prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj ... · • kreiranje facebook fan...

1www.mirakul.hr

tema brojaEU fondovi

posebni prilozi

intervjuAnte Mandić

Kongresni turizamBusiness intelligenceTransport i logistikaAgrobiznis

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 53, godina IX, veljača 2015.

issn

: 184

8-29

29

32 BIZdirekt � veljača 2015. www.mirakul.hr

8. svibnja 2015. / Zagreb / Hotel Westin Konferencĳ a

LIDERI ZA LIDERE

BUSINESS TREN DS, INNOVATION & G ROWTHčetiri strateška panel razgovora lidera

Suočavajući se s brojnim iza-zovima u poslovanju, od tehnološkog napretka, global-izacĳ e do recesĳ skih utjecaja, lideri su pod kontinuiranim pritiskom iznalaženja novih rješenja, učenja i razvi-janja poslovanja. Konferen-cĳ a Lideri za lidere okuplja vodeće regionalne managere, poduzetnike i uspješne ljude iz ICT-a, marketinga, fi nancĳ a, proiz-vodnje, edukacĳ e i poslovnog savje-tovanja te otkriva kako lideri razmišljaju, koje karakteristike ih determiniraju te kako postati najbolji u poslu kojim se bavite. Cilj konferencĳ e je poticati sagledavanje šire slike poten-cĳ alnih mogućnosti koje su pred nama, kako bi se prom-jenom perspektive mogla steći bolja slika funkcioniranja biznisa. Jasnim primjerima ispričanim od strane lidera bit će prikazano kako se osloboditi straha od neuspjeha i in-feriornih mogućnosti male zemlje jer nitko nĳ e uspio, a da pritom nĳ e niti jednom pogrĳ ešio.

Nakon konferencĳ e sudionici će raspolagati konkretnim znanjima i informacĳ ama koje će već sutradan moći primi-jeniti u poslovanju – saznat će kako usmjeriti svoja ulagan-ja u marketing i iskoristiti najnovĳ e marketinške trendove, na koji način i iz kojih izvora fi nancirati krupne investicĳ e i upravljati složenim projektima, koji su najefi kasnĳ i kanali izlaska na strana tržišta i kako postati globalna tvrtka te koja najnovĳ a ICT rješenja mogu implementirati u svojim tvrtkama. Sudionici će također saznati u kojem se smjeru razvĳ a poslovanje u novom digitalnom dobu i kako iskoris-titi prednosti razvoja tehnologĳ e u inoviranju poslovnih procesa.

Ciljevi konferencĳ e:• Determinirati poslovne trendove• Primjerima pokazati kako region-alne tvrtke mogu vrlo uspješno raditi akvizicĳ e i poslovati na sv-jetskom tržištu• Primjerima demonstrirati koji je utjecaj inovacĳ a na strategĳ u po-slovanja

• Poboljšati osobnu percepcĳ u in-ternacionalnih poslovnih mogućnosti

koje postoje u Hrvatskoj• Saznati koje poslovne modele i pristup

razvoju strategĳ e u poslovanju koriste lideri• Konačni cilj konferencĳ e je poboljšati osobnu

percepcĳ u poslovnih mogućnosti koje postoje u našoj zemlji i potom moći primĳ eniti liderske poslovne modele i liderski ‘mindset’ u funkcioniranju vlastite tvrtke Metode rada:Otvoren, interaktivan i dinamičan razgovor, jezgrovita i jasna prezentacĳ a osobnih liderskih primjera iz domaće i svjetske prakse koji osiguravaju razumĳ evanje sadržaja konferencĳ e. Razmjena iskustava i mogućnost postavljanja pitanja sudionicima panela od strane auditorĳ a.

Više od dvadeset lidera će u četiri strateška panel razgovo-ra konkretnim primjerima i poslovnim situacĳ ama pokazati s kojim se izazovima susreću u svom poslovanju i na koji način prilaze njihovom rješavanju.

Lideri ambasadori konferencĳ e su: Ivana Medo Bogdanović, dr.sc. Miroslav Dragičević, prof.dr.sc. Ivan Đikić, Boris Galić, Ivan Gligora, Dubravko Hoić, Damir Hoyka, Donald Hudspeth, Dragutin Kamenski, Ivana Kolar, Gordan Kožulj, Vlado Krauthaker, Zdenko Leko, Branimir Muidža, Dimitrĳ e Popović, Ivo Usmiani.

ORGANIZATORI: POKROVITELJI: EDUKACĲ SKIPOKROVITELJ:

MEDĲ SKI POKROVITELJI: PRĲ AVE I KONTAKT:031/629-616konferencĳ [email protected]

KOTIZACĲ A:• Rana prĳ ava (do 31.03.): 1.190,00 kn + PDV• Rana prĳ ava (01.04.-30.04.): 1.490,00 kn + PDV• Puna cĳ ena: 1.800,00 kn + PDV• Za sve polaznike konferencĳ e Lideri za lidere osigurani su ručak i konferencĳ ski poklon paket.

Konferencĳ a Lideri za lidere

okuplja najbolje kako bi lideri učili od lidera

kroz dinamičnu diskusĳ u u optimističnom i motivacĳ skom

ozračju s jedinstvenim ciljem: dolaskom do novih

spoznaja i praktičnih poslovnih rješenja.

9.00 – 9.30 Obraćanje 'Lidera ambasadora' auditorĳ uTop 10 liderskih osobina ličnosti - prezentacĳ a rezultata istraživanja – dr.sc. Jasminka Samardžĳ a

9.30 – 10.30TECHNOLOGY & INNOVATIONmoderator panela: Ivica Perica, Deloitte Tomislav Bilić, InchooAnte Mandić, IN2 Krešo Perica, IBM Srednja i istočna EuropaDamir Sabol, PhotoMath, PhotoPayIvan Vidaković, Microsoft

12.30 – 13.30PROJECT MANAGEMENT & FINANCINGmoderatorica panela: Marina Ralašić, BankaKristĳ an Buk, Allianzprof.dr.sc. Pero Lučin, rektor Rĳ ečkog sveučilišta dr.sc. Vladimir Preveden, Roland BergerMarko Remenar, Zagrebačka banka

13.30 – 14.30BUSINESS GROWTH & EMERGING MARKETSmoderatorica panela: dr.sc. Jasminka Samardžĳ a Tomislav Debeljak, DIV grupaMladen Fogec, SiemensLana Popović, Coca Cola SE Europedr. Thomas Sichla, ZOV ZagrebZoran Uranjek, Harburg-Freudenberger, Belišće

10.30 – 11.30MARKETING MANAGEMENT - DIGITAL BUSINESS & TECHNOLOGY TRENDSmoderator panela: Tomo Ricov, PepermintMario Fraculj, McCANNdr.sc. Jadranka Ivanković, PodravkaMarina Pulišić, JGLNikola Vrdoljak, 404 agencyNikola Žinić, Bruketa&Žinić

12.00 - 12.30PREDAVANJEdr. Ernie Stark, RIT CroatiaGuerrilla Leadership: Leading from the middle rather than the front

Tomislav Bilić Ante Mandić

dr.sc. Jadranka IvankovićMario Fraculj

Mladen FogecTomislav Debeljak

Krešo Perica

Marina Pulišić

prof.dr.sc. Pero LučinKristĳ an Buk

Lana Popović

Damir Sabol

Nikola Vrdoljak

dr.sc. Vladimir Preveden

dr. Thomas Sichla

Ivan Vidaković

Nikola Žinić

dr. Ernie Stark

Marko Remenar

Zoran Uranjek


Sadržaj

15 tema broja: EU fondovi

S obzirom na to da je većina alociranih sredstava iz razdoblja 2007.-2013. ugovorena, 2015. i 2016. ključne su godine za isplate i plaćanje krajnjim korisnicima sukladno preuzetim ugovornim obvezama. Ministarstvo očekuje visoke stope iskorištenosti sredstava alociranih u proteklom programskom razdoblju i poduzima daljnje korake za uspješni početak provedbe novog programskog razdoblja 2014.-2020.

44 Business intelligence

64 Agrobiznis

34 Kongresni turizam

59 Transport i logistika

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 Grupe

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Čile

Investicijski vodič Plemenite kovine trenutno su najsigurnija luka za ulagače

Malo poduzetništvo Mikropoduzeća - okosnica europskog gospodarstva i ključ hrvatskog oporavka

Mobilno poslovanje Pojedinci i organizacije pred izazovima mobilnosti

KonferencijeJubilarna 15. WinDays konferencija - idealno mjesto za nove poslovne prilike

Energija i zaštita okoliša Energetska učinkovitost - pokretač razvoja gospodarstva

Poslovno obrazovanjeUčenje za budućnost - najbrži put do uspjeha

Poslovni kalendar

53

57

69

76

86

7

8

12

26

29

49

MODUL 1SMM – Marketing na društvenim mrežama (23. i 24. travnja 2015.)

• Digitalna prisutnost i digitalno okruženje• Web stranica – središte digitalne prisutnosti• Društvene mreže kao integralni dio marketinških i

promotivnih aktivnosti• Uvod u društvene mreže• Upoznavanje sa zakonitostima komunikacije na

društvenim mrežama• Kako odabrati pravu društvenu mrežu?• Velike društvene mreže: Facebook• Facebook: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)• Posao community managera – zaduženja i

odgovornosti• Važnost poznavanja publike i aktivne komunikacije

s njom• Velike društvene mreže: Twitter• Twitter: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)• Velike društvene mreže: Google+• Google+: tko ga i kako koristi, prednosti i nedostaci

(primjeri iz prakse)

Radionica:• Kreiranje Facebook fan stranice• Upoznavanje sa sličnostima i razlikama pojedinih

tipova fan stranica• Defi niranje opcija koje fan stranicama stoje na

raspolaganju• Pripremanje fan stranice za njenu objavu

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Trajanje programa: travanj – lipanj 2015.

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616, mob: +385 91 333 77 95

e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr

MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama (14. i 15. svibnja 2015.)

• Važnost strategije nastupa na društvenim mrežama kao dokumenta koji je komplementaran marketinškim i PR aktivnostima pojedinca, tvrtke ili branda

• Izrada strategije – kako se piše, primjeri, na koja sve pitanja mora odgovoriti i od kojih se sve elemenata sastoji

• Specifi čne i male društvene mreže• LinkedIn• YouTube• Instagram• Pinterest• Foursquare i Swarm• Tumblr• Vine• Krizna komunikacija na društvenim mrežama• Kako komunicirati u slučajevima krize• Kako se nositi s krizom na društvenim mrežama• Provođenje nagradnih natječaja i igara na

društvenim mrežama• Kako, kada i zašto nagrađivati zajednicu• Nagradni natječaji na Facebooku i Twitteru• Nagradni natječaji na ostalim društvenim mrežama

Radionica:• Vrste i važnost sadržaja te zakonitosti komunikacije• Sadržaj kao ključ uspjeha društveno-mrežne

strategije

Mjesto održavanja predavanja i radionica:

FORUM Zagreb

Radnička cesta 50 - Green Gold

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (11. i 12. lipnja 2015.)

• Content marketing• Što je content marketing i zašto je on važan te kome

je namijenjen• Izrada i provođenje strategije sadržajnoga

marketinga pojedinca, tvrtke ili branda• Content marketing na društvenim mrežama• Pogreške u nastupu na društvenim mrežama• Koje pogreške tvrtke najčešće čine• Kako izbjeći pogreške na društvenim mrežama• Oglašavanje i promocija na društvenim mrežama• Važnost i načini promocije društveno-mrežnih

odredišta• Mobilni plan• Kako se kreira optimalan mobilni plan• Mjerenje uspješnosti nastupa na društvenim

mrežama• Facebook Insights• Ostali alati za praćenje metrike

Radionica:• Facebook oglasi• Defi niranje tipova Facebook oglasa• Osmišljavanje i kreiranje Facebook oglasa• Usmjeravanje oglasa prema određenim ciljnim

skupinama• Praćenje i optimiziranje Facebook oglasnih

kampanja

Community manager AkademijaAkademija

SMM – Marketing na društvenim MODUL 2Strategija nastupa na društvenim mrežama

MODUL 3Napredno korištenje društvenih mreža (11. i 12. lipnja 2015.)

PREDAVAČI: Milica Cetinić, Siniša Gavrilović, Ana Penović, Irena Rašeta

Medijski pokrovitelji:

organizira specijalistički modularan program


Uvodnik

Nevjerojatno zvuči da smo početak ove godine konačno dočekali s brojnim pozitivnim gospodarskim pokazateljima. Nakon 6 teških godina urušavanja go-spodarstva, imamo rast izvoza, potrošnje, smanjenje nezaposlenosti, doduše uz brisanje iz evidencije i emi-graciju, a sve je izglednije i da će zadnje tromjesečje pokazati rast BDP-a. Sve navedeno još je uvijek pre-malo da bismo mogli donijeti zaključak kako nam se gospodarstvo oporavlja, ali čovjeka veseli. Sama činjenica da se više ne očekuje još gora godina od prošle psihološki može dosta utjecati na poduzetnike i managere, a kada se osjeti i realan rast, kroz povećanje prihoda i likvidnosti, moći ćemo se ozbiljnije posvetiti onome što je i suština biznisa, investicijama i novim projektima. U ovom trenutku nužno je naglasiti kako pozitivni trendovi ne znače automatski i lakše poslo-vanje, dapače, ove godine vjerojatno neće biti puno jednostavnije, tako da i dalje moramo biti iznimno ra-cionalni i oprezni. Ali se mogu aktivnije raditi pripre-me za jači gospodarski rast, koji bi trebao krenuti od jeseni. Ili uskoro. To znači da se sada ponovo treba po-svetiti jačanju image-a, pojačati marketinške planove, snažnije ulagati u edukaciju zaposlenika, te napraviti plan financiranja i zapošljavanja novih talenata. Da, ta-lenata, a ne zaposlenika, jer jedan talent vrijedi barem kao dva prosječna zaposlenika, a za privlačenje takvog kadra nužno je razviti adekvatnu strategiju. Bez obzira kolika je tržište poslova slabo, talenti i dalje biraju gdje će raditi, a manageri ih nasušno trebaju.

U ovoj godini dodatno se treba posvetiti projekti-ma i poticajima države i resornih ministarstava, kao

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenici grafičkog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

i izdašnim EU fondovima. Nažalost, navedeni izvo-ri imaju sve veći utjecaj na poslovanje tvrtaka koje ih moraju aktivno pratiti i iskoristiti dio koji pokriva njihovo poslovanje. Osobno to me iznimno iritira i smatram da je to samo još jedan pokazatelj birokratizi-ranosti Europske unije, u odnosu na, primjerice, SAD, ali i razvijene azijske države. Umjesto da se poduzetni-ci fokusiraju na svoj biznis i temeljnu konkurentnost, sve više energije troši se na način kako izvući sredstva iz javno dostupnih izvora, i zapravo prilagoditi svoje poslovanje tome. Ako za projekt A, koji vas košta x mi-lijuna kuna, ne možete dobiti sredstva od države ili iz EU fondova, a za projekt B, slične veličine, koji vam možda nije toliko privlačan i u sinergiji s vašim poslo-vanjem, ali možete dobiti pola ili više sufinanciranja, naravno da ćete odabrati potonji. I tako usmjeriti svoje poslovanje u smjeru kojim možda niste htjeli ići, ali je financijski povoljniji, barem u ovom trenutku. S dru-ge strane, sam proces investiranja znatno je sporiji, jer ste ranije mogli puno brže i jednostavnije dobiti kredit za financiranje svog ulaganja, nego što će vam sada biti odobren EU projekt. Da ne govorim o slučajevima kada se nakon dugo čekanja projekt odbije, pa ste na početku i u kašnjenju godinu-dvije. No, s obzirom na to da ne možemo utjecati na pravila igre, možemo ih onda barem dobro naučiti i iskoristiti. Nadam se da će vam u tome pomoći i naša opširna Tema broja.

Pozitivni trendovi

UPRAVLJANJE POSLOVIMA SIGURNOSTI U TVRTKAMA,FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA I DRŽAVNOJ UPRAVI

Koliko je sigurno beskontaktno plaćanje karticama i pametnim telefonima?Koliko su mobilni operativni sustavi i mobilne aplikacije sigurni?

Je li IT sigurnost države mit ili stvarnost?Kako država osigurava sigurno okruženje za gospodarsku djelatnost?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznajte od vrhunskih stručnjaka za sigurnost i poslovanje na 8. konferenciji o korporativnoj sigurnosti.

KORPORATIVNA SIGURNOST

8. KONFERENCIJAHypo centar, Zagreb 11. ožujka 2015.

Kontakt: 01/6333-536, *LIDER (*54337)E-mail: [email protected] Web: lider.media/korporativna-sigurnost-2015

Organizatori Zlatni sponzorGlavni pokrovitelj Pokrovitelji


BIZ vijesti BIZ vijesti

Iskoristite jedinstvenu priliku za pohađanje prestižnih radionica Iacocca Institute i susret europskih znanstvenika, poduzetnika i menadžera! Prijavite se:[email protected], +385 51 327 037

Organizatori:

LIDERSTVO PROMJENA: KLJUČ USPJEŠNOG RASTA

U Hotelu Sheraton u Zagrebu 11. i 12. veljače održana je treća konferencija Adria Hotel Forum, na temu ‘Investicije u hotelskoj industriji’. Konferencija je u dva dana ugostila tristotinjak sudionika, od čega pedesetak domaćih i stranih stručnjaka iz hotelske industrije, a otvorio ju je ministar turizma Darko Lo-rencin. Naglasak ovogodišnjeg AHF-a i njegova središnja tema bila je ‘Uspješni modeli’ - kako se iskustva stra-nih zemalja u turizmu i hotelskoj industriji mogu primijeniti u hrvatskim uvjetima.

