do pravog izbora zanimanja, odnosno usmjerenja. Druga je stvar u kojoj se to mjeri usklađuje, jer ako ne dođe do sin-teze programa škole i stavova onda je to rezultat otežanih uvjeta privređiva-nja i borba sa svakodnevnim problemi-ma Škola prati privredu, ali neki sluča-jevi u privredi, nažalost, tako ne govore. Do kraja 1987. godine 107, đaka završilo je za konfekcionara »Eleganta« i »No-ve«, trikotaže iz Novigrada. Podaci govo-re da je od njih samo deset zaposleno u samoj proizvodnji, a drugi su po trgovi-nama. Ne možemo zato kriviti školu. Ti su đaci tamo mogli naći zaposlenje, ali slabi uvjeti rada, ili loši osobni dohoci najčešće, uvjetovali su da rade ono za što nisu kvalificirani.

Centar je po svom karakteru poliva-lentan. U prosjeku se izvodi nastava za osam različitih programa struka, odno-sno ukupno dvanaest u oba OOUR-a To su: strojarska, elektrotehnička, drvopre radivaćka, ekonomska, kulturno umjetnička, ugostiteljsko-turistićka, tek stilna i matematićko-informatićka Po četni oblici suradnje s udruženim dom a time i privredom Bujštine, bili su temeljeni na jednosmjernoj suradnji - ustupanju poslova za praktičnu nastavu i stručnog kadra iz radnih organizacija. S vremenom se situacija aktualizirala tako da su sklapani ugovori o međusob-noj suradnji. Centar je postigao i dogo-vor da se praktična nastava izvodi u proizvodnim pogonima, pod kontrolom stručnog kadra radne organizacije.

Suština je ovog Centra da se dobiju kvalitetni kadrovi za udruženi rad Buj-štine, bilo da oni odmah po završetku odu na radna mjesta ili s nastave svoje obrazovanje na višim i visokim škola-ma.« Kakva je situacija s kadrovima i koji su tu problemi?

»Danas u Centru ima 76 stalno zapo-slenih radnika. U izvođenju programa sudjeluje još dvadesetak stručnjaka iz materijalne proizvodnje. Posljednjih petnaest godina škola se bitno promije-nila. Nekadašnja gimnazija pretvorila se u školu s usmjerenjima, a to je bitno utjecalo i na promjenu kadra, koji je morao postati raznovrstan i svih profi-la. Kako se mijenjaju programi tako do-laze i kadrovi, mladi školovani ljudi sa završenim fakultetima, kojima ne može-mo ispuniti uvjete i obavezati ih da ov-dje ostanu. Najveći problem su stanovi koje mi nemamo. Većina od tih profeso-ra su podstanari, pa je stoga sazrela si-tuacija da se u Bujama i za njih sagradi stambeni blok. Ne smijemo zanemariti činjenicu da pada interes za škole i da se mora pokloniti pažnja kadrovima za vlastitu reprodukciju. Napominjem da su radnici koji danas rade u Centru, vi-soko stručni i kvalitetni u najvećem di-jelu, a ako su rezultati prosječni, onda je to povezano s prevelikim programi-ma i sistemom školstva uopće.«

Castagna (Kostajnica)

Scuola con due alunni

Per giungere a Castagna (Kostanji- ca), ci si deve arrampicare per una stradetta, asfaltata, ehe ha solo due ehilometri, da Ponte Porton.

Oggi. la via principale ehe attra- versa ii paese offre alia vista casette diroccate e vuote, a testimonianza cosa sia stato l’esodo. Perö tra queste rovine spiccano pure le costruzioni messe a nuovo. e presto arrivera l’ac- qua...

da tempo immemorabile ed e in buo- ne condizioni. mentre all’interno e ben tenuta; ha una palestra rimessa a nuovo, grazie al lavoro volontario dei cittadini e all’aiuto finanziario della scuola di Buie e della C. L di Grisignana, una legnaia e due stanze, dove una e la classe e l’altra e adibita a ripostiglio.

La classe (seconda) e frequentata

tanto un vago ricordo in cui qui af- fluivano anehe un centinaio di ra- gazzi.

prezzata da ehi pur lav ha deciso di stabilir

no Dussich di Buie ehe e viaggia tuttora, nel 1974. Per la gente del posto egli e »tutto-, sia educatore dei loro bambini; amico. consigliere.... Le attivitä sociali vengono svolte tut-

tratteni-

Le giovani coppie incominciano a restare qui e la frequenza scolastica e collegata unicamente dall'anda- mento demografico. Intanto i bambi­ni crescono e a settembre ce ne sa- ranno altri quattro, oltre ai cinque che gia frequentano la scuola; arri- veranno da Castagna. Bolara, Chet...

L’anziano Giacomo ricorda: »Come e bello risentire le voci dei bambini per la strada!*.

S. Dragojević

Dan osnovne škole »Irma Benčić«

Slavlje u obnovljenoj zgradi

Svečano je proslavljen Dan škole »Irma Benčić« u Novigradu i završetak radova na zgradi područne škole u Novoj Vasi Pored bogatog programa koji su pripremili pioniri i omladinci tih škola, uručene su i jubilarne nagrade Ani Balić i Arijeli Zahari za 10 go-dina. te Stjepanu Simunoviču za 35 godina rada.

Olivera Marković. direktorica osnovne škole »Irma Benčić«. posebno je istakla pomoć mjesnih zajednica, radnih organizacija Bujštine i građana

»Akciju uređenja područne škole u Novoj Vasi započeli smo sa SIZ-zom za odgoj, i obrazovanje općine Buje, koji je imao puno ra-zumijevanja za naše potrebe, te u ovim teškim vremenima izdvojio 6.000.000. dinara kao inicijalna sredstva za sanaciju objekta Ovome su pridodana sredstva samodoprinosa radnih ljudi i građana MZ Nova Vas. te sredstva OK SSRNH općine Buje za uređenje društve-nih prostorija u zgradi i radnih prostora za MZ Nova Vas Osim toga. veliku pomoć i angažiranost pokazao je SIZ za stambeno- komunalnu djelatnost.

Poseban doprinos i koordinaciju svih subjekata obavio je pred-sjednik Skupštine MZ Nova Vas Anton Križovnik

MZ Nova Vas predano je priznanje Organizacionog odbora Sta-zama istarskih partizana iz Pule i priznanje Republičkog odbora Crvenog križa Hrvatske. .

NAŠE STAZE 7

Susreti mladih glazbenika

Talija u GrožnjanuKulturom obnoviti i osvojiti grad. najkraća

je definicija grožnjanskog projekta. Ovaj gradić u slikovitom istarskom krajoliku već je 19 godina mjesto nove povijesti - susreta mladih, njihovih glazbenih potreba i moguć-nosti kultura krajeva i zemalja iz kojih dola-ze. Aktivno sudjelovati u glazbi, otkrivati re-pertoar u novoj zemlji s novim ljudima, izra-sti do vlastitog, autentičnog izraza, bila je i ostala uloga čitave porodice muzičkih kam-pova širom svijeta kao i našeg Grožnjana

Danas Grožnjan želi više: u svom graditelj-skom pothvatu okupiti sve mlade koji stva-raju. Umjetnost i znanost, istraživanje i stva-ralaštvo. prepliću se i združuju u djelatnosti kulturnog centra mladih.

U ovoj sezoni Grožnjan nudi:4 -17. 7. Vokalni kurs (Swinging unlimi-

ted)5—11. 7. Talija u Grožnjanu 1 — 15. 8. Vrijeme u glazbi - seminar za

kompoziciju i interpretaciju suvre-mene glazbe

1 — 10.8. Istraživanja i etnomuzikologiji — svirač i njegov glazbeni svijet

8-15. 7. Ljetna škola stripa - stripijada u Grožnjanu

14-27. 7. Kurs za dirigente - rad s orke-strom

18 — 31. 7. Majstorski kurs za gitaru — ko-morna glazba

16-30. 7. Kurs za mlade čeliste i pedagoge 1 - 15.8. Radionica teorije i prakse kulturne animacije

1 - 15. 8. Majstorski kurs za harmoniku 16-28. 8. Ples u Grožnjanu 16-28. 8. Village jazz international 16-31. 8. Komorna glazba 25. 8.-7. 9. Klavir kao zvučni medij 31. 8.-11. 9. Majstorski kurs za orgulje 1 -12.9. Majstorski kurs za violinu i violu

1 - 15.9. Ljetna škola psihologije: Doživljajne karakteristike Istre

Kuglanje

Prvaci su u Bujamanju^Vkofl^eeodräao'i^skto^I^dni£Mi sp^Askih^ga-

ra Ovogodišnje natjecanje organizirano je u dvije gru-

pe: » Buie koja je imala 12 muških i 5 ženskih

e k m u š k i h i 2 ženske • grupa Umag koja je imala » ™»®ku eklpu ekipe, također sa po cetin g tali su Bu)e-

-p««“- *>- u mu-škoj konkurenciji. finalnog dijela takmičenjaÄSÄ (»Buje-export« i Ivan

Šuprna (»Proleter«). _

Zapažene sportske rezul-tate postigli su mladi iz os-novne škole s talijanskim nastavnim jezikom u Buja-ma. Škola koja broji jedva nešto više od stotinjak đa-ka, učestvovala je na 21. pr-venstvu osnovnih škola Hr-vatske u atletici. Na atlet-skom mitingu u Puli u kon-kurenciji od 22 osnovne škole jedina je prezentirala našu općinu. Naročito se is-takla omladinka Belinda Mo- ratto, koja je skokom udalj od 4,62 metra osvojila drugo mjesto u Hrvatskoj. Desetak dana kasnije, na regional-nom prvenstvu osnovnih škola s talijanskim nastav-nim jezikom u atletici Belin-da osvaja još tri medalje. Ovaj put sve tri zlatne, i to

Belinda osvaja medalje

Natjecanje izviđača

u skoku udalj, štafeti i 60 metara trčanje. Na ovom je prvenstvu, Bujska škola na-stupila sa 18 učenika i osvo-jila 14 medalja, što joj je do-nijelo drugo mjesto u ukup-nom plasmanu. Dvoje učeni-ka stekli su pravo nastupa u

Humoreska

I spretni i sretni Tamno-crvene kane■W veliki je stajao na uglu naslonien o tra- _ nali»?

U Senju je 8. svibnja održan Proljetni susret poletaraca Za-jednice općina Rijeka Naši iz-viđači učestvovali su sa četrde-set poletaraca i pčelica, a na Tr-gu Marka Balena okupilo ih se više od osam stotina. Takmiče-nje se odvijalo u obliku igara: crtanja na asfaltu, vezanja čvo-rova, povlačenja konopca, šta-fete s loptom, skakanjem u vre- ćema, vođenjem broda u luku i nošenjem loptice u žlici.

Vrijedni izviđači su nakon igara razgledali grad i njegove kulturne znamenitosti, posjetili muzej i tvrđavu Nehaj.

Povodom prvomajskih praz-nika i ove se godine održalo zborovanje izviđača Zajednice općina Rijeka, a domaćin je bio grad Buzet i odred izviđača »Jo-sip Ivančić«, također iz Buzeta Tako se po treći put na jednom mjestu okupilo 150 omladinki i omladinaca izviđača. Učesnici zborovanja pokazali su svoje vještine u orijentaciji, topogra-fiji, te izviđačkim disciplinama:

dizanju šatora, vezanju čvorova paljenju vatre, signalizaciji, ba-canju bombe, izviđačkom poli-gonu i gađanju iz zračne puške.

Naš odred izviđača poslao je jedanaest trenutno najspremni-jih izviđača koji su postigli za-pažene rezultate: Prvo mjesto u izviđačko-partizanskom više- boju, drugo mjesto u izviđačko-

partizanskom višeboju, drugo mjesto u izviđačko- partizanskoj olimpijadi i treće j mjesto u izviđačkoj olimpijadi. Eto jedanaestorice hrabrih: Karlo Kmet, Kristijan Kaurić, Paride Pernić, Ozren Marić, De-nis Dukanović, Elen Pavlićek, Miroslava Vujaković, Željka Si- ćanica, Vedran Krevatin, Toni Šimunić i Matko Sićanica.

Foto-kritika

Veliki je stajao na uglu naslonjen o i fiku. Bio je u sjeni pa prozoru trokatnice, sva

cem, koje je već uranjalo u ljepša nestvarnija.

Zena kao da se osmjehivala suncu, i Veliki,

Onda ga je netko kucnuo po leđima i upi-tao:

- Sviđa vam se ona plavuša tamo?- Sviđa - odgovorio je Veliki ne okrenuvši kao da odgovara na pitanja svoga drugog

- Što ne odete k njoj? - pitao je nepozna- nik, mali, dežmekast, sa čudnim globusom - glavom.

- Ma nemojte?! Da nećete reći da je to žena

- Ni govora! Nemojte se vrijeđati! Izvjesne nade na uspjeh imate jedino ako joj odete s buketom tamno-crvenih kana.

- Odakle mi tamno-crvene kane?Mali je nato pokazao buket koji je držao iza

leđa, buket kana zarobljenih u celofan.Velikome je čovjek sa globus-glavom bio

nalik na kockara koji vadi iz džepa špil kara-ta, ali je ipak dalje pitao:

- I mislite da je to dovoljno za uspjeh?- Još nije. Kad joj predajete buket, morate

izrecitirati nekoliko stihova. Znate li nešto?- Baš ništa- Neku pjesmicu odavno naučenu?- Znam ono: »Điha điha četir’ noge, sve će-

- Sjećam se još i onog: »Mili bože, kud sam

Veliki je osjećao jezu u leđima, u grudima mu se nešto stezalo. Udahnuo je punim plući-ma. Rezimirao je još jedanput.

- Znači: buket i stihovi. I to je sve.- Još nešto: prvo što ćete joj poslije toga

reći - recite joj da sliči na glumicu Sue Line. Znate Sue Line?

- Ne lično.- Nije važno. Onda joj izjavite da joj dola-

zite čista tijela i čiste duše.Veliki je vraćao buket tamno-crvenih kana.- Onda ne mogu ići. Ciste duše, to je u redu,

ali tri dana se nisam kupao.Čovjek sa globus-glavom izvadio je iz akte-

rice bočicu parfema.- Namirišite se, a ostalo joj poklonite. »Po-

košeno sijeno«. Pred njim pada kao pokošena.Sumrak se počeo spuštati. Mali je još pri-

premao Velikog.- A ako neće da otvori - pitao je Veliki.- Evo vam ključevi od stana.- Uplašit će se. Mislit će da sam provalnik.- Neće. Recite samo: otvorio sam ključevi-

ma svog srca. Ona voli pjesničke figure.Veliki uze ključeve, a onda se trže tako da

su zazvektali.- A otkud vama ključevi?- Ja sam njen muž. Poslije pola sata banut

ću sa svjedocima... Treba mi to zbog..

Dvije betonske žardinjere povezane lancem navodno su postavljene zbog školskog kombija, koji je u nedostatku parking prostora često bivao zagrađivan.

Da li je to tako, pokazuje fotografija.U lancima

Našestaze

»NAŠE STAZE«, list SOUR-a »Industrija i promet« — Buje.

UREĐUJE REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Eda Kraljević, Elvi-no Đurđević, Fausto Persico, Ledi Bazjak, Mate Magdić, Tatjana Marinković, Vera Škropeta, Želimir Christ, Sla-đan Dragojević, Jelena Jorgačević-lsakovska.

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Slađan Dragoje-vić

TEHNIČKI UREDNIK: Zvonko Babić

FOTOGRAFIJE: Slađan DragojevićREDAKTOR: Mirjana Viculin.ADRESA: Buje, Partizanska 22, telefon 71-240, 71-

260.»Naše teze« su oslobođene osnovnog poreza na pro-

met rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972.

List je besplatan. Izlazi jedanput mjesečno. Tisak SOUR »Vjesnik« Zagreb.

Buje, 7. listopada. 1988. godina XV • Broj 120

NASE STAZEList SOUR-a INDUSTRIJA I PROMET-Buje

»Offset tiskara«

Pod

teretom

gubitaka

SOUR »Industrija

i promet«

Dobri

kontakti

ugovor

grade

Praznik berbe

grožđa

Veseli

dani i

noći

Zdravstvena

zaštita

Na

nakovnju

bespa-

rice

»Mladost je na akciji i akcija je mladost Zato, učinimo sve da akcijaški dani budu du-ži od najdužih, dani ljepši od svih najljepših. I nije važno što je akcijaško ljeto pri kraju za ovu godinu. Obilježili smo ove dane da bismo ih pamtili kroz istinu, rad, pravdu i zanos, kao simbole naše mladosti«. To su umjesto uvoda napisali brigadiri u izvještaju o ostva-renim rezultatima omladinske radne akcije »Bujština 88«.

Brigadiri prve i druge smjene ORA »Bujšti-na 88«, svojim radom, zalaganjem, ponaša-njem i druženjem dali su velik doprinos u realizaciji programa ove akcije. Brigadiri su prebacivali normu, trudili se svim snagama da svaki od njih ugradi dio sebe u Bujštinu, u Istru. I više, dali su svoj doprinos u obilje-žavanju velikih jubileja koje ove godine slavi-mo kao značajne datume u našoj historiji

U obje smjene učestvovalo je 10 brigada iz Štipa, Sarajeva, Ćuprije, Plandišta, Zagreba, Svilajnca, Imotskog, Kutine, Titove Mitrovice

Deset brigada sa

447 djevojaka i

mladića marljivo je

radilo na

pošumljavanju

zemljišta, krčenju

trase za vodovod i

drugim važnim

poslovima

i Vučkovca, sa ukupno 447 brigadira. U prvoj je smjeni bila i brigada mladih akcijaša iz SSSR-a, ORB »Družba« iz grada Minska.

Brigade su radile na pošumljavanju u pre-djelu Kršina, Valice, Kanegre, Zambratije i Cupige. Najprije su se pripremale rupe za sadnju (iskop i zatrpavanje), a potom, kada su bili pogodni vremenski uvjeti, počela je

sadnja bora, pinija, čempresa, crnike i hra-sta.

U predjelu Botonege, u blizini vodospreme Ladavici, uz trasu cjevovoda koji vodi' do akumulacijskog jezera, prema središnjoj i južnoj Istri, iskopavane su rupe za kasniju sadnju radi učvršćivanja i zaštite terena.

Na gornjoj Bujštini krčila se trasa za vodo-vod u dužini od 16 kilometara, na potezu od Slušnice do Sterne i od Završja do Kostanje- vice. I još mnogo toga. Treba odati posebno priznanje brigadirima na velikom požrtvova- nju pri gašenju požara, kao i na pomoći ugroženom stanovništvu.

Turistička patrola 88

Triiumf UmagaUmaški turizam

osvojio je najviša

priznanja Turističkog

saveza Hrvatske,

»Večernjeg lista« i

Drugog programa

Radio Zagreba

Tri puta hura za Umag! Akcija »Turi-stička patrola 88« našeg najbližeg »mor-skog« susjeda, proglasila je šampiona jugoslavenskog turizma. U mnoštvu na-grada koje su ove godine pripale Uma-gu i Radnoj organizaciji »Istraturist« ova posljednja je posebno draga, jer je riječ o trećem umaškom trijumfu u 13- godišnjem ocjenjivanju jadranskih turi-stičkih lokaliteta. Takvim se pobjedni-čkim titulama ne može pohvaliti nijedan turistički centar. Umag, značajan istar-ski turistički punkt sakupio je najviše bodova u čak 12 sastavnica turističke ponude. Od svakog se mjesta zahtijeva ujednačena kvaliteta svih turističkih usluga koje boravak gostima čine ugod-nijim i udobnijim.

Šampion Umag najbolje je obogatio svoju ugostiteljsku i drugu ponudu pri-bliživši se tako idealu suvremenog tu-

Pobjedniku Umagu dodijeljene su nagrade: Zlatna amfora TS Hrvatske, Veliko zlatno sunce »Večernjeg lista«, Veliki sunčani sat Radio Zagreba 2 i Zlatna plaketa Vatrogasnog saveza Hr-vatske.

U obrazloženju nagrade kaže se da sve što suvremena turistička ponuda u našim uvjetima može pružiti, nude go-stima i umaški turistički radnici.

SOUR »Industrija i promet« na ZV

Uspješni poslovni susreti

Jesenski međunarodni zagrebački vele-sajam trajao je od 11. do 18. rujna, bilo je mnogo poslovnih kontakata, posjeta ugled-nih stranih i domaćih privrednika i delega-cija, te mnoštvo popratnih manifestacija

Proizvodna dostignuća prikazalo je 3155 izlagača od kojih 1050 stranih iz 75 zemalja sa svih kontinenata Tu veliku svjetsku mani-festaciju razgledalo je više od 500 tisuća lju-di

Ove godine je sajamska priredba protek-la u znaku poslovnosti i mnogobrojnih su-sreta privrednika To će pridonijeti prošire-nju jugoslavenske suradnje s inozemstvom.

ugovaranju značajnih poslova i komercijal-nih aranžmana, te jačanju znanstveno- tehnićke suradnje.

SOUR »Industrija i promet« imao je svoje predstavnike na Velesajmu. »Buje-export«, »Bifix« i »Feroplast« izlagali su na vlastitim štandovima, ovaj putfcez »Digitrona«, dok s »Proleter« i »Metalko« bili u izložbenom pro-storu.

Na toj značajnoj manifestaciji svjetske privrede članice našeg SOUR-a predstavile su se proizvodima koji su zainteresirali naše a i svjetsko tržište.

�ORA »Bujština 88««

Borovi i pin miađosti

RO »Offset tiskara

• Radna organizacija »Offset tiskara« u 1987. gocHni pozitivno je poslovala, ali na rubu renta-bilnosti te s izraženom tendencijom porasta učešća utrošenih sredstava i obaveza iz dohot-ka odnosno pada udjela dohotka, čistog dohot-ka, sredstava za osobne dohotke i akumulacije u ukupnom prihodu. Međutim te su tendencije prisutne i u grupaciji grafičke djelatnosti SR Hrvatske i još izraženije u prosjeku industrije SOUR-a »Industrija i promet«, s kojim se tiska-ra uspoređuje. Jedini pokazatelj po kojem u toj usporedbi znatnije odstupa jesu vrlo niski osob-ni dohoci (ispod prosjeka) i to unatoč relativno visokoj kvalifikacionoj strukturi zaposlenih.