Usmjerite se na usluge koje obogaćuju vaš proizvod, ne samo na proizvod

U skladu s globalnim trendovima, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (Step Ri) razvio je program PROTOS, koji se drugu godinu zaredom otvara malim i srednjim poduzetnicima. Program PROTOS je šestomjesečni program eduka-cija i mentorstva za razvoj inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Sastoji se od tri cje-line: razvojne radionice, razvoj usluge i priprema poduzeća za komercijalizaciju te plasman usluge na tržište. Cilj programa je stvaranje novih usluga koje na-dopunjuju postojeći proizvod i podižu njegovu vrijednost ili čine potpuno novu ponudu, pri čemu poduzeće umjesto proizvoda isporučuje uslugu. Javni poziv za dostavu prijava za sudjelovanje u programu objavljen je 11. veljače na web stranicama Znanstve-no-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene do 27. veljače 2015. godine.

EBRD financira širenje farmaceutske kompanije Jadran Galenski Laboratorij

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala je multivalutni zajam od 20 milijuna eura s Jadran Galenskim Laboratorijem d.d. (JGL) kojim podržava

daljnju strategiju širenja kompanije. Hrvatska far-maceutska kompanija planira postati vodeći svjetski proizvođač u segmentu sterilnih otopina.Financiranje EBRD-a omogućit će kompaniji da udvostruči svoje proizvodne kapacitete. Jadran Ga-lenski Laboratorij osnovan je 1991. i danas je druga najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, speci-jalizirana za proizvodnju sterilnih kapi za nos, oči i uši. Kompanija izvozi 75% svojih proizvoda. Kako bi udovoljili rastućoj potražnji, JGL osnažuje svoje proizvodne pogone izgradnjom nove tvorni-ce pod nazivom Pharma Valley, koja će udvostručiti proizvodnju sterilnih otopina i kreirati 100 novih radnih mjesta. Zajam EBRD-a dio je ukupne inve-sticije koju je poduprla i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) svojim zajmom od 32.7 milijuna eura.

Poduzetnicima na raspolaganju 5 milijuna kuna za najpovoljnije mikro kredite na tržištu

Vlada RH usvojila je novi program mikrokrediti-ranja za poduzetnike i obrtnike koji provodi Hr-vatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Kroz ovaj Kreditni program poduzetnicima je omogućeno financiranje osnovnih sredstava od minimalno 60% iznosa kredi-ta, pri čemu će se podržati nabava strojeva i opreme, alata i uređaja, kupnja ili adaptacija zemljišta i po-slovnih objekata kao i razvoj softverskih, IT rješenja i ostale nematerijalne imovine. Također, osigurat će se i financiranje obrtnih sredsta-va do maksimalno 40% iznosa kredita. Najniži iznos kredita je 10 tisuća, najviši 120 tisuća kuna, a fiksna kamatna stopa 0,99 posto godišnje. Rok otplate kre-dita je do 5 godina, uključujući poček od 6 mjeseci. Novi kreditni program poduzetnicima i obrtnici-ma nudi lakši pristup financiranju po najpovoljni-joj kamatnoj stopi na tržištu, čime se olakšava samozapošljavanja i rast osnovanih mikro i malih poduzeća. Za kredite poduzetnika osigurano je pet milijuna kuna iz državnog proračuna, i to za poduzetnike i obrtnike koji posluju do 24 mjeseca te zadovoljavaju uvjete definicije subjekata malog gospodarstva. Izvor: MINPO

Poduzetnički impuls 2015.

Vlada će, kako je najavljeno, krajem veljače do-nijeti novi program poticanja poduzetništva i obrta ‘Poduzetnički impuls 2015.’, vrijedan više od 4 mili-jarde kuna. Kroz projekt ‘Poduzetnički impuls 2015.’ moći će se ostvariti potpora i do 15 milijuna kuna za proizvodnju te do 10 milijuna kuna za turističke projekte. Radi se o vlastitoj participaciji do 55 posto, dok će se

ostatak bespovratno sufinancirati iz Impulsa. Samo za prvi natječaj u ožujku bit će omogućeno više od milijardu kuna.

Rekordna 2014. godina za Zagreb

Prema podatcima Turističke zajednice grada Zagre-ba, cijela 2014. godina bila je izuzetno uspješna za glavni grad Hrvatske. Naime, zabilježeno je 910.988 dolazaka i 1.574.153 noćenja, čime je ostvaren porast od 13 posto u do-lascima i u noćenjima. Od ukupnog broja posjeti-telja, njih 743.521 bili su stranci koji su ostvarili 1.269.584 noćenja te time zabilježili 14 posto više dolazaka i noćenja, nego u 2013. godini. Najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Južne Koreje, a slijede ih gosti iz Njemačke, Italije, SAD-a i Japana. Što se noćenja tiče, na prvom mjestu su gosti iz Njemačke, a slijede ih gosti iz SAD-a, Italije, Južne Koreje te Velike Britanije. Potvrda ovih dobrih rezultata je i nominacija Zagreba za izbor najbolje europske de-stinacije 2015. u konkurenciji dvadeset kandidata. Turistička zajednica grada Zagreba izuzetno je zadovoljna pozitivnim rezultatima, koji iznova potvrđuju da je Zagreb (kako zbog svoje kulturne i turističke ponude, tako i zbog raznih kongresa,

sportskih događanja, koncerata, poslovnih skupo-va, itd.) postao nezaobilazno turističko odredište, atraktivno posjetiteljima tijekom cijele godine. U planu za 2015. godinu su i mnogi noviteti: Voi-ce guide aplikacija, Zagreb4you turističke novine, nova brošura ‘Weddings in Zagreb’, kao i nove in-ternet stranice.

Aplikacija MediaSifter pomaže poduzetnicima da pronađu pravi medij za oglašavanje

Digitalna agencija Virtualna tvornica pokrenula je u siječnju web aplikaciju MediaSifter, koja pomaže poduzetnicima da pronađu pravi medij u kojem će zakupiti oglasni prostor.Riječ je o jedinstvenom alatu ove vrste na području Republike Hrvatske i šire. Cilj projekta je osigurati centralno mjesto putem kojeg se poduzetnici mogu informirati i upoznati s raznovrsnom ponudom oglašavanja na domaćoj medijskoj sceni. Aplikacija je u potpunosti besplatna i za medije i za poduzet-nike, a broj medija uvrštenih u aplikaciju raste iz dana u dan. Aplikacija će uskoro biti dostupna i na engle-skom jeziku, a može se isprobati na linku me-diasifter.com.

Održan Adria Hotel Forum


Dani komunikacija 2015. donose program svjetskog kalibra Treće izdanje Dana komunikacija, nacionalnog festivala oglašavanja, održat će se od 16. do 19. travnja u rovinjskom hotelu Lone. Organizatori Dana komunikacija - HURA i IAB u partnerstvu s renomiranim festivalima Cannes Lions i Eurobest, na Dane komunikacija dovode vodeće svjetske marketinške stručnjake s tih festivala, ali i ostale uspješne kreativce, govornike i predstavnike tvrtaka oglašivača.

Ovogodišnji Dani komunikacija ponudit će uvid u svjet-ske marketinške trendove te potaknuti debatu o stanju industrije u Hrvatskoj i regiji.

-Snažnije nego ikad do sada prenosimo poruku koja je ujedno i naslov jednog od predavanja: Creativity matters! Rezultati prodaje su bolji ukoliko je komunikacija krea-tivnija - jednostavna premisa koja odvaja najbolje od pro-sječnih, uspješne od propalih, pobjednike od ziheraša. S tom idejom u mislima predstavljamo program festivala s predavačima koji kreativnosti daju smisao, koji prepoznaju najbolje od kreacija, kao i oni koji najkreativnije nagrađu-ju. Svi koji su povezani s marketingom i oglašavanjem ne bi smjeli propustiti takvu priliku - izjavio je Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e, suorganizatora festivala. Nova direktorica programa, Dunja Ivana Ballon, pri-premila je iznimno bogat program u kojem sudjeluju vodeći svjetski stručnjaci koji upravljaju razvojem indu-strije. Među njima je i Pete Blackshaw, globalni direktor digitalnog marketinga i društvenih medija za Nestlé, koji upravlja online komunikacijom ovog prehrambenog diva i jednog od najboljih svjetskih oglašivača u preko 130 ze-malja svijeta, a održat će predavanje pod nazivom 'Digital Transformations'. Poseban gost festivala je Philip Thomas, predsjednik Uprave Lions Festivals, organizatora najve-ćih svjetskih marketinških festivala kao što su Eurobest, Cannes Lions, Spikes Asia i dr., koji će održati predavanje pod nazivom 'Creativity Matters'. David Muhlenfeld, pot-predsjednik i kreativni direktor Martin Agencyja, koji se prošle godine istaknuo kao jedan od najboljih govornika

na Eurobestu i Cannes Lionsu, svojim će predavanjem u formi performansa pod nazivom 'Every Jingle is a Love Song: What Advertising can Learn From the Music In-dustry' istaknuti što marketingaši mogu naučiti od glaz-benika?

Važan dio Dana komunikacija su i strukovna natjeca-nja - Effie, IdejaX i Mixx, koja ove godine donose brojne novitete. Ključne su novosti usmjerene prema pružanju mogućnosti što širem broju kompanija i agencija za na-građivanje njihove kreativnosti i inovativnosti od strane struke. Natjecanje Effie koje nagrađuje učinkovitost mar-ketinških komunikacija ove godine uvodi kategoriju Me-dijska ideja, koja je usmjerena ka promociji i nagrađivanju radova medijskih agencija u Hrvatskoj; natjecanje Mixx za najbolje radove u online medijima od ove godine na-grade dodjeljuje u dvama novim kategorijama - Branded Content Campaign i Best Media Strategy. IdejaX, naci-onalno natjecanje u kreativnosti i ove godine poziva sve domaće kreativce i agencije da odmjere snage i pokažu svoju kreativnu produkciju i potencijal te da se predstave potencijalnim klijentima.

Popratni su sadržaji također bogatiji nego ikad, a uklju-čuju izložbe i brojne druge aktivnosti za sudionike, dok je večernji program i ove godine rezerviran za dodjele strukovnih nagrada. Osim edukativne note, Dani komu-nikacija ni ove godine neće zanemariti onu zabavnu, tako da je i dobar večernji provod zajamčen kroz tri koncerta.Za više informacija o programu, kotizacijama i smještaju posjetite: www.danikomunikacija.com.

Program, nagrade, druženje - sve je na

Danima komunikacija podređeno da

inspirira na hrabrost, kreativnost, pozitivnost.

Damir Ciglar, predsjednik Uprave HURA-e Đuro Korać, Jan Jilek, Joško Jureškin, Damir Ciglar, Dario Vrabec

Konferencije Konferencije

Lideri za lidere - BUSInESS TREnDS, InnOVATIOn & GROwTHKonferencija Lideri za lidere će se i ove godine održati u Hotelu westin, u Zagrebu 8. svibnja, a započet će kratkim pojedinačnim obraćanjem prošlogodišnjih panelista „Lidera ambasadora“ auditoriju.

novi tehnološki trendovi mogu doslovce izbrisati tvrtke koje ih nisu prepoznale na vrijeme i prilagodile se, ali im i pružiti neslućene mogućnosti razvoja

Konferencija Lideri za lidere drugu godinu zaredom, u organizaciji Mirakula i Motivacijskog govornika, oku-plja više od 20 lidera - vodećih regionalnih managera, poduzetnika iz ICT-a, marketinga, financija, proizvodnje, edukacije i poslovnog savjetovanja. U tradicionalno in-spirativnom, pozitivnom ozračju ispunjenom izazovi-ma i mogućnostima, a uz zanemarivanje standardnih poslovnih floskula „trebamo“, fokus konferencije je na proaktivnosti i konkretnim primjerima. Konferencija Li-deri za lidere će se i ove godine održati u Hotelu Westin, u Zagrebu 8. svibnja, s temom BUSInESS TREnDS, InnO-VATIOn & GROwTH, a započet će kratkim pojedinačnim obraćanjem prošlogodišnjih panelista „Lidera ambasa-dora“ auditoriju. „Lideri ambasadori“ su i ove godine s radošću, ponosom i vjerom stali uz konferenciju Lideri za lidere, između ostalih to su: Ivana Medo Bogdanović, dr.sc. Miroslav Dragičević, prof.dr.sc. Ivan Đikić, Boris Galić, Ivan Gligora, Dubravko Hoić, Damir Hoyka, Do-nald Hudspeth, Dragutin Kamenski, Ivana Kolar, Gor-dan Kožulj, Vlado Krauthaker, Zdenko Leko, Branimir Muidža, Dimitrije Popović, Ivo Usmiani.

Više od dvadeset lidera će u četiri strateška panel razgo-vora konkretnim primjerima i poslovnim situacijama pokazati koji su trendovi u poslovanju, marketing ma-nagementu i kako financirati projekte s ciljem osvajanja novih tržišta. Novi tehnološki trendovi mogu doslovce izbrisati tvrtke koje ih nisu prepoznale na vrijeme i pri-lagodile se, ali im i pružiti neslućene mogućnosti razvoja ukoliko ih kvalitetno implementiraju u svoje poslovanje. Prvi panel TEHnOLOGY & InnOVATIOn će sudionicima omogućiti da bolje razumiju kako tehnologiju i inovacije iskoristiti za unapređenje vlastitih poslovnih procesa, i u konačnici, vlastite efikasnosti i konkurentnosti. Prvi pa-nel wće moderirati Ivica Perica (Deloitte), a panelisti su Tomislav Bilić, Inchoo; Ante Mandić, IN2; Krešo Perica, IBM Srednja i istočna Europa; Damir Sabol, PhotoMath, PhotoPay; Ivan Vidaković, Microsoft.Sukladno razvoju Interneta, tehnologije i novih medijskih kanala, marketing i medijska industrija prolaze kroz dramatične promjene te su potrebna potpuno nova znanja i vještine kako bi se marketinški budžeti optimizirali i kako bi ulaganja u brand i komunikaciju s potrošačima ostvarila očekivane povrate, a upravo će to biti tema drugog panela: MARKETInG MAnAGEMEnT - DIGITAL BUSInESS & TECHnOLOGY TREnDS, čiji je moderator Tomo Ricov, Pepermint, a panelisti lideri industrije Mario

Fraculj, McCANN; dr.sc. Jadranka Ivanković, Podravka; Marina Pulišić, JGL; Nikola Vrdoljak, 404 agency; Nikola Žinić, Bruketa&Žinić.

Nakon pauze za kavu profesor dr. Ernie Stark s RIT Croa-tia, edukacijskog partnera konferencije, održat će zanimlji-vo predavanje naziva Guerrilla Leadership: Leading from the middle rather than the front. Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a sudionici će moći saznati više o principima Leader-Member Exchange (LMX) teorije. U trećem panelu PROJECT MAnAGEMEnT & FInAnCInG bit će prikazano na koji način financirati krupne investi-cije te koje su najbolje svjetske poslovne prakse u pripremi i vođenju velikih projekata. Moderatorica panela je Ma-rina Ralašić (Banka), a panelisti prof.dr.sc. Pero Lučin, rektor Riječkog sveučilišta; dr.sc. Vladimir Preveden, Ro-land Berger; Marko Remenar, Zagrebačka banka.

Fokus završnog četvrtog panela BUSInESS GROwTH & EMERGInG MARKETS, čija je moderatorica dr.sc. Jasmin-ka Samardžija, autorica knjige „100 hrvatskih lidera“, bit će na primjerima stabilnog i održivog poslovnog ra-sta te razvoja strategije izlaska na nova tržišta. Prikazat će se komparacija lokalne i globalne perspektive tržišta, njihovi međuodnosi i mogućnosti. Penelisti su istaknuti hrvatski lideri iz različitih djelatnosti, ali s istim ciljem, poslovnim rastom: Tomislav Debeljak, DIV grupa; Mladen Fogec, Siemens; Lana Popović, Coca Cola SE Europe; dr. Thomas Sichla, ZOV Zagreb; Zoran Uranjek, Harburg-Freudenberger, Belišće.

Na konferenciji se ove godine očekuje preko 200 sudionika, a ciljna skupina su oni koji žele učiti od najboljih: uprava i management iz regije (Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Ma-kedonija, Crna Gora). Vidimo se 08.05.2015.u Westinu!


Intervju mjeseca

neprekidno usavršavanje glavna je značajka IT profesijeTeško je poboljšati uvjete u jednoj industriji nevezano od ukupnog ekonomskog stanja. Zato svi napori koji se poduzimaju u hrvatskom IT sektoru ostaju bez nekakvog zapaženog rezultata. Bilo bi dobro da se u zakonima koji se donose uvažavaju specifičnosti IT-a u odnosu na ostale industrijske grane.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

IT industrija globalni je biznis. Biti uspješan ovdje zna-či biti uspješan lokalno, regionalno i globalno. Kako je bilo osnovati tvrtku 1992. godine, u samim početcima poduzetništva u Hrvatskoj, razvijati ju uz sve popratne izazove te ju pretvoriti u jakog IT igrača, razgovarali smo Antom Mandićem, vlasnikom tvrtke IN2 d.o.o.

Kako ste došli na ideju da pokrenete IT tvrtku 1992. godine? Moram priznati da se, 1992. godine, nije radilo o ne-kakvoj vizionarskoj i strateškoj ideji. Jednostavno, bio sam bez posla, a u Hrvatskoj ga i nije bilo. Nisam se htio iseliti, imao sam obitelj i osnivanje tvrtke bila je jedna od malobrojnih opcija koja, doduše, nije ništa jamčila, ali je barem davala osjećaj slobode i nade. U to doba nije bilo startup-manije kao danas, inkubatora, poslovnih anđela, nikakve pomoći ni poticaja. Zahva-ljujući socijalizmu, poduzetnička kultura bila je vrlo niska, hrvatska država se polako formirala i malo je tko osnivao tvrtke. Unosnije je bilo, kroz tek izmišljeni model privatizacije, dočepati se neke od postojećih tvr-taka, pogotovo ako je na nekoj dobroj lokaciji. Malobrojne IT tvrtke tada su uglavnom preprodava-le hardver koji se na razne načine uvozio u Hrvatsku. Bila je to laka i brza zarada za koju je više bila potreb-na vještina i dobra socijalna umreženost nego znanje. Za razvoj softvera situacija je bila upravo suprotna, tako da taj posao novim poduzetnicima nije bio nimalo atraktivan.

Koliko se poslovanje u privatnom sektoru razlikovalo od Vašeg dotadašnjeg posla?Po obrazovanju sam nuklearni fizičar. Do početka rata radio sam u vojsci kao nastavnik i istraživač na razno-raznim razvojnim projektima. Tako sam naučio su-stavno razvijati softver, usvajajući tada najmodernije metode i dostupnu tehnologiju. Te dvije okolnosti, da sam dobro znao razvijati softver za složene sustave i da u toj, neatraktivnoj, tržišnoj niši nije bilo nekakve konkurencije, bile su presudne da se IN2 deklarira kao isključivo softverska tvrtka, i to smo ostali i do danas.

Kada ste počeli planirati, a kada realizirati regionalno širenje tvrtke?Ubrzo, nakon osnivanja tvrtke, pridružilo mi se par kolega

koji su se našli u sličnoj situacija kao i ja. Posla u Hrvatskoj gotovo da nije bilo, pogotovo u razvoju složenog softvera kakvog smo mi htjeli raditi, pa smo ga tražili vani. Imali smo sreću da se u to vrijeme u Kopru, u susjednoj Slo-veniji, formiralo novo osiguravajuće društvo Adriatic i da im je trebao novi softver. Uspjeli smo uvjeriti vodstvo da znamo raditi takvu vrstu softvera, više zato jer sam bio dobar profesor nego 'salesman'. To je i razlog da, već od 1994. godine, u Kopru imamo tvrtku koja danas ima više od 40 ljudi čija je specijalnost razvoj i implementacija sof-tvera za osiguranje, ima vlastiti proizvod INsurance2, koji je implementiran u više od 15 osiguravajućih društava u regiji. Već tada smo shvatili da, ako želimo rasti, moramo misliti barem regionalno. Koliko još ima prostora za regionalno širenje? Možemo slobodno reći da zemlje jugoistočne Europe, regije u kojoj radimo, zaostaju u razvoju informatičke infrastrukture. Pri tome najmanje mislim na komuni-kacijski dio, žice, bandwidth, Wi-Fi i slično, već na jav-ne servise i registre koji čine državu funkcionalnijom i efikasnijom te olakšavaju život građanima. Mi pri-padamo malobrojnim IT tvrtkama koje znaju razvijati takvu vrstu infrastrukture i zato smatram da u regiji imamo još dosta posla, odnosno prostora za regionalno širenje. To smo dokazali na brojnim projektima koje smo do sada razvili, prije svega, za Hrvatsku, ali i za gotovo sve zemlje regije.

Planirate li uskoro realizirati širenje za zapad?IN2 je danas vjerojatno najveća tvrtka takvog profila u regiji s potencijalom za širenje van regije, prije svega na Zapad. S druge strane, ne želimo zanemariti Istok - slikovito rečeno, želimo iskoristiti činjenicu da smo za mnoge zemlje i mi Zapad.

Globalna je kriza, više ili manje, utjecala na sve sekto-re. U kojoj ste mjeri poslovanje tvrtke morali prilago-đavati kriznim uvjetima?Danas možemo slobodno reći da je globalna kriza najmanje utjecala na IT sektor, čak i u Hrvatskoj. Pri-mjerice, IN2 se od 2008. godine, kad je kriza počela, pa do danas više nego udvostručio, i po broju ljudi i po ostalim pokazateljima. Razlog? Pa IT industrija je po svojoj vokaciji globalna. Da bi opstali, morate koristiti najmodernije ('up-to-date') alate globalnih isporučite-lja ('vendora'), engleski jezik je lingua franca spora-zumijevanja, na istom poslu može se raditi s različitih lokacija ('kroz žicu'). U IT industriji tehnološki ne mo-žete zaostati, jer u tom slučaju jednostavno propadate. Nažalost, prilagođavamo najviše cijene, tako da, kao posljedicu dugotrajne krize, imamo pad cijena naših usluga - za iste novce moramo sve više i više raditi.

Koje su poslovne godine bile najizazovnije za In2 gru-paciju, i zbog čega? Možemo se pohvaliti da smo u 22 godine postojanja

imali stalni rast. Prvih 15 godina to je bio tipični or-ganski rast bez ikakvog zaduživanja, što možemo više zahvaliti bankama koje u to vrijeme nisu pokazivale razumijevanja za tvrtke bez opipljive imovine ili ne-kretninske koletarale, nego našim namjerama. Prvi zajam dobili smo samo na dobar kreditni rejting tek 2007. godine i iskoristili ga da akvizicijama manjih softverskih tvrtaka ubrzamo naš rast. Neprekidan i ubrzan rast stavljao je pred nas niz izazova koje smo rješavali neprekidnim organizacijskim prilagodbama. Prijelome godine su nam bile kad smo prelazili broj 50, 150 i 300 uposlenika. Tada smo u cijelosti morali mijenjati organizacijsku strukturu, a s njom i kompa-nijsku kulturu.

Tražite li još uvijek odgovarajućeg strateškog partnera?Istina je da smo, tokom ovih godina, u nekoliko na-vrata razmišljali o povezivanju s odgovarajućim stra-teškim partnerom: najviše zbog lakšeg prodora na zapadna tržišta i kapitala za neke razvojne projekte koje nismo u stanju samostalno financirati. Iako smo u nekoliko navrata daleko odmakli u pregovorima, odu-stajali smo kad smo shvatili da ćemo u takvom pove-zivanju više izgubiti nego dobiti. Trenutno ne tražimo partnera, nego se više usmjeravamo prema akvizicija-ma manjih softverskih tvrtaka koje pojačavaju našu prisutnost u pojedinim tržišnim segmentima ili teh-nološkim nišama. Danas kapital možemo puno lakše dobiti i mislim da ćemo tu činjenicu još ove godine iskoristiti.

Kako se danas nosite s konkurencijom, regionalnom i svjetskom? Koliki je udio poslova za inozemna tržišta, u odnosu na cjelokupno poslovanje In2?Udio poslova van Hrvatske je iznad 30% i svake se godine povećava. Možda je čudno, ali se lakše nosimo sa svjetskom nego regionalnom konkurencijom. Prvi razlog su cijene rada, čiji najveći dio čine plaće ljudi. One su u odnosu na takmace u regiji znatno više, u bruto iznosu, zbog raznoraznih fiskalnih i parafiskal-nih nameta te doprinosa koje u Hrvatskoj prelaze 100% u odnosu na neto plaću. S druge strane, s ta-kvim cijenama možemo konkurirati tvrtkama sa zapa-da, pogotovo kad se radi o projektima u regiji. Dobra je strana što u Hrvatskoj niti u regiji nema puno tvrtaka naše veličine i profila, tako da prava konkurencija nije jako izražena.

Koja se softverska rješenja i sustavi najviše traže na inozemnom, a koja na našem tržištu?Iako smo prvih godina po osnivanju bili isključi-vo tvrtka koja je radila softver po narudžbi klijenta, vremenom smo svoja znanja stečena kod različitih korisnika ugradili u vlastite produkte. Ti produkti su najčešće okosnica softverskih rješenja, koje danas im-plementiramo u inozemstvu. Osim toga, vani radimo infrastrukturne projekte, najčešće javne servise i regi-

Danas možemo slobodno reći da je globalna kriza najmanje utjecala na IT sektor, čak i u Hrvatskoj.

Ante Mandić, predsjednik Uprave In2 Grupe


Intervju mjeseca

stre. Prodajni ciklus takvih projekata je dugotrajan, a niti implementacija nije kraća. Zato se takvi projekti ne događaju često i traže veliki napor u natjecanju i pripremi. Najveći dio plaćanja obavlja se po završetku i početku produkcije, tako da, s obzirom na to da izved-ba traje najmanje pola godine, uvijek moramo investi-rati s izvjesnom dozom rizika, jer je teško predvidjeti sve probleme koji se mogu pojaviti.

Udruga CROMA Vas je 2012. godine drugi put progla-sila managerom godine. Kako danas gledate na ovakva priznanja?Da, ta sam priznanja dobio u razmaku od 12 godina. U međuvremenu smo kao tvrtka dobili i Zlatnu kunu od HGK i kao osoba odlikovan sam Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića, od strane Predsjed-nika Republike, za osobiti doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Ne vidim ništa sporno u svim tim pri-znanjima, jer su iza njih stajali dobri rezultati, nisam utjecao na njihovu dodjelu, a niti su ona utjecala na naše rezultate ili, da jasnije kažem, nisam od njih imao nikakve materijalne koristi.

Koliki je trenutni broj zaposlenih u tvrtki? U IN2 Grupi trenutno je zaposleno oko 530 ljudi, a od toga u matičnoj tvrtki, IN2 Zagreb, 325. Ovdje bih naglasio da se pretežito radi o mladim i tehnički vi-sokoobrazovanim stručnjacima. Prosječna starost je ispod 33 godine.

S obzirom na to da se uglavnom radi o visokoobrazo-vanim IT stručnjacima, smatrate li da oni opravdano sve više traže poslove izvan Hrvatske?Za razliku od ostalih industrijskih grana, u IT sekto-ru je potražnja za radnom snagom veća od ponude.

Obrazovni sustav, na žalost, tome nije prilagođen, tako da će se taj jaz još više produbljivati. Iako su pla-će IT stručnjaka u Hrvatskoj znatno veće od prosje-ka, one su dosta ispod plaća u razvijenijim zemljama EU i SAD-a. Naglasio bih da plaće ipak nisu presudan faktor, već izazovnost posla koji je po svojoj vokaciji globalan, tako da većina tehnoloških noviteta dolazi upravo iz tih zemalja te ukupne kvalitete života koja u Hrvatskoj iz godine u godinu pada.

U kojoj mjeri ulažete u stručno usavršavanje i edukaci-ju svojih djelatnika?Neprekidno usavršavanje glavna je značajka IT pro-fesije, jer se tehnologija i koncepti koji se na njoj zasnivaju mijenjaju jako brzo. Prisjetimo se samo da su se Internet i mobilna telefonija pojavili u Hrvat-skoj prije manje od 20 godina, a danas su svepri-sutni. IN2 ima vlastiti edukacijski centar kroz kojeg prolaze svi novozaposleni, smatramo ga vrlo bitnim i našom konkurentskom prednošću pred sličnim tvrtkama u regiji.

Prema Vašem mišljenju, što bi se trebalo učiniti kako bi se poboljšali uvjeti za razvoj IT industrije u Hrvat-skoj?Teško je poboljšati uvjete u jednoj industriji nevezano od ukupnog ekonomskog stanja. Zato svi napori koji se poduzimaju u hrvatskom IT sektoru ostaju bez neka-kvog zapaženog rezultata. Mislim da bi reforma obra-zovnog sustava u smjeru povećanja broja IT profesi-onalaca dala najveći doprinos tom poboljšanju, jer će se odljev ionako nedovoljnog broja ubuduće povećati. Bilo bi dobro da se u zakonima koji se donose uvaža-vaju specifičnosti IT-a u odnosu na ostale industrijske grane. Najbolji primjer takvih nespecifičnosti je Zakon o zaštiti na radu ili ovaj zadnji o obveznom zapošlja-vanju invalida.

Kada s odmakom promatrate početke poslovanja svoje tvrtke, uz gotovo kontinuiran rast prihoda i dobiti te povećanje izvoza kroz godine, kakav je osjećaj biti po-duzetnik u Hrvatskoj danas? Ako ste uspjeli, možda je bolja riječ opstali, onda je biti poduzetnik u Hrvatskoj lijepo, iako nije lako. Li-jepo je jer ste samostalni i imate slobodu odlučivanja i egzistenciju koja ovisi, prije svega, o vlastitom radu i naporu. Nije lako zbog odgovornosti za ljude koji su vam povjerovali kad su vam se pridružili i antipodu-zetničke kulture koja se stvorila u društvu, tako da mi je ponekad neugodno reći da sam vlasnik tvrtke i više se volim predstavljati kao direktor.

Što očekujete od poslovne 2015. godine?Od 2015. godine očekujem nastavak dosadašnjeg uspješ-nog poslovanja, odnosno lagani rast. Izazov će nam biti reorganizacija za daljnji rast, povećanje izvoza i zadržava-nje dostignute kvalitete usluga koje pružamo.

Ako ste uspjeli, možda je bolja riječ

opstali, onda je biti poduzetnik u

Hrvatskoj lijepo, iako nije lako.

Tema broja

EU fondoviS obzirom na to da je većina alociranih sredstava iz razdoblja 2007.-2013. ugovorena, 2015. i 2016. ključne su godine za isplate i plaćanje krajnjim korisnicima sukladno preuzetim ugovornim obvezama. Ministarstvo očekuje visoke stope iskorištenosti sredstava alociranih u proteklom programskom razdoblju i poduzima daljnje korake za uspješni početak provedbe novog programskog razdoblja 2014.-2020.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


Tema broja

Prema podatcima Ministarstva financija na dan 23. si-ječnja 2015. godine, od 1,27 milijarde eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u financijskoj perspektivi 2007.-2013., ugovoreno je više od 971 milijun eura ili 76,51 posto. Od toga je u razdoblju od 2012. do danas ugovoreno 718 milijuna eura. Isto tako, u razdoblju od 2007. godine krajnjim je korisnicima isplaćeno uku-pno 492 milijuna eura, od čega je u protekle tri godine isplaćen iznos od 365 milijuna eura.

-Spomenuti podatci evidentno ukazuju na ubrzanje ci-jelog procesa. S obzirom na to da je većina alociranih sredstava iz razdoblja 2007.-2013. ugovorena, 2015. i 2016. ključne su godine za isplate i plaćanje krajnjim korisnicima sukladno preuzetim ugovornim obveza-ma. Ministarstvo očekuje visoke stope iskorištenosti sredstava alociranih u proteklom programskom raz-doblju i poduzima daljnje korake za uspješni početak provedbe novog programskog razdoblja 2014.-2020. - kaže Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

na koje je načine moguće povećati apsorpciju sredstava? Hrvatska novac iz EU fondova može koristiti po pra-vilu N+3, znači da sredstva iz jedne godine može-mo koristiti još sljedeće tri godine. -Sad nam je od iznimne važnosti sve ugovorene projekte provesti do kraja 2016. godine i izvršiti sva predviđena plaćanja. Osigurali smo izvore za nacionalno sufinanciranje, pomažemo u pripremi projekata, jačamo administra-tivne kapacitete središnje razine, ali provodimo i ak-tivnosti jačanja kapaciteta krajnjih korisnika. Njihovi kapaciteti i spremnost za učinkovito planiranje i pro-vedbu projekata od ključnog su značaja jer su upra-vo krajnji korisnici jedna od važnih karika u procesu apsorpcije.

Paralelno se radi na provedbi programa i projekata iz financijske perspektive 2007.-2013. te se ulažu napori u što brži početak provedbe projekata iz nove finan-cijske perspektive 2014.-2020, čemu svjedoče i novi projekti koji su već u provedbi, kao i novi najavljeni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava u sljedećim mjesecima - zaključuje Helga Bubanović Devčić.

nove prilike za poduzetnike u 2015. godini Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i pot-predsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić predstavili su krajem prosinca prošle godine prvi poziv za privlače-nje bespovratnih sredstava iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. namijenjen malim i srednjim poduzetnicima za izgradnju pro-izvodnih kapaciteta i ulaganja u opremu. Kako je rekao Maras, bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenih Poziva na dostavu pro-jektnih prijava, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti gotovo 1,2 milijarde kuna. To je najveći iznos bespovratnih potpora koje su do sada bile dostupne malim i srednjim poduzetnici-ma, a kroz ovaj program poduzetnici će moći dobiti potpore od minimalno 500.000 kuna za opremanje te do maksimalnih 15 milijuna kuna za izgradnju proi-zvodnih pogona. Uz skoro 150 milijuna eura namijenjenih proizvod-nji, poduzetnike u 2015. očekuje i oko 350 milijuna eura potpora za turizam, poduzetničku infrastruktu-ru, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda. Bespovratna sredstva dodjeljuju se u svrhu podizanja konkurentnosti i to kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu proi-zvodnu opremu, tehnologiju i nove proizvode, diversi-fikaciju i širenje poslovne djelatnosti, što će omogućiti razvoj proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti te povećanje broja zaposlenih i očuvanja postojećih rad-nih mjesta.

Hrvatska novac iz EU fondova može koristiti po pravilu

n+3, znači da sredstva iz jedne godine možemo

koristiti još sljedeće tri godine.

Tema broja

Uz skoro 150 milijuna eura namijenjenih proizvodnji, poduzetnike u 2015. očekuje i oko 350 milijuna eura potpora za turizam, poduzetničku infrastrukturu, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda.

Hrvatska i dalje bilježi plus u razlici uplata i isplata iz EU proračunaPrema podatcima Nacionalnog fonda Ministarstva fi-nancija, Hrvatska je u 2014. godini dobila iz proračuna Europske unije 673,6 milijuna kuna ili 87,9 milijuna eura više nego što je uplatila tijekom godine. Prema stanju s 31.12.2014. godine, Hrvatska je iz EU prora-čuna primila 4,2 milijarde kuna ili 548 milijuna eura, a uplatila 3,5 milijardi kuna ili 460 milijuna eura.Uz priljev EU sredstava za projekte iz IPA programa i strukturnih fondova, Schengen, izravne EU potpore poljoprivredi i druge programe, Hrvatska je u pro-sincu dobila 641 milijun kuna ili 83,6 milijuna eura predujmova za operativne programe u financijskom razdoblju 2014.-2020. i to „Konkurentnost i kohezija“ i „Učinkoviti ljudski potencijali“, te Operativni pro-gram za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć.