Po opčoj ocjeni unutrašnjih i vanjskih činila-ca, RO več više godina ima teškoća u poslova-nju koje se u otežanim uvjetima privređivanja sve očitije manifestiraju, kao npr:

- zaostajanje u općem razvoju za drugim članicama SOUR-a i grafičkim organizacijama u Istri, po nizu ekonomskih pokazatelja

- visoka stopa otpisanosti sredstava rada i nemogućnost obnavljanja i modernizacije zbog praktično, beznačajne akumulacije

- niski osobni dohoci zaposlenih u dužem vremenskom razdoblju

- značajna fluktuacija stručnih radnika- gubljenje dijela tržišta i tradicionalnih ku-

paca zbog nemogućnosti da trajno udovoljava zahtjevima u pogledu kvalitete i rokova isporu-ke

- poteškoće u održavanju likvidnosti i drugo.Teškoće u poremećaju poslovanja naročito se

zaoštravaju u 1988. godini i rezultiraju gubit-kom u prvom i drugom tromjesečju, a izvjesno je, i u trećem. Gubitak u prvom tromjesečju mo-že se opravdati utjecajem sezonskog karaktera

i ozbiljnije poremećaje, pogotovo jer je iska-zan gubitak na supstanci i s obzirom da je »Off-set tiskara«'jedina u grupaciji grafičke djelat-nosti SR Hrvatske u ovom razdoblju iskazala gubitak.

Uzroka je mnogo

proizvodnje, a realizirala ga po nižoj tržišnoj cijeni uz veće troškove proizvodnje i funkcioni-ranja organizacije, što je donijelo negativne ekonomske efekte. Analiza također pokazuje da je količina proizvedene robe i usluga znatno manja od realnih mogućnosti (kapaciteta).

Elaborat o stanju u poslovanju »Offset tiska-re« izrađen u kolovozu 1988. godine, otkriva ove uzroke:

1. Neadekvatna organiziranost RO2. Stereotipan, uzak i nefleksibilan proizvodni

program

Elaborat o stanju i uzroci-

ma teškoća u poslovanju

radne organizacije poka-

zuje da se može osigurati

uspješno privređivanje -

Predložene nužne mjere

za ozdravljenje

3. Djelomično loše stanje sredstava za rad4. Vrlo nizak stupanj korištenja kapaciteta

(ljudi i strojeva)5. Nezadovoljavajuća kvalifikaciona i stručna

struktura radnika, naročito u pogledu većih stručnih zahtjeva, odnosno neadekvatna ka-drovska ekipiranost

6. Nedjelotvorna kontrola proizvodnje7. Konstantan pad kvalitete proizvoda, zbog

tehničkih razloga i ljudskog faktora8. Neracionalno korištenje obrtnih sredstava

sa stalnom tendencijom umanjivanja, a pr-venstveno zbog stihijske nabave i neracio-nalnog utroška repromaterijala te vrlo spo-rog proizvodnog ciklusa

{Cd KO br.f do red. br. /■U u OcO d/n.■ r : BUJ£ -£XPOXTfAM/SfA

1 rKGOVt*/*1ytAiOProMjAy.\r>NA ZAJCbHKXr v <:,p,so \1 1 87/SS Ind.87/88 hdS? /88 /»=/ ___ j i'd1 i.Bn.eto

r /09. «3 ¢7 m4.W6.W Ins. 7G<aifMAsV U> .iO 1-St/ 08& i

H, redovaC rcCOTO 5t nr-S&tiso?, zet ;c cei t 6<i- we-f.CK ?*2. VI 15 u -tlo • i 7 7. 612____: ‘•‘■V3 Dohodak.Col. SiTW-9H M mI2Z.17S

jrczfo f. ICfi 111* fasfondtn* Ča m4U.U0

«f. 714 «#¢.7¼z*.wt$:¾ lij

L ft m o»reipovi tekućeg rada J. MT3 3

i »r.oocZ 8*5.001 “ ?>.<79__ f to-M UO.OS?60?. 60S_Gbio C> za ODc/rt gi/j crtjar7,zaCi/<? 7 Z

17 b>o ČD zo i/i* ZP ta po/r€6e sJaOosoty'o1S.OOC B.0OO .7 i[oTj

no. /10lie DrO ČD let mv. IP £a droge potrebefS.OOO Z 45.000 1

6Dio ČD moiiouni iif.zze tgLhlo•i.cto z U<0.108 3<VV7 223jtobio ČD zo reter*nifond m

S5-768 7.10-1*0 :,r Z U SC*so m ŽS2j/4Dio ČD zo druae potrebe. - z Z<2Dio CD (xufc> ć>bfO oiM»i tp.ipr. dr. 116.000 r~ se.&tt /se. m - I'3 A mori i zacij a<?-W

ST. $01:•'/ 8.81 3V2 z šCo<rC

-----1id

l«f G ubr ćcti. r - L I r4SProsječno nyete£no tip/. Cb po rad/uku_CZo.cS 7

fif.osK.}ZC?S6 **M. tot tss. zcz

2fo\f joj tili isplaćeni frsfi 00IMC.o* bZ^VoOmn i116.0 <8 L71 <,ZC.B?laEfdafniti čir/i ObM.<t7 o99.1CCNjK.961IS9.C\4 � »xe 3

Saldo u negativi

»Offset tiskara« Buje u kojoj rade 33 radnika poslovala je u dinara po zaposlenom radniku, obračunskom razdoblju za prvih 6 mjeseci ove godine s gubitkom Planirani i ostvareni financijski rezultat za prvih 6 mjeseci uro-

iznosu od 139 milijuna dinara ili, da se ocijeni veličina, 4,215.000 šle i ove godine prikazan je u tabeli-

iied.E l e m e n t i

I’lon a * 1987 J*; ~

ideali-zacija1987.

3* Plan1988.

XT*. Reali-zacija

s* u a.Index realizac. 1987/čfs .

Indexplan/reali2ac. 1988. *i •.] 4 5 6 7 8 9 lo 11 12

1» lkupni prihod 180.000 loo 186.853 loo 350.0001QO 279,482 bo 150 802* ltrošena sredstva 117. fJ56 66 133.292 71 222.441 64 327.098 115 245 147

Gubitak na suf>stancx - - - 47.616 17 - V _4. Dohodak >2.044 34 53.561 29 127.559 36 _ - ' > '

Cbnveze iz dohotka ">.872 8 15.978 9 35.638 lo 19.010 7 119ti. Cisti dohodak 48.17^ 27 37.583 a> 91.901 as _ ' _

Osobni dohoci 34.668 19 32.738 18 74.440 21 72.478 26 . 221 97

1 8*Akumulacija 3;504 8 4 .845 3 17.461 5 _ *.Ikupni subi tak

- 139.104 5o -

9. Nefur^kcionalnost organizacije rada i pro- 10. Neplanska proizvodnja i prodajacesa proizvodnje u sistemu: komercijala- 11. Statička i interna organizacija prodajepriprema rada-proizvodnja 12. Objektivno preniske kalkulativne cijene

Tabelarni prikaz financijskih rezultata poslovanja članica SOUR-a »Industrija

i promet« za razdoblje od 1. I. do 30. VI. 1987/88.

i *A 0 v C > *A C> ,

4 a/^K soje-£XH)*T D,U'TKON Ft KO HAST Her al ko otritrmtAMA

i sritt $?in •fi»» •tin »T/at dri« - 0f/H #/># «, *r/f **•

, U tupo* pr'ftod s *9e f** XZZ ifnia

nfmtuWVt <17"

, Oirošmto Jreditro ♦ mf**1 »* '«

VtZuo UStixtn W!«

lUW,¢.»»»

If. cio 1-?•». tetn?.

fti

J Mo<** rm. no M6 «*. w. nT 1KMI zur •>

* Rospoređc/f' CD 7* 'imao „s r.Mcm nr «.Simu 3 f»*.«■» ft ist

”1Jr.nctt*

J bo CD t* t>rv/*o ODM

3»«♦ (mtso Ki «r KM

tu.tr-Htetr M T<Z k.nim 2M

< D,0 ČDiO irtrrto Ot> - r - - z :

ft»o ČD im •** XP to

- : -r.m

*1*2 m

,v M u f

,7*0 z . : _ ' : .3~m it*i

» 0,0 č/> foJfw ZZ trt SM. ***r **.»<{•

«W ts*Ui 'r _(•rtr

-ere. «■» ..jfLlf-,

,0 HO CD trnfss«............. . . IZ XI if* Co\Z «« tt.m ric *■** Vn* ; _

*.ructrn* M

«Dio CD io <*rvfepoSreht - ' * - tu?

: :;: :

«»cCO

,***» _ : - n.i*7 . r . Wj-*M -

<3 4morAtoC/a'Sr' Ter£ uf

Sf.0*'IX* J **it*4 nr

* - ,4„~nS - ’ 3 . . n~,ot ;

ft roah.tu '“Z. *0 uo }<,! Sm Tk Z /K zz m «r

« zz "Scü m %L*ut JSS * o> )rSICtfi*

i*5 « H ST* V, 0**1*

proizvoda i usluga, vjerojatno zbog lakšeg osvajanja tržišta i kompozicije smanjene kvalitete

13. Neadekvatno postavljen sistem raspodjele osobnih dohodaka, bez ikakvih elemenata stimulacije

14. Loše poslovno odlučivanje i rukovođenje RO Svemu tome treba dodati i negativne poslje-

dice prijašnjih promašaja koje još opterećuju radnu organizaciju. Ocijenjeno je da se veći dio uzroka može pripisati lošem vođenju poslova RO. Direktor je bio najavio odlazak s funkcije i iz radne organizacije još prije godinu dana, zbog nemogućnosti da odgovori na nagomilana pitanja Međutim, u radnoj organizaciji i SOUR- u nije nađena odgovarajuća zamjena pa se to neprestano odgađalo, a problemi vezani uz po-slovnu funkciju su se množili i samo djelomično rješavali. Radnički savjet RO uz suglasnost or-gana SOUR-a, pokušao je situaciju riješiti uvo-đenjem privremenih mjera društvene zaštite. Ali takav prijedlog Izvršno vijeće SO Buje nije prihvatilo. Tok događaja pokazao je da ocjena Izvršnog vijeća nije bila ispravna Faktori oporavka .

Direktoru RO prestao je radni odnos s da-nom 31.8. 1988. godine po sporazumu, pa je sa 1.9.1988. Krešo Cuturilo imenovan za v.d. direk-tora Elaborat o stanju i uzrocima poteškoća u poslovanju pokazuje da ova RO može uspješno privređivati a prisutno raspoloženje radnika da

temelje mjere i napori za ozdravljenje. U okviruneposrednih mjera bit će neophodno:• pokriti gubitak• osigurati uvjete i zaposliti neophodne ruko-

vodne i stručne kadrove• osigurati uvjete za tehničku tehnološku ob-

novu i dopunu• optimalno zaposliti kapacitete, prije svega

reorganizacijom i poboljšanjem rada službe prodaje

• prodati zalihe gotovih proizvoda• uvesti stroge mjere proizvodne discipline i

funkcioniranja procesa rada u sistemu pro- daja-priprema-proizvodnja

• članice SOUR-a po potrebi trebaju pružiti podršku za održavanje likvidnosti

2 NAŠE STAZE

Dobrikontakti

ugovor

građe

Pitali smo rukovodioce članica SOUR-a »Industrija i promet«: što vam je donijelo sudjelovanje na ovogodišnjem jesenskom zagrebačkom velesajmu?

Sjaj u vrtuMeđu ostalima

izložen i novi

proizvod — mali

vrtni kandelaber od

lijevane bronce

našeg programa od lijevane broni

Ove godine Velesajam r i je pokazao da

je ujedno radni zadatak za naredno razdoblje. Proširenje programa dolazi u sferi ugostitelj­stva i u proizvodnji - predmeta od lijevane

a tek poslije klupe itd.

RO »Bifix«

Saloren - udarni produktMasterbetch, boja za

plastične mase,

pobudio poseban

interes

suradnji s tvorni­cama* salonita u Anhovu i Splitu proizveli smo boju za salonit-ploće i to je bio udarni pro­dukt na izložbi. Ove tvornice, s kojima surađu­jemo već više od godinu dana. isključivo upo­trebljavaju našu boju. kao zamjenu za onu ko­ju su uvozili. Kako smo taj proizvod afirmirali

saloren4 SALONIT, BETON I FASADE

u industrijskoj upotrebi, sad smo iskoristili ovu manifestaciju da je prikažemo širokoj pu­blici. Shodno tome imali smo brojne kontakte s dosadašnjim kupcima, a i onima potencijal-

Poseban interes bio je za naš glavni proiz­vod. a to je masterbetch. boja za plastične ma­se. Preorijentirali smo prodaju na industrij­skog kupca, jer je sve teži plasman mastera u građevinskim programima, iz već poznatih razloga Za sada nam to uspijeva, pa 60 posto današnjeg prihoda otpada upravo na potroša­če iz industrije.

Bilo je i neke partnerima ugla pripremamo teren, tako da čim dođe oprema i čim budemo mogli proizvesti potrebne koli­čine i za strano tržište, stupit ćemo u završne pregovore. A riječ je o kupcima iz Italije.

RO »Buje-export«

Defensorom protiv suhog zrakaOvlaživači zraka preuzeti u zastupstvo od švicarske tvrtke — U planu i

kooperativni poslovi sa stranim partnerima

Petnaesta godina sudjelovanja »Buje- exporta« na Zagrebačkom velesajmu nije mala stvar. Idući prema paviljonu 36a i ove godine smo očekivali izložbeni prostor na kome će biti prikazana golema oprema za građevinske radove. Razočaranje što zami­šljenu sliku nismo pronašli, objasnio je Da­mir Habel. rukovodilac zastupničkog sekto­ra OOUR-a Vanjska trgovina

- Nonsens je izlagati opremu koja nema plasmana na domaćem tržištu. Strani part­neri nemaju razloga plaćati velike troškove transporta i skupu sajamsku najamninu.Oni veliki strojevi koje ste vidjeli prošle go­dine. kroz jugoslavensku građevinsku ope­rativu idu uglavnom u zemlje trećeg svijeta, pa se sada nadamo da će završetkom iran- sko-iračkog rata ponovo doći do ostvarenja većih projekata, a na nama je da čekamo da se otvore tržišta i da budemo prisutni. Ga­mu takvih proizvoda pripremili smo za Svjetski kongres vodoprivrednih organiza­cija koji se održava u Dubrovniku od 25. ruj­na do 2. listopada. Na njemu sudjeluju pred-

ivnici 80 zemalja, odnosno 6~~

toru. međutim premali je to kapacitet vlage :u da zadovolji ljudske potrebe Para-

fensori. Jugoslavija je pra­tila svjetske trendove razvijanja ovlaživača. pa smo analizom zaključili da su ti proi:

a s područja vodoprivrede. Naši print preko nas prezentiraju svoj progra eva za irigaciju i melioraciju. Naravi

ntno i za našu zemlju. ;

akcija investiranja u uređenje ratarskih po­vršina i smanjenja rizika šteta ne ovisi sa-

Dva programa

četku godine preuzeli u zastupstvo od Švica- to su ovlaživači zraka ili defensori.

Ovlaživanje zraka je element koji zavisi od standarda. Do jučer se ložilo drvom i ug­

ljenom. a danas je centralno grijanje postalo

zraka koje šteti ljudskom organizmu i s

od najpoznatijih firmi u proizvod­nji ovlaživača »Defensor«, Zürich, ima dva programa - industrijski, dakle ovlaživače za tvornice duhana, prediva, tekstila itd., i konzumni za domaćinstva, restorane, uglav­nom za prostore gdje se zadržava velik broj ljudi, gdje se puno puši itd.

Šira mreža prodajeDefensori ulaze u opremu novih tvornica

tako da prodaja industrijskog dijela progra­ma najviše odlazi u Srbiju i Makedoniju gdje se otvaraju industrijski kapaciteti za obradu duhana i tekstila dok veći dio opre­me konzumnog programa prodajemo u Slo­veniji i Hrvatskoj. Prije su ljudi te aparate kupovali u Austriji i Italiji, a sada ih mogu kupovati kod nas preko konsignacije, a ra-

dela, pa do par tisuća franaka za industrij­ske defensore, opet ovisno o visini hale i za­gađenju u njima.

U Jugoslaviji trenutno nema proizvodnje ovlaživača. pa je naša želja da uz uvoznićku i zastupničku suradnju uđemo u koopera­tivne poslove sa stranim partnerima Švi­carskoj nedostaje radne snage, pa ne vidim razloga da dio kapaciteta ne prebace k na­ma pogotovo ako se stvore tržišni uvjeti koji će takav zahvat i opravdati.

Sve od žiceVeliko zanimanje za

proizvoda potvrđuje

proizvodnje osiguran

S Anđelkom Ribarićem, direktorom RO »Feroplasta«. o Velesajmu smo razgovarali u Bujama jer u Zagrebu naprosto nisu za nas imali vremena. Naletjeli smo baš kada su trajali pregovori na njemačkom jeziku, pa nam je samo preostalo da snimimo štand prepun različitih korisnih predmeta izrade-

program žičanih

da je plasman te

- Ove godine akcent smo dali na pro­gram žičanih proizvoda koji čine 80 posto naše proizvodnje. Novi proizvodi iz tog pro­grama izazvali su velik interes potencijal­nih kupaca, a naravno i kupaca s kojima surađujemo otprije. Zaista veliko zanimanje potvrđuje nam da je plasman proizvodnje osiguran i da ne prijeti opasnost bilo kakve stagnacije.

NAŠE STAZE 3

Trad

icio

naln

a po

vork

a al

egor

ični

h ko

la,

bilo

je

smij

eha,

ali

Trg

prep

un lj

udi k

oji s

ves

elje

m p

rom

atra

ju t

ok š

alji

vih

igar

a

Nas

tup

klap

e »I

stra

« iz

Pul

e, o

rigi

naln

om m

uzik

om,

izne

nadi

o je

, a

i raz

vese

lio s

ve p

osje

tioc

e

Pra

zn

ik b

erb

e g

ro

žđ

a

Vesel

i dani i

noći

Boga

t kul

turn

i pr

ogra

m, s

port

ska

natje

canj

a i š

aljiv

eig

re ra

spol

ožile

su

stan

ovni

ke B

uja

i nj

ihov

e go

ste

Čet

iri

vese

la

dana

i

još

vese

lije

noći

di

o su

du

gogo

dišn

je

trad

icije

gr

adić

a Bu

ja

i ci

jele

Bu

jštin

e —

pr

azni

ka b

erbe

gro

žđa

Svak

e go

dine

u

smir

aj

ljeta

, pr

ed

zlat

nu

jese

n,

poči

nju

sveč

a-no

sti

pozn

ate

još

iz

davn

e pr

ošlo

-st

i, dr

evni

ob

ičaj

i ve

zani

uz

be

rbu

grožđa

Sv

a lje

pota

pučk

og

folk

lo-

ra,

rask

oš

boja

i

mir

isa

jese

njih

pl

odov

a pr

eplić

e se

ta

da

s ra

došć

u za

jedn

ičko

g ra

da i

druž

enja

.K

ao

i ra

nijih

go

dina

Bu

je

su

u da

nim

a fe

šte

ugos

tile

mno

ge p

o-

sjet

ioce

iz

sv

ih

kraj

eva

naše

ze

m-

lje.

Dom

aćin

i su

se

po

brin

uli

da

dani

be

rbe

i sl

avlja

bu

du

zais

ta

boga

ti i

vese

li.

Nas

tupi

la

je

limen

a gl

azba

, od

ržan

i su

tu

rnir

i i

takm

i-če

nja

šahi

sta,

boća

ra,

nogo

met

aša,

ru

kom

etaš

a,

trkača

i

lova

ca.

Na

prog

ram

u su

bi

le,

kao

i uv

ijek,

ša

-lji

ve

igre

, ša

ljiva

no

gom

etna

ut

ak-

mic

a iz

međ

u •d

ebel

ih•

i »m

rša-

vih•

, po

vork

a al

egor

ični

h ko

la,

ve-

čeri

ša

le

i to

mbo

la;

sve

uz

pjes

mu

ples

i

zaba

vu,

boga

tstv

o sp

ecija

li-te

ta

i po

sebn

a at

rakc

ija

- vo

l na

ra

žnju

.

Za

praz

ničk

ih

dana

od

ržan

a je

i

sveč

ana

sjed

nica

M

Z Bu

je

na

kojo

j su

ur

učen

a pr

izna

nja

zasl

užni

m

radn

icim

a,

građ

anim

a i

orga

niza

-ci

jam

a.

U

sklo

pu

kultu

rnih

m

ani-

fest

acija

pr

iređ

ana

je

izlo

žba

foto

-gr

afija

.

Sve

ove

akci

je

puto

kaz

su

gosp

o-da

rsko

m

proc

vatu

Bu

ja

i Bu

jštin

e,

kraj

a ko

me

je

prir

oda

poda

rila

pl

odnu

ze

mlju

ži

vopi

snih

vi

noro

d-ni

h br

ežul

jaka

i

mir

isni

h va

la,

obi-

lje

sunc

a i

trad

icio

naln

u go

stol

ju-

bivo

st.

Utr

ka m

agar

aca.

Na

foto

graf

iji

nadm

oćan

pob

jedn

ik.

Ova

kvi

su p

rizo

ri d

anas

sve

rj

eđi.

i gro

žđa

za g

leda

oce

Sono

ses

sant

anov

e an

ni e

he s

i ce

lebr

a la

sa

gra

dell'

uva

a B

uie.

Nel

191

9, e

pre

cisa

- m

ente

ii 1

5 se

ttem

bre,

alc

uni s

oci d

el C

irco

lo

soci

alis

ts d

i Bui

e, e

bber

o l'i

dea

di f

este

ggia

- re

la

conc

lusi

one

delte

fat

iehe

di

vitic

ulto

ri

con

una

man

ifest

azio

ne d

iffer

ente

dal

le so

lite

fiere

(mer

cato

) deg

li an

imal

i e d

elle

frut

ta.