Odobren prvi hrvatski strateški projekt iz ICT-aZa projekt e-Škola EU je odobrila 148 mil. eura. Radi se o strukturnom projektu razvoja digitalno zrelih škola koji je pokrenuo CARNet s partnerima. Pilot projekt e-Škole je prva faza u projektnom planiranju cjelokupnog projekta e-Škole. Pilot projekt će poslužiti za testiranje organizacijskih, tehnoloških i obrazovnih pretpostavki uvođenja IKT-a u obrazovne procese, sto-

ga će škole uključene u projekt biti u prilici prilagoditi načine učenja i poučavanja novom informatiziranom okolišu s ciljem uporabe suvremenih metoda i alata u nastavi, kao i lakše praćenje napredovanja učenika.

Odabir EU programa za sufinanciranje projekta - odakle krenutiDefinitivno je najvažnije da potencijalni korisnik zna što želi, tj. da je potreba projekta proizašla iz poslova-nja (MSP) ili obavljanja djelatnosti (javni sektor). To je najbolji put jer svi projekti koji se pišu prema na-tječaju, a ne prema stvarnoj potrebi, imaju problem s realizacijom i održivosti. -Prvi korak je analizirati što su vam potrebe te otići u jednu od županijskih agen-cija po prvu informaciju. Nakon dobivanja informacije gdje bi se projekt mogao prijaviti, proučiti natječaj i, ukoliko se uklapa aktivnost, krenuti na drugi korak, tj. pripremu i pisanje projekta - kaže Tomislav Petric, V.D. Ravnatelja, VIDRA-Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije.

-Krećete li samostalno u potragu za natječajem, budite spremni na čitanje nekoliko stotina stranica natječajne dokumentacije. Nažalost, ne postoji cen-tralno mjesto na kojem biste mogli pronaći kom-pletnu informaciju o svim aktualnim natječajima.

Potencijalni korisnici kredita mogu podnijeti zahtjev za kredit HBOR-a odmah nakon predaje natječajne dokumentacije nadležnom tijelu za provedbu EU fondova. Jedna od strateških odrednica HBOR- a je podrška korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Upravo stoga je Uprava HBOR-a uvela nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije sredstava EU fondova.

Ovim programima kreditirat će se projekti javnog i privatnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice koji se sufinanciraju sredstvima EU fondova. HBOR-ovim sredstvima moći će se financirati troškovi provedbe projekta i to uz prihvatljive izdatke (dio projekta koji će se kandidirati za EU bespovratna sredstva ), i neprihvatljivi izdaci, odnosno izdaci koji čine dio projekta, a koje nije moguće kan-didirati za bespovratna sredstva. Na ovaj način HBOR će omogućiti zatvaranje cje-lokupne financijske konstrukcije potrebne za provedbu projekta. Zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava po ovom programu mogu podnijeti svi subjekti koji zadovoljavaju uvjete natječaja u okviru kojeg podnose zahtjev i to odmah nakon predaje natječajne dokumentacije nadležnoj agenciji. Prethodne konzultacije s bankom su preporučljive. Krediti će se odobravati izravno i putem poslovnih banaka s rokom otplate do 14 go-dina , odnosno 15 godina ovisno o programu uz kamatnu stupu već od 3%. U okviru ovih programa kreditiranja predviđena je mogućnosti izdavanja bankarske garancije za povrat predujma iz EU bespovratnih sredstava, i to za investitore koji će podnositi izravni zahtjev za kredit u HBOR i koji će nadležnom tijelu za provedbu EU fondova podnositi zahtjev za isplatu predujma. HBOR može, na zahtjev takvih investitora, izdati bankarsku garanciju za povrat predujma u korist nadležnog tijela. Zahtjev za izdavanje bankarske garancije s pripadajućom dokumentacijom dostavlja se u HBOR zajedno sa zahtjevom za kredit.

Više o samim programima možete pronaći na www.hbor.hr/programi-kreditiranja.

HBOR uveo nove program kreditiranja EU projekata privatnog i javnog sektora, te projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice


Natječaj možete potražiti prema tipu investicije koju planirate. Primjerice, ako želite investirati u poljoprivredu, natječaj možete potražiti na strani-cama Ministarstva poljoprivrede, MINGO je nadle-žan za velike tvrtke, a MINPO za IT i proizvodnju, dok će MINT biti zadužen za investicije u turizmu. Ukoliko želite sami pripremati projekte za prijavu na natječaj važno je, osim izučavanja niza natječajne dokumentacije, proučiti i često postavljana pitanja i provjeriti je li u međuvremenu objavljena izmjena natječaja. U nastavku su pitanja na koja trebate do-biti odgovore nakon što ste identificirali da su vaši planirani troškovi prihvatljivi za prijavu na natje-čaj, a prije konačne odluke za prijavu: Koliki iznos potpore možete dobiti uz koliki postotak obveznog vlastitog učešća? Je li svrha vaše investicije uskla-đena sa svrhom natječaja? Koja je dinamika isplate potpore? Kada smijete započeti s investicijom? Ko-liko je dopušteno trajanje projekta? Koliki je ukupni budžet natječaja? Što sve od dokumentacije trebate imati spremno u trenutku prijave na natječaj (gra-đevinska dozvola, obvezujuće pismo namjere banke i sl.) - pojašnjava Tatjana Štefanac Zjalić, Izvršna direktorica Sense Consultinga.

Prema riječima Jean-Pierre Maričića, direktora Podu-zetničkog inkubatora BIOS, s obzirom na velik broj programa i natječaja koji se provode po programima, preporuka svima koji planiraju prijavljivati projekte za sufinanciranje iz EU fondova jest educirati se o osnovnim principima politika Europske unije, o pro-gramima i pravilima u prijavi, kako se ne bi dogodilo da se tvrtka ili institucija prijavljuje na natječaj na ko-jemu se očekuju istraživačko-razvojni konzorciji, ili se očekuju rezultati koji su značajno (nekoliko redova veličina) veći od rezultata koje će proizvesti projekt koji se prijavljuje.

-Druga mogućnost je angažirati konzultanta, ali u tom slučaju treba biti na oprezu, jer treba angažirati struč-nog (reference) konzultanta koji će ponuditi realno rješenje za sufinanciranje. Detalji o natječajima u Re-publici Hrvatskoj objavljuju se na web stranici www.strukturnifondovi.hr, a detalji o programima Europske unije na stranicama određenih programa - upućuje Maričić.

Banke - značajan partner u financiranju projekataUlaskom Hrvatske u EU banke u velikoj mjeri sudje-luju u svim aktivnostima vezanim uz informiranje o fondovima EU te pomažu u cjelokupnoj pripremi i provedbi projekata, kao i u njihovom financiranju.

Aktualno je financiranju projekata energetske učinko-vitosti i obnovljivih izvora energije u privatnom sek-toru te jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a kreditne linije omogućuju korištenje bespovratnih

Tema broja

Hrvatska je za proračunsko razdoblje EU 2007.-2013. koristila IPA pretpristupni pro-gram, koji se smatra svojevrsnom pripremom za korištenje sredstava kohezijske poli-tike. Sredstva IPA programa u Hrvatskoj pokrivaju razdoblje do sredine 2013. godine, odnosno na IPA-u se nastavljaju instrumenti kohezijske politike za drugu polovicu 2013., a potom i u razdoblju 2014.-2020. Zatvaranje posljednjih IPA projekata očekuje se 2017. godine.

Hrvatska je u tablici prikazana s očekivanim alokacijama sredstava kohezijske politike za proračunsko razdoblje 2014.-2020. te alokacijom IPA sredstava za razdoblje 2007.-2013. Ukupna alokacija za Kohezijsku politiku (odnosno za tri njena fonda - ERDF, ESF, CF) u razdoblju 2007.-2013. iznosila je 347 mlrd. EUR, dok je prvi prijedlog za razdoblje 2014.-2020. 376 mlrd. EUR (odnosno 336 mlrd. EUR ako se ne računa Con-necting Europe Facility). Kohezijska politika nije nastavak svih pet komponenti IPA-e koje su na raspolaganju Hrvatskoj, jer je peta komponenta IPA-e (IPARD) usmjerena na poljoprivredu i ruralni razvoj, što je u budućnosti pokriveno EAFRD-om i EMFF-om.

Alokacije i iskorištenost fondova Europske unije

Svaki dan je novi izazov.Izaberite partnera kojem vjerujete.

Trebate savjet u vezi EU fondova? Obratite se na pravu adresu i iskoristite sufinanciranje iz EU fondova za investicije, finalizaciju projekata ili daljnje širenje poslovanja. Mi ćemo Vas podržati detaljnim i točnim informacijama, korisnim savjetima te proizvodima prilagođenim upravo Vašim potrebama.

Uz našu pomoć pronaći ćete pravi smjer.

Saznajte više na www.zaba.hr Ili nazovite 0800 00 24

Ne pronalazite put do EU fondova?

EU FONDOVI

Izvor: EK, European policies research centre, izračuni HGK

Napomena: Za Hrvatsku za razdoblje 2007.-2013. alokacija se odnosi na IPA program i iznosi 997,6 mil. EUR.

Poljska

Italija

Španjolska

Rumunjska

Mađarska

Češka

Portugal

Njemačka

Grčka

Francuska

Slovačka

V. Britanija

HRVATSKA

Bugarska

Litva

Latvija

Estonija

Slovenija

Belgija

Švedska

Finska

Nizozemska

Austrija

Irska

Malta

Cipar

Danska

Luksemburg0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75

Procjena alokacije 2014. - 2020. g Alokacije 2007. - 2013. g


Tema broja

sredstava EU fondova za projekte koji će zadovoljavati kriterije uštede energije i/ili smanjenja CO

2.

Složenost procesa ideje, prijave i provedbe EU projekataPostupak evaluacije projekata je u razdoblju prije ula-ska Hrvatske u EU, tijekom kojeg su nam na raspola-ganju bili fondovi pretpristupne pomoći (IPA), bio raz-mjerno dug - od godine do dvije, zavisno od natječaja, tj. ugovornih tijela.

-Za poduzetnike, ali i mnoge druge prijavitelje, kao što su udruge i institucije, to je neprihvatljivo jer je zna-čajno otežano kvalitetno planiranje poslovanja. Za po-duzetnika ponekad i dva mjeseca mogu biti presudna u poslovanju; u nastojanju da se prate tehnološka do-stignuća, uđe na određena tržišta ili na bilo koji način poveća konkurentnost. Postoje naznake da će se kori-štenjem strukturnih fondova vrijeme ocjene projekata značajno smanjiti i da ono neće biti više od šest mjese-ci. Iako je to za neke također predugo razdoblje, sma-tram da će ovo u velikoj mjeri utjecati na veći interes poduzetnika za povlačenjem sredstava - pojašnjava Darija Krstić, voditeljica Centra za poduzetništvo Osi-jek. EU fondovi su namijenjeni poduzetnicima koji bi svakako željeli investirati u poslovanje i koji neće od-laziti u svojevrsne „izlete“ izvan postojeće djelatnosti samo zato što se objavljuju natječaji upravo za nešto što bi njima moglo biti interesantno. Do sada nije bilo puno natječaja za poduzetnike, ali su velika očekivanja u narednom razdoblju, smatra Darija Krstić, te dodaje: -Usprkos tome, najveće poteškoće s kojima se podu-zetnici susreću prilikom same prijave su nerazumlji-vost natječaja i uvjeta prijave na natječaj. Tijekom pro-vedbe najčešće su poteškoće u nepoznavanju pravila provedbe EU projekata, sveobuhvatno administrativno

praćenje i dokumentiranje provedbe projekta, ograni-čeni resursi koji prioritet daju postojećem poslovanju i provedbu projekta stavljaju u drugi plan. Navedeno može rezultirati neprihvatljivim troškovima od strane ugovornih tijela, kašnjenjem u provedbi aktivnosti ili izostankom praćenja te dodatnim komplikacijama tije-kom provedbe.

Važnost kvalitetne konzultantske usluge Svaki je korak u pripremi i prijavi projekta iznimno bitan i često se postavlja pitanje: u kojoj su mjeri do-ista važne kvalitetne konzultantske usluge, odnosno savjeti stručnjaka?

-Malo ili srednje veliko poduzeće s projektom u pro-izvodnju može ostvariti potporu putem poreznih olakšica, beskamatnih kredita, kredita s povoljnom ka-matnom stopom ili putem bespovratnih sredstava iz nacionalnih izvora ili EU programa - kaže Tatjana Šte-fanac Zjalić, te dodaje kako je izazov kombinirati više oblika potpore radi postizanja optimalnog sufinanci-ranja investicija. Važno je razumjeti kako ne postoje generalna pravila koja propisuju uvjete za dodjelu pot-pore. Primjerice, ponekad potporu možete ostvariti po završetku investicije, na drugom natječaju pak potporu realizirate određenom dinamikom tijekom provedbe investicije, a ponekad u značajnom iznosu na početku investicije. Ponekad možete sufinancirati trošak ku-povine zemljišta, objekata ili trošak kupovine rabljene opreme značajno boljih tehničkih specifikacija. Nekad investiciju smijete započeti nakon podnošenja prijave, međutim, ukoliko napravite propust u procedurama javne nabave koju ste obvezni provesti, trošak vam neće biti priznat. Postoje ograničenja iznosa potpore koji možete primiti za jednu investiciju i ograničenje za više investicija u trogodišnjem razdoblju, stoga je važno razumjeti logiku izračuna iznosa potpore kako ne biste trebali vraćati potporu. Stručnjaci koji vam mogu pružiti podršku u pripremi dokumentacije za različite oblike potpora mogu vam osigurati značajne uštede u planiranim investicijama.

-Također, dodatni je izazov osigurati administrativnu i projektnu urednost prilikom prijave na natječaj. Pri-mjerice, naizgled potpuno banalan korak poput pro-pisno zapakirane dokumentacije može činiti višemili-junsku razliku. Savjetnici su spona između institucija koje daju novac i poduzetnika te imaju važnu ulogu u „prevođenju“ planiranih investicija u sufinancirane projekte. Investicije koje će osigurati otvaranje rad-nih mjesta ili plasiranje novih proizvoda ukoliko nisu prezentirane na propisani način - nemaju šansu dobiti potporu. Iskustvo stečeno značajnim brojem odrađenih različitih projekata, dostatni kapaciteti i stručne kom-petencije koje imaju stručnjaci mogu maksimizirati šansu dobivanja potpora - pojašnjava Tatjana Štefanac Zjalić iz Sense Consultinga.

Ukoliko želite sami pripremati

projekte za prijavu na natječaj važno

je, osim izučavanja niza natječajne dokumentacije, proučiti i često

postavljana pitanja i provjeriti je li u

međuvremenu objavljena izmjena

natječaja.

Tema broja

Glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Martin Mayer, kaže kako su ogromni napori napravljeni od ulaska Hrvatske u EU na prijelazu iz pretpristupnog fon-da IPA do programa kohezijske politike EU, kao i na pripremi novih operativnih programa za razdoblje 2014.-2020., koji su bili prihvaćeni među prvima od svih država članica EU-a. No, na koje je načine moguće povećati apsorpciju sredstava?

-Europski fond za regionalni razvoj/Kohezijski fond udvostručio se nakon ulaska u EU, u srpnju 2013. godine (od 330 milijuna eura na 708 milijuna), te će se uvećati za devet puta u razdoblju 2014.-2020. (na 6,88 milijardi). Da bi bili uspješni, admi-nistrativni kapaciteti moraju biti snažno poboljšani u svim tijelima upravljanja, a po-sebno u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Službe Europske komisije (radne skupine) zalažu se za pomoć u identifikaciji 'uskih grla' provedbe te pružaju naučene lekcije i kreiraju akcijski plan. Također, hrvatski dionici na terenu (županije, gradovi/ općine, krovne organizacije, nevladine organizacije) trebaju biti aktivirani i uključeni u proces. Oni imaju ključnu ulogu u pogledu pripreme projekata - pojašnjava Mayer.

nužno je poboljšati administrativne kapacitete

www.pbz.hr

PODRŽAVAMO RAZVOJ

VAŠEG OBRTA.

SVIJET MOGUĆEG.

Kupujete ili sređujete poslovni prostor, razvijate nove proizvode ili usluge, nabavljate materijal, strojeve i opremu, izlažete na sajmovima, prodajete na Internetu ili poučavate nove generacije obrtnika?

Nudimo vam financiranje putem PBZ kredita te vas pratimo u natječajima za financiranje iz EU ili RH fondova.

Ovaj oglas je informativnog karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za Privrednu banku Zagreb.

EU Sinergo krediti


Tema broja

Zašto je priprema i provedba natječaja sporija od realizacije projekata?Priprema i provedba projekta je logičko zaokruže-na cjelina pri čemu se, ovisno o tipu projekta, treba ispoštovati sva pravila određenog sektora za koji se priprema projekt.

-Primjerice, ukoliko se radi o infrastrukturnom pro-jektu, priprema traje 6-12 mjeseci, ovisno o ulaganju. Uzmimo primjer izgradnje poduzetničkog inkubato-ra. Potrebno je riješiti vlasništvo zemljišta koje mora biti u gruntovnici provedeno na prijavitelja, zatim je potrebno prema Zakonu o gradnji ishoditi projektnu tehničku dokumentaciju te dobiti E-dozvolu/građe-vinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta. Nakon toga je potrebno pričekati odgovarajući natječaj te napisati projekt prema uputama za prijavitelje (sva-ki natječaj ima svoje posebnosti) te čekati evaluaciju i odluku o odabiru. Nakon odluke slijedi ugovor i tek onda slijedi provedba. Ovaj postupak traje do 12 mjeseci. S druge strane priprema i prijava tzv. soft projekata (bez gradnje) traje 1-3 mjeseca, tj. onoliko koliko je natječaj otvoren. Najčešći problemi kod gra-đevinskih projekta su tehničko-projekta dokumenta-cija te izvođenje radova, koje je ovisno o vremenskim uvjetima, ali i sposobnosti građevinara da na vrije-me izvrši zadatak, što je u Hrvatskoj iznimka, a ne pravilo. Vezano uz soft projekte, najčešći problem je nemogućnost provedbe pojedinih aktivnosti iz objek-

tivnih (promjena zakona) ili subjektivnih (promjena mišljenja nositelja ili partnera vezano uz tijek ili re-zultat aktivnosti) razloga - navodi Tomislav Petric.

Priprema i provedba samog natječaja za financira-nje projekata kod nas još uvijek je prilično dugačka, jer je Republika Hrvatska tek na početku korištenja strukturnih fondova i ušli smo u novu financijsku perspektivu (2014.-2020.), za koju se tek pripremaju operativni programi, kaže Jean-Pierre Maričić.

-Rokovi za evaluaciju (ocjenjivanje) prijavljenih pro-jekata smanjeni su za nekoliko mjeseci, ali još uvijek ovise o prijavljenom broju projekata po određenom natječaju. Za očekivati je da će se ovo vrijeme pripre-me i provedbe natječaja smanjiti s vremenom, kada natječaji postanu redovitiji i češći – očekuje Maričić.Poduzetnici se u provedbi projekata susreću s mno-gim problemima, jer provedba se provodi po strogo određenim pravilima koja nisu u upotrebi u svakod-nevnom redovnom poslovanju. Najveći problem sva-kako je javna nabava, s kojom se poduzetnici susre-ću (kao strana koja provodi javnu nabavu) samo u projektima koji se sufinanciraju iz EU fondova. Osim toga, poduzetnici su skloni rješavanju problema koji se pojavljuju u provedbi odmah, u vrlo kratkom vre-menu, a kod provedbe projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova često je potrebna suglasnost provedbe-nih tijela, jer ako nema te suglasnosti promjene nisu prihvatljive, zaključuje Maričić.

Kako izbjeći vraćanje sredstava u EU blagajnu te povećati apsorpciju sredstavaVraćanje sredstava u EU blagajnu s nacionalne razine događa se zbog nedovoljnih kapaciteta koje RH ima u prijavi i provedbi EU projekata. -Što je osnovni kapa-citet? Ljudi. Tijekom pretpristupnog razdoblja trebali smo se kvalitetnije pripremiti kako bi naša apsorpcij-ska moć bila bolja. Preduvjet za to je imati jasan cilj što želimo ostvariti, od nacionalne razine do razine pojedine općine, grada, institucije, tvrtke. Ispitati re-alne potrebe i definirati ciljeve nije jednostavno, ali što se taj dio posla bolje napravi, projekti koji se budu razvijali biti će kvalitetniji. Kompetentnost ljudi koji će strateške ciljeve pretvoriti u djelo su najvažniji. To nam nedostaje. Danas smo već trebali imati velik broj timova ljudi koji će biti usmjereni po različitim programima i osposobljeni na razrađivanje ideja i prijavu projekata, kao i razrađene modele pomoći u financiranjima projekta, s obzirom na činjenicu da je za provedbu potrebno imati financijski kapacitet, a on je kod velikog broja prijavitelja nedostatan - upozo-rava Darija Krstić.

Sa strane provoditelja projekata, jako je važno dobro se upoznati s uvjetima natječaja i s pravilima koja su propisana za određene projekte, i po tim pravilima i

Poduzetnici se u provedbi projekata susreću s mnogim

problemima, jer provedba se provodi po strogo određenim

pravilima koja nisu u upotrebi

u svakodnevnom redovnom poslovanju.

uvjetima raditi. -Kod većih projekata preporučljivo je (pogotovo poduzetnicima koji se prvi put prijavljuju) angažirati stručne osobe koje imaju iskustva u pro-vedbi, jer će trošak angažiranja takve osobe biti zna-čajno manji od troška koji može nastati vraćanjem sredstava zbog neprihvatljivosti troškova. S druge strane, provedbena tijela trebala bi i u pripremi, ali i tijekom provedbe programa, intenzivnije komuni-cirati s provoditeljima projekata i agencijama koje se bave konzultantskim uslugama, kako bi i njihova mi-šljenja, ali i iskustvo, bili ugrađeni u nove programe i procedure - mišljenja je Maričić.

Na području Osječko-baranjske županije do sada je od strane Europske komisije i drugih međunarod-nih fondova odobreno 387 projekata ukupne vri-jednosti 1.815.534.333,62 HRK (237.014.926,06 €). U financijskom razdoblju 2007.-2013. na području Grada Osijeka i Županije, od strane Europske ko-misije i drugih međunarodnih fondova odobreno je 288 projekata ukupne vrijednosti 1.447.499.193,22 HR (188.968.563,08€), koji su sufinancirani iznosom od 421.171.908,54 HRK (54.983.277,87€). Značajnu ulogu kod pripreme i provedbe EU projekata na po-dručju Županije imala je pritom Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, koja je među najuspješ-nijim razvojnim agencijama u Hrvatskoj.

nadolazeći EU natječaji za poduzetnikeVezano uz natječaje, smatra Tomislav Petric iz VI-DRA-e, sigurno će najzanimljiviji biti Javni pozivi ministarstva poduzetništva, gdje će sredstva biti do-stupna za izgradnju i opremanje novih proizvodnih kapaciteta, savjetovanje, sudjelovanje na sajmovima i usavršavanje. Prvi natječaji se očekuju do kraja ve-ljače i bit će otvoreni do iskorištenosti sredstava. Ta-kođer, upravo objavljen natječaj Programa ruralnog razvoja RH za mjere 4.1 i 4.2. od strane APPRRR nudi priliku za sve one koje se bavi proizvodnjom i preradom u sektoru poljoprivrede.

U narednom razdoblju u najavi su dva javna pozi-va za poduzetnike iz OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.: Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ula-ganje u opremu - za projekte s građevinskom kom-ponentom te Ulaganje u proizvodnu tehnologiju - za ulaganje u opremu bez građevinske komponente. Cilj navedenog javnog poziva je razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stva-ranje radnih mjesta. -Osim navedenog, velik interes postoji i za Mjere ruralnog razvoja - programe nami-jenjene za poljoprivrednike, ali i za obavljanje nepo-ljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Pri tome je važno naglasiti da u ruralna područja u RH ne ulaze samo gradovi Zagreb, Split, Osijek i Rijeka - najavljuje Darija Krstić, voditeljica Centra za podu-zetništvo Osijek.

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020. Kako donosi portal www.strukturnifondovi.hr, Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020. poziva javne i privatne organizacije sa sjedištem u regijama središnje Europe na dostavu prijava u okviru prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga.

Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja Eu-ropske teritorijalne suradnje koji pruža podršku regionalnoj suradnji između država središnje Europe tijekom programskog razdoblja 2014.-2020. Program u teritorijalnom smislu obuhvaća i pruža podršku regionalnoj suradnji između devet srednjoeuropskih država, članica Europske unije: Austrije, Češke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke. Program se provodi u razdoblju od 2014. do 2020. godine i ulaže 231 milijun eura za sufinanciranje projekata transnacionalne suradnje, koji će se provoditi od stra-ne javnih i privatnih organizacija iz regija središnje Europe. Financirani projekti proizvest će konkretne i vidljive rezultate kao odgovor na utvrđene izazove pro-gramskog područja i adresirati razvojne potrebe na integrirani način.

Projekti koji se fokusiraju isključivo na akademsku suradnju, osnovno istraživanje ili imaju za cilj samo umrežavanje i razmjenu iskustava te ne prikazuju prijenos outputa proizašlih iz 'mekih' aktivnosti (istraživanja, studija i dr.) u konkret-ne i održive rezultate neće se financirati iz Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020.


MODUL 1 (12. i 13. ožujka 2015.)EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohezijski fond te programi zajednice • uvod u politike i proračun EU• kohezijska politika: povijesni razvoj, svrha, odred-

nice, ciljevi i zadatci kohezijske politike, značaj kohezijske politike za Republiku Hrvatsku

• Europa 2020 – inicijative i ciljevi strategije Europa 2020• Strukturni fondovi (Europski fond za regionalni

razvoj, Europski socijalni fond), Europski poljopri-vredni fond, Kohezijski fond – koji su ciljevi i koji programi u fondovima, tko su prihvatljivi prijavite-lji, kako Hrvatska planira koristiti ove fondove

• programi zajednice i drugi specifi čni programi (Horizon 2020, Cosme, Progress…) – programi za razdoblje 2014.-2020. već su počeli s objavljiva-njem natječaja koji su sve više okrenuti poduzet-ništvu i inovativnim idejama

• prezentacija provedenog projekta – iskustva i greš-ke koje smo radili pri pripremi i provedbi projekta iz programa razvoja poduzetničke infrastrukture

Cijena modula: 2.490,00 kn + PDV

MODUL 2 (16. i 17. travnja 2015.)Upravljanje projektnim ciklusom – priprema EU projekata za prijavu na natječaje • pregled do sada objavljenih natječaja iz

strukturnih fondova • poslovna infrastruktura, povećanje

konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, istraživanje i razvoj

• upravljanje projektnim ciklusom (analiza dionika, problema, ciljeva i strategije) – rad na praktičnim projektima prema prijedlozima polaznika

• priprema projektne dokumentacije• uvod u studiju izvodljivosti i analizu troškova i

koristi• priprema proračuna projekta i čišćenje proračuna

prije potpisivanja ugovora


MODUL 3 (14. i 15. svibnja 2015.)Evaluacija i provedba EU projekta • principi i način ocjene projekata• tablice za ocjenjivanje projekata• planiranje nabave sukladno PRAG-u, natječajni

postupci i procedure• metodologija provođenja projekata • fi nancijska provedba projekta i fi nancijsko

upravljanje projektom


IZBORNI MODULISvi polaznici specijalističkog programa ‘Voditelj projekata za EU fondove’ ostvaruju popust od 10% za seminare ‘Izrada investicijske studije/studije izvedivosti’ i ‘Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)’.

Kotizacija:Cijena kompletnog programa iznosi 6.500,00 kn + PDV. Promotivna cijena za rane uplate iznosi 5.900,00 kn + PDV.

Moguće je i plaćanje na 3 rate po 2.300,00 kn + PDVZa prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Za polaznike seminara osigurani su ručak i materijali sa seminara. Po završetku seminara polaznicima će biti uručeno Uvjerenje o uspješno završenom programu.

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Voditelj programa i predavači:Jean-Pierre MaričićDanijela Bogdan, mr. europske politike, Olivera Del Cont, mr.sc. Jelena Festini

Program se sastoji od 3 modula ukupnog trajanja 60 nastavnih sati. Trajanje svakog modula je 20 nastavnih sati.

Voditelj projekataza EU fondove

organizira specijalistički modularan program

Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagrebožujak - svibanj 2015.


Zagrebačka banka - pouzdan partner u financiranju EU projekata Zagrebačka banka još od 2007. godine prati klijente u provedbi EU projekata, pružajući im informacije o mogućnostima optimalnog sufinanciranja njihovih investicija iz različitih izvora, te kroz proizvode potrebne za sudjelovanje na natječajima, kao i u provedbi projekata.

Kao odgovor na koristi koje donosi članstvo Republike Hr-vatske Europskoj uniji, odnosno približno 10,7 milijardi eura dostupnih iz EU fondova u razdoblju 2014.-2020., od čega je gotovo 2 milijarde izravno namijenjenu poticanju poduzetništva, Zagrebačka banka je sredinom 2013. godine, u suradnji s konzultantskom tvrtkom Sense Consulting, razvila visoko specijaliziranu uslugu EUfond vodič. Riječ je o usluzi koja kroz inovativni pristup omogućava poduzetni-cima identifikaciju projekta prihvatljivih za EU i nacionalne potpore.

Kako funkcionira EUfond vodičDugogodišnje iskustvo i rad na EU projektima dovelo je idejne kreatore ove usluge do zaključka kako poduzetnici ulažu velike resurse ne bi li došli do bespovratnih sredstava, ali prečesto odustaju zbog različitih prepreka, a posrijedi su najčešće neinformiranost i nedovoljni kapaciteti za prona-lazak optimalnog izvora sredstava, kao i pripremu projeka-ta. EUfond vodič mijenja pristup te umjesto da, kao dosada, poduzetnik sam traži potencijalne izvore potpore, ova usluga čini to za njega. Kroz sustav koji ima za cilj uštedjeti vrijeme i novac, uparuju se administrativni pokazatelji klijenta (kao što su, primjerice, broj zaposlenih, djelatnost, veličina tvrtke, itd.) s dostupnim izvorima bespovratnih sredstava, što uključuje nacionalne i EU izvore. U drugom koraku analiziraju se projektne ideje klijenata te se omogućuju dvosatne konzulta-cije s iskusnim konzultantima na području EU fondova – i to besplatno. Rezultat ove usluge je sinergija bankarskog i kon-zultantskog znanja, od kojeg profitiraju svi uključeni dionici, stvarajući most između fondova i poduzetnika.

Koja je dodana vrijednost usluge za klijentaVećina klijenata upoznata je s mogućnošću povlačenja be-spovratnih sredstava iz EU fondova. S druge strane, zbog

EUfond vodičem te savjetodavnom

ulogom olakšava se poslovanje klijenata u

izazovnom tržišnom okruženju, što klijenti

iznimno cijene.

još uvijek nedostatnih iskustava u njihovoj realizaciji te različitih informacija o kompliciranosti samog postup-ka koje postoje na tržištu, vrlo je bitno klijente dodatno informirati i potaknuti na prijavu njihovih projekata na odgovarajući natječaj. Upravo u tom dijelu besplatna eva-luacija projektne ideje koja precizno utvrđuje uklapa li se pojedina investicija u ciljeve određenog natječaja ili ne, kao i besplatne konzultacije sa savjetnicima pokazale su se kao vrlo koristan i konkretan izvor informacija za klijen-ta. EUfond vodičem te savjetodavnom ulogom olakšava se poslovanje klijenata u izazovnom tržišnom okruženju, što klijenti iznimno cijene. Kroz uslugu EUfond vodič u 2014. godini informirano je preko 30.000 klijenata, evaluirano je gotovo 1000 projektnih ideja, a dosad je već realizirano 13 milijuna kuna potpore, dok su projekti koji pretendiraju na dodatnih 85 milijuna kuna potpore trenutno u fazi evalua-cije ili u fazi izrade.

Bankarski proizvodi u funkciji EU fondova Za potrebe prijave na natječaje za dodjelu bespovrat-nih sredstava, gotovo većina institucija kao sastavni dio natječajne dokumentacije navodi različite vrste pisama namjere (bilo obvezujućih ili neobvezujućih), kojima klijent dokazuje da posjeduje financijski kapacitet za pro-vedbu projekta koji prijavljuje na natječaj. U fazi provedbe projekata odsada je u većini natječaja moguće koristiti avansnu isplatu bespovratnih sredstava, no isključivo uz činidbenu garanciju banke. Također, brojni programi zah-tijevaju da korisnici potpore za potrebe transparentnosti provođenja projekta transakcije odvijaju putem jednog zasebnog transakcijskog računa. Svi spomenuti proizvo-di, kao i spektar posebno prilagođenih kreditnih linija za mostno financiranje i sufinanciranje projekta, na raspo-laganju su klijentima Zagrebačke banke, uz savjetodavnu podršku njezinih djelatnika.

Edukacije po cijeloj HrvatskojU nastojanju što boljeg informiranja svojih klijenata, Zagrebačka banka angažirana je kroz čitav niz edukativno-in-formativno aktivnosti kako bi u korak s vremenom do klijenta doprla pravovremena i konkretna informacija. U posljednjem kvartalu 2014. te u siječnju i veljači 2015., održane su radio-nice s klijentima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Varaždinu, Sla-vonskom Brod, Bjelovaru te u Tuheljskim toplicama, prilikom kojih je preko 560 klijenata upoznato s mogućnostima finan-ciranja iz EU fondova, kao i proizvodima Zagrebačke banke koji im u provedbi investicija mogu pomoći. Aktivnosti poput ovih kontinuirano će se provoditi i u budućnosti.

Prezentacija Zagrebačke banke u Sl. Brodu

Tema broja


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika ČileGlavni grad:

Santigo de ChilePovršina:

56.102 km2Stanovništvo:

17.363.694 Službeni jezik:

španjolskiValuta:

peso CLP (1 USD = 613 CLP)

Robna razmjena s Čileom (2013.)

Izvoz Hrvatske u Čile Uvoz Hrvatske iz Čilea

Odjeća od tekstilnih tkanina 15,09% Ljuskavci, školjke (svježi) 35,79%

Vapno, cement 12,92% Alkoholna pića 23,61%

Muški kaputi, jakne, odije-

la, hlače8,99% Svježe ili suho voće 11,71%

Strojevi za pojedine ind.

grane7,87%

Ljuskavci, školjke

(konzervirani)9%

Uredski strojevi 7,35% Voće i proizvodi od voća 7,39%

UKUPnI IZVOZ 972,9 tisuća USD UKUPnI UVOZ 795,2

tisuća USD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Čile - zemlja s najvišim stupnjem ekonomske slobode u Južnoj i Srednjoj AmericiVelike mogućnosti za strane ulagače, liberalizacija trgovine, zdrav financijski sustav i transparentnost poslovanja neki su od čimbenika kojima se Čile ističe u svijetu.