Cos

i, ve

nne

l'ide

a di

org

aniz

zare

un

balio

, in

eggi

ante

la

vend

emm

ia, p

rem

iand

o la

pili

be

lla r

agaz

za e

i m

iglio

ri b

alle

rini

con

un

ti-

tolo

: la

»Bui

esa

del m

osca

to«

e la

»C

oppi

a

!della

mal

vasi

a«.

La

sala

da

balio

fu

lo s

pecc

hio

delle

ven

- de

mm

ie:

grap

poli

e pa

mpi

ni s

u og

ni p

aret

e e

('orc

hest

ra d

a vi

ticul

tori

, con

tant

o di

mac

- ch

ine

per

spru

zzar

e le

viti

sul

la s

chie

na, c

on

il fa

lcet

to a

ppes

o al

ia c

intu

ra...

e la

cam

erie

- re

ehe

off

riva

no lu

cent

i gra

ppol

i di m

osca

to

rosa

e »

bott

assi

« di

vin

o no

vello

.E

cos

i na

cque

la

»Feš

ta d

ell'u

va«

in q

uci

tem

pi b

atte

zzat

a co

me

»Fes

ta v

ende

mm

ia-

le«. D

a gi

oved

i, 15

. set

tem

bre

a do

men

ica

18.

sett

embr

e, a

ses

sant

anov

e an

ni d

i di

stan

za

dalla

nas

cita

di

quel

la f

esta

del

lav

oro

dei

cont

adin

i, B

uie

ha a

ccol

to n

uova

men

te i

pro-

du

ttor

i in

una

seri

e di

man

ifest

azio

n e

di f

e-

stos

e ce

lebr

azio

ni, p

er p

rem

iare

una

sta

gio-

ne

inte

rea

di d

uro

lavo

ro tr

a le

zol

le d

i ter

re

gial

last

re, d

i tre

pida

zion

i con

gli

occh

i ris

olti

al c

ielo

, di s

pera

nze

per

un b

uon

räcc

olto

.

La

fest

a e

stat

a ve

ram

ente

sug

gest

iva.

II

tem

po fa

vore

vole

ha

fatt

o co

nven

ire

mig

liaia

di

per

sone

. Le

quat

tro

giom

ate

della

»Fe

sta

dell'

uva«

si so

no a

pert

e gi

oved

i 15

sett

embr

e co

n it

tom

eo d

i pal

lavo

lo, p

alla

man

o e

tenn

is.

Qui

ndi

e'e

stat

a la

sed

uta

sole

nne

dell'

As-

se

mbl

ea d

ella

Com

unita

' loc

ale

di B

uie

e I'

a-

pert

ura

della

mos

tra

di f

otog

rafie

dal

tito

lo

»Bei

tem

pi v

ecch

i«, t

utto

cio

'neg

li am

bien

ti de

lla C

omun

ita' d

egli

italia

ni »

F. P

apo«

ed

uno

spet

taco

lo t

eatr

ale

nella

sal

a de

lla C

asa

di

cultu

ra.

Ven

erdi

' inv

ece

si e

'con

tinua

to c

on il

tur

- ne

o di

tenn

is e

le fi

nali

del t

omeo

di m

inic

al-

cio,

non

pot

eva

man

care

I'in

cont

ro c

omic

o »G

rass

i-Mag

ri«.

Con

tinua

ndo,

sa

bato

17

se

ttem

bre,

gl

i os

piti

hann

o po

tuto

segu

ire

e pa

rtec

ipar

e, a

l-ia

gar

a fe

dera

le d

i lav

oro

dei c

ani t

ipo

»D«,

no

nche

'il t

omeo

di

bocc

e, l

a m

arci

a ca

mpe

- st

re, l

e ga

re d

i tir

o co

n I'

arco

e fr

ecci

a no

n-ch

e'il

tom

eo d

i tir

o al

ia f

une.

Dop

o di

cio

'si

e'sv

olto

il

vegl

ione

»L

a no

tte

del

vino

« im

- pr

onta

to a

i tem

i del

la v

ende

mm

ia.

Nel

la g

iom

ata

di d

omen

ica

ha a

vuto

luog

o la

fest

a po

pola

re v

era

e pr

opri

a, c

ioe'

la v

era

»Fes

ta d

ell

uva«

. Al

mat

tino

ce's

tato

I'a

uto

mot

o ra

lly e

il

tom

eo d

i sc

acch

i. Po

i pe

r le

st

rade

del

la v

ecch

ia e

nuo

va B

uie

sono

sfila

ti

i ca

ri a

llego

rici

add

obba

ti in

var

io m

odo

e tu

tti

cont

rass

egna

ti da

i lu

ccic

anti

e m

atur

i gr

appo

li d'

uva.

La

fest

a e

stat

a co

mpl

etat

a co

n la

div

erte

nte

cors

a co

n gl

i as

ini

e de

i gi

ochi

com

ici:

scor

pacc

iata

di

past

asci

utta

se

nza

forc

hett

a, s

corp

acci

ata

d'uv

a co

n le

m

ani

diet

ro a

lia s

chie

na, b

evut

a di

vin

o co

l bi

bero

n...

e da

lla tr

adiz

iona

le to

mbo

la g

igan

-te

, acc

ompa

gnat

a da

l suo

no d

ella

ban

da.

Nat

ural

men

te la

fine

di o

gni g

iom

ata

e'st

a-

ta c

oron

ata

da b

allo

e d

iver

timen

to.

Anc

he q

uest

a »F

esta

del

l'uva

« di

mos

tra

ai

»sig

nori

« eh

e es

iste

anc

he u

na c

lass

e di

la-

vo

rato

ri in

stan

cabi

li de

lla te

rra.

Una

goc

cia

di

sudo

re su

ogn

i pam

pino

del

la v

ite, u

no sf

orzo

pe

r og

ni g

rapp

olo,

una

tens

ione

per

ogn

i rac

- co

lto. P

oi il

tant

o la

voro

per

cur

are

il vi

gnet

o e

port

arlo

a te

rmin

e, fi

no a

lia v

ende

mm

ia. O

g-ni

ven

dem

mia

e'u

n an

no d

i vita

per

i bu

iesi

.

Di v

ita e

spe

ranz

a. E

qua

ndo

si v

ende

mm

ia

e'co

me

vinc

ere.

Per

que

sto

hann

o be

n ra

gio-

ne

i vi

ticul

tori

di f

ar fe

ste

a se

ttem

bre.

E'u

na

fest

a m

erita

ta.

Gio

vani

e v

ecch

i han

no r

ivis

suto

il la

voro

e

la g

ioia

del

le v

ecch

ie t

radi

zion

i del

la v

en-

dem

mia

. Si

puo

sen

z'al

tro

rend

er o

nore

a

quan

ti si

son

o da

ti da

fare

per

alle

stir

e la

piu

be

lla sa

gra

della

stor

ia d

ell'l

stri

a.M

arin

o D

ussi

ch

La fe

sta de

ll’uv

a, un

a bell

a tra

dizion

e che

ha

sessa

ntano

ve an

ni

Tko će

pri

je,

ali b

ez p

omoć

i ruk

u, p

ojes

ti v

elik

i gro

zd

Naj

spre

tnij

i su

pobi

jedi

li u

utrc

i u v

reća

ma.

4 N

AŠ

E S

TAZE

NA

ŠE

STA

ZE 5

Zdravstvena zaštita

Višegodišnja, neodgovarajuća i istovreme-no restriktivna politika ograničenja sredsta-va u oblasti zdravstva nagomilala je mnogo teškoća i problema u ovoj djelatnosti. Od ekonomskih problema koji izravno negativ-no utječu na standard zaposlenih u zdrav-stvu, pa sve do autarhićnog razvoja zdrav-stva u cjelini, kao i mnoštva nereguliranih i nedefiniranih oblasti unutar tog sistema: od podjele rada u zdravstvu do neadekvatnog stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika (ono nije uvijek pratilo objektivne potrebe pojedinih nivoa zdravstvene zaštite).

O tome i o drugim poteškoćama koje su vezane za Dom zdravlja u Umagu razgovara-li smo s njegovim ravnateljom dr. Damirom Kovaćevićem:■Dom zdravlja u Umagu, u čijem sastavu

djeluju dvije zdravstvene stanice, u Bujama i Novigradu, provodi primarnu zdravstvenu zaštitu cjelokupnog stanovništva naše dru-štveno-političke zajednice, a u toku turističke

ka (svega oko 7 posto u 1987) i najznačajnije, vrlo visoke cijene bolničkog liječenja u ko-

SlZ-a znače Isto'Io izraženo početkom ove godine, i financij-ske probleme Doma zdravlja. Ovaj gubitak

nije dokraja saniran jer nisu izvršene sve uplate.

Pošto se za ovu godinu predvida ponovo gubitak SlZ-a za zdravstvo od oko 210 mili-

li starih dl i početkoi

ma i u poslovanju Doma zdravlja. Kako sve to odražava 1 kako će se odraziti na stan-dard zaposlenih a produžno i na motivaciju za bolji i kvalitetniji rad, nije potrebno poseb-

Mjere racionalizacije• Sto se poduzima da bi se to prevlada-

Nova radnička ambulanta u Bujama

Kako se ekonomski pro-

blemi SlZ-a za zdravstvo

izravno negativno odra-

žavaju na standard

zdravstvenih radnika te

Na nakovnju

besparice

sada djeluju tri ambulante opće medicine, koje rade u dvije smjene, i to u Umagu, Bu-jama i u Novigradu. Zatim, sedam ambulanti

u Umagu, dvije u Bujama i jedna u Novigra-du. U zaštiti školske i predškolske djece u Umagu djeluju dvije ambulante (jedna za za-štitu školske, a jedna predškolske djece), a

lanta opće medicine.Pri Domu zdravlja djeluje i devet ordinaci-

ja zubozdravstvene zaštite, i to pet u Umagu, tri u Bujama i jedna u Novigradu. Od početka prošle godine u Umagu je stacionirana služ-ba hitne medicinske pomoći, koja djeluje per-manentno, 24 sata, i to za teritorij čitave op-ćine. Dom zdravlja ima i specijalističke am-bulante: internističku, neurološku, ginekolo-šku, te dispanzer medicine rada. Higijensko- epidemiološka služba stacionirana u Umagu također djeluje za čitavo područje općine. Zdravstvena zaštita dakle odvija se zapravo na 3 punkta: Umag, Buje i Novigrad što je specifičnost naše općine, a to takvu zdrav-stvenu zaštitu svakako i poskupljuje.«

SlZ-ovi gubiciKakav je sistem financiranja Doma zdrav-

lja?

• Dom zdravija svoj prihod ostvaruje na 2 načina: prvo, u slobodnoj razmjeni rada pre-ma programu zdravstvene zaštite koji ugo-vara sa SIZ-om za zdravstvo u Umagu. SIZ osigurava Domu zdravlja svakog mjeseca 1/12 tako ugovorene cijene programa. Cijena

flacije. Prema tome, primarna zaštita poljo-privrednika, umirovljenika, članova obitelji aktivnih (zaposlenih) osiguranika, djece do završetka školovanja (u što je uključena i di-jagnostička obrada, laboratorij, RTG, itd.) i zubozdravstvena zaštita koju osigurava i provodi Dom zdravlja a financira je SIZ za zdravstvo, ni izdaleka se ne »pokriva«. Cijena programa iznosi oko 10 posto od ukupnih prihoda SlZ-a za zdravstvo.

Drugi način financiranja su takozvani di-rektni odnosi gdje Dom zdravlja provodi pri-marnu zdravstvenu zaštitu radnika u ambu-lantama udruženog rada i specifičnu zdrav-stvenu zaštitu radnika dispanzerima medici-ne rada. Tako obavljene zdravstvene usluge naplaćuje direktno od radnih organizacija po važećem cjeniku.«

poslovanje Doma zdravlja?

»Htio bih odvojiti, jer se te stvari čei ješaju, Dom zdravlja kao zdravstveni

od posebnog društvenog inten

•daje* Domu zdravlja, a ostalim dijelom sredstava financira bolničko liječenje, speci-jalističku zaštitu izvan Doma zdravlja, pokri-va troškove za lijekove, isplaćuje naknadu za vrijeme porodiljskog dopusta, naknadu za sva bolovanja dulja od 30 dana, bolovanja za njegu člana obitelji itd.

zakašnjenjem podmiruje obaveze, kako pre-

5 stopu inflacije, zatim vrlo nisko

kom ove godine prihvaćene su na skupštini SlZ-a mjere za racionalizaciju u korištenju zdravstvene zaštite. Time se obavezuju liječ-nici Doma zdravlja da pacijente upućuju, pri korištenju specijalističke zdravstvene zaštite, specijalistima koji djeluju pri Domu zdravlja, a samo kada to priroda oboljenja zahtijei

zdravlja te pacijente za bolničko liječenje pr-venstveno upućivati u medicinski centar Pu-la, Ortopedsku bolnicu Rovinj i Klinički cen-tar Rijeka (osim u I i II stupnju hitnoće kada se i dalje koriste koparske bolnice). Liječenje u Ljubljani odobrava se izuzetno kada to za-htijeva priroda oboljenja ili se radi o nastav-ku započetnog liječenja. To sve zbog toga što je prosječna cijena bolno-opskrbnog dana u koparskim bolnicama i UKC Ljubljana u pro-sjeku dva puta veća od cijene u spomenutim bolnicama.

organiziran i poslijepodne, tako da je otpao odlazak naših osiguranika za fizioterapiju u

~ je također značajniivalo sredstva SlZ-a.

i godine pri Domu zdravlja

jenti ne moraju više odlaziti na tu pretragu u Pazin, Pulu ili Ljubljanu, kao dosad. Dakle,

dvije novootvorene djelatnosti pridono-

I zaštitu naših osiguranika.«

• Sto poduzimate za stručno usavršava-nje vaših radnika, te zapošljavanje priprav-nika, ljudi koji dolaze s fakulteta sa liječni-čkom diplomom?

livo. Na tome se stalno radi i radit će i ubuduće. To je direktno vezano i za stručno usavršavanje zdravstvenih radnika - upući-

ka a samim time i odgovarajućih službi.

U zapošljavanju zdravstvenih radnika pri-

U Bujama tijesno• Zdravstvena stanica u Bujama je popri-

lično mala 1 skučena, a to je još jedan od pro-blema Doma zdravlja?

»Moram reći da smo svjesni problema pro-storne skučenosti, a time i neadekvatne funkcionalnosti Zdravstvene stanice u Buja-

bitno pogoršava uvjete rada zdravstvenih radnika zaposlenih u njoj, a isto tako i uvjeta ostvarenja zdravstvene zaštite osiguranika

posao obavljali lakše, a istovremeno i kvali-tetnije. Nažalost njihove inicijative nisu bile dovoljno snažne da dovedu do razrješenja spomenute situacije.

Za ilustraciju »nemogućih« prostornih uvjeta u Bujama dovoljno je reći da ambulan-te za školsku i predškolsku djecu rade u dvije smjene u prostoru veličine 47 m!. U istoj pro-storiji radi zubni laboratorij i dvije zubne or-dinacije.

u znatno povoljnijim uvjetima, moglo defini-tivno sanirati stanje u Zdravstvenoj stanici Buje. Jasno je da Dom zdravlja nije u stanju

bro je da je u proteklom periodu ipak riješe-no pitanje ambulante udruženog rada, i tu se

*a istaknuti da je ambulantu vlastitim

lante koje tu djeluju. Öko Zdravstvene ce Buje morat ćemo se svi, počevši od Doma tdravlja pa do Mjesne zajednice Buje, maksi-

nost rješenja ovog otvorenog a vrlo te£ gorućeg pitanja.

Oprtlju treba ambulanta

»Paralelno s donošenjem mjera za racio-nalizaciju zdravstvene zaštite, početkom ove godine došlo je do prestanka rada područne ambulante u Brtonigli. U Domu zdravlja oci-

tjedno s obzirom na obavljeni broj prvih i po-

ske dokumentacije (ona se nalazi za sve osi- guranike iz Brtonigle u Bujama), nemoguć-nost promptne laboratorijske obrade, nepo-stojanje depoa lijekova (po lijek se mora opet odlaziti u Buje) i konačno udaljenost od Buja je svega 5 km, od Umaga 10 km uz relativno dobre autobusne veze.

Sto se područne ambulante u Oprtlju tiče, ona je prestala s radom još početkom 1987. zato što nije bilo ni osnovnih uvjeta rada. Ambulanta je praktički bila bez grijanja, bez vode, inventar u raspadanju, strop s kojeg pada žbuka itd. Broj pacijenata je isto tako bio mali, a problemi zbog nepostojanja pra-tećih sadržaja praktički su isti kao i u Brto-nigli. Međutim, s obzirom na udaljenost od Buja i na to da Oprtlju gravitira velik broj

razvoj zdravstva u cjelini

i kako u svemu tome

prolaze korisnici usluga

govori upravitelj Doma

zdravlja u Umagu dr. Da-

mir Kovačević

sela i zaselaka (nažalost s vrlo malim brojem stanovnika), te na slabu prometnu poveza-nost i velik broj staračkih domaćinstava, mi-slim da bi trebalo zajedno s drugovima iz MZ gornje Bujištine pokušati riješiti problem te područne ambulante.«

HPM umjesto dežurstva• Noćno dežurstvo u Bujama je ukinuto.

Zašto?»Geneza ukidanja noćnog dežurstva u Bu-

jama toliko je duga i tu se prepliće toliko raz-

i njega stajati i braniti ga.

traže svoje pravo, dolazi neminovno do nepo-mirljivih stavova koji idu do svojih krajnosti, razmišljajući o objektivnim okolnostima. Či-njenica je međutim da su završetkom izgrad-nje druge faze Doma zdravlja u Umagu stvo-reni, rekao bih, izuzetno dobri prostorni uvjeti za funkcioniranje službe hitne medi-cinske pomoći, s dijagnostičko-terapeutskim punktom. Ta služba se postepeno ekipira, or-ganizira, da bi od sredine 1087. počela funk-cionirati 24 sata neprekidno. Tada je ukinuto i noćno dežurstvo u Bujama i njegovu funk-ciju je preuzela služba HMP u Umagu (po no-ći su u Umagu dvije kompletne ekipe HMP, liječnik, sestra, vozač). Služba HMP funkcio-nira već dvije sezone i uspijeva svojim sada-šnjim načinom rada i organizacijom zbrinuti područje naše općine i za vrijeme turističke sezone. Tu rade zdravstveni radnici kojima je pružanje hitne pomoći svakodnevica, koji ra-de timski, a raspolažu potrebnom opremom i aparaturom za pružanje HMP na prvom mjestu. Činjenica je da niti jedna HMP, bez obzira gdje se nalazi, nije toliko brza pa da se u momentu incidenta nađe upravo na tom mjestu, ali izuzetno mnogo znači stići što pri-je i poduzeti na licu mjesta, bez odgađanja, uvježbano, rafinirano i timski, sve radnje po-trebne da bi se spasio život unesrećenog.

Ovo izneseno bi se moglo staviti na jednu stranu, dok s druge, ostaje činjenica da punkt HMP nije ni približno u geografskom, niti prometnom središtu Bujštine, iako je u njenom najnaseljenijem dijelu.

Poseban problem je gornja Bujiština koja

u krajnjoj liniji značilo noćno dežurs jama, do sada nisu urodili plodom a koncept se razbija na sistemu financiranja«.

6 NAŠE STAZE

■Veterina«

Da li vam se kada razbolio četvero- nožni kućni ljubimac ili ste subotom ka-sno navečer primijetili da vam se pas davi zbog kosti koju je progutao? Da li ste kada zatrebali hitnu intervenciju za tele koje je upravo izašlo na svijet i je-dva da pokazuje znakove života? Da li ste se pri tome uspjeli snaći i jeste li uopće znali kome se javiti, od koga u neke kasne ili prerane sate zatražiti po-moć?

U takvim ili sličnim okolnostima po-moć pruža veterinarska stanica u Buja-ma, Digitronska 8, koja već postoji 40 go-dina. U njoj rade 4 diplomirana veteri-nara, 1 veterinarski tehničar, jedan bol-ničar, voditelj knjigovodstva i pomoćni radnici. Oni se prema sadašnjoj eviden-ciji brinu o 1400 grla goveda, 2500 svinja, 1500 pasa, 500 ovaca i 200 koza.

Radno vrijeme stanice je od 7 do 14 sati svakim danom osim nedjelje, kada se radi od 8 do 10 sati. No to ne znači da se u ostalo vrijeme ne može dobiti usluga, jer je uvijek jedan od veterinara

Suvremenom stočarstvu potrebna je dobro

opremljena veterinarska stanica

dežuran. Na tabli je izvješteno ime, ad-resa i telefon dežurnog veterinara, koji će se u bilo koje vrijeme dana i noći odazvati na vaš hitan poziv.

Djelatnost veterinarski stanice ne sa-stoji se samo u liječenju oboljelih životi-nja, već u njoj možete kupovati lijekove i dobivati savjete o ishrani, njezi i uzgo-ju svih vrsta životinja. Prema statisti-čkim podacima o učestalosti pojedinih bolesti primjećuje se da najveći broj go-veda boluje od probavnih poremećaja, a najveći broj pasa od virusnih bolesti. Bolesti svinja ukazuju da se najčešće ra-di o nepravilnom načinu hranjenja. Umjetno osjemenjivanje goveda vrši se u izrazito niskom postotku, iako su re-zultati dobri. Nažalost na Bujštini se, vjerojatno zbog niske stočarske kulture i gotovo nikakvog rada na prosvjećiva-nju stočara, u to ne vjeruje, pa prevlada-

va mišljenje da se bolji rezultati postižu prirodnim pripustom nekvalitetnim bi-kovima. U toku su pregovori sa Sredi-šnjim zavodom za razmnožavanje i uz-goj domaćih životinja SR Hrvatske o in-tenziviranju umjetnog osjemenjivanja svinja, koza i ovaca sa boljim pasmina-ma tih vrsta životinja, kako bi se pobolj-šala proizvodna svojstva domaćih pas-mina.

Zbog otežanog utvrđivanja uzročnika koji izazivaju bolesti i uglavnom sličnih simptoma različitih bolesti, veterinar-ska stanica uvest će pretrage krvi, mo-kraće i izmeta, kako bi liječenje bilo što uspješnije i brže.

U ambulanti za male životinje se osim pregleda i cijepljenja obavljaju i kirur-ški zahvati kao što su: šivanje rana, stavljanje gipsanog povoja na prelom-

ljene i išćašene udove, odstranjivanje raznih tumora, kastracija i slično. Isto tako je opremljena i za uništavanje svih vrsta nametnika, kao što su miševi, šta-kori i insekti.

Bez obzira na planove, veterinarska stanica zasad radi u prilično teškim uvjetima. Raspolaže se četiri vozila, od kojih su samo 2 u voznom stanju, ali i ta su već dotrajala, pa je često puta ne-moguće odazvati se na sve hitne pozive i provoditi obavezne preventivne akcije. Da bi se barem donekle mogao unapri-jediti rad, potreban je i laboratorij, neo-phodni instrumenti i RTG aparat Naža-lost kao ni mnoge druge RO kod nas, ni ova nema materijalnih sredstava za opremu koja osigurava uspješno provo-đenje veterinarske djelatnosti. Nadamo se da ćemo vlastitim zalaganjem, te podrškom DPZ-a i Komiteta za privre-du, kao i razumijevanjem i povjerenjem stanovnika, uspjeti poboljšati kvalitetu rada i otvoriti nove mogućnosti za pove-ćanje stočnog fonda.

RO »Metalko«

Oluja nad pogonomUsred olujnog vjetra, praćenog snažnim nanosima kiše 2. rujna, nastala

je velika šteta na objektima R0 »Metalko«. Uništen je krov i veliki dio staklene stijene na livnici. Hala za kalupiranje, kompresorska stanica, skla-dište i prostorija za kiseline također su ostale bez krova. Šteta se procje-njuje na 43,000.000. dinara.

I to nije sve. RO »Metalko« i dalje prati nesreća. Na ulasku u krug tvornice, prije par dana, kamion s prikolicom srušio je željeznu kapiju, a ona je za sobom povukla i zid buduće radionice, lako je riječ o priličnoj materijalnoj šteti, sreća je u nesreći što nitko od radnika nije stradao.

Fotokritika

Zaboravljene staklene

kugleOvo je »Metalkovo« skladište, a

onp u skladištu su staklene kugle koje su nekada bile korištene za kandelabere. Rekli su nam da go-dinama ovako izgleda i da se o to-me nitko ne brine. No, nisu samo kugle u pitanju. Ima tu svega i sva-čega, samo nema skladištara.

In memoriam

Milenko Grba — Mišo

Milenko Grba-Mišo, radnik u našem »Buje-exportu« preminuo je ne-sretnim slučajem i taj su događaj s tugom doživjeli svi njegovi suradnici, prijatelji i znanci.

S posebnom pažnjom i izuzetnim trudom radio je na razvijanju i jačanju kolektiva, nesebično pomažući svakome i u svakoj situaciji. Na poslu i u životu davao je sve od sebe, želeći svojim primjerom pokazati koliko je potrebno snage i odricanja da se izgradi bolje sutra.

Mišin lik pamtit će svi koji su ga znali i uspomenu na njega nosit ćesvatko od r

Radni ljudi »Buje-exporta«

Centar za obavještavanje DPZ-a

Briga zasigurnostgrađanaCentar za

obavještavanje opčine

Buje danonoćno sakuplja

i odašilje podatke o

svojem području i

opasnostima koje mogu

zaprijetiti njegovom

stanovništvu

Centar za obavještavanje je središnji element služ-be osmatranja i obavještavanja u društveno-političkoj zajednici, jer povezuje funkcije ostalih elemenata služ-be osmatranja, čime osigurava jedinstvo funkcionira-nja sistema osmatranja i obavještavanja u općini.

Centar za obavještavanje ima osnovni zadatak da rukovodstvima DPZ-a daje stalan pregled događaja sa svog teritorija U miru centar pomaže stanovništvu u različitim situacijama osigurava opći uvid u stanje na teritoriju i brže reagiranje rukovodećih organa DPZ-a omogućava da se poduzimaju mjere zaštite i spašava-nja stanovništva i materijalnih dobara na ugroženim područjima Centar za obavještavanje ima ove zadat-

- prikuplja i obrađuje podatke o svim opasnostima od prirodnih nepogoda i tehničkih nesreća koje ugro-žavaju stanovništvo i materijalna dobra

- prikuplja i obrađuje podatke o pojavama koje remete mir i sigurnost građana i radnih ljudi. Takve su pojave na primjer RKB kontaminacija vode, bilja i životnih namirnica objekata i zemljišta, razne vrste zaraznih bolesti kod ljudi, životinja i biljaka pojava trovanja hranom i vodom, nekontrolirano zagađivanje vodotoka otpadnim materijalom i kemikalijama otvo-reni neprijateljski istupi, demonstracije, obustave rada i drugi slični događaji.

- prikuplja i obrađuje podatke koji su od općeg interesa za život i rad stanovništva i svih struktura na teritoriju DPZ kao: prekid i oštećenja u općim i funk-cionalnim sistemima veza prekid energetskih sistema veći problemi snabdijevanja gorivom, hranom, vodom i drugim živežnim namirnicama krađa historijskog blaga i sL,

- priprema redovne izvještaje, o stanju na terito-riju o poduzetim mjerama za otklanjanje opasnosti i njihovih posljedica i dostavlja ih rukovodstvu, odnosno nadležnim organima DPZ

Efikasnost i korisnost rada centra direktno ovisi o osposobljenosti i na centre vezanim mirnodopskim iz-vorima informacija (organi, organizacije, zajednice i službe redovnih djelatnosti te stanovništvo), bez čijih informacija i podataka o opasnostima i pojavama te stanju na teritoriju, centri za obavještavanje ne mogu izvršavati svoje namjenske i druge zadatke. Prema to-me. centri ne mogu opravdati svoje postojanje ako ne-ma protoka informacija od izvora preko centra do ko-risnika

Zbog nepostojanja navika i tradicije u međusob-nom informiranju preko centra za obavještavanje, a i zbog pojava zatvaranja odgovarajućih informacija od strane organa u mjesnim zajednicama radnim organi-zacijama i ostalim službama Savezno izvršno vijeće usvojilo je i donijelo listu pitanja uredbu o uključiva-nju u sistem osmatranja i obavještavanja organa or-ganizacija zajednica i službi koje se u okviru svojih djelatnosti bave osmatranjem i utvrđivanjem određe-nih pojava koje je na temelju člana 137. stav 3. Zakona

o općenarodnoj obrani (NN b'r. 27/84) donijelo Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske.

Između ostalih članova ove uredbe veoma važno je:- radni ljudi i građani dužni su centrima za oba-

vještavanje dostavljati podatke o: potresima požarima, odronjavanju ili klizanju zemljišta, poplavama pojava-ma olujnih vjetrova rušenju brana nasipa i mostova, saobraćajnim udesima, nesrećama u rudnicima, gradi-lištima i drugim objektima pojavama radiološkog, ke-mijskog i biološkog zagađivanja pojavi zaraznih bole-sti, prevoženju većih količina opasnog tereta kretanju « većih grupa nepoznatih osoba napadima i nasilnim ulaženjima snimanju ili skiciranju objekata za koje je to određenim znakom zabranjeno, raspaćavanju leta-ka i drugog propagandnog materijala usmjerenog na uznemiravanje građana te širenje raznih dezinforma-cija. demonstracijama i neredima koji ugrožavaju jav-ni red i mir, obustavama rada i prekidima proizvodnje, smrtnim slučajevima radnika na radnim mjestima ne-stašicama problemima u vodoopskrbi i dr.

Na priobalnom i otočnom području osim navedenih podataka centrima za obavještavanje dostavljaju se i informacije o slijedećim pojavama i događajima:

- boravku stranih ratnih brodova i podmornica u našem obalnom moru.

- izvođenju vježbi stranih ratnih brodova i letjeli-ca

- približavanju i zadržavanju na neizgrađenoj oba-li i izvan luka stranih i domaćih trgovačkih brodova jahti i ostalih plovnih objekata te pristajanju brod uz brod kao i prekrcavanju tereta ili putnika ,

- dolaženju i ribarenju stranih ribarica u našim obalnim vodama i izvan njih,

- krijumčarenju oružja municije, droge i drugih nedozvoljenih stvari,

- snimanju, skiciranju obale i objekata na obali, podvodnom snimanju i istraživanju.

- vađenju iz mora predmeta povijesne i arheolo-ške vrijednosti, •

- polaganju predmeta i uređaja u more, te i o dru-gim podvodnim aktivnostima

- zagađivanju mora sidrišta i obalnog pojasa- saobraćajnim i drugim nesrećama na moru, lu-

kama i obalnom pojasu,- požarima na plovnim objektima obalnom po-

dručju i otocima- svim drugim pojavama i događajima na moru i

obaliO uočenim pojavama i događajima centru za oba-

vještavanje javljaju se ovi podaci:- vrijeme događaja ili pojave- mjesto događaja i pojave- opis događaja *- uzroci, posljedice, materijali i ljudski gubici,- poduzete mjere na otklanjanju posljedica- potrebe za intervencijom ili pomoćiRad centra za obavještavanje na području naše op-

ćine odvija se neprekidno 24 sata a telefonski broj centra je 985 ili 71-455.

NAŠE STAZE 7

Humoreska

Lov•Ne shvaćam zašto je lov tako malo popularan sport Jer, troškovi povezani s lovom razmjerno nisu veliki, a umijeće strijeljanja dostupno je gotovo svakome. Treba se samo aktivirati i jednog dana početi. Ka-kav to mora biti golemi užitak! Iskreno rečeno, jednostavno sanjam o tome da postanem lovac.

grubo otesanih hrastovih, školski drug, sad na visokom općinskom položaju, pa gimnazijski pro- fesor, moja nekadašnja zaručnica s mužem, susjed iz kuće i ugledni urednik novina. Koćijaš zapucketa bičem i kola, ljuljajući se. kreću šumskom stazom. Nad nama čuje se žamor šume i cvrkut ptica, kroz krošnje drveća križaju se reflektori prvih sunčevih zraka, miriše po humusu i hladnoj jutarnjoj rosi. Put promiče brzo. Udišem svježi zrak, čavrljam bezbrižno i naslađujem se milim ozračjem zanosa, što uvijek prati lov.Hodajući užurbano po mekanome tlu, odlazim u busiju i, zaklonjen lišćem nevelika brezova gaja - čekam. Prst što ga pripravno držim na okidaču nabijene puške ne drhti, potpuno sam spokojan. Znam da sada ne treba biti nestrpljiv.Eto, već šuška nešto u guštiku, zapucketala je suha grančica, pro-makla je mrka sjena slična srndaću. Strelovito dižem pušku. Kundak me udara snažno u rame, a pucanj se razliježe širokim odjekom. Trčim prema mjestu gdje sam očekivao da ću naći ubijenu divljač.Ondje je međutim, ležao moj školski drug, sad na visokom polo-žaju. Metak mu je probio mrki šešir koji sam malo prije držao srnda- ćevom glavom, a zajedno sa šeširom i lubanju. Dok stojim tako i raz-mišljam, prisjećam se kako sam ga još nedavno posjetio u općini da bih mu čestitao na visokom unapređenju a on, užasno zauzet, odgovo-rio preko tajnice: -Ne poznajem takvoga i ne primam«.

Slava njegovoj uspomeni!Topli proljetni povjetarac miluje mi lice. donoseći sa sobom slat-kasti miris mahovine i svježe trave. Začaran ljepotom prekrasne pri-rode, stojim nepokretan, zanesen, žmirkam očima zbog blijeska sun-

Ne. To je gimnazijski profet Nazivali smo ga »glava bokala«, ali smo ga i sebi nikako objasniti to što me taj simpatični i sjajni čovjek tako upor-svakoj mogućoj prilici. Upravo zbog njega morao sam tri puta pristu-piti maturalnome ispitu. Sad. točno pogođen, počiva na šumskome pro-planku usred dostojanstvene tišine, smiješeći mi se prijateljski i milo. Premda su već prošle tolike godine od tih davnih školskih dana. osje-ćam se pred njim kao kažnjeno đače i svim srcem želim mu obećati da ću se popraviti, dok tako gledam u njega, u •glavu bokala*, prostri- jeljenu sada.

Nabijam pušku. Promatrajući guštik u dnu čistine, oslonjen na mahovinom obrasli dub, čekam da buseni trave zadrhte pod jatom jarebica, ili da prestrašeni zec projuri iz mračnog žbunja. Poslije ne-koliko časakaa spazim kretanje u guštiku.Opalim. Nije biolije bio zec. Ovaj put je to bila moja zaručnica. Lijepa je još i danas, profinjenih crta lica i uzvišena pogleda plemenitih očiju Zašto nije htjela postati moja žena? Zašto mi je tako bolno obznanila da je nisam dostojan? Sam bih bio izišao da mi je to bilo jasno rečeno, sam bih znao sići niza stube i pomoći braći kojoj se bila obratila u toj stvari, da je to bilo nešto neprikladno. Koga je našla umjesto mene? Filmsku zvijezdu? Ne! Obična, uobražena vlasnika kafića, koji stoji sad nad njezinim tijelom i bulji u nju tupim besmislom.Opalim i iz druge cijevi.škripi nešto u šumi. poput 2 re. Kad bi se tako lako moglzuba izgladnjelog vuka. Pucam mogla utišati škripa starog gramo-fona što ga je svake noći pred spavanje puštao moj susjed! Ne bih morao zaćepljivati uši vatom i gristi nokte od muke što mi je zadaje ta grozovita, mačja glazba. Spavao bih spokojno i slatko, bez potrebe da se prevrćem u krevetu poput kakva pobješnjela luđaka.No, uzrajavam se nepotrebno. Dovoljno je prijeći samo nekoliko koraka u smjeru zarasle krčevine, pa ugledati susjeda iz kuće u stanju potpune oduzetosti. Pogodio sam ga. Jadnik neće više imati prilike ni mogućnosti da navije svoju hripavu napravu. Skidam kapu. Spavaj mirno, kolega!Lovačka truba već zove na povratak. Napregnuto gledam pred sebe. Još posljednji metak, posljednji pucanj. Da! Bila bi šteta proma-šiti. Ugledni urednik novina. Za života napisao je jednom o meni sli-jedeće: *Ne vrijedi duljiti o tome autoru koji piše na njemu stranome jeziku, iz kojeg se može razumjeti samo da je sadržaj te tvorevine klevetnička glupost i izmišljena lagarija*.Kola čekaju na cesti. Vozim se lagana srca, zadovoljan i raspolo-žen. Nemajući s kime podijeliti svoje lovačke dojmove, izgovaram mo-litve za pokoj vječni onih koji su zauvijek pošli u Vječna lovišta.«

Šahovski uspjesi

Domagojev šah-matPionir Domagoj Bulić

osvojio je prvo mjesto

na republičkom

takmičenju mladih

šahista

Ponosni na uspjehe naših »malih« sportaša, po-tražili smo šahista Domagoja Bulića republičkog pr-vaka za mlađe pionire. Ovu laskavu titulu osvojio je na Republičkom šahovskom prvenstvu u Crikve-nici.

Vedar i nasmijan, odmah je rekao da je to za njega velik uspjeh i nagrada za trud. »Puno treba raditi i čitati da bi se otkrile tajne šaha. Vrlo je bitno biti redovit u klubu i slušati uputstva instruk-tora, igrati s boljima od sebe.« Ipak, za Domagoja, šah je na drugom mjestu. Bez razmišljanja je rekao: »škola je prva. Za sada sam dobar đak i nemam problema, a tako će nadam se ostati i dalje«.

Školsko je zvono prekinulo naš razgovor. Okru-žili su nas Domagojevi drugovi i s velikim zanima-njem pitali kada će njihov drug »izaći« u novinama.

A evo i rezultata članova bujskog šahovskog kluba na regionalnim i republičkim takmičenjima:

Ekipno:Regionalno takmičenje (Pula): pioniri (Barcal,

Benčić, Bulić, Nikolić), prvo mjesto, pionirke (Kos, Bačić, Radić) prvo mjesto.

đtk

:b b ^

I

I

G

I i i

I

omladinci (Radić, Bulić, Bastijanić, Murtić) prvo mje-sto.i Republičko takmičenje (Crikvenica): pioniri (Bar-

I K

1

I I ü

■

I i 1

I

Pojedinačno:Regionalno takmičenje:

- mlađi pioniri: Milevoj - 2. mjesto- mlađe pionirke: Radić - 1. mjesto Vasiljević - 2. mjesto Bačić - 3. mjesto.- stariji pioniri: Bastijanić - 1. mjesto

Barcal — 2. mjesto Murtić - 3. mjesto

- starije pionirke: Kos - 2. mjesto Bačić — 3. mjesto

- omladinci: Radić — 1. mjesto Bulić - 3. mjesto

Republičko takmičenje (Crikvenica):- mlađi pioniri: Bulić - 1. mjesto- mlađe pionirke: Radić — 2-4. mjesto- stariji pioniri: Barcal - 6. mjesto- omladinci: Bulić i Radić osvojili prvu kategoriju.

SportNogometni klub »Digitron« ne igra više u republičkoj ligi, ali i sadašnja pozicija zahtijeva ozbiljnepripreme i velika

zalaganja

Tko je kriv?Nogometni klub »Digitron« ni-

je više u republičkoj ligi. Sada se takmiči u nižem rangu. Zašto je to tako upitali smo tehničkog rukovodioca u klubu Roberta Mikulićića.

- Osnovni razlog je nerad kompletnog stručnost rukovod-

Zašto tako?Revitalizacija stare bujske jezgre je započela. Dotjerano je ono što je oronulo: fasade, škure, prozori, oluci... Postavljene su i nove table s imenima ulica i trgova. Negdje i ovako!?

stva i uprave. Dio krivice snose naravno i sami igraći koji su olako shvatili takmičenje u pro-šloj godini. Iako se odrazila na igru i činjenica da je »Digitron« bio prisiljen promijeniti tri tre-nera u toku prvenstva Događalo nam se i da 10 dana prije počet-ka sezone tražimo trenera Sada smo ga našli kod kuće. Momen-talno se na čelu stručnog ruko-vodstva nalazi Nino Krevatin.

Situacija postaje još teže shvatljiva kada znamo da u Bu-jama imamo trenere sa završe-nim visokim trenerskim škola-ma koji se ne žele aktivirati u radu sa seniorima. Navodno da odgovor opet leži u rukovodstvu.

Sada u prvoj momčadi imamo 18 igraća i oko 15 juniora s ko-jima se počelo raditi. Ove ih je godine preuzeo Klaudio Fabac (ni on nema nikakve trenerske škole, osim golmanskog isku-stva). Pionira imamo zahvaljuju-ći nastavniku Milaku i profeso-ru Saračeviću (obojica imaju vi-soke trenerske škole), njih tride- setorica redovito dolaze na tre-ninge i takmičenja, što nam za sada garantira neku svjetliju nogometnu budućnost

Moramo se boriti za prvo mje-sto. Imamo kvalitetu, a što je na-jvažnije i izvanredne uvjete. Ra-spolažemo sa tri terena, a ko-načno smo riješili i mjesto oru-žara. Nikako se ne smijemo »prošetati« kroz ovu ligu, jer on-da opet ništa. Potreban je ozbi-ljan rad uz odaziv igraća ne sa-mo u pripremnom periodu, nego i tokom takmičenja.

Za kraj bih rekao da se pred-sjedništvo našeg nogometnog kluba mora više angažirati, mo-ra biti više prisutno u samom radu i životu kluba, a ne samo na papiru i sastancima

Našestaze

»NAŠE STAZE«, list SOUR-a »Industrija i promet« — Buje. UREĐUJE REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Eda Kraljević, Elvino Đurđević, Fausto Persico, Ledi Bazjak, Mate Magdić, Tatjana Marinković, Vera Skropeta, Želimir Christ, Slađan Dragojević i Jelena Jorga- ćević lsakovska.GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Slađan Dragojević TEHNIČKI UREDNIK: Zvonko Babić

FOTOGRAFIJE: Slađan Dragojević REDAKTOR: Mirjana ViculinADRESA: Buje, Partizanska 22, telefon 71-240, 71-260.»Naše staze« su oslobođene osnovnog poreza na promet rješe-njem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870/1-1972.List je besplatan. Izlazi jedanput mjesečno. Tisak SOUR »Vjesnik« Zagreb.

Buje, 27. prosinca 1988. godina XV • Broj 121

NASE STAZList SOUR-a INDUSTRIJA I PROMET-Buje

"Jubilej

Lokomotiva na

putu razvojaDeset godina rada SOUR-a »Indu-

strija i promet« bila je prilika gene-ralnom direktoru Renatu Krevatinu da se osvrne na historijat nastaja-nja ovog radnog kolektiva, dade ocjenu pređenog puta i sagleda per-spektive razvoja, osobito u svjetlu nove privredne reforme.

— Da bi naš SOUR — ističe gene-ralni direktor - postao privredni subjekt i prema članici i prema va-ni (tržištu, banci, državi itd.), potreb-no je da se preciznije odredimo pre-

ma nekim pitanjima: ull.5g • Koja je naša razvojna stra-tegija?

• Kako utvrditi i ostvariti strate-giju razvoja?

• Kako precizirati put dolaska do cilja optimalnog korištenja instalira-nih proizvodnih kapaciteta?