Važni linkoviUprava za međunarodne gospodarske poslove:

www.minrel.cl Ministarstvo gospodar-stva, poduzetništva i turizma:

www.economia.gob.clCarinska uprava:

www.aduana.clAgencija za podršku izvo-znicima (PROCHILE):

www.prochile.gob.clOdbor za strana ulaganja:

www.ciechile.gob.cl

VELEPOSLAnSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U REPUBLICI ČILE

Veleposlanica: Nives Malenica, izvan-redna i opunomoćena veleposlanica Adresa: Ezequias Alliende 2370, Pro-videncia, Santiago de Chile Tel: 0056 2 2 269 6141Fax: 0056 2 2 269 6092E-mail: [email protected]

VELEPOSLAnSTVO REPUBLIKE ČILE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoćeni veleposla-nik: Nj.E. G. Germán Orlando Ibarra MoránAdresa: Radnička cesta 52/8, Zagreb Tel: 00385 1 46 11 958Fax: 00385 1 46 10 328E-mail: [email protected]

Ahu Tongariki

Santiago de Chile

Stanje u gospodarstvu zadnje dvije godine obilježi-la je gospodarska kriza, što je utjecalo na smanje-nje ukupnog izvoza. No unatoč smanjenju izvoza, ponajviše zbog sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, izvoz se povećao. Čile je produbio dugo-godišnju predanost liberalizaciji trgovine potpisi-vanjem ugovora o slobodnoj trgovini sa SAD-om. Vlada uvodi nove fiskalne mjere, počevši od repar-ticije, odnosno povrata izvezenog kapitala, priku-pljanje sredstava za školstvo, nove porezne reforme, sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini, a postupno napreduju reforme za poboljšanjem likvidnosti na tržištu kapitala za male tvrtke. Kao jedno od deset najslobodnijih gospodarstava, Čile uživa u najvi-šem stupnju ekonomske slobode u Južnoj i Srednjoj Americi. Strana ulaganja su dobrodošla, a dinamički financijski sustav omogućuje visoku razinu korište-nja i pružanja bankarskih usluga.

Struktura gospodarstva Čile ima najbolje ocijenjeno gospodarstvo u Latinskoj Americi i jedno od rastućih gospodarstava u svijetu. Postoji širok raspon i raznolikost kultura koje se pro-izvode u Čileu i koje doprinose gospodarstvu. Gospo-darstvo Čilea temelji se na izvozu minerala, koji čine oko polovicu ukupne vrijednosti izvoza. Najznačajniji sektor izvoza je rudarstvo (54%), a najvrjedniji resurs je bakar, čiji je Čile najveći svjetski proizvođač (samo bakar daje 19% prihoda). Unatoč tome ekonomija sve više ovisi o bakru, što stvara ovisnost te ju pretvara u ekonomski problem, s obzirom na to da cijena bakra nije toliko stabilna. Najvažnije su industrije bakra, li-tija i drugih minerala, prehrambenih proizvoda, pre-rada ribe, željeza i čelika, drvna industrija i proizvodi od drveta, promet oprema, cementa, tekstila i dr. Udio u poljoprivredi vrlo je mali, te se proizvodi manje od polovice domaćih potreba.

Mogućnosti poslovne suradnjeČile je prva zemlja Latinske Amerike koja je priznala Hrvatsku kao samostalnu zemlju, te se takva podrš-ka produbila i ulaskom Hrvatske u EU. Postoji velik potencijal za daljnju suradnju Hrvatske i Čilea. Ot-prilike 1,3% ukupnog stanovništva u Čileu je hrvat-sko. Suradnja se povećala ulaskom Hrvatske u EU, no trebaju se pojačati gospodarska suradnja i trgovinska razmjena. Početkom 2014. reaktivirano je bilateralno gospodarsko udruženje CROCHAM, koje potiče po-slovnu suradnju i razvoj vanjske trgovine i turizma. No, još uvijek se bilježi skroman opseg razmjene. Hr-vatska zajednica zauzima važno mjesto u kulturnom, političkom i svakom drugom području života u Čileu. Istaknuta je dosadašnja suradnja s još uvijek velikim potencijalima, u području gospodarstva, turizma, kul-ture i znanosti, te mogućnosti investiranja.

Postupak uvoza roba i usluga u Čile Čile je vrlo otvoreno tržište. Sporazumom o slobodnoj trgovini, odnosno ukidanjem carinskih stopa za goto-vo 95% proizvoda, Čile potiče trgovinsku razmjenu. Uvoznim carinama podliježu pravne i fizičke osobe, a postupak vrednovanja je CIF. Prosječna stopa carine je 6%, a PDV se naplaćuje po stopi od 19%. Za komer-cijalne i osobne potrebe uvoz može biti puno složeni-ji nego za međunarodne tvrtke. Ograničen uvoz je za kućne ljubimce koji trebaju imati potvrdu o cijepljenju protiv bjesnoće, oružje, eksploziv, pornografiju, jestive


infrastrukture, turizma i energetike. Čile je sigurno i pouzdano mjesto za poslovanje uz nisku razinu javnog duga, ima zdrav financijski sustav, te konsolidirani po-ložaj u Latinskoj Americi jer je jedno od najkonkuren-tnijih gospodarstava zbog održivog gospodarskog rasta i otvorenosti u trgovini. Ima atraktivnu poslovnu kli-mu, transparentnost poslovanja, nisku razinu korup-cije, visoku razinu tehnologije, prvoklasne autoceste i telekomunikacijske usluge, te je međunarodno integri-rana zemlja. Odbor za strana ulaganja, kao agencija, zastupa državu Čile u poslovima sa stranim ulagačima te pomaže u međunarodnom poslovanju. Čile ima ista-knuto mjesto na svim razinama koje uključuju „kvali-tetu života“, ima najveći prihod po glavi stanovnika u regiji te sigurna jamstva kod ugovora o ulaganju.

Poslovni običajiČileanci su vrlo ponosni na svoju zemlju. Stopa od 95% pismenog stanovništva stavlja ih među najbolje obrazo-vane na svijetu. Poslovna atmosfera je formalnija nego u ostatku Južne Amerike. Točnost se poštuje, iako Čilean-ci znaju kasniti i do trideset minuta. Stručnost je manje važna od osobnog i obiteljskog poznanstva, ali i pozadine tvrtke u kojoj radite. Odlučivanje je centralizirano. Poželj-no je da dogovarate posao licem u lice, nikako preko tele-fona ili e-maila jer u tom slučaju ne očekujte brz odgovor. Jednostavni su u pregovorima, gdje uglavnom prevladava-ju osjećaji i emocije. U interakciji ostavljaju malo prostora te se nemojte iznenaditi ako drže ruku na vašem ramenu dok razgovaraju s vama ili o vama. Kontakt očima je va-žan, što ukazuje na povjerenje, iskrenost i interes. Muš-karci se trebaju odijevati u konzervativna tamna odijela, a žene haljine ili odijela. U Čileu je puno lakše poslovati sa ženama nego u drugim dijelovima Južne Amerike.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Čilea

BDP: 277 mlrd USD

BDP per capita: 15.777 USD

Stopa rasta BDP-a: 4,1%

BDP prema sektorima: usluge (61%), industrija (35,4%), poljoprivreda (3,6%)

Izvoz (2013.): 76,7 mlrd USD

Izvozni proizvodi: bakar, voće, riža, drvo, celuloza, metalni proizvodi, kemikalije, vino

Zemlje izvoza: Kina (24,9%), EU (14,6%), SAD (12,8%), Japan (9,9%), Brazil (5,8%)

Uvoz (2013.): 74,6 mlrd USD

Uvozni proizvodi: nafta, električni i telekomunikacijski proizvodi, ind. proizvodi,

vozila, plin

Zemlje uvoza: SAD (20,3%), Kina (19,7%), EU (16,4%), Brazil (6,5%), Argentina (5%)

Nezaposlenost: 6,0%

Inflacija: 1,8%

Izravna strana ulaganja: 21,4 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .cl

Pozivni broj: +56

Chuquicamata - najveći otvoreni rudnik bakra na svijetu

proizvode životinjskog porijekla te voće i povrće koji trebaju sadržavati potvrdu izdanu od Ministarstva po-ljoprivrede.

UlaganjaMogućnost stranog ulaganja u Čile određeno je za-konskom regulativom Decreto ley (DL) 600, koja se odnosi i na fizičke i na pravne osobe, pomoću čega strani ulagači mogu uvoziti dobra i kapital te tražiti sklapanje Ugovora o stranom ulaganju s državom. Čile nudi atraktivne investicijske mogućnosti u sektori-ma poput rudarstva, prehrambene industrije, usluga,

Čile ima istaknuto mjesto na svim

razinama koje uključuju „kvalitetu života“, ima najveći

prihod po glavi stanovnika u regiji te sigurna jamstva kod ugovora o ulaganju.

Investicijski vodič

Plemenite kovine trenutno su najsigurnija luka za ulagače novac deponiran u banci ovisi o solventnosti banke, a vrijednost dionica ovisi o uspješnosti tvrtke. U slučaju propasti banke ili tvrtke, propada i uloženi novac. U slučaju ulaganja u fizičke plemenite kovine, ulagač zadržava vrijednost svoje imovine bez obzira na okolnosti na tržištu i ekonomiji.

Pripremila: Jasmina Trstenjak

Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj postaju sve lakši. Po-kazuju to dosadašnji rezultati rada na unapređenju investicijskog okruženja koji se najbolje očituju kroz rast Hrvatske na rang ljestvici Svjetske banke - Doing Business izvještaja za 2015. - Hrvatska je s prošlogodišnjeg 89. mjesta napredovala za čak 24 mjesta te je zauzela 65. mjesto od ukupno 189 ze-malja.

Aktualno investicijsko okruženje Napredak Hrvatske na Doing Business listi ostvaren je zbog nekoliko razloga. Smanjeno je ili ukinuto 57 parafiskalnih nameta ukupne vrijednosti 409 mili-juna kuna u 2013. i 2014., a provedeno više od 100 mjera za poboljšanje poslovne klime. U Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK) i Ministarstvu poduzetništva izdvajaju nekoliko ključnih zakonskih regulativa koje su utjecale na poboljšanje investi-cijskog okruženja, a veliki pomak dala su i tri zako-na iz sektora graditeljstva koji su omogućili znatno brže izdavanje građevinskih dozvola investitorima. Primjerice, tvrtka Wollsdorf građevinsku dozvolu dobila je za jedan dan, dok je Hotel Valamar Presi-dent istu ishodio za dva dana.

U AIK-ovu Katalogu investicijskih mogućnosti koji otkriva pregled trenutnog hrvatskog investicijskog potencijala, upravo se najveći broj pripremljenih projekata odnosi na turizam, infrastrukturu i ener-getiku. Najviše pak interesa za investiranjem u gre-enfield investicije ima u segmentu proizvodnje, s posebnim naglaskom na farmaceutski sektor koji je u intenzivnom investicijskom ciklusu u kojemu tre-nutno prate investicije vrijedne oko dvije milijarde kuna, i turizma, koje čine ukupno 70 posto investi-cija.

Investicijski mete u 2015. Gdje će investitor uložiti, ovisi o mnogo faktora. No dobrih prilika ima svugdje. Primjerice, na nekret-ninskom tržištu.

Filip Vucagić, šef Odjela procjena vrijednosti i in-vesticijskog savjetovanja u tvrtki Colliers Inter-national, kaže da su u Hrvatskoj trenutno u foku-

su hotelijerstvo i retail segment (shopping centri). Što se tiče pametnog ulaganja, izdvaja komerci-jalne nekretnine kod kojih pogodnosti proizla-ze iz dugogodišnjih ugovora i stabilne rente te mogućnošću za dodatnom zaradom.

-Kako je fizičkoj osobi koja iznajmljuje stan bitan stabilan podstanar, tako je investitorima u poslovne nebodere i shopping centre bitna kvaliteta i struktu-ra zakupca, kod hotela broj i kupovna moć gostiju, a za logističke centre povećana poslovna aktivnost i

Zbog uvođenja poreza na štednju te kontinuiranog pada kamatnih stopa na depozite sve je privlačnije investiranje na tržištu kapitala.

Dalibor Balgač, izvršni direktor Investicijskog bankarstva u Hypo banci:Poduzetnici sve više uviđaju isplativost ulaganja u novčani fond. Prinosi novčanog fonda znatno su viši od, primjerice, depozita po viđenju.


potrošnja - govori Vucagić.

Poduzetnici sve više uviđaju isplativost ulaganja i u novčani fond, primjećuje Dalibor Balgač, izvršni di-rektor Investicijskog bankarstva u Hypo Alpe-Adria banci. Prinosi su, kaže, znatno viši od, primjerice, depozita po viđenju. Uz HI-cash Invest nude još tri fonda koja ulažu u dionice (HI-growth), obveznice (HI-conservative) ili mješoviti fond (HI-balanced). Zbog uvođenja poreza na štednju te kontinuiranog pada kamatnih stopa na depozite, Balgač kaže da se klijentima sve privlačnije čini investiranje na tržištu kapitala.

Burzovni stručnjak Roman Rinkovec smatra da trenutne okolnosti, u kojima je glavni indeks

Zagrebačke burze na nekih 1800 bodova (što je ot-prilike 3400 bodova niže od povijesnog maksimu-ma), daju određeni razlog za optimizam i na tržištu kapitala. Napominje da hrvatske dionice u ovome trenutku nisu precijenjene i ukoliko se složimo da nam je BDP vjerojatno na dnu, za očekivati je poste-peni rast cijena. No ne preko noći.

-Za oživljavanje burze nije dovoljno ulaganje inve-sticijskih fondova. Svakom tržištu za život trebaju mali ulagači, a svakom gospodarstvu jaka burza. Ova godina bi mogla u tom smislu predstavljati stanovi-tu prekretnicu, ali uz napomenu da su rizici također značajni - upozorava Rinkovec.

Ulaganje u plemenite kovinePlemenite kovine u ovom su trenutku privlačne za ulaganje s globalnog i lokalnog aspekta. Upravo je u tijeku značajna turbulencija na svjetskim tržištima zbog pada cijena nafte i preki-da sidra što ga je švicarski franak imao s eurom. U takvim turbulentnim vremenima plemenite se kovi-ne uvijek smatraju sigurnom lukom za ulagače.

-U zadnjih nekoliko tjedana značajno je porastao in-teres ulagača za zlato i srebro, zbog čega je i trend stagnacije cijene koji traje već godinu dana preki-nut. To se osobito odnosi na cijenu zlata izraženu u eurskoj valuti, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci porasla 20-ak posto. Trend rasta cijene zlata izražen u eurima nastavit će se i u 2015. zbog namjere Eu-ropske središnje banke da obezvrijedi euro kvan-titativnim oslabljivanjem u odnosu prema osta-lim valutama, pa tako i prema zlatu - procjenjuje Sven Sambunjak, urednik portala Srebrozlato.com, dodajući da će s lokalnoga aspekta ulaganje u zlato biti dodatno atraktivno zbog poreza na štednju.

Čak i analitičari koji nisu skloni preporučivati ple-menite kovine kao investicijsku klasu priznaju kako je sasvim u redu imati barem 5 do 10 posto svojeg investicijskog portfelja u zlatu i srebru.

-Novac deponiran u banci ovisi o solventnosti ban-ke, vrijednost dionica ovisi o uspješnosti tvrtke. U slučaju propasti banke ili propasti tvrtke, propada i uloženi novac. U slučaju ulaganja u fizičke pleme-nite kovine, ulagač zadržava vrijednost svoje imo-vine bez obzira na okolnosti na tržištu i ekonomiji - prednosti su ulaganja u plemenite kovine koje na-vodi Sambunjak.

Poduzetničke zone - olakšice kao adut za privlačenje investitora Većina investitora svoje investicije realizira na područjima poslovnih zona. Upravo iz tog razloga poslovne zone, u koje se u ovoj godini planira uložiti

Kretanje cijena plemenitih kovinaCijena grama zlata trenutno je na razini od između 36 i 37 eura, odnosno između 1130 i 1140 eura za uncu (jedna unca je 31,1 gram). Početkom 2014., cijena grama zlata kretala se oko 30-31 euro, odnosno oko 930-960 eura za uncu.Gramom srebra trenutačno se trguje po cijeni od oko 0,50 eura za gram ili oko 16 eura za uncu. Početkom 2014., cijena grama srebra iznosila je otprilike isto toliko s obzirom na euro, što znači da se cijena nije značajnije promijenila, premda je unutar prošle godine fluktuirala u rasponu između 0,45 i 0,55 eura za gram.

70 milijuna eura, jedan su od aduta Hrvatske u privlačenju investitora. -Koliko su zone važne govori činjenica da u pro-cesu odlučivanja investitora o ulaganju u pojedinu zemlju, osim makroekonomske situacije, procjene veličine tržišta, podataka o dostupnosti, troškovima i kvaliteti radne snage, dostupnim poticajima koje može ostvariti, važnu ulogu ima i dostupnost i kva-liteta infrastrukturno opremljenog zemljišta - ističe Damir Novinić, ravnatelj AIK-a.

Trenutno postoji oko 300-tinjak poslovnih zona i, naravno, nisu sve jednako uspješne. Uz karakteristi-ke koje svaka mora imati: potpuna infrastrukturna opremljenost, blizina autoceste, raspoloživost radne snage i sl., vrlo važan faktor kojeg izdvaja Novinić jest lokalna i regionalna vlast. Ona pruža dodat-ne poticaje, kao što su povoljna cijena zemljišta ili djelomično oslobađanje plaćanja komunalnih dopri-nosa.