• Kako precizirati odnos promet-ne organizacije s proizvodnim orga-nizacijama u SOUR-u? ul

(Nastavak na 2. stranici)

Zahvaljujući okupljanju

mladih ambicioznih ljudi,

željnih profesionalne

afirmacije, SOUR »Industrija

i promet« u deset je godina

rada uspješno ostvarila

zadaću unapređivanja

svoje općine

Akcija NNNI

Efikasnasamo-zaštita

Dan »Digitrona«

Usprkosnedaća ma — više nego lani

Radna organiza­

cija »Bifix« svoju

je afirmaciju i

postepeni, ali

siguran rast i

razvoj ostvariva­

la proširivanjem

vlastitih pro­

izvodnih progra­

ma i kvalitetom

Vsvojih proizvoda

RO »Bifix«

Nova

_ vrata zaizvoz

Uspjesi smjelihSedamdesetih godina, koje su za

privredni razvoj tadašnje općine Buje bile veoma značajne, »Buje- export«, radna organizacija za vanjskotrgovinsku djelatnost, ma-logranični promet sa susjednom Italijom i promet robom na do-maćem tržištu, ostvarujući veoma zapaženu akumulaciju, značajno se posvetila i zadaći da financij-skim ulaganjem pospješi ostvari-vanje planova privrednog razvoja općine, a posebno onih kojima je bio cilj revitalizacija Gornje Buj-štine.

U neposrednom zaleđu sjevero-zapadne istarske rivijere, izloženo neposrednim i snažnim utjecajima privredno zahuktalog koparskog priobalnog područja i određenim utjecajima Trsta i susjedne Italije, ovo prostrano područje Bujštine, sve do tih sedamdesetih godina, karakterizirala je masovna mi-

gracija stanovništva. Očigledno ži-votno osiromašenje gradića Gro- žnjana, Momjana, Oprtlja i drugih naselja zabilježeno je kao rasloja-vanje sela, karakteristično i za druga područja u tom vremenu.

Ipak, i pored takvih snažnih utjecaja na tom su području osta-la brojna domaćinstva, čije je živ-ljenje bilo obilježeno neizvjesno-šću, u očitom zaostajanju za suv-remenim gospodarskim tokovima, za stanovnike bez perspektive i nadanja stanovništva u bolja vre-mena.

Upravo zbog toga, putujući Ev-ropom radi trgovine, inventivni radnici »Buje-exporta« bavili su se i istraživanjem mogućnosti za usvajanje proizvodnih programa primjerenih gospodarskim resur-sima ovog kraja. Tako je negdje početkom 1973. godine i rođena ideja o proizvodnji ljepila za kera-

miku. Na njeno oživotvorenje nije se dugo čekalo. Začetnici te ideje, poneseni prvim uspjesima u stva-ranju preduvjeta, postaviše i prve temelje budućoj radnoj organiza-ciji »Bifix«, koja zahvaljujući u s po * stavljenoj poslovnoj suradnji sa zagrebačkom radnom organizaci-jom »Karbon« već u listopadu te 'godine tržištu daje prve tone lje-pila za keramiku i praha za

jelivši se za stvaranje vlastitih proizvodnih programa i vlastitih Samostalni nastup na tržištu, de- Sötäk radriikä smiono je zaKoraci- lo u svoju prvu stvaralačku godi-nu razvoja. Moglo bi se reći, ovla-davši proizvodnjom i ponudivši tržištu, prije svega građevinskim radnim organizacijama, »INO- COLL« — ljepilo za keramiku, »GLETAFIX« — masu za izravna-

vanje zidova, »KEMOPLAN« — masu za izravnavanje podova, te »SIPROFIX« - ljepilo za siporex, i TAP - ljepilo za tapete. Do kraja1974. godine, plasirajući kupcima nešto manje od 2000 tona tih pro-izvoda, radnici »Bifixa« su ne sa-mo ostvarili nego i premašili pla-nove, te tako potvrdili opravda-nost novih ulaganja u razvoj za-početih djelatnosti.

I krenulo se na put postepenog, ali sigurnog rasta i razvoja. Rad-na organizacija je svoju afirmaci-ju ostvarivala jednako proširiva-njem proizvodnih programa i kvalitetom svojih proizvoda. Za ri-ječ reklamacija u »Bifixu« gotovo nisu znali. Savjesnost i vrlo odgo-voran odnos prema kupcima bili su moto rada, donoseći poslovna i istinska prijateljstva.

(NASTAVAK NA 5. STRANICI)

izravnavanle zidova i podova. Početkom iduće godine. opredU.

s| Rđifb/m ljudima SOUR-a »hiiiuzkVp) i prum� želimo sretnu Novu 1uß9\ goMiiL

10. godišnjica SOUR-a »Industrija i promet«

Na pragu privredne reforme Renato Krevatin, generalni direktor ^

Moramo doći do

takvog SOUR-a -

složenog poduzeća

koje će biti

spremno da samo

inicira članicu da

mijenja asocijaciju

kako bi postigla

što bolje rezultate

poslovanja, ali isto

tako da ono bude

izazov drugim

poduzećima da mu

priđu s istim ciljem

(Nastavak sa 1. stranice)Deseta godišnjica našeg SOUR-a »Indu-

strija i promet* prilika je da se prisjetimo njegovog nastajanja, da damo ocjenu prede- nog puta te pokušamo sagledati njegovu perspektivu, naročito u svijetlu privredne re-forme koja je pred nama.

Potrebno je vratiti se unatrag u danas da-leku 1968. godinu. Tada je Skupština opčine Buje odlučila da, u interesu bržeg razvoja svoje općine, osnuje vanjskotrgovinsku rad-nu organizaciju kojoj je u tome namijenila ulogu »lokomotive«. Uz podršku Riječke ban-ke, koja odobrava kredit od 600.000 dinara (šezdeset starih milijuna na vrijeme od 5 go-dina uz 12 posto kamata) kao početni obrtni kapital, ta se odluka i realizira.

U toku 1971. godine »lokomotivi« se pri-ključuje prvi »vagon«, danas radna organi-zacija »Digitron«, a ubrzo stižu još dvije no-ve djelatnosti u radnim organizacijama »Bi-fix« i »Offset tiskara«. Ta značajna kompozi-cija, koja zahvaljujući okupljanju mladih, ambicioznih kadrova, željnih profesionalne afirmacije s puno entuzijazma uspješno ostvaruje ulogu koju joj je namijenila Skup-ština općine Buje.

Ta kompozicija, kao poduzeće »Buje-ex-port« uspješno vuče razvoj ovog područja do 1973. godine, kada se konstituira kao radna organizacija s osnovnim organizacijama udruženog rada u svom sastavu (OOUR »Tr-govina«, »Digitron« i »Bifix«, a nešto kasnije osnovan je i OOUR »Offset tiskara«), nastav-ljajući i dalje uspješan razvoj.

Konstituiranje radne organizacije s osnov-nim organizacijama udruženog rada, rezul-tat je opredjeljenja našeg društva za sistem organiziranja privrede, koji se najprije utvr-đuje ustavnim amandmanima 1971. godine, zatim u ustavu 1974. godine, te u zakonu o udruženom radu 1976. godine.Činjenica je da ta nova organizacija po-

stepeno dovodi do težnje za osamostaljiva-njem OOUR-a i njihovog pretvaranja u sa-mostalne radne organizacije.

Citirani propisi i ta težnja, sa željom da se sačuva »kompozicija« navodi zadanu or-ganizaciju da se transformira u Složenu or-ganizaciju udruženog rada »Industrija i pro-met«, na način da se OOUR-i »Digitron«, »Bifix«, »Offset tiskara« te »Trgovina« kon-stituiraju kao radne organizacije i udruže u SOUR, s time da OOUR »Trgovina« kao rad-na organizacija nastavlja nositi naziv »Buje- export«. To se obavilo referndumom 6. stude-nog 1978. godine, a u sudski registar je taj čin upisan 11. XII. 1978. godine pa taj datum obilježavamo kao »rođendan« našeg SOUR-

Ostale članice SOUR-a »Feroplast«, »Pro-leter« i »Metalko« pristupaju SOUR-u u pr-voj polovici 1979. godine.

Sačuvali zajedništvoCiljevi udruživanja bili su: uspostavljanje

određenih oblika dohodovnih odnosa, pove-zivanje prometne organizacije s proizvodni-ma. zajednički nastup na inozemnom tržištu, uspostavljanje određenih oblika udruživanja sredstava, zajednički nastup na inozemnom tržištu, uspostavljanje određenih oblika udruživanja sredstava, zajednički nastup prema trećim licima i drugo.

Generalno s ostvarivanjem ciljeva udruži-vanja u SOUR ne možemo biti zadovoljni, ali su se članice uspješno razvile (bez obzira što neke od njih imaju danas naglašenih pote-škoća), a tom njihovom uspješnom razvoju ne možemo osporiti faktor zajedništva u SOUR-u.

Pokazalo se da proteklo razdoblje tako-zvane dogovorne ekonomije, s kojim se goto-vo poklapa postojanje našeg SOUR-a, nije bilo nažalost razdoblje logične ekonomske integracije ekonomskih subjekata, već više zatvaranje u sebe ili kretanje pod utjecajem političke volje.

Mislim da ne treba puno vremena gubiti u elaboriranju prošlosti već se okrenuti bu-dućnosti. Činjenica je da smo unatoč svim slabostima u proteklom razdoblju imali i uspjeha i da smo sačuvali zajedništvo.

Pred nama je zadatak da sebe sagledamo u novom privrednom sistemu.

Razumije se u pokušaju da naše poslovno zajedništvo sagledamo i u novom privred-nom sistemu, u ovom trenutku kada još nisu utvrđeni ni konačni prijedlozi, a kamoli do-

neseni relevantni zakoni, nužno je služiti se nekim pretpostavkama, a te su:

1. da će zaživjeti tržišni koncept privred-nog sistema,

2. da će radna organizacija - samouprav-no poduzeće - biti osnovni subjekt tržišnog privređivanja, koji će u svom djelovanju i organiziranju biti oslobođen stege pretjera-nog normativizma,

3. da će poduzeće biti upućeno samo na sebe sa ciljnom funkcijom ostvarivanja što veće dobiti, većih osobnih dohodaka, veće akumulacije i dr.

4. da će se stvoriti uvjeti da u praksi zaži-vi emitiranje obveznica i dionica, zajedničko ulaganje s domaćim i stranim partnerom, kupovanje i pripajanje drugih poduzeća u društvenom vlasništvu, a s tim u vezi i jasni-ja prava »izvornog vlasnika uloženog kapi-tala«. upravljanja tim kapitalom.

Ukoliko se u praksi ostvare te pretpostav-ke mislim da se otvara šira perspektiva za afirmiranje poslovnog zajedništva u našoj složenoj organizaciji, u skladu sa zacrtanim ciljevima udruživanja, bez bojazni da to zna-či prelijevanje dohotka iz uspješnih kolekti-va u neuspješne, već koncentraciju - udru-živanje poslovnih sredstava i znanja u inter-esu bržeg razvoja svake članice SOUR-a.

Ciljna funkcija poduzećaAko je takozvana dogovorna ekonomija

od uspješnih prema neuspješnim kolektivi-ma bez prava na pravo upravljanje tim sredstvima i u tom strahu bila djelomice kočnica ostvarivanja naših ciljeva udruživa-nja u SOUR, tržišna ekonomija u osnovi, si-guran sam, eliminira takav strah. To nas či-

ni još odgovornijima, da u što kraćem vre-menu ostvarimo što potpunije ciljeve udruži-vanja, ili da ih revidiramo u skladu s novim saznanjima ili s novim opredjeljenjima.

Pripadnost ovom SOUR-u, ne smije niko-me biti stega da se optimalno ostvari ciljna funkcija poduzeča, naprotiv ostvarivanje ci-ljeva udruživanja u naš SOUR (sutra složeno poduzeće), mora garantirati svakoj članici uspješnije ostvarivanje te ciljne funkcije.

Moramo biti spremni suočiti se s realno-šću: ukoliko članica udružena u našoj slože-noj organizaciji ne postiže optimalno ciljnu funkciju, ona će tražiti druge putove udruži-vanja radi ostvarivanja što boljeg rezultata poslovanja. Mi moramo doći do takvog SOUR-a - složenog poduzeća koje će biti osposobljeno i spremno da samo inicira čla-nicu da mijenja asocijaciju kako bi postigla što bolje rezultate poslovanja (ukoliko ne na-rušava interes SOUR-a), ali isto tako do ta-kvog SOUR-a - složenog poduzeća, koji će biti izazov drugim poduzećima da mu priđu s istim ciljem.

Došli smo do ključnog pitanja, što treba uraditi, kako se organizirati na nivou našeg SOUR-a da on u novom privrednom sistemu postane privredni subjekt takvog izazova. Mislim da je ispravna tvrdnja da ciljevi udruživanja u naš SOUR nisu u suprotnosti s ostvarenjem ciljne funkcije poduzeća, pa ih ne treba zbog toga posebno revidirati.Važna pitanja

Da bi naš SOUR postao privredni subjekt i prema članici i prema vani (tržištu - ban-ci - državi itd.) potrebno je da se preciznije odredimo prema nekim pitanjima.

l. Koja je naša razvojna strategija?Vjerojatno je globalni odgovor u učvršći-

vanju pozicije svake članice na tržištu

(domaćem i inozemnom), s naprednim te-hnologijama i adaptacijom proizvodnih pro-grama radi što uspješnijeg ostvarivanja cilj-ne funkcije poduzeća.

2. Kako utvrditi i ostvariti strategiju raz-voja?

Isto pitanje u drugom obliku glasi: kako racionalno organizirati na nivou složenog poduzeća planiranje programa razvoja, uz puno poštivanje koncepcije marketinga?

3. Kako precizirati put dolaska do cilja optimalnog korištenja instaliranih proizvod-nih kapaciteta?

4. Kako precizirati odnos prometne orga-nizacije s proizvodnim organizacijama u SOUR-u?

5. Kako izgraditi ekonomski logičan si-stem međusobne solidarnosti prema članici kad dođe u poslovne poteškoće?

6. U kojoj mjeri smo spremni ostvariti ci-ljeve:

- bolje korištenje sredstava, naročito fi-nancijskih,

- uspostavljanje određenih vidova zajed-ničkog nastupa prema trećima, naročito prema novčanim, financijskim institucijama.

7. Kako doći do cilja da članovi Odbora za poslovnu koordinaciju budu u aktivnoj ulozi u utvrđivanju poslovne politike SOUR-a i odgovorni za njeno izvršenje?

Ima sigurno još mnogo pitanja, ali stani-mo kod ovih.

Afirmativnim pristupom svih nas kod da-vanja odgovora na ta i druga logična eko-nomska pitanja, doći ćemo ponovo do priv-redne asocijacije, odnosno (dozvolite mi opet figurativnost u izražavanju mislu) »lokomoti-ve koja će na putu razvoja vući dugu kvali-tetnu kompoziciju«.Renato Krevatin, generalni direktor SOUR-a

Tabelarni prikaz financijskih rezultata poslovanjaed.br. 1 do 13)

Ind. 1987/1988 Ind. 1987/1988

1. Ukupni prihod

179 403

6. Dio ČD za bruto OD 735.854 269

2 NAŠE STAZE

j m m m m m m m m ,

I Dan »Digitrona«

jUsprkos ! - više

nedaćama! nego laniI

I I RO »Digitron. je imala svoj dan. Na svečanoj

■ sjednici, dodijeljene su nagrade jubilarcima za 10,15 i 20 godina rada, a evo što je rekao njihov direktor

■ Stanko Janić:»U ovoj dvorani sjede, jedan do drugoga, ovogodi-

■ šnji jubilarci, a čvrsto sam uvjeren i mnogi budući _ jubilarci. Sjede ovdje, a sa sobom nose, u sebi nose,

I minule radne dane u 'Digitronu' provedene. Prebirui godinama, traže u njima svoje početke, svoje

uspjehe i neke lijepe trenutke, a sve bježeći od onoga ) lijepo nije. A ćini nam se pri tom. u isto vrijeme,

da nije to bilo niti tako davno, niti tako blizu kada su prosincu 1970. godine »1RET* iz Trsta i »Buje-ex-

port« iz Buja sklopili sporazum da iduće 1971. godine.i tvornicu u Bujama. koja će nositi ime

»Digitron« i koja će kako to tamo lijepo piše: »Pro-izvoditi kalkulatore sa četiri računske operacije i ve-

I likom autonomijom decimalnog zareza*. ,vaui.,lu,ia u ew„VJ,_ I počeše iz te tvornice izlaziti kalkulatoi i, telepri- djnačno i ukupno, premašila prošlogod.išnju. Na trži- ■■ neteri. kase. uređaji tehničke zaštite, vage, ručni sato- §tu je potvrđeno ime »Digitrona* kontinuiranim ispo- _

■ vi, sat-kalendari. semafori, budilice, umnozivaci, lu- rukama kvalitetnih proizvoda. Kod poslovnih parnte- I trijski terminali, pisaće mašine i drugo. Stotine rulja- ra postignut je visok stupanj povjerenja što će se, _

■ da uređaja izašlo je iz »Digitrona« donoseći to ime u na(jamo se. odraziti u ugovaranju za iduću godinu. I nać» mnncrP ..rpH* tvnrmre ~--------------------------- uvjeti materijaini i financijski za I

Na dan »Digitrona«, kad RO bilježi ulazak u osamnaestu radnu godinu, nagrađeni su jubilarci, a direktor Stanko Danić osvrnuo se

i na prve dane proizvodnje »kalkulatora s četiri radne operacije«

gitronu« samom i o nama u njemu. Možda se ipak svi zajedno složimo da je usprkos svim nedaćama, a kako to govore podaci, sa znatno manje radnika, ■ proizvodnja i prodaja realizirana u ovoj godini, poje- ■

Komentar za ovu sliku može biti sa-mo jedan nepismenost ulazi na velika vrata

Interna obuka

mnoge gradove naše zemlje, u mnoge urede, tvornice. Ostvareni Su ..../,I ustanove, domove. Koliko li je samo čja nova ^raznih kontinuitet rada u narednoj godini i s te strane i_ radničkih savjeta dizalo ruke kada je trebalo donijeti■ odluku da se kupi neko osnovno sredstvo proizvede- ^ema razloga

i«. A svaki put. kada su se ) značilo još jednu potvrdu,

i nastavak puta koji je započeo ^mwboS» To — -. računske operacije i velikom -

I autonomijom decimalnog zareza*.■ Nepoznanice i strepnjeJ Sedamnaest godina je predeno tim putem, sedma-■ nest je etapa prevladano. Osamnaesta je u toku. 1 što

■ reći o njoj, što reći o toj etapi, našoj etapi?Zajedno sa jubilarcima ima nas 680, s nimalo la-

biti spokojni. Ovo što je urađeno inije malo i ■stidimo u društvu. No isto tako ™

znamo da smo mogli više, da možemo više, i da mo- | Da znamo bolje, da možemo bolje, i da _

“ godine rada utkane u IDigitron«, godine koje ne žele i ne smiju prohujati s g

Spretno s viljuškaromSvih petnaest polaznika, prvog u Bujama održanog tečaja za vozače viljuškara, s uspjehom je položilo ispit

vihorom. To traže prošli, sadašnji i budući jubilarci i to moramo i sebe radi i svojih radi.

Podstrek za sutraIzlazit će uskoro ovdje na pozornicu, jedna po jed- _

na prošlost, jedna po jedna sadašnjost, uvjeren sam i I l alU ljudskim,"znači, savladivim zadatkomZadat- mnoge budućnosti -Digitrona., da prime priznanje ■

■ kom da u ovoj godini, koja je u zemlji zamišljena kao za ono jučer i za ono danas. Zaplješcimo im stoga "■ posljednja faza jednog perioda organiziranja društva kao podstrek za sutra. Crpimo iz toga onu potrebnu | Z i privrede (pripremni period za buduće razdoblje ko- unutrašnju snagu, da otvoreno gledamo u probleme _■ je započinje temeljitim reformama društvenog, priv- koje susrećemo u radu, kako bismo lakše i brže pro- ■

■ rednog i političkog života), realiziramo sve postavlje- nalazili prava rješenja. Sigurno je da će problema bi- ■ ne ciljeve i izborimo odgovarajuće mjesto u društvu ti, poteškoća će biti. no i nas će biti da ih rješavamo.

■ za nastavak rada i življenja u reformiranoj zajednici Ono što ne budemo mogli sami riješiti, imamo, stekli |■ A započela je ova godina s mnogim nepoznanica- smo. dosta prijatelja s kojima ćemo i to savladati. _ I ma nedaćama, zebnjama, strahovima. Sto. kako. kuda Stoga bih želio da još jednom uputim čestitke svim | _ i zašto, česte su riječi koje upotrebljavmao u našim radnicima .Digitrona-, te posebno da ovogodišnjim _ I razgovorima, dogovorima. Sigurno je da postoje raz- jubilarcima zahvalim na njihovom radu i trudu i za- ■

■ ličite ocjene o ovoj godini, da postoje razna viđenja u želim im još plodnije, sretnije i bolje radne dane u ■ ■Digitronu* i razna viđenja izvan »Digitrona* o *Di- »Digitronu*.

specijalizirani cen grebu. Puli, Križ« radi smanjenja tr<

vcima. Međutim, škova i racional- vremena potreb-

vrijednosti. praktične i teoretske obuke prihva­tilo je pet članica SOUR-a. Tećaj je

••w. . teoretsku obuku ..... j RO »Bifix*, ispitana

v. ...ogućnost internog osposoblja- 'anja. Rezultat je suradnja s Istar- ikim društvom inženjera i tehnića- -a za zaštitu na radu iz Pule, poseb- lo sa inž. C. Vukomanovićem. koji su predložili:

l. Program i dokumentaciju za

Način praktične i teoretske

i RO »Proleter, dnika (»Proletei

i obuhvž

obukeUgo'

SOUR

a program i doku- tile su sve članice u skladu sa zako-

»Buje-

»Offset tiskara* - 1. »Metalko- -

Ozbiljnost u pohađanju tečaja bila je primjerena, što je potvrđeno i na teoretskom i praktičnom dijelu ispi­ta 17. prosinca ove godine, kada su svi kandidati položili i primili odgo­varajuće uvjerenje i dozvolu.

Dobiveni program, dokumentaci­ja, i iskustvo stečeno u toku tečaja,

kovodilaca zaduženih za osposoblja­vanje u članicama SOUR-a, omogu­ćavaju daljnje osposobljavanje rad­nika za vozače viljuškara.

OOUR-a RO »Bujeexport« od 1. I. do 30. IX. 1987/1988.

K A I V R A DH 0 G A K 1 Z A C I J E ___ ________

FEROPLAST METALKOjOFFSET-1TISKARA PROLETER

K lSOUR-e SCUR-6

iQe?/ee 1937/88 1987/88 1987/88 1987/88 1987/8? - 198^/88 10R7/86 i°ej/8p

JK’JPKI FRIHCD2.5*7. 675 7.002.081 8. 306.75^

17.397.650

2.780.122 7.61“.383

1<1“7.526 2.639.“93 lie

270.281“37.5“9 fee

1.829.51“ “.898.“60 Uf

6»?.e88 1“8.832

25.95“.8“1 6“.035.673 tri

UTRCČENA SREDSTVA i.eie.?p 5.387.32815.230.190 m

5.706.85“17.P97.203 iO

1.8“3.915“.931.267 Hf

723.5981.7U5.221 M

18“.835 582.808 its

1.292.1“3 3.61“.798 m

11.5“93^.757 Ul

16.969.17*52.972.553 m

30SCÜA1:728.722 1.61 **.750

“. 251.202 K,2.601.89? 936.206

2.653.116 IK“23^92eP9Ö.271 710

85.u“61.283.661 ta 116.07“ Sit 11.061.115 m

CSAVEZE IZ 166.“5? 516.60- 901.2“9 1.553.918 m

222.093780.335 \i1

93.721230.287 f4s

2“.518 32.965 fH

151.57““85.501 i/9 27.29“ 5.327.093 t»

r asf cr eie::i cist i 562.26“ 1.097.93*: 1.700.650ta

71“.113 l.Q02.7ei W.

330.2C7 663.98“ lc/

60.927121.032 m

365.795800.160

“3.93583.780 tet

“.895.83010.389.163 tn

6.LIC ČISTOG DOHOT i. A 681.52« 1.3““.296

2.352.6*5 fff583.831

1.5“2.181 X*196.033 500.663 tss

53.598121.032 tts

352.“01 752.882 Kb 80.731 t»S

3. “53.613 7.7 56.5““ .«

DIO ČISTOG DOHOTKA 23.000 103.ooc 20.000 25.00025.621

30.000 30.000 100 :

' 7.225 208.225215.621 **

6,DIO ČISTOG DOHOTKA

150.00( I5.000

I'

- 8.0“8 158.C“8i**

c no čl Zr. poslovni 30-.695 256.98S 232.278 62.335 87.217 °1.067 /0«

3.911 11.89°1.6C2.5“5 m

:,30 t„ tizais: 2'.1“6333

56.“2^ 10“.075 37.““8IM

16.95755.771 tfo

5.“17L-.27B -

26F.9Ć2tu

11.L/IO ČD ZA CL TALE - - "

6.“82 ; _"

21.557

AMORTIZACIJA “2.083 6“.917 187.663

. 196.905 615.125 in

8“.650i 10

30.98876.001 Ul

17.239“7.386 IH

62.02“162.23“ te

588ii l.«=>0“.2^7

15. GUBITAK - -“.“05%17

-2“9.257 I “.655.17“

FRCSJEČNC KJESŽČNCispl aćeni č ist : cd

£26^.058 201.526 153.972u*

186.e71 186.005Uf

. 130.681213 t'f

231.7“° 170.865U*

15najvišiMJESEČNO ISFLACEM <�*2.135

1.235.800 >79598.23C

l.““9.12C 1*t372.381 70“.120

398.65f 1.0“1.598

361.200878.110

25“.77e 5“0.325 trs

386.9«° 753.13C m

“72.0“9981.638 107

596.230 1 .““9.120 i«

1C RADNIKA113.5“0 587.1“C

87.V*£218.77'

87.981201.630 111

120.“m1279.126 n

1““.6“7>92.530 k>7

86.939 221.“32 m

96.626209.890 t*7

160.600 390.8“1 »3

86.939201.630 a'

17FROSE-AN Bitu’ ZA>^- SLEUIH RADNIKA NA 7“

1012 5£ 71“

6632512¾ tc 75 53 5532 V

1811?“

1312

1.60“

NAŠE STAZE 3

Jubi

lej k

ao iz

azov

i p

otic

ajZaok

ruži

vanj

e te

hnol

ogij

e za

proi

zvod

nju

»mas

terb

ateh

a« o

mog

ućit

će n

e sa

mo

veću

pro

izvo

dnju

neg

o,

što

je j

oš z

nača

jnij

e, o

tvor

iti

obje

ktiv

ne m

oguć

nost

i za

uspj

ešno

uklj

učiv

anje

u t

okov

e na

međ

unar

odno

m t

ržiš

tu

Veo

ma

ugod

no

je

dana

s sj

e-tit

i se

on

e pr

ve

idej

e o

osni

-va

nju

pogo

na

za

proi

zvod

nju

ljepi

la

za

kera

mik

u,

koja

je

H

po

nikl

a pr

ije

nešt

o vi

še

od

petn

aest

go

dina

u

tada

šnjo

j va

njsk

otrg

ovin

skoj

or

gani

za-

ciji

*Buj

e-ex

port

«.

Prije

sv

ega,

ta

id

eja

bila

je

od

raz

mot

iva-

ci

je

i os

novn

og

opre

djel

jenj

a ra

dnik

a u

»Bui

e-ex

port

u.

da

osni

vam

em p

roiz

vodn

ih p

ogo-

m s

Eto

, te

ve

c po

mal

o da

leke

19

73.

godi

ne

smio

no

se

poče

la

ostv

ariv

ati

spom

enut

a id

eja,

pa

je

ta

ko

već

u lis

topa

du

te

godi

ne,

nako

n pr

ipre

ma,

uz

■

neos

porn

o is

takn

uti

entu

zija

-za

m

i sa

mop

rije

gorn

i ra

d pr

-ve

se

dmor

ice

zapo

slen

ih

rad-

nika

kr

enul

a i

prob

na

pro-

izvo

dnja

.K

ao

i sv

aki

drug

i, na

š poče

-ta

k ni

je

bio

lak.

M

eđut

im,

osla

njaj

ući

se

pona

jpri

je

na

vlas

tite

snag

e,

bez

obzi

ra

što

se

osjeća

lo

neis

kust

vo,

a po

-se

bno

i st

ručn

i ka

drov

i, već

te

prve

go

dine

us

vaja

ju

se

prvo

pr

oizv

odi,

anim

ira

se

trži

šte,

pa

ta

ko

»Bifi

x«

poči

nje

stvr

ati

i prv

e tr

žišn

e uč

inke

.Iz

to

g -

mog

lo

bi

se

reći

-

pion

irsk

og

razd

oblja

, u

koje

m

se

posv

e is

kaza

la

odan

ost

za-

jedn

ištv

a sv

ih

radn

ika,

ob

jek-

tivno

je

i

pošt

eno

reći

da

pr

i-m

arne

za

slug

e va

lja

priz

nati

inže

njer

u -

Ivan

u St

iglić

u i

tehn

olog

u L

jubi

M

areč

iću,

ta

-da

is

kusn

om

stručn

jaku

iz

»I

ndus

troc

hem

a«.

Ovo

pr

izna

-nj

e pr

vens

tven

o tr

eba

dove

sti

u ve

zu

sa

veom

a us

pješ

nim

ut

emel

jivan

jem

pr

oizv

odnj

e pr

vih

»Bifi

xovj

h«

proi

zvod

a:

»inc

ola«

. »si

prof

ixa«

i »g

leta

fi-

Na

tako

br

zo

i us

pješ

no

ostv

aren

im

prvi

m

radn

im

učin

cim

a te

mel

jili

su

se

naši

da

ljnji

plan

ovi

razv

oja.

I

već

1976

. go

dine

, m

oglo

bi

se

ta

ko

reci

, za

poče

lo

je

naše

dr

ugo

razv

ojno

raz

dobl

je. U

toj g

odi-

J dev

inar

stvo

. Pr

oizv

odnj

e ^T

- te

mpe

re«.

u

okvi

ru

toga

, pr

ed-

stav

ljala

je

us

pješ

no

kom

plet

i-ra

nje

pale

te

proi

zvod

a za

gr

a-đe

vina

rstv

o.

Za

uspj

ešno

os

tvar

ivan

je

ovog

pr

ogra

ma

iz

tzv.

dr

uge

etap

e ra

zvoj

a »B

ifix-

a«,

sa

zado

voljs

tvom

m

oram

o is

takn

uti,

najv

iše

za-

God

ine

uspj

eha

U o

kvir

u vl

astit

ogba

veći

se p

rera

dom

pla

stik

u

proi

zvod

nja

k on

cen

trat

abo

jenj

epl

astik

e,

pod

n ba

tch«

, a ti

me

prav

o za

poče

la tr

eća

etap

a »B

ifix-

;ra

zvoi

na

najz

nača

jniji

h.

Usp

ut

reče

no,

u to

j go

dini

u

»Bifi

x-u«

su

us

post

avili

ra

dni

odno

s i

da-

našn

ji ju

bila

rci.

Međ

utim

, zn

ačaj

te

go

dine

pr

oizl

azi

i iz

po

data

ka

o ve

oma

uspj

ešni

m

rezu

ltatim

a.

Za

ilust

raci

ju

istič

em

da

je

46

zapo

slen

ih

radn

ika

ostv

arilo

7.

313

tona

pr

oizv

oda

za

građ

evin

arst

vo,

odno

sno

—

time

je

ostv

aren

uk

upni

pr

ihod

u

izno

su

od

39,8

14.0

00

dina

ra,

a za

up

ored

- bu

. bi

lo

je

to

tada

2,

175.

628

USA

do

lara

. O

stva

reni

do

ho-

dak

u to

j go

dini

iz

nosi

o je

9,

7802

00

dina

ra,

ili

534.

437

USA

do

lara

, od

če

ga

je

u fo

n-do

ve

rasp

oređ

eno

1,04

5.70

0 di

-na

ra.

Ost

vare

ni

doho

dak

po

radn

iku

bio

je

212.

613

dina

ra,

ili 1

1.62

0 U

SA d

olar

a.Z

a ra

zdob

lje

do

1978

. go

dine

opće

nito

je

zn

ačaj

no

da

se

dota

d „i

nten

zivn

o ul

agal

opr

oizv

odne

obj

ekte

, za

naba

vupo

stro

iem

a i *

.a m

eut

skla

dišn

ih p

rost

ora,

pa

je

ko K

raje

m te

goa

ine

zakl

juče

-na

znača

jna

inve

stic

ijska

cje

-lin

a. ^

J_Jz

£rax

lnj^

ima,

. lZ-

Kld

UH

U p

ioiz

voun

o-

skla

disn

ih p

rost

ora

znač

aj

V.i»

v, sr

edst

vim

a --

------

------

------

--: ~

/lica

Buj

e.R

azdo

blje

od

19

79.

do

1983

. go

dine

pr

edst

avlja

na

jusp

je-

šniji

di

o pr

ijeđe

nog

puta

u

razv

oju

»Bifi

xa«.

O

vu

kons

ta-

taci

ju

najb

olje

ilu

stri

raju

po

-da

ci

o po

slov

anju

u

okvi

ru

prvo

g de

setlj

eća,

ob

javl

jeni

po

vodo

m

obilj

ežav

anja

de

Se-

togo

dišn

jice

rada

i

post

ojan

ja

»Bifi

xa«.

God

ine

1983

. zab

iljež

eno

je

tada

, sa

71 r

adni

kom

»B

ifix«

je

ost

vari

o, r

adi l

akše

g po

-im

anja

stva

rne

vrije

dnos

ti,

iska

zat ć

emo

to u

USA

dol

ari-

- dak

le, o

stva

rio

je u

kup-

pr

ihod

u v

rije

dnos

ti od

5,

060.

000,

doh

odak

u v

rije

dno-

.1 2

,125

.000

i do

hoda

k po

ra

dnik

u u

vrije

dnos

ti od

29

.930

USA

dol

ara.

Za

to r

azdo

blje

kar

akte

ri-

stič

no je

da

se s

j no

inve

stir

a u

pst

itih

kapa

cite

ta,. _

____

____

____

___

čajn

a sr

edst

va u

fažu

uok

viru

t u

druž

ivan

jai_

sred

stav

a s d

rug!

gani

zaci

jam

a ra

di o

stva

riva

frja

zaj

edničk

og p

riho

da i čf

a

pove

cani

a pr

oizv

odni

h sp

älo

bnos

ti na

ših

doba

vlji_

____

__ki

h os

novn

ih r

epro

mat

erija

laam

bala

že. V

eći d

io a

kum

ula-

cije

, međ

utim

, udr

užili

uspj

esno

pla

sira

juifr

orem

nom

trži

štu.

j»zb

)ezn

og r

epro

mat

erija

la očf

inoz

emni

h pr

oizv

ođač

a.

Posl

ovna

isku

šenj

a

I ov

om

prili

kom

že

lim

po-

sebn

o is

taći

zn

ačaj

nu

ulog

u »B

uje-

expo

rta«

, koj

i je

bio

ini-

fijato

r ta

kvog

ud

ruži

vanj

a.

ako

nedv

ojbe

no n

epos

rec

Za

posl

jedn

jh

pet

godi

na

rada

i

razv

oja

RO

»B

ifixa

«,

naža

lost

m

oram

ko

nsta

tirat

i, ži

vjel

o se

i

radi

lo

u vr

lo

slož

e-ni

m

uvje

tima

priv

ređi

vanj

a,

pa

se

to

unat

oč

naši

m

nast

o-ja

njim

a da

se

po

veća

njem

na

-po

ra,

zala

ganj

a i

unap

ređi

va-

njem

pr

oizv

odni

h i

drug

ih

ak-

tivno

sti

preb

rode

po

tešk

oće,

ip

ak

nega

tivno

od

razi

lo,

kako

na

pr

oizv

odne

, ta

ko

i na

uk

upne

po

slov

ne

rezu

ltate

i

na

priv

ređi

vanj

e uo

pće.

Po

ku-

šat

ću

to

ilust

rira

ti s

neko

liko

uobiča

jeni

h po

data

ka

Već

sa

m

rani

je

napo

men

uo

da

je

doho

dak

po r

ad-

niku

izno

sio

1.620

USA

dol

a-

po r

adni

ku je

izno

sio

2Ö.Ö

5Ö

godi

ne.

A do

lara

. Pr

ema

tom

e,

nam

a bi

le g

odin

e veće

gpo

slov

nog

isku

šenj

a.

Međ

utim

ta

kvih

kliz

nih

tren

utak

a im

ali

tren

utak

a im

ali

i pri

je, n

o m

islim

da

smo

zaje

dnič

kim

nap

orim

a us

pješ

no p

rebr

odili

.Ja

oso

bno

vjer

ujem

u r

ad i

zala

ganj

e sv

ih n

aših

rad

nika

■ ■

■■■

BI

i na

osno

vi to

ga p

rocj

enju

jem

da

će

se to

iska

zati

i u o

voj

godi

ni, u

koj

oj o

cjen

juje

m d

a će

doh

odak

po

radn

iku

iz

siti

oko

18.5

00 U

SA d

olar

a.N

aša

orije

ntac

ija

razv

oja

mor

a bi

ti ul

agan

je

u ra

zvoj

po

stoj

ećeg

i

u is

traž

ivan

je

no-

vih

mog

ućno

stL

_Sad

a_i£

_iL

l£>-

.ku

inve

stic

ija

koia

pr

edst

avlja

za

okru

živa

nje

tehn

olog

ije ~

~B

£Qiž

VQ

dllju

»m

aste

rbat

eha«

kao

ukup

ne

cjel

ine.

Po

da

na-

šnjim

ci

jena

ma

vrije

dnos

t in

vest

icije

iz

nosi

ok

o 3,

11

mi

lijar

de d

inar

a. Iz

vori

sred

sta.

' .ur

ani s

u iz

vla

stite

acij

e^ a

dje

lom

ice

suuk

ljuče

na i

sred

stva

za

poti-

^caj

mal

e pr

ivre

de, k

oja

su d

o-'đ

l/e

l)iod

Pri

vred

ne...

Hrv

atsk

e, p

osre

dstv

om

Priv

redn

e ko

mor

e Is

tre

-~F l

T-

Uvj

eti z

a iz

voz

Zao

kruž

enje

m

započe

te

inve

stic

ije,

za

čije

do

sada

šnje

os

tvar

ivan

je

i ve

oma

uspj

ešan

to

k,

treb

a iz

reći

za

služ

eno

priz

nanj

e na

šem

st

ručn

om

mu,

st

vori

t će

se

uv

jeti

za

i veća

nje

kapa

cite

ta,

ali

još

je

znač

ajni

je

što

će

se

time

otvo

-ri

ti i

obje

ktiv

ne

mog

ućno

sti

da

se

uspj

ešno

uk

ljuči

mo

u to

kove

na

m

eđun

arod

nom

tr

-ži

štu,

sv

akak

o iz

vozo

m

kval

i-te

tnog

»m

aste

rbat

eha«

.Po

red

usav

ršav

anja

po

stoj

e-ći

h te

hnol

ogija

, da

bi

smo

se

što

uspj

ešni

je

mog

li uk

ljuči

ti u

suvr

emen

e to

kove

pr

ivređi

-va

nja.

od

ređe

ni

znač

aj

valja

u

razv

oju

dati

i pr

imje

ni

info

r-m

atik

e.

U

kont

ekst

u to

ga,

»Bi-

fix«

ima

prim

jern

u st

ručn

u ek

ipu

u ok

viru

ko

je

se

bez

pote

škoć

a m

ogu

doka

zati

i poče

tnic

i, pa

će

na

ša

orije

nta-

cija

, ka

o i

dosa

da,

biti

okre

-nu

ta

uvije

k ka

m

ladi

m

struč-

njac

ima.

U

prot

eklo

m

živl

jenj

u »B

ifi-

xa«

bilo

je

i

pogr

ešak

a i

ne-

doreče

nost

i, no

o

njim

a ni

sam

go

vori

o,

jedn

osta

vno

već

i zb

og

toga

št

o on

e za

na

s ni

su

bile

ni

fa

taln

e ni

ve

like.

I

sa-

impo

nira

da

dobr

onam

jern

o oc

jeni

ti i

ispr

aviti

ih

, iz

vlač

eći

iz

njih

ko

risn

e po

uke.

U

to

me

su

znač

ajnu

vr

ijedn

ost

pred

stav

-lja

li uv

ijek

dobr

i m

eđul

juds

ki

odno

si

i m

eđus

obno

ko

rekt

no

uvaž

avan

je.

Uvi

jek

smo

istin

-sk

i pr

ihvaća

li sv

e ak

cije

i

ak-

tivno

sti u

koj

ima

se iz

raža

va-

Bra

nko

Lad

avac

, dir

ekto

r R

O »

Bifi

x«

la

solid

arno

st,

međ

usob

no

ispo

mag

anje

, a

zaje

dno

s ra

-st

om

ekon

omsk

ih

pote

ncija

la

u »B

ifixu

« se

je

dnak

omje

rno

prid

aval

a pa

žnja

i

briz

i o

radn

om

čovj

eku

i nj

egov

im

zaje

dnič

kim

i

osob

nim

po

tre-

bam

a.

Mis

lim,

da

nije

pr

epo-

tent

no

ako

se

kaže

da

sm

o za

hval

jujući

pr

imje

reno

j br

izi,

na

prim

jer,

po

stig

li da

su

st

ambe

ne

potr

ebe

radn

ika

za-

dovo

ljene

u

većo

j m

jeri

ne

go

što

se to

mog

lo oče

kiva

ti.

Pose

bno,

iz

sa

svim

od

ređe

-ni

h na

mje

ra,

želim

is

takn

uti

jedn

o po

druč

je

sam

oupr

avni

h od

nosa

, a

to

je

u ve

zi

s iz

gra-

điva

njem

m

jeri

la

za

nagr

ađi-

vanj

e ra

da

i uč

inka

. B

ez

pra-

m

otiv

acije

za

ra

d ne

ma

ni

prav

ih

rezu

ltata

, ka

o i

da

prav

a m

otiv

acija

m

ože

jedi

no

biti

prim

jere

no

nagr

ađiv

anje

uč

inka

. To

nam

je u

»B

ifixu

«.no

što

nazi

vam

o pr

ivređi

-va

njem

, jed

an o

d ve

oma

va-

žnih

zad

atak

a, k

oji m

oram

o pr

ije o

stva

riti.

Pok

azal

o se

za

to im

amo

dovo

ljno

i sn

age

i zna

nja. B

ifix«

dan

as d

ielu

ie k

anga

niza

ciia

u sa

stav

u•I

ndus

trija

i pr

omet

«,

jos p

et p

roiz

vodn

ih o

rgan

lža-

gjg

"dig

itron

", »

Fero

plas

t

ȧuj

e-ex

port

«.

govi

nsku

dje

latn

ost.

ukos

nicu

SU

U fC

____

____

____

_~~

nek

adaš

nji O

OU

R-i

ponT

. .

zaje

dni-

štvu

u S

OU

R-u

. oso

bno

dana

s sm

atra

m d

a m

eđus

obne

od-

m

oram

o i n

adal

je u

savr

-ša

vati

i nad

ograđi

vati,

jer

do-

sada

šnji

nivo

tih

odno

sa n

ije

prav

i odr

az o

bjek

tivni

h m

o-gućn

osti

koje

pos

toje

na

pla-

tj

ešni

je e

kono

msk

e su

rad-

i p

oslo

vnog

pov

eziv

anja

sv

ih su

bjek

ata

unut

ar S

OU

R-

Tak

ođer

ocj

enju

jem

, da

kad

sve

subj

ektiv

ne, s

truč

ne i

ruko

vodn

e sn

age

u SO

UR

-u

više

dje

lova

le n

a ov

om p

lanu

, da

bol

ji re

zulta

ti i v

eća

afir

-

mac

ija

zaje

dniš

tva

u SO

UR

-u

ne b

i izo

stal

i.O

ve

godi

ne

i na

š SO

UR

ob

iljež

ava

svoj

e pr

vo

dese

tlje-

će.