Imam dobru ideju, kako da pronađem novac? Kad se krene iz ideje u realizaciju, pokucati se može na nekoliko vrata. I to ne moraju biti samo ona po-slovnih banaka. Kad je, primjerice, u pitanju startup tvrtka, važni su poslovni anđeli kao profesionalni ulagači koji većinom investiraju vlastita sredstva. Seed financiranje se obično koristi za razvoj proizvo-da do faze kada ga može koristiti šira javnost, ventu-re ulaganje dolazi od većih institucionalnih fondova i poduzetnik mora biti spreman za uspostavljanje čitave palete korporativnih pravila, dok private equi-ty fondovi mogu ponuditi velike količine likvid-nosti. Pritom ni fondove EU, novce koji se ne mo-raju vratiti i namijenjeni su onima koji već imaju djelomično osigurane izvore financiranja, nikako ne smijemo zanemariti. Od 10,7 milijardi eura koliko je

Posljednjih nekoliko tjedana značajno

je porastao interes ulagača za zlato i srebro, zbog čega

je i trend stagnacije cijena koji traje već

godinu dana prekinut.

Investicijski vodičInvesticijski vodič

Damir novinić, ravnatelj AIK-aUz karakteristike koje svaka poduzetnička zona mora imati: potpuna infrastrukturna opremljenost, blizina autoceste, raspoloživost radne snage i sl., vrlo važan faktor je lokalna i regionalna vlast.

Ariana Vela, direktorica tvrtke EU projektiNe postoji jedinstveni recept za prepoznavanje dobrog projekta niti za jačanje prolaznosti, ali važno je zadovoljiti osnovne kriterije prihvatljivo-sti i što više se približiti kriterijima evaluacije koji su objavljeni u sklopu natječajne dokumentacije.

Hrvatskoj dostupno u razdoblju od 2014. do 2020., gotovo dvije milijarde eura ide poduzetnicima.

-Ne postoji jedinstveni recept za prepoznavanje do-brog projekta niti za jačanje prolaznosti, ali važno je zadovoljiti osnovne kriterije prihvatljivosti kao preduvjet za prijavu na natječaj i što se više približiti kriterijima evaluacije koji su objavljeni u sklopu

Od 10,7 milijardi eura, koliko je Hrvatskoj dostupno u razdoblju od 2014. do 2020., gotovo dvije milijarde eura ide poduzetnicima.




2. Akceleratorski poduzetnički kamp u Osijeku - 600.000 kuna za startup tvrtkeGeneralni partner Acceleration Boot Campa je Grad Osijek, koji se ove godine aktivno uključio u poticanje start-upa na način da će izdvojiti 100.000 kn vlastitih sredstava i time omogućiti svakom od deset start-up timova koji uđu u četveromjesečni Akceleratorski program u Osijeku da, osim 50.000 kn inicijalnog financiranja, dobiju dodatnih 10.000 kn.

Prijave za start-up ideje otvorene su do 28. veljače, a u četiri dana kampa, od 5.-8.3., sudionici imaju priliku svoju ideju realizirati sa 60.000 kn početne investicije.

Preko 200 inovativnih poduzetnika, start-upa, investi-tora, managera, predavača iz SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Makedonije i Bugarske okupit će se na drugom Acceleration Boot Campu u Osijeku, od 5. do 8. ožujka 2015. godine, u Zgradi Glavne straže u osječkoj Tvrđi (bivši Arheološki muzej). Kamp se održava uz podršku Muzeja Slavonije Osijek, Sveučilišta J.J. Strossmayera, Osijek Softwa-re City-ja, Poduzetnikog Inkubatora BIOS, Osječko-baranjske županije, Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAG-BICRO-a. Organizator je Centar za urba-ni i teritorijalni razvoj i Frank Accelerator Ventures - poduzetnički akcelerator u suradnji s Gradom Osijekom. Generalni partner Acceleration Boot Campa je Grad Osijek, koji se ove godine aktivno uključio u poticanje start-upa na način da će povećati osnovni Akceleracijski fond od 500.000 kn te izdvojiti 100.000 kn vlastitih sredstava i time omogućiti svakom od deset start-up timova koji uđu u četveromjesečni Akceleratorski pro-gram u Osijeku da, osim 50.000 kn inicijalnog financi-ranja, dobiju dodatnih 10.000 kn. Stoga od ove godine svi odabrani start-up timovi koji uđu u Akceleratorski program u Osijeku nakon prvih mjesec dana dobivaju 60.000,00 kn investicije za ulaganje u svoj start-up. Na ovaj se način prvi put u Hrvatskoj može vidjeti kako suradnja privatnog i javnog sektora može djelovati u sinergiji te potaknuti razvoj poduzetničkih ideja i dati podršku razvoju startup zajednice. Grad Osijek kao lo-kalna samouprava primjer je svim drugim gradovima i regijama u Hrvatskoj u poticanju izvrsnosti, razvoja po-slovnih ideja i privlačenja investicija. Prijave za start-up ideje otvorene su do 28. veljače, a u četiri dana kampa sudionici imaju priliku svoju ideju re-alizirati sa 60.000 kn početne investicije. Birat će se de-set najboljih startup ideja koje će uz 60.000 kuna dobiti i pravo na mentoriranje u četveromjesečnom Akcelera-torskom programu u sklopu Frank Accelerator Ventures, koji će trajati od 16.03. do 16.07.2015.

Pored ove suradnje, odabranim start-upima će se omogućiti i korištenje najavljenog preseed fonda od 7 milijuna kuna, koji će startati u ožujku pod kapom HAMAG-BICRO-a. Naime, svaka investicija od 60.000

moći će se udvostručiti u jednakom iznosu u obliku be-spovratnih sredstava. To znači da će sve start-up tvrtke koje uđu u Akceleratorski program u Osijeku potencijal-no moći ostvariti inicijalnu investiciju od 120.000 kuna za udio od samo 5%. Ove godine u Programu Camp-a predavanja će držati svjetski poznati stručnjaci: Yann Girard (Germany) - How entrepreneurship changed my Life, Mark Tut-tle (US) - What makes a good start-up idea from in-vestor’s point of view te Mark Turrell (UK) - Scaling start-ups. Osim toga domaći stručnjaci iz područja po-slovnih komunikacija, javnih nastupa, prodaje te medija i PR-a održat će predavanja i intenzivne radionice: Ana Šimunović (Ciceron) - Osobni utjecaj i moć uvjeravanja u poduzetništvu te Gordana Grgas (Forbes/Jutarnji list) - Kako privući pažnju medija i dobiti besplatni PR pri-likom promocije proizvoda ili osvajanja novog tržišta. Sudjelovati na Acceleration Boot Campu mogu svi zain-teresirani, a karta za sudjelovanje iznosi svega 100 kn te uključuje cjelokupni pristup svim predavanjima, okru-glim stolovima, akceleratorskom programu, ručkove, kavu i piće tijekom četiri dana. Više informacija o pro-gramu i načinu prijave možete pronaći na web stranici www.accelerationbootcamp.org.

Iskoristite priliku koja vam se pruža i prijavite svoj projekt!

• Informacijsko-komunikacijske tehnologije

• Medicina i zdravstvo

• Kreativna industrija

• Bioekonomija i prehrambena industrija

• Napredni materijali, napredne prerađivačke i proizvodne tehnologije

• Niskoenergetski razvoj, energetski učinkoviti sustavi i korištenje obnovljivih

izvora energije

• Zaštita okoliša i učinkovito korištenje prirodnih resursa

• Pametni i učinkoviti transportni sustavi

• Inovativne aplikacije u području socijalnih usluga.

Područja u kojima se traže inovativne ideje

Saša Šarunić i Viktor Marohnić osnivači su tvrtke Pet minuta koja je prijavila projekt ShoutEm u BICRO-ov program RAZUM. Njihov je put započeo pokretanjem pr-vog samostalnog projekta ‘Ptičica’, stranice za razmjenu fotografija na Internetu te razvojem društvene mreže Trosjed. Nakon tih projekata, 2007. je uslijedilo osnivanje tvrtke Pet minuta s ciljem izrade softvera po narudžbi, a zatim i njen projekt Shou-tEm, kojim je omogućeno korisniku brzo i jeftino pokretanje vlastite društvene mreže bez velike početne investicije.

BICRO je ugovorio projekt 16. siječnja 2009. u iznosu od 1,7 milijuna kuna i u tra-janju od 18 mjeseci. Financijska potpora čini 70 posto ukupnih troškova projekta, a preostali dio sredstava osiguran je iz privatnih izvora. Kasnije je tvrtka potpisala investicijski ugovor sa slovenskim fondom rizičnog kapitala RSG-Capital u ukupnoj vrijednosti od milijun eura te je projekt izdvojen u novu tvrtku ShoutEm Inc. Danas je ShoutEm prerastao u self-service platformu za brzu i jednostavnu izradu aplikacija za pametne telefone i tablete.

Pokrenuo sam biznis

natječajne dokumentacije - savjetuje Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU projekti.HAMAG-BICRO će u naredne tri godine kroz Program potpora inovacijskom procesu financirati projekte istraživanja i razvoja te inovacija, ističe član Uprave Goran Becker. Na taj način osigurat će se razvoj kvalitetne zalihe projekata za prijavu u na-cionalne programe u okviru Strukturnih fondova. Ukupan iznos sredstava namijenjenih za provedbu programa iznosi 55 milijuna kuna, od čega je 35 mi-lijuna kuna predviđeno za 2015.

Becker napominje da ove godine planiraju i poseb-nu pažnju posvetiti financiranju inovacijskog pro-cesa i korisnika u javnom i privatnom sektoru koji razvijaju nove konkurentne proizvode i usluge na tržištu, nastavljaju suradnju s poslovnim bankama te mikrokreditiranjem malih i srednjih poduzetnika.

Osiguranje - ulaganje u zaštitu poslovanjaBiznis, pa i sebe, potrebno je zaštititi jer budućnost je nepredvidljiva. Kada govorimo o fizičkim osoba-ma, pa i pravnim, i u Croatia osiguranju i u Allianzu ističu osiguranje imovine od požara i drugih rizika koji uključuje osiguranje od oluje, udara groma i sl. Imovinu je moguće osigurati i od katastrofalnih ri-zika, a moguće je čak osigurati i stvari kućanstva. U Hrvatskoj još uvijek vlada percepcija da je osigu-ranje imovine skupo. Međutim, kuća od 100 kva-dratnih metara može se osigurati već od 60 kuna mjesečno za ugovorenu osiguranu svotu od 500 tisuća kuna, a stvari kućanstva već od 55 kuna mjesečno, za ugovorenu svotu od 300 tisuća kuna. To je relativno mali iznos za osiguranje nečega za što se dižu ogromni krediti.

Ulaganje u budućnost Životno osiguranje jedini je financijski proizvod koji istovremeno pruža nadogradnju primanja za treću starosnu dob te osigurava dodatnu financijsku sigur-nost obitelji. Paleta proizvoda među osiguravatelji-ma je široka, no klasično životno osiguranje i dalje se najčešće ugovara.

Kao ulaganje u budućnost može se promatrati i ula-ganje u mirovinu. Ulaganje u dobrovoljne mirovin-ske fondove članovima omogućava objedinjavanje nekoliko komponenti: prinos, državni poticaji i po-rezne olakšice poslodavcu. Poslodavci koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposleni-cima oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak do visine 500 kuna mjesečno, odnosno šest tisuća kuna godišnje, naglašavaju u Erste Plavom mirovinskom fondu. Štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondo-vima ističu i u AZ dobrovoljnom mirovinskom fon-du, bez obzira uplaćuje li član fonda ili njegov po-slodavac, država dodatno potiče državnim poticajnim sredstvima u iznosu od 15 posto na uplaćeni iznos, do maksimalnih 750 kuna godišnje. Novim Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fon-dovima povećana je i sigurnost te transparentnost sustava mirovinskog osiguranja, a za članove fondo-va najvažnija je novost mogućnost isplate mirovina putem fonda za iznose do 50 tisuća kuna.

Goran Becker, član Uprave HAMAG-BICRO-aOve godine planiramo posebnu pažnju

posvetiti financiranju inovacijskog procesa i korisnika u javnom i privatnom sektoru koji razvijaju nove konkurentne proizvode i usluge na tržištu. Nastavlja-mo i suradnju s poslovnim bankama te mikrokrediti-ranjem malih i srednjih poduzetnika.

Novi Zakon o dobrovoljnim mirovinskim

fondovima donio je mogućnost isplate

prijevremenih mirovina iz fonda za iznose do 50 tisuća

kuna.



novi trendovi na konferencijama i poslovnim događanjimaGlavni čimbenici koji utječu na razvoj kongresne djelatnosti bilo gdje u svijetu su dostupnost i povezanost, infrastruktura, sigurnost i stabilnost, privlačnost i image destinacije, znanstvena zajednica, profesionalnost struke, poslovne mogućnosti i dr. Jedan od glavnih čimbenika koji utječe na razvoj kongresne djelatnosti u Hrvatskoj jest činjenica da u svijetu imamo vrlo jak image odmorišne destinacije, pa Hrvatska nije toliko prepoznata kao poslovna destinacija.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Geografski položaj i cijena smještaja i dalje su ključ-ni čimbenici pri odabiru hotela domaćina kongresa i poslovnih skupova, no velika pažnja pridaje se i šaro-likoj gastronomskoj ponudi koja se prilagođava po-trebama organizatora, kreirajući jelovnike koji mogu zadovoljiti različite prehrambene režime, uključuju-ći veganske i vegetarijanske, kao i bogatoj wellness ponudi. Sudionici današnjih kongresa mješavina su nekoliko dobnih skupina s različitim potrebama i pri-oritetima, a ono što sve sudionike povezuje je želja

najznačajniji trendovi na konferencijama i poslovnim doga-

đanjima su svakako usmjerenje na sadržaj

te poticanje interak-tivnosti sudionika.

Kongresni turizamKongresni turizam

www.mirakul.hr

za jedinstvenim, autentičnim i lokalnim doživljajima koje destinacija pruža.

U tom kontekstu, primjetan je značajan pomak u ra-zvoju Rovinja kao destinacije, ostvaren kroz kvalitet-nu suradnju privatnog i javnog sektora. Uz vrhun-ske smještajne kapacitete i kongresne sale koje nude najsuvremeniju tehnologiju, Maistra veliku pažnju pridaje i edukaciji osoblja koje je ključno u izvedbi uspješnog eventa. -Naš je tim upućen u posljednje trendove industrije te shvaća potrebe i izazove s ko-jima se klijent susreće. Vještom i brzom komunika-cijom, pružajući inovativna rješenja, naš event tim skida dio pritiska sa samog organizatora i dosljedno usklađuje pojedine elemente ponude. Klijenti to izu-zetno cijene – poručuju iz Maistre.

Pred organizatore konferencija i poslovnih događa-nja stavljaju se veliki izazovi jer u vrijeme financij-ske nestabilnosti trebaju osigurati dobru posjećenost događanja. U tom smislu najznačajniji trendovi na konferencijama i poslovnim događanjima su svaka-ko usmjerenje na sadržaj te poticanje interaktivnosti sudionika.

Priznanja Meeting Star za posebna dostignuća u kongresnoj industriji dodijeljena su i ove godine. Najboljim luksuznim resort kongresnim hotelom proglašen je hotel Bellevue iz Malog Lošinja, dio Lošinj Hotels&Villas. Valamar Lacroma iz Dubrovnika najbolji je premium hotel iz iste kategorije, najbolji luksuzni gradski konferencijski hotel je Park Hyatt iz Beča, a najbolji premium hotel Crowne Plaza iz Beograda. Kon-gresni centar grada Salzburga najbolji je kongresni centar Srednje i Jugoistočne Euro-pe, dok je hotel Townhouse 27 iz Beograda najbolji boutique hotel za manje sastanke. Dubrovnik se, uz Prag i Istanbul, ponovno našao u tri vodeće kongresne destinacije u regiji.

Značajna priznanja struke hrvatskim kongresnim kapacitetima


Razlika dostupnosti i povezanosti zračnim linijama u zimskom i ljetnom razdoblju je velika, pa to također

djelomično utječe na razvoj kongresne

djelatnosti.

Zagrebački Hypo Event centar će 13. i 14. ožujka biti domaćin prvog regionalnog Whi-sky Sajma. Posjetitelji će moći saznati više o ovom cijenjenom piću, upoznati se s ponudom te isprobati neke vrhunske whiskyje. Svi vodeći hrvatski uvoznici i distri-buteri predstavit će se u izložbenom prostoru u dvorani Kornati, a pridružit će im se i strani izlagači.

Dnevne ulaznice dostupne su na ulazu na sajam po cijeni od 50,00 kn, odnosno 80,00 kn za dnevnu ulaznicu i ulaz na koncert Belfast Fooda u petak, 13. ožujka. Ulaznica uključuje posebno dizajniranu whisky čašu, a degustacija će biti moguća kupnjom kupona za jednu konzumaciju na odabranom štandu u vrijednosti od 10,00 kn. VIP ulaznice od 230,00 kn uključuju rezervaciju stola, dvodnevnu ulaznicu za sa-jam i koncert, 3 whisky degustacije i konzumaciju „whisky menija“ restorana Spoon. Upiti za ulaznice mogu se slati na [email protected]še o sajmu: www.facebook.com/WhiskeyFairZagreb

whisky Sajam % Fair ZG015 - prvi regionalni sajam u ožujku u Hypo Event centru

-Kroz društvene mreže i razne aplikacije događanja počinju znatno prije samog fizičkog okupljanja sudi-onika na mjestu događanja, te isto tako ne završava-ju nakon odlaska sudionika. Velika pažnja posvećuje se društvenoj odgovornosti i ekološkim mjerama za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš (Green meet-ings). Uz fizičko sudjelovanje, organizatori nude i mo-gućnost virtualnog sudjelovanja. Forma se događanja mijenja i teži se pronaći inovativna rješenja u smislu logističke organizacije događanja, kako bi sudionici dobili najviše vrijednosti za uloženo vrijeme i novac - navodi Goran Pavlović, manager za kongresni i ostale oblike turizma, TZ Grada Opatije.