Uz

iskr

ene

čest

itke,

že

lio

bih

izreći

da

se

veći

na

fun-

kcija

, ko

je

su

povj

eren

e ra

d-no

j za

jedn

ici

SOU

R-a

, us

pje-

šno

i pri

mje

reno

ost

vari

vala

.Po

sebn

o bi

h,

u ov

om

tren

ut-

ku,

izra

zio

želju

, da

ov

aj

naš

jubi

lej

i do

sada

šnji

rezu

ltati,

ko

je

smo

post

igli

zaje

dni-

štvo

m

kroz

ov

ih

brzo

pr

ohu-

ja

lih

petn

aest

go

dina

, da

na

m

budu

iz

azov

i

potic

aj

za

budu

-ći

ra

zvoj

i

nove

ak

cije

. D

omo-

vina

na

m

se

nala

zi

u te

škoj

ek

onom

sko-

priv

redn

oj

kriz

i, a

opća

dr

uštv

ena

situ

acija

op

te-

reće

na

je

i m

nogi

m

drug

im

prob

lem

ima.

N

alaz

imo

se

i pr

ed

usva

janj

em

novi

h re

for-

m

skih

za

kona

, ko

ji su

ko

n-kr

etno

us

mje

reni

i

podr

eđen

i ci

ljevi

ma

da

se

ostv

are

uvje

ti za

pr

evla

dava

nje

svih

po

te-

škoć

a.

Međ

utim

, uz

a sv

e to

zn

a čaj

an

fakt

or

za

izla

zak

iz

svih

po

tešk

oća,

ko

je

su

nas

zade

sile

, je

st

naš

zaje

dnič

ki

i po

jedi

načn

i od

nos

prem

a ra

-du

. Sa

mo

rado

m

i od

govo

r-ni

m

odno

som

pr

ema

zada

ci-

ma

mož

emo

prev

lada

ti sv

e on

o št

o da

nas

čini

za

prek

e da

st

anje

po

prav

imo

i da

os

igu-

ram

o bo

lju su

traš

njic

u.N

eka

nam

st

ečen

a is

kust

va

i st

vore

na

solid

na

mat

erija

lna

osno

va

posl

uže

za

jača

nje

mat

erija

lne

i so

cija

lne

sigu

r-no

sti

radn

ih

ljudi

na

šeg

ko-

lekt

iva,

a

time

i dr

uštv

ene

za-

jedn

ice,

za

jača

nje

repr

oduk

-tiv

nih

spos

obno

sti

podu

zeća

i

njeg

ovo

uspj

ešni

je

uklju

čiva

-nj

e u

međ

unar

odnu

po

djel

u ra

da.

Bud

emo

li na

to

j os

novi

gr

adili

da

ljnji

put

»Bifi

xa«,

ob

jekt

ivno

tr

eba

oček

ivat

i do

-br

e re

zulta

te,

a to

će

bi

ti na

š pr

avi

dopr

inos

u

ostv

ariv

anju

po

litik

e re

form

e pr

ivre

dnog

si

stem

a,

kao

i na

jbol

ji do

pri-

nos

razv

oju

sam

oupr

avni

h od

nosa

i

svim

dr

ugim

na

sto-

janj

ima

da

nam

br

že

i us

pje-

šnije

kr

ene

izgr

ađiv

anje

na

še

soci

jalis

tičke

sa

mou

prav

ne

zaje

dnic

e. Bra

nko

Lada

vac,

dire

ktor

RO

»B

IFIX

«

linija

- v

rata

za iz

voz

- Z

ar

je

već

proš

lo

petn

aest

go

dina

ra

da

u »B

ifixu

«?

- s

osm

ijeho

m

na

licu

zapi

tao

se

di-

rekt

or

mar

ketin

ga,

jubi

lara

c Iv

an Š

tiglić

.

- Pr

vi

sam

do

šao

u ov

u ra

dnu

orga

niza

ciju

i

odm

ah

sam

sv

oj

posa

o i

idej

e us

mje

rio

prem

a bu

-dućn

osti

i no

vina

ma.

T

reba

lo

je

stvo

riti

novi

pr

oizv

odni

pr

ogra

m,

proš

iriti

ga

i

dava

ti od

redn

ice

kako

da

lje.

Dan

as

se

vidi

da

na

m je

to i

uspj

elo.

Neg

dje

oko

1978

. go

dine

dj

elo-

vali

smo

na

podr

učju

gr

ađev

in-

ske

kem

ije.

Nis

mo

išli

na

kupo

-va

nje

nika

kvih

lice

nci,

nika

kvih

Uvođe

nje

nove

tehn

olog

ije

u

proi

zvod

nji

»mas

terb

ateh

a« b

it

će n

ovi k

orak

u

razv

oju

radn

e

orga

niza

cije

izra

žaja

nak

on o

pćeg

pad

a gr

e de

vins

ke d

jela

tnos

ti. U

lask

om

sekt

or p

last

ike,

odr

žali

smo

niv

hao«

ili

ka

ko

ve,

nego

sm

o iš

li vl

astit

im

pute

m,

najv

iše

ulaž

ući

u vl

astit

o zn

anje

. Is

ti sm

o pr

inci

p pr

imije

nili

i na

»m

aste

rbat

ch«.

K

oleg

a L

ivad

a ij

ja,

putu

jući

po

E

vrop

i, sa

kupl

jali

smo

znan

je

i na

kr

aju

slož

ili

vla-

stitu

lini

ju, v

last

itu te

hnol

ogi

dono

dovn

osti.

Kon

cept

~__

____

____

____

‘^.m

islil

i po

kaza

o je

da

na

m

tre-

D

Žt

)os

jeon

a lin

ija,

a

ovih

da

na

doia

zi

i tr

eća

Uni

ja

za

proi

zvod

­nu

»m

aste

rbat

eha«

koj

a ce

sta

r-

odnj

e »m

aste

rbat

eha«

? [

£tö,

l

tu

smo

pogo

dili,

T

aj

prel

a-

"zak

da

o je

po

ticaj

za

da

ljnji

raz-

voj »

Bifi

xa«.

Pos

ebno

je d

ošao

do

koje

dos

ada

nism

o im

ali.

To

biti

novi

kor

ak u

raz

voju

rad

ne

orga

niza

cije

. Pro

šire

nje

pro-

izvo

dnje

s po

lietil

ensk

og n

a »m

a-

ster

bate

h«

za

prop

ilen

za

nas

je

budućn

ost.

Uje

dno

će

nam

ta

no

-va

lin

ija

omog

ućiti

pr

oizv

odnj

u ?a

_Lzv

pz.

Već

sm

o sa

da

u ko

n-

kret

nim

pr

egov

orim

a,

tako

da

bi

id

uće

godi

ne

»Bifi

x«

kren

uo

s pr

vim

oz

biljn

im

izvo

zom

vl

astit

ih

proi

zvod

a.

Nar

avno

da

za

st

rano

tr

žišt

e tr

eba

i na

jbol

ja

kval

iteta

ko

ju

kani

mo

post

ići

ulag

anje

m

u su

vrem

eniju

op

rem

u za

la

bora

-to

rij. Ova

kva

orije

ntac

ija

za

dva

razl

ičita

pr

ogra

ma

djel

atno

sti

i da

lje će

bi

ti pr

isut

na

u »B

ifixu

«.

Građe

vins

ki

prog

ram

i

dalje

će

- .

mo

razv

ijati,

je

r oč

ekuj

emo

da će

i

tu

doći

do

za

mah

a i

pole

ta.

Vra

tili

bism

o se

, na

ne

ki

nači

n,

na

star

e po

zici

je

ili

na

proi

zvod

-nj

u ko

ju

smo

neka

da

imal

i. N

o m

i i

sada

od

ržav

amo,

da

ta

ko

kaže

m, g

rađe

vins

ki n

ivo,

izba

cu-

juci

no

ve

proi

zvod

e ko

ji pr

ate

potr

ebe

trži

šta.

K

onkr

etno

, ov

e sm

o go

dine

iz

baci

li »s

alor

en«,

no

vi

proi

zvod

, na

jkva

litet

niji

u ze

mlji

. U

to

m

isto

m

sekt

oru

ide-

mo

dalje

, pa

up

ravo

na

ši

struč-

njac

i ra

zrađ

uju

boja

nje

salo

nit-

ni

h pl

oča

u m

asi.

dakl

e ne

bi

se

na

nosi

o sa

mo

zavr

šni

sloj

, ne

go

bi

u za

vršn

oj

fazi

i

onaj

m

ilim

e-ta

r ili

dva

do

povr

šine

bili

obo

jeni

.

Žel

imo

takođe

r po

boljš

ati

kva-

litet

u te

rmož

buke

, ka

ko

bism

o bi

li ko

nkur

entn

i na

ju

gosl

aven

-sk

om tr

žišt

u.

Nak

on

tih

15

godi

na

rada

, m

o-ra

m

reći

da

sm

o pu

no

napr

avili

i

da

smo

zahv

alju

jući

do

brim

m

eđul

juds

kim

od

nosi

ma

uvije

k na

lazi

li za

jedn

ički

je

zik.

Ž

elim

us

pjeh

a se

bi,

svim

a dr

ugim

a i

radn

oj

orga

niza

ciji

pona

jviš

e.

Zdr

avo!

«

Poveća

na p

roiz

vodn

ja i

usav

ršen

a te

hnol

ogija

jam

ac b

uduć

ih iz

vozn

ih

aran

žman

aPl

odov

isa

vjes

nog

rada

. str

anic

e)

Već

pr

iliko

m

obilj

ežav

anja

sv

o-ga

10

-god

išnj

eg

jubi

leja

ra

dni

ko-

lekt

iv

»Bifi

xa«,

u

koje

m

se

dota

da

okup

ilo

već

seda

mde

seta

k ra

dni-

ka,

rado

m,

razv

ojem

i

ukup

nom

af

irm

acijo

m

pris

krbi

o je

se

bi

više

-st

ruka

i

lask

ava

priz

nanj

a.

Tom

e su

na

roči

to

prid

onije

li ko

njun

ktu-

' a

trak

tivno

st p

roiz

vodn

og p

ro-

gram

a, a

li is

tovr

emen

ö 1

zälä

-g&

rtTe

sam

oodr

ican

je sv

ih z

apos

leni

h,

u od

ređe

nom

ops

egu

i kre

ativ

nost

ru

kovo

dnog

a ka

dra

i str

učni

h —

te

hnol

oški

h ra

dnik

a. T

om p

rilik

om

pose

bno

je

ista

knut

o da

je

us

pje-

šan

mat

erija

lni

razv

itak

radn

e or

-ga

niza

cije

dj

elom

ice

rezu

ltat

i ra

z-vi

tka

opći

h sa

mou

prav

nih

odno

sa

u ko

lekt

ivu

i ci

jelo

m

SOU

R-u

, ka

o i

s br

ojni

m

drug

im

orga

niza

cija

-m

a.

Ruk

ovod

na

i te

hnič

ka

kadr

ov-

ska

jezg

ra

s is

takn

utom

ob

razo

v-no

m

stru

ktur

om

—

jer

se

na

za-

jedn

ičko

m

radu

na

šlo

17

radn

ika

s vi

soko

m

i vi

šom

šk

olom

, 33

sa

sr

ednj

om

dok

je

preo

stal

ih

33

po-

sto

od

ukup

nog

broj

a za

posl

enih

pr

iuče

no

za

obav

ljanj

e po

slov

a -

i na

dalje

od

ržav

a us

pješ

an

tok

razv

oja,

pa

se ta

ko i

po o

bujm

u i

Rena

to K

reva

tin:

Rezu

ltat

i - d

okaz

us

pjeh

a—

Kor

istim

pri

liku

da u

ime

svih

čla

nica

sutr

a sl

ožen

og p

oduz

eća,

a

SOU

R-a

, »In

dust

rija

i pr

omet

«, č

estit

am p

rivr

edne

ref

orm

e,

uspj

ešno

pet

naes

togo

dišn

je p

oslo

vanj

e D ..

..R

adne

or

gani

zaci

je

»Bifi

x«

—

reka

o je

ge

ne-

.. K

rmka

Je

da

s ©

ka

ze

da

i u

uvje

tima

pre-

ra

lni

dire

ktor

SO

UR

-a

Ren

ato

Kre

vatin

. T

reba

t J

e '"an

?9

norm

ativ

izm

a,

uz

doba

r ra

d i

ruko

- is

taći

da

je

on

a u

sve

to

vrije

me

bila

, a

i vođe

n Je '

natp

rosj

ečni

re

zulta

ti ne

m

ogu

izo-

da

nas

je,

u vr

hu

priv

rede

opći

ne

Buj

e i

šire

. st

ati.

To

bi

bila

i

poru

ka

za

sve

nas.

Ne

tre-

ba

se

plaš

iti

naja

vlje

nih

priv

redn

ih

prom

je-

Sigu

rno

da

je

to

rezu

ltat

dobr

og

odno

sa

na,

jer

za

dobr

e ra

dnik

e,

slob

odni

je

prem

a ra

du,

dobr

og

vođe

nja

posl

a i

dobr

o dj

elov

anje

na

tr

žišt

u,

znač

it će

veću

m

oguć

- iz

abra

nth

prog

ram

a.

Uvj

eren

sa

m

da

će

i no

st

doka

ziva

nja,

če

stita

m

»Bifi

xu«

na

jubi

- ub

uduć

e ra

dni

ljudi

ov

og

kole

ktiv

a da

ti ko

n-

leju

, a

svim

ra

dnic

ima

SOU

R-a

sr

etnu

no

vu

stru

ktiv

an d

opri

nos u

kon

cipi

ranj

u na

šeg,

198

9. g

odin

u.

duhu

nov

e

Bravo

»bifix

ovei«

!Č

estit

kam

a ju

bile

ja

»Bifi

xa«

prid

ružu

-je

se

K

laud

io

Bel

ušić

, ge

nera

lni

dire

k-to

r »B

uje-

expo

rta«.

- B

ravo

»b

ifixo

vei«

! Sa

mo

tako

na

-pr

ijed.

D

a se

po

dsje

timo,

na

ov

om

pro-

stor

u gd

je

se

dana

s na

lazi

»B

ifix«

ne

ka-

da

je

bila

st

anic

a za

um

jetn

o os

jem

enji-

va

nje.

Oči

to

da

je

ubriz

gana

zd

rava

kl

ica

s pre

pozn

atlji

vim

gen

ima.

15

godi

na

rada

i

posl

ovan

ja

ove,

re

la-

tivno

m

ale,

al

i us

pješ

ne

radn

e or

gani

-za

cije

, br

zo

je

prot

eklo

. Sa

za

dovo

lj-st

vom

se

sj

ećam

on

ih

poče

tnih

tre

nuta

-ka

, on

ih

porođa

jnih

m

uka

oko

stva

ra-

nja

osno

vnih

pr

eduv

jeta

za

ra

d.

Men

i, je

dnom

od

ak

tivni

h uč

esni

ka,

pose

bno

je

zado

voljs

tvo

što

je

idej

a bi

la

prav

a,

što

je

prog

ram

po

gođe

n,

i št

o je

, et

o,

nako

n 15

god

ina

rezu

ltat p

otvr

dio

da

smo

izab

rali

prav

i put

i pr

ave

ljude

.U

laga

nja

u zn

anje

i

tehn

olog

iju

bio

je

oduv

ijek

osno

vni

prav

ac

u po

slov

noj

polit

ici

»Bifi

xa«.

Ta

mo

se

uvije

k zn

alo

da

je

pers

pekt

iva

u st

alno

m

usav

ršav

a-nj

u te

hnol

oški

h pr

oces

a i

u vođe

nju

ra-

čuna

o

stručn

om

i ru

kovo

deće

m

kadr

u.

Sam

a či

njen

ica

da

je

ovaj

ru

kovo

deći

i

stručn

i tim

od

pr

vog

dana

u

isto

m

sa-

stav

u,

najb

olje

o

tom

e go

vori.

M

i u

ovom

na

šem

kr

itičn

om

priv

redn

om

tre-

nutk

u ve

oma

mal

o pa

žnje

po

klan

jam

o st

ručn

osti

i ru

kovođe

nju.

Sm

atra

mo

da

je

dovo

ljno

što

su

nam

ra

zvije

ni

sam

o-up

ravn

i od

nosi

. N

o uk

olik

o ne

ma

pra-

vog

»men

agam

enta

« i

prav

ih

stručn

ja-

ka,

ako

ne

nađe

mo

adek

vatn

u m

jeru

za

st

imul

iranj

e ra

da

i ak

o ne

bu

dem

o ul

a-ga

li u

krea

tivno

st i

stručn

ost,

tešk

o je

oček

ivat

i da će

mo

imat

i pra

ve re

zulta

te.

Želio

bi

h jo

š is

taći

ve

oma

uspj

ešnu

i

sves

tranu

su

radn

ju

izm

eđu

»Bifi

xa«

i »B

uje-

expo

rta«.

O

ni

su

se

od

prvo

g da

-na

os

loni

li,

mog

u sl

obod

no

reći

, na

st

a-rij

eg

brat

a,

tako

da

u

svak

om

trenu

tku

nala

zim

o pr

ihva

tljiv

a rje

šenj

a,

bez

obzi

-ra

je

su

li fin

anci

jsko

g ili

va

njsk

otrg

o-vi

nsko

g ka

rakt

era.

R

ezul

tati

nika

da

ni-

su

bili

spor

ni,

na

zado

voljs

tvo

oba

ko-

lekt

iva.

Uvj

eren

ja

sam

da

je

ov

a ra

dna

orga

-ni

zaci

ja

na

prag

u X

XI.

stol

jeća

i

da

ukol

iko

dođe

do

pr

omje

na

u pr

ivre

d-no

m

sist

emu

naše

ze

mlje

, u

ovom

ko

-le

ktiv

u neć e

bi

ti pr

oble

ma.

B

ez

pote

ško-

ća će

se

uk

lopi

ti u

novi

ek

onom

ski

in-

stru

men

tarij

, gd

je

se

naroči

to

akce

nti-

raju

otv

oren

i trž

išni

prin

cipi

. Tak

av je

Kla

udio

Bel

ušić

: —

Sa z

adov

oljs

tvom

se

sjeć

am o

nih

poče

tnih

tren

utak

a i,

kao

sudi

onik

u,

pose

bno

mi j

e

zado

voljs

tvo

da je

na

kon

15 g

odin

a re

zulta

t pot

vrdi

o da

sm

o iz

abra

li i p

ravi

pu

t i p

rave

ljud

e

sist

em

u ov

om

podu

zeću

od

avno

pr

isu-

tan. Č

estit

am

svim

ra

dnic

ima

ovaj

lij

epi

i za

paže

ni

jubi

lej,

sa

željo

m

da

i da

lje

ostv

aruj

u ov

akve

re

zulta

te,

te

da

naša

su

radn

ja

bude

i

dalje

na

do

sada

šnje

m

nivo

u.

Zah

valju

jući

na

jpri

je

tom

e št

o su

se

os

loni

li na

vl

astit

e sn

age,

u

inač

e vr

lo

slož

enim

dr

uštv

eno-

ek

onom

skim

od

nosi

ma,

da

nas

u ov

om

kole

ktiv

u um

ješn

o pr

evla

da-

vaju

jn

noge

te

škoć

e.

Jedn

a od

na

j-veći

h*- b

ila

|{j

vezg

na

za

uvoz

re

-pr

omat

erija

la.

Međ

utim

, vl

astit

im

istr

aživ

ački

m

rado

m

posl

jedn

jih'

su

godi

na

uvoz

ne

kom

pone

nte

Zna

tno

sman

jene

. Z

amje

nom

uv

o-dn

ih.

isto

ta

ko

vrije

dnim

i

oplođe

-ni

m

mat

erija

lima

s do

mać

eg

trži

-št

a,

osim

ef

ekat

a vl

astit

og

prog

ra-

ma

stab

iliza

cije

, po

stig

lo

se

i zn

at-

no

unap

ređe

nje

osno

va

za

razv

oj

tada

šnjih

i

uvođ

enje

no

vih

pro-

izvo

dnih

pro

gram

a.

jpš

1976

. Ute

mel

jene

su

dviie

no-

ve

tehn

olog

ije

- pr

erad

a pl

astič

-ni

h m

asa

i pr

oizv

odnj

a zi

dnih

~b

ö-

ja

za

građ

evin

arst

vo.

Usv

ajan

jem

bo

ja

za

unut

rašn

je

zido

ve

i bo

ja

za

fasa

de

pod

nazi

vom

»B

ITE

MPE

-R

A«

i »A

BR

OL

EN

«,

a za

tim

i os

tvar

ivan

jem

pr

oizv

odnj

e »T

ER

- M

OŽ

BU

KE

« i

»SA

LO

RE

NA

« -

bo-

je

za

salo

nit,

te

još

neki

h m

ater

ija-

la

za

zavr

šne

obra

de

fasa

dnih

zi

-do

va

potp

uno

je

kom

plet

iran

a pa

-le

ta p

roiz

voda

za

građ

evin

arst

vo.

Međ

utim

. 19

80.

bila

ie

za

»B

ifix«

na

jznača

jnija

go

dina

u

dosa

da-

šnje

m

razv

oju.

T

e go

dine

us

pješ

no

je.

naim

e,

usvo

jena

i

tzv.

če

tvrt

a te

hnol

ogija

-

proi

zvod

nja

konc

en-

trat

a za

bo

jenj

e pl

astik

e,

pod

nazi

-vo

m

MA

STE

RB

AT

CH

. Z

apoč

evši

ve

oma

skro

mno

, s

jedn

im

proc

e-sn

im

post

roje

njem

. do

grad

ivši

19

87.

godi

ni

još

jedn

o,

na

koje

m

su,

prem

a vl

astit

im

istr

aživ

anjim

a,

ostv

aren

a zn

ačaj

na te

hnič

ka i

te-

hnol

oška

una

pređ

enja

, »B

ifix«

ie

post

ao je

dan

od p

rvih

pro

izvo

dara

_

»mas

terb

ateh

a« z

a po

listir

en u

Ove

go

dine

već

su

ostv

aren

i sv

i uv

jeti

za

real

izac

iju

i tr

eće

etap

e iz

grad

nje

i m

onta

že

opre

me

za

proi

zvod

nju

»mas

terb

ateh

a«.