Prema riječima Sandre Đurđević, direktorice Hote-la Osijek, kongresna industrija je snažna i stabilna, kongresi i konferencije održavaju se unatoč gospo-darskoj krizi, no gotovo svi organizatori suočeni su sa smanjenjem budžeta. -Primjetan pozitivan trend je razvoj svijesti o važnosti korporativnih sastanaka, što

rezultira značajnim povećanjem njihovog broja, čak i na lokalnoj razini. Dobri manageri prepoznaju koliko je u današnje vrijeme važno imati visoko motiviran tim. Korporativni sastanci stvaraju atmosferu u ko-joj se poruka poduzeća čuje vrlo snažno, a da u isto vrijeme to na djelatnike djeluje izrazito motivirajuće - kaže Sandra Đurđević.

Korištenje društvenih mreža, osobito Twittera, tije-kom konferencija gotovo da je postao standard pro-teklih godina. -Jednako možemo kazati i za brojne aplikacije namijenjene sudionicima kongresa koje zamjenjuju „hard copy“ materijale, te uz to omogu-ćuju interakciju kroz provođenje anketa, aukcije, gla-sanja i dr. Besplatan Wi-Fi u hotelima i kongresnim prostorima postao je nužnost i jedna od najtraženijih dodatnih usluga, od esencijalne važnosti za sudje-lovanje na gore navedenim društvenim mrežama i korištenje ponuđenih servisa za sudionike - smatra Zlatan Muftić, direktor Sektora turističkog proizvo-da - voditelj Kongresnog ureda, Turistička zajednica grada Zagreba.

Zagreb sve traženije kongresno odredišteZagrebački kongresni ured krajem prošle je godine dobio godišnju nagradu „Ambasador hrvatskog kon-gresnog turizma“, za promicanje Zagreba kao kon-gresne destinacije i skok na ICCA-inoj listi kongre-snih gradova sa 134. na 79. mjesto u 2013. godini.Što to izdvaja Zagreb te zašto postaje sve traženije kongresno odredište, pitali smo Zlatana Muftića.

-Ističemo prometnu dostupnost i povezanost, sigur-nost te dobru vrijednost za novac koju dobivaju or-ganizatori kongresa. Jednako tako, Zagreb ima dobru ponudu smještajnih i kongresnih kapaciteta kojima može zadovoljiti potražnju organizatora srednje ve-likih skupova. Ponuda posebnih prostora poput mu-zeja, galerija i drugih povijesnih prostora u centru

grada, također je velika, što je važno zbog postojanja potražnje za takvim mjestima gdje se najčešće orga-nizira društveni program. Ne treba zaboraviti niti atraktivnost grada i ljubaznost njegovih građana kao dodanu vrijednost - zaključuje Muftić.

Što utječe na razvoj kongresne industrije?Glavni čimbenici koji utječu na razvoj kongresne djelatnosti bilo gdje u svijetu su dostupnost i pove-zanost, infrastruktura, sigurnost i stabilnost, privlač-nost i image destinacije, znanstvena zajednica, pro-fesionalnost struke, poslovne mogućnosti i dr. Jedan od glavnih čimbenika koji utječe na razvoj kongresne djelatnosti u Hrvatskoj je činjenica da u svijetu ima-mo vrlo jak image odmorišne destinacije, pa Hrvatska nije toliko prepoznata kao poslovna destinacija.

-Razlika dostupnosti i povezanosti zračnim linijama u zimskom i ljetnom razdoblju je velika, pa to tako-đer djelomično utječe na razvoj kongresne djelat-nosti. Nedostatak namjenskog kongresnog centra u Hrvatskoj svakako ima svoj utjecaj. Pozitivan utjecaj na razvoj možemo zahvaliti aktivnoj znanstvenoj za-jednici te educiranim kadrovima iz kongresne struke, koji zajedničkim radom dovode sve veći broj među-narodnih kongresa u Hrvatsku i time proširuju per-

cepciju Hrvatske kao kvalitetne kongresne destinaci-je. Ulaskom u EU Hrvatska je svakako dobila nove mogućnosti razvoja kongresne djelatnosti, sigurnost i stabilnost su povećani, a isto tako i poslovne mo-gućnosti - mišljenja je Pavlović.

-Brojni čimbenici utječu na razvoj, no među najvaž-nije bih ubrojio prometnu dostupnost, odnosno izo-liranost pojedinih destinacija koje zbog toga nemaju mogućnost snažnijeg razvoja u tom smjeru. Nadalje, vrlo je važno stanje gospodarstva, kao i stanje i aktiv-nosti u znanstvenoj i akademskoj zajednici, koji zna-čajno utječu na odabir pojedine destinacije. Kao treći najvažniji čimbenik istaknuo bih infrastrukturu, od-nosno potrebu za polivalentnim kongresnim centrom u kojem bi se mogli organizirati veliki kongresi važni za ugled destinacije, čime bi se privukla i druga, ma-nja događanja - kaže Muftić.

Hrvatske zračne luke - spremne za porast broja put-nika i nove avio prijevoznikeMeđunarodna zračna luka Zagreb ostvarila je prošle godine porast broja putnika od 5,7 posto, a očekuju trend rasta i u ovoj godini. Napominju i kako je ti-jekom 2014. u toj zračnoj luci s prometovanjem za-počelo pet novih kompanija - KLM, European Coa-

Prošle je godine Zračna luka Osijek zabilježila rekordnih 28.000 putnika, a ove će godine iz Osijeka prometovati čak četiri međunarodne putničke linije.


Zagreb - dobitnik godišnje nagrade „Ambasador hrvatskog kongresnog turizma“



stal Airlines, Eurolot, Fly Dubai i Air Serbia. Radovi na izgradnji novog putničkog terminala idu prema predviđenom planu te očekuju da će njegovim otva-ranjem za zagrebačku zračnu luku početi novo razdo-blje pozicioniranja kao važnog regionalnog čvorišta.Prošle je godine Zračna luka Osijek zabilježila re-kordnih 28.000 putnika, a ove će godine iz Osijeka prometovati čak četiri međunarodne putničke linije, umjesto prošlogodišnje samo jedne za London. Do-datne tri nove destinacije su Frankfurt, München i Beč.

Split postaje još privlačnija kongresna destinacijaU prosincu prošle godine Split je bio domaćinom go-dišnjeg kongresa najveće mreže putničkih agencija u Francuskoj, Selectour Afat, a Hotel Le Meridien Lav ugostio je više od 600 sudionika. Svakako će popu-larizaciji Splita i u kongresnom kontekstu pomoći i intenziviranje novih zrakoplovnih linija. Španjolski zrakoplovni prijevoznik Vueling u ljetnom redu le-tenja 2015. godine otvorit će nove linije koje će po-vezati Split sa Sicilijom, dok je talijanski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Alitalia najavio uvođenje dvije nove linije za Hrvatsku. Alitalia će povezati Dubrovnik i Split sa zračnom lukom Linate u Mi-lanu. Britanski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik EasyJet najavio je još tri nove linije iz Splita: prva nova linija će povezati Split sa zračnom lukom Luton

u Londonu, druga će povezati Split s Manchesterom, a treća s Newcastelom.

Profesionalni certifikati u kongresnoj industrijiTreći godišnji Forum hrvatske kongresne industrije, u organizaciji Hrvatske udruge profesionalaca kon-gresnog turizma (HUPKT), održan je u prosincu prošle godine. Kako donosi portal PoslovniTurizam, glavna tema događanja bilo je certificiranje u kongre-snoj industriji.

Između ostaloga, predstavljen je plan rada za 2015., u kojem je projekt certifikacije jedan od ključnih aktiv-nosti. Udruga će certificirati profesionalce u kongre-sno-incentive industriji, po uzoru na međunarodne stručne certifikate, što će biti definirano Pravilnikom o postupku certificiranja, a certifikat će se službe-no zvati CCMES - Certified Croatian Meetings and Events Specialist.

najutjecajniji kongresni profesionalci u SEE regijiNa popisu 30 najutjecajnijih profesionalaca u kon-gresnoj industriji regije Jugoistočna Europa za 2014. godinu, kojeg je objavio slovenski stručni magazin Kongres, nalazi se i njih deset iz Hrvatske. Direkto-rica Turističke zajednice grada Dubrovnika, Romana Vlašić, proglašena je najutjecajnijom osobom u kon-gresnoj industriji u regiji, u kategoriji ‘top meeting architect’.

Magazin Kongres odabir najutjecajnijih kongresnih profesionalaca proveo je temeljem anketiranja više od dvije stotine profesionalaca iz regije i temeljem iznadprosječnih sveukupnih učinaka kongresne indu-strije u pojedinim destinacijama. Također, vrednuje se i implementacija inovativnih tehnologija, jačanje re-putacije i vidljivosti u kongresnoj industriji te drugo.

Na ovom su popisu i direktor agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić, Nik Račić i Slaven Reljić (iz bivšeg Hrvatskog kongresnog ureda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici), Zlatan Muftić iz zagrebačkog Kongresnog ureda pri Turističkoj zajednici grada Za-greba, Tomislav Popović iz Maistre, Goran Pavlović iz opatijskog kongresnog ureda, Vesna Pritchard iz agencije Globtour Event, Sanja Vukov Colić iz agen-cije Spektar putovanja te Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić.

world Luxury Hotel Awards - prestižne međunarodne nagrade za luksuzne hoteleNa nedavnoj dodjeli World Luxury Hotel Awards u Južnoafričkoj Republici zagrebački hotel Esplana-de primio je nagrade za Najbolji gradski luksuzni hotel i Najbolji povijesni luksuzni hotel. Hotelu je ovo već četvrta nagrada, a 2011. godine hotel Esplanade bio je domaćin dodjele ovih prestižnih

Osijek ima izvrstan kongresni hotel u strogom centru grada s prekrasnim pogledom na rijeku. -Veliki adut je i tradicionalna slavonska gostoljubivost jer činimo sve kako bi se gosti u našem gradu osjećali što bolje. Organizatori kongresa znaju reći da kod nas dobiju više nego što plate jer je ljubaznost svih djelatnika i ugodna atmosfera neprocjenjiva dodana vrijednost na plaćenu uslugu. Slavonija gostima nudi mir, ne-taknutu prirodu, opušteniji način života i bijeg od svega čime su u današnje vrijeme okruženi, zbog čega budu oduševljeni doživljenim - navodi Sandra Đurđević.

Osijek - atraktivna kontinentalna kongresna destinacija

na popisu najboljih 25 hrvatskih hotela

prema ocjeni TripAdvisora za 2015.

godinu rovinjski hotel Maistre Monte Mulini proglašen je najboljim hotelom.


nagrada, koje se smatraju vrhuncem dostignuća za sve luksuzne hotele u svijetu. Nagrada predstavlja priznanje struke za uspjeh u hotelijerstvu i svijetu luksuznih usluga te je sinonim za Oscar u hoteli-jerskoj industriji.

najbolje ocijenjeni hoteli u regiji Na popisu najboljih 25 hrvatskih hotela prema ocjeni TripAdvisora za 2015. godinu rovinjski hotel Maistre Monte Mulini proglašen je najboljim hotelom, dok je Lone, prvi dizajnirani hotel u Hrvatskoj, na četvr-tom mjestu. Monte Mulini nosi i titulu hotela godi-ne, osvojenu na Danima hrvatskog turizma u Opatiji prošle godine.

Svi hoteli koji su se našli na popisu najboljih prema ocjenama korisnika Tripadvisora, nude vrhunski smje-štaj i prateće sadržaje, no ono što je potrebno kako bi se našli u samom vrhu jest velika posvećenost gostu te usluga pružena sa stilom, poručuju iz Maistre. Ako je hotel pritom smješten na diskretnoj udaljenosti od središta Rovinja, jedne od najpoželjnijih destinacija na Jadranu, na dobrom ste putu da gostu priuštite neza-boravan odmor. Uz elegantnu arhitekturu i prekrasan okoliš, Monte Mulini izdvaja i vrhunska gastronomija pa ćete tako u fine dining restoranu Wine Vault prona-ći prvi hrvatski Chef’s table, ali i najdužu vinsku listu među hotelskim restoranima u Hrvatskoj. Investicijom vrijednom oko 25 milijuna kn, prošle je godine preure-đena plaža i šetnica u uvali Lone, čime je dodatno una-prijeđena usluga oba hotela.

Kongresna ponuda Maistre vrlo je raznolika te se sa-stoji od nekoliko hotela različitih kategorija i kapaci-teta. Uz hotel Lone, vodeći event hotel u regiji, tu su i Maistrini hoteli Eden, Istra i Park koji mogu ugosti-ti manje poslovne seminare, ali i veće konferencije u čak 20 dvorana, od kojih najveća prima 650 sudioni-ka, a sve dvorane ukupno raspolažu kapacitetom od gotovo 1.600 sudionika. Prostorije stare Tvornice duha-na u Rovinju, sadašnjeg kongresnog centra Adris, idealne

su za organizaciju velikih manifestacija. Ovaj kompleks prostire se na površini od 30.000 četvornih metara, sastoji se od suvremeno uređene koncertne dvorane i galerije te nekoliko izložbenih prostora. Glavna dvorana ima maksi-malni kapacitet od 1.500 sjedišta, a druga po veličini dvo-rana raspolaže s 1.000 sjedišta.

Među top 10 hrvatskih hotela su i Royal Princess Hotel - Dubrovnik, Double Tree by Hilton Hotel -Zagreb, Ho-tel Bellevue - Dubrovnik, Esplanade Hotel - Zagreb, Villa Dubrovnik - Dubrovnik, Hilton Imperial - Dubrovnik, Hotel Trakošćan te Hotel Split - Podstrana.

Top 5 slovenskih hotela su Penzion Mayer - Bled, Kempinski Palace - Portorož, Grand Hotel Union - Ljubljana, Plaza Hotel - Ljubljana i Hotel Piran, dok su prvih pet najboljih hotela u Srbiji po izboru gosti-ju: 88 Rooms Hotel - Beograd, Hotel Izvor - Aranđe-lovac, Square Nine Hotel - Beograd, Crowne Plaza - Beograd te Hotel Zlatnik - Zemun.

Svakako je važno napomenuti i da je Hotel Osijek prošle godine primio nagradu TripAdvisor Certificate of Excellence. Ovaj certifikat nagrađuje ugostiteljsku izvrsnost, a dodjeljuje se objektima koji kontinuirano ostvaruju izvanredne recenzije gostiju na stranici Trip-Advisor i po kvaliteti se svrstavaju u najboljih 10% objekata na svijetu.

7. COnVEnTA - rekordan broj kongresnih destinacijaSajam Conventa, jedini regionalni kongresni sajam, održan je u Ljubljani od 20. do 22. siječnja, te je, prema riječima organizatora, najuspješniji do sada. Unaprijed je zakazano 3.428 sastanaka između 135 izlagača (od kojih najviše iz Slovenije, Hrvatske i Austrije) i 166 međunarodnih te 100 regionalnih kupaca iz 31 zemlje. Osim sa zagrebačkom, grupa kupaca imala je priliku upoznati se i s kongresnom te incentive ponudom Ma-log Lošinja. Budget ovakve manifestacije iznosi oko pola milijuna eura, a iduća Conventa održat će se 20. i 21. siječnja 2016. godine.

Krajem prošle godine vodeći specijalizirani ma-gazin za poslovni turizam Kongres izabrao je i de-set najkvalitetnijih bou-tique-hotela za poslovne susrete u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Ovaj je izbor posljedica neovisnog istraživanja i ocjenjivanja tajnih gostiju - pro-fesionalaca s godinama iskustva u kongresnoj industriji.

Top 10 boutique hotela za poslovne susrete

Kongresni turizam

nova ladanjska oaza BaranjeHotel Lug prvi je hotel u Baranji nastao u potpuno retro stilu, sa svim modernim uslugama. Kategoriziran je od strane Ministarstva turizma kao hotel s četiri zvjezdice, iako se nadaleko poznata slavonska i baranjska gostoljubivost ne može kategorizirati.

U baranjskom mjestu Lug, na samo 15 minuta vožnje od središta Osijeka, otvoren je novi, reprezentativni hotel koji je obogatio turističku ponudu Slavonije i Ba-ranje. Hotel Lug tradicionalni je hotel opremljen prema najvišim standardima, a smješten je u neposrednoj blizi-ni Parka prirode i zoološkog rezervata Kopački rit, te na samo nekoliko minuta vožnje od poznatog lovišta i dvorca Tikveš.

-Svojim gostima trudimo se ponuditi jedinstvenu kombinaciju ladanjskog mira i nedirnute prirode u po-sebno uređenim sobama s masivnim namještajem koje su u skladu s najvišim standardima danas, potpuno opremljene minibarovima, velikim LED televizorima, direktnim telefonskim linijama i Wi-Fi Internetom. Ponosni smo na činjenicu da je hotel Lug jedan od dva hotela u Baranji s 4*, a prvi hotel u Baranji nastao u potpuno retro stilu, sa svim modernim uslugama - kaže Dragan Katić, voditelj hotela. Okoliš je također uređen u tradicionalnom stilu, uz dodatak teniskih te-rena za rekreaciju gostiju, dodaje Katić.

U uređenju hotela poštivana je tradicija i korišteni su masivni drveni elementi, ali su ukomponirane i mo-derne tehnologije, kako bi hotel pružio maksimalni komfor svojim gostima. Pored udobnog smještaja za svoje goste (12 soba i 1 apartman), Hotel Lug raspolaže restoranom, vinskim podrumom i dvoranom sa 120 sjedećih mjesta. Multifunkcionalna dvorana opremlje-na je projektorom i razglasom tako da može poslužiti za edukacije i konferencije, kao i za zabave. Mali, ali domaćinski restoran nudi širok izbor vrhunske hrane. Pored klasičnih hotelskih menija u ponudi su i razni baranjski specijaliteti od mesa i ribe.

Hotel Lug kategoriziran je od strane Ministarstva turizma kao hotel s četiri zvjezdice, iako se nadaleko poznata slavonska i ba-ranjska gostoljubivost ne može kategorizirati. -