Osi

m

toga

št

o će

se

to

m

treć

om

etap

om

znat

no

poveća

ti op

seg

proi

zvod

nje,

m

nogo

je

zn

ačaj

nije

da

će

se

u

proi

zvod

nji

prim

ijeni

ti na

jsuv

re-

men

ija

labo

rato

rijs

ka

kont

rola

kv

alite

te

proi

zvod

a.

Ula

ganj

em

ve-

oma

znač

ajni

h sr

edst

ava

u na

jsuv

-re

men

iju

opre

mu

labo

rato

rija

om

oguć

it će

se

st

alno

us

avrš

ava-

nje

i un

apređi

vanj

e pr

oces

a te

-hn

olog

ije,

čim

e će

. vj

eruj

u u

»Bifi

-xu

«,

u pr

oizv

odnj

i »m

aste

rbat

eha«

br

zo

dose

gnut

i ev

rops

ki

nivo

. »B

i- ’f

ix«

opsk

rblju

je

»mas

terb

eate

hom

« po

znat

e do

mać

e pr

oizv

odne

ra

dne

orga

niza

cije

ka

o št

o su

»G

oren

je«,

»R

ade

Konća

r«,

»Obo

d«.

»Međ

i- m

urje

plet

«,

INA

-OK

I. »A

grov

ojvo

- di

na«,

»G

alen

ika«

i

drug

e i

s tim

or

gani

zaci

jam

a os

tvar

uje

znač

aj-

nu i

vrije

dnu

posl

ovnu

sura

dnju

.

Međ

utim

, ka

da

se

bude

os

igur

ala

plan

iran

a po

veća

na

proi

zvod

nja,

a

pose

bno

kada

se

us

avrš

i te

hnol

o-gi

ja

proi

zvod

nje

»mas

terb

ateh

a«.

u »B

ifixu

« će

se

os

tvar

iti

i sv

i uv

jeti

za

real

izac

iju

izvo

znih

ar

anžm

ana

»mas

terb

ateh

a«

za

polie

tilen

ski

film

i

»mas

terb

ateh

a«

za

pohp

ro^

pile

nska

vl

akna

. R

ukov

odst

vo’

i št

ruć n

i ra

dnic

i u

»Bifi

xu*

proc

je-

njuj

u da

up

ravo

u

tom

e le

ži

i na

j-veća

pe

rspe

ktiv

a ko

ntin

uite

ta

do-

sada

šnje

g us

pješ

nog

razv

oja

i po

-sl

ovan

ja r

adne

org

aniz

acije

.

Tom

ica

Vuk

ović

4 N

AŠ

E S

TAZE

NA

SE

STA

ZE 5

Na pragu smo Nove go-dine, a sa starom ćemo se rastati veselo i zauvijek. Na rastancima obično imamo puno lijepih riječi

možda i ne zaslužuju.No pustimo da govore

radnici, ljudi našeg SOUR- a, da izraze svoje novogo-dišnje želje, kako drugima tako i sebi. Eto, njih par koje smo na prepad upita-li što bi željeli u novoj:

MILI DO DOJA - Teško mi je reći što bih željela, u novoj godini - rekla nam je Mili, koju smo zatekli u knjižnici RO »Digitron«. Poslovi oko inventure za-okupili su je toliko da je bila pomalo iznenađena. — Eto, htjela bih, recimo,

da imamo još veću i boga-tiju knjižnicu, da se njome koriste svi. Da svi znaju barem po jedan strani je-zik i da se mogu svakod-nevno usavršavati. Mislim da bi nam i u »Digitronu« tada bilo bolje. O privat-nom životu ne bih, jer že-lja ima toliko da ne bi sta-le u ovu vašu rubriku. Re-cimo, puno zdravlja svima! Najviše onima koje jako volim.« Osmijeh je označio kraj našeg razgovora. Mili se izgubila među svojim policama i stranim ćasopi-

DANICU JELOVAC smo sreli na hodniku »Digitro-na« s hrpom papira u ru-kama. Bila je nasmijana pa smo je upitali da li je uvijek takva? — A nisam, ne — reće — znam biti i »zaguljena« — iako su joj oći govorile drugačije. —

Što bih poželjela za Novu godinu? Joj, strašno puno toga. Prvo da svi budu na-smijani i raspoloženi. Da svi budu zdravi i veseli.

Da mi djeca narastu veli- *ka i pametna. Da mi susjedi ostanu i dalje tako dobri. Da... opet se nasmi-jala. .. treba li još? Mogu ja još — reće i ode. Još se jednom okrenula i nasmi-jala. Neka joj se ostvare

Kada smo ušli u poslov-nicu Riječke banke, ništa se nije ćulo osim lupanja pisaćih i računskih stroje-

Učinilo nam se da smo upali u krivo vrijeme. No, ljubazno nas dočekaše i rekoše da imaju puno po-sla, ali da će za nas naći par minuta. Najsrdačnija je bila RITA FRKETIN, vo-ditelj referade općih po-slova. Dugo je već u banci i sve o njoj zna. KutinsKi

*

rješava poslove, jer je za svega par minuta, dok smo pripremali magneto fon, obavila par, kako sa ma reče, »tekućih poslova«

— Danas imamo inven turu, pa baš i nemam slo bodnog vremena. Nema nam direktora, a do njego vog povratka moramo sve riješiti jer će biti frke - reče Rita, tako da je skoro nismo ni pitali za novogo-dišnje želje. Sama se sjeti-la i započe: — najviše bih htjela u slijedećoj godini useliti u novu kuću, koju već dugo gradimo, muž i ja. Željela bih mojoj cijeloj obitelji puno zdravlja, a svojim kolegama da osta-nu dobri barem kao do sada. Eto, jeste li zadovolj-ni? - upita nas Rita, po-novo s osmijehom na licu.

Iskoristili smo i trenutak kada je DALIJA BASTIJA- NIČ ušla u Ritinu kancela-riju. I nju smo upitali za novogodišnju želju. Sprem-no je odgovorila da hoće

Dalija Bastijanić

putovati. — Želim u Japan. Da, u Japan, zemlju koju oduvijek želim vidjeti. Mo-ram tamo jednom otići. To nekako uvijek i poželim kada otkuca dvanaest sati i kada započne Nova godi-na. Nemojte misliti da je samo to i da je to najva-žnije. Zdravlje je ipak naj-hitnije. 1 zdravi ljudski od-nosi također. Neka oni bu-du bolji u drugoj godini i bit ću zadovoljna, a do Ja-pana kad-tad.

Možda bismo mi i dalje, ali zazvoniše telefoni, pa smo se morali rastati. Sve najbolje radnim ljudima Riječke banke u Bujama!

U sektoru za drvo u »Buje-exportu« uvijek je bučno. Netko razgovara s talijanskim partnerom, a i česti su pozivi iz Njemač-ke. Barem dok smo mi bili tamo. Morali smo se pona-šati kao da smo u prolazu. Prva je naletjela GABR1JE- LA VALENTA, referent.

— Ja, što bih ja željela?

U svakom slučaju da bude bolja od ove. I to u svim pogledima. Ovako je teško živjeti. Ne mislim baš sve tako crno, ali stvarno bih željela da se promijene ne-ke stvari i da ponovo lije-po živimo. Svojim kolega-ma i cijelom kolektivu že-lim sve najbolje. Puno sre-će i zdravlja. To je bilo sve jer je šef sektora drug

Prosen s nekim novim po-slom ušao u kancelariju.— Ja neću ništa reći, ne-mojte mene — reće i gro-moglasno se nasmije.

NADA HOST, sekretari-ca našeg generalnog di-rektora SOUR-a, prvo nije htjela razgovarati, jer reće da nema frizuru za foto-grafiranje. Onda smo je udobrovoljili, pa je rekla:- Svom kolektivu i svim radnicima želim bolje da-ne i bolje sutra. Sebi i svo-joj obitelji puno zadovolj-stva u budućem životu. Ma, neka je sretna Nova svim ljudima dobre volje

Novogodišnje želje

* \ \ > !

Gabrijela Valenta

Utisci iz Houstons

Tehnologija za budućnostXI. kongres IMECO-a (Internati-

onal measurement confederation) održan je od 16. do 21. listopada u Houstonu, SAD. Paralelno s njim održan je, na istom mjestu i ISA 88 kao i izložba na kojoj je učesto- valo više od 600 izlagača - obja-snio nam je Jakov Bralić, inženjer iz »Digitrona«, a jugoslavenski de-legat u TC 3 ili delegat tehničkog komiteta za mjerenje sile i mase.

- Kongres je okupio stručnjake iz više od 30 zemalja svijeta i na njemu je prezentirao oko 300 stručnih radova. Program je bio koncipiran u četiri oblika rada. Pr-vi od njih se sastojao od plenarnih predavanja u kojima su vrhunski stručnjaci iz devet zemalja dali op-ći pregled tehnologija od onih na-mijenjenih medicini pa do tehnolo-gija razvoja i obrazovanja. Stručna predavanja prezentirana su na dva načina, ona za koje se pretpo-stavljalo da mogu zainteresirati ši-

Inženjer iz »Digitrona«

Đakov Bralić podnio je

XI. kongresu IMECO-a

izvještaj o upotrebi

mjernih traka u

Jugoslaviji

ri krug slušatelja, iznesena su usmeno, dok su uža stručna pod-ručja prezentirana kao poster pre-davanja, kako bi se omogućila de-taljnija i neposrednija diskusija. Četvrti oblik rada bili su okrugli stolovi, koje su organizirali pojedi-ni tehnički komiteti.

Imao sam dužnost, a i čast, da kao i kolege iz ostalih zemalja, podnesem izvještaj o upotrebi mjernih traka u Jugoslaviji. Kori-

stio sam podatke drugih kolega koji se tom problematikom bave kod nas, a ujedno iskoristio priliku da prezentiram što se na tom pla-nu radi u RO »Digitron«. Iz kasni-jih neformalnih razgovora s kole-gama iz stranih zemalja, uočio sam prilično veliko zanimanje za dotad nepoznatu činjenicu da u Jugoslaviji postoji firma koja ima (istini za volju, u odnosu na neke razvijene zemlje zanemarivu po kvantitetu) serijsku proizvodnju mjernih pretvarača sile. Utoliko vi-še što još uvijek ima zemalja koje se konstrukcijom i izradom mjer-nih pretvarača, kao jednom od najsofisticiranijih primjena mjer-nih traka, bave isključivo na nivou prototipova. Još im je neobičnija bila činjenica da ta proizvodnja ni-je licencna nego je plod našeg vla-stitog razvoja.

Općenito uzevši, prisustvovanje XI. kongresu IMECO višestruko mi

je koristilo. Ne samo da sam ste-kao nova znanja i iskustva, već sam i lično upoznao mnoge kolege iz cijelog svijeta koji se bave slič-nom problematikom. To otvara mogućnost daljnjih kontakata i su-radnje. Došao sam i do saznanja da ovo što mi radimo, uz određeno osuvremenjivanje dizajna, po te-hničkim karakteristikama ne za-ostaje mnogo za onim što se radi u svijetu, kvantitet je problem za sebe. Tendencije razvoja su usmje-rene (uz serijsku proizvodnju stan-dardnih modela) prema specifič-nim pretvaračima i senzorima, koji potpomognuti mikroprocesorima tvore inteligentne sustave za pri-mjenu u najrazličitijim područjima od medicine do robotike. I kao što je rečeno na Kongresu, najveće ograničenje tu predstavlja mašta konstruktora. Ali kod nas i neke druge-stvari - rekao je inž. Bralić o svojoj posjeti Houstonu.

6 NAŠE STAZE

Akcija NNNI

Efikasna samozaštitaRadni ljudi i građani MZ Buje pokazali su se pripremni za sve

nevolje i nepogode učestvujući u različitim zajedničkim vježbama

Tema ovogodišnje akcije »Ništa nas ne smije iznenaditi« je uloga i zadaci Socijalističkog saveza u ostvarivanju društvene samoza- štite u Mjesnoj zajednici. U skla-du s planom, kao mjesto izvođe-nja završne akcije određena je MZ Buje gdje se pretpostavilo da će uslijed iznenadnog bombardi-ranja starog dijela grada doći do materijalnih šteta i ljudskih žrta-

U RO »Proleter« »izbio« je po-žar. U gašenju je učestvovalo 15 ljudi, a njih 30 je sklanjalo mate-rijalne vrijednosti. Po završetku akcije zaključeno je da je vatro-gasni vod BO »Proleter« uvježban i da je na profesionalnom nivou

obavio zadatak. RO »Feroplast« je unutar svoje organizacije tre-bao »otkriti« djelovanje neprija-teljskih grupa koje bi eventualno pokušale razjediniti kolektiv. Na-kon analize, organiziran je proši-reni sastanak radničkog savjeta i svih DPO unutar RO, te je zaklju-čeno da nije primijećeno nikakvo neprijateljsko ponašanje pojedin-ca ili grupa.

Najatraktivniji dio ovogodišnje akcije, svakako je bila vježba spe-leološkog društva »Buje«. Spaša-vanje »teškog« ranjenika sa buj- skog zvonika na oko 30 metara visine obavljeno je za nepunih de-set minuta. Ovakva akcija zahtije-va vrhunsku stručnost i opremu, a i dobro istreniran tim.

REAGIRANJA

Lov na visoku divljačPotaknuti napisom novinara Josi-

pa Jurage, objavljenom u »Glasu Istre« od 14. prosinca ove godine pod naslovom »Lovni turizam je perspektiva« (informacija i komen-tar razmatranja godišnjeg plana go-spodarenja lovištem, i u tom kon-tekstu, druga pitanja razvoja lov-stva, sa sjednice Izvršnog vijeća Općine Buje od 13. prosinca 1988), želimo javnosti dati naša viđenja i komentar određenih pitanja, jer se u članku konstatiraju i sugeriraju neki netočni zaključci.

Naime, pišući o programima raz-voja organiziranog lova na visoku divljač na području gornje Bujštine, novinar kaže: »Pitanje je također tko je u stvari nosilac te akcije, jer je još ranije Izvršno vijeće predloži-lo da to bude SOUR »Agroturist« či-ja je djelatnost i vezana za lovni tu-rizam, ali se nakon toga u akciju uključio i SOUR »Industrija i pro-met« koji je osnovao i posebnu rad-nu organizaciju za to, pa se još uvi-jek radi na dva kolosijeka. Osim to-ga svaki za sebe su podnijeli za-htjev za strani kredit za razvoj lovnog turizma, rečeno je u raspra-

Ove konstatacije su netočne i ne-potpune.

Prvo, SOUR »Industrija i promet« Buje nije se naknadno uključio u akciju razvoja organiziranog lova na visoku divljač, jer je upravo obr-nuto, SOUR »Industrija i promet« inicijator te akcije. Još 1983. godine (vidi Samoupravni sporazum broj 1157 do 22. 8. 1983.) naša članica RO »Bifix« ulaže u investicijski pro-gram lovnog turizma na pernatu divljač, u okviru »Istraturista«, 10 milijuna dinara (od ukupnih oko 13 milijuna), pa i danas ta radna orga-nizacija sudjeluje s tri četvrtine u vrijednosti sredstava za uzgoj per-nate divljači i »de jure« je vlasnik tih sredstava u tom odnosu.

Ulaganje se pokazalo uspješno i po razvoj lovnog turizma i sa staja-lišta ostvarivanja deviznog priliva. Ocijenivši da se nedovoljno široko koriste mogućnosti daljnjeg razvoja i unapređenja ove djelatnosti, »Bi-fix« 1986. godine poduzima nove ko-

Napis »Lovni turizam je

perspektiva«, objavljen u »Glasu Istre«, donosi netočne podatke o inicijatoru organiziranog lova. Nije to bio, kao što se navodi, »Agroturist« već SOUR »Industrija i promet«rake i naručuje kod Instituta ekonomiju i organizaciju. Rijeka, studije - investicijske programeuzgoj jelena lopatara, divljih svinja te fazana i trčki. Tu akciju su podr-žali Komitet za privredu i Vijeće udruženog rada Skupštine općine Buje, pa je izrada studija i sufinan-cirana iz sredstava Fonda za razvoj nerazvijenih područja ZO Rijeka. Polazeći od spoznaje da je to u interesu efikasnijeg razvoja djelat-nosti, SOUR »Industrija i promet« u travnju 1987. pokreće inicijativu za osnivanje posebne radne organiza-cije za uzgoj divljači koja bi bila u

okviru SOUR-a, o čemu su se sve članice pozitivno izjasnile, a »Bifix«, na osnovi izrađenih studija, kandi-dira investicijske programe uzgoja divljači za sredstva Fonda za brži razvoj nerazvijenih područja ZO Ri-jeka. Tada se Komitet za privredu opredjeljuje drugačije i predlaže Vi-jeću udruženog rada SO Buje da za nosioca razvojnih programa nomi-nira »Istraturist« pa su toj organi-zaciji dodijeljena spomenuta sred-stva, koja prema našim saznanjima do danas nisu utrošena

Drugo, unatoč tome, naš SOUR pokazuje spremnost za zajedničko ekonomsko iskorištavanje tih pri-

razvoju

rodnih resursa. Potvrda tome je i naša inicijativa za dogovor sa »Istraturistom«, PIK-om, »Šumari-jom« i »Lovačkim društvom« na ko-jima je zastupano stajalište o zajed-ničkoj akciji.

Treće, nije točno da smo s ovim programima konkurirali za strani kredit.

I najzad, novinar u nastavku članka tvrdi:

»Dosadašnji rezultati lovnog turizma posebno otkako to organizirano provodi kroz RO »Istraturist« (OOUR »Istraturs«) ga-rancija su da lovni turizam na Buj-štini ima dobru perspektivu. Zbog toga je zaključeno da se cjelokupna problematika zasebno nađe na ra-spravi na jednoj od narednih sjed-nica*. A zapravo on time sugerira čitaocu zaključak »tko je dobar, a tko zločest« u toj stvari.

Cilj ovog napisa je potpunije i točnije informiranje čitalačke publi-ke, što je pretpostavka objektivnom zaključivanju.

Novi zakon o

osnovama

sigurnosti u

prometu

Pažnjavozači,kazneopasne!

Novi dugo očekivani Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama stupio je na snagu 12. li-stopada. Uvedene su novosti u više oblasti, ali je jedan dio pre-pušten republičkoj regulativi. Zna-čajka novog Zakona je i ta što su kazne mnogo rigoroznije negoli dosadašnje. Od novina recimo da vozači moraju ukloniti prepreke na prometnicama (drvo, kamenje i si.) ili ukoliko bi to bilo opasno po njih, moraju obavijestiti milici-ju ili RO za ceste. Nadalje, po-sebnu pažnju moraju obratiti na zaštitu djece, te na stare i ne-moćne osobe. Zakonom je izričito zabranjeno ostavljanje neregistra- nih starih i dotrajalih vozila na javnim površinama u gradu. Za nepridržavanje ove odredbe pre dviđena je novčana kazna od 25.000 do 150 tisuća dinara, odno-sno 30 dana zatvora.

Među novostima je i odredba da vozači bicikla s motorom mo-raju nositi kacige (ali tek od 1. srpnja 1989. godine) a zabranjena je upotreba vozačke dozvole za koju je izdan duplikat. Za ponov-ljeni prekršaj pod utjecajem alko-hola, za vožnju bez vozačkog ispita, za vožnju pod utjecajem droge ili psihoaktivnih lijekova, kao i za vožnju za vrijeme zabra-ne upravljanja, predviđena je ka-zna zatvora. Dedna od novina jest i dozvoljavanje parkiranja na tro-toaru, ali samo u slučaju da se ostavi 1,6 m prostora za pješake. Predviđena je i mogućnost da se vozači koji ponavljaju prometne prekršaje upute na predavanja, odnosno prometnu poduku i na provjeru znanja.

Kaznene odredbe ovog Zakona primjenjuju se od 12. listopada bez izuzetaka, budući da je vrije-me predviđeno za upoznavanje njegovih odredbi isteklo. Tako će se, naprimjer, za nepropisno par-kiranje, na licu mjesta naplatiti kazna od 15.000 dinara, za neve- zivanje sigurnosnog pojasa 1JJ.000 dinara, a za neposjedovanje pro-pisane opreme 15.000 dinara. Za-to vozači oprez, jer su kazne i desetorostruko veće nego dosa-dašnje!

Grad treba »Gradsku kavanu*

Prenamjenom prostora »Gradske kavane« za Istarsku banku u Bujama, kao i otvaranjem novog hotela »Buje« ukazala se potreba za adaptacijom starog restorana »Zora«.

Sadašnji restoranski prostor površine oko 80 kvadratnih metara pretvorio bi se u ambijent sličan bivšoj »Gradskoj kavani«, a dio terase, koji nije sa-da natkriven pergolom, pretvorio bi se u prostor za restoran koji bi imao dvije namjene. Za ljetnih mje-seci služio bi kao natkriveni dio terase za prijem gostiju, a u ostalom periodu služio bi kao restoran društvene prehrane i »pizzeria«.

Treba istaći da bi ovom adaptacijom i podrum-ske prostorije bile pretvorene u prostor namijenjen omladini, pa bi tako omladina Buja konačno dobila svoj klub.

Našestaze

»NAŠE STAZE«, list SOUR-a »Industrija i promet« - Buje. UREĐUJE REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Eda Kraljević, Vera Škropeta, Tatjana Marinković, Slađan Dragojević, Mate Magdić, Želimir Christ, Fausto Persico, Jelena Jorgačević-lsakovska.

GLAVNI / ODGOVORNI UREDNIK: Slađan Dragojević REDAKTOR: Mirjana Viculin TEHNIČKI UREDNIK: Zvonko Babić

FOTOGRAFIJE: Slađan Dragojević IZDAVAČ: SOUR »Industrija i promet«ADRESA: Buje, Partizanska 22, telefon: 71-240, 71-260.»NAŠE STAZE« su oslobođene osnovnog poreza na promet

rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH br. 4870-1972.

List je besplatan. Izlazi svaka dva mjeseca. Tisak SOUR »Vje-snik«, Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva br. 4.

NAŠE STAZE 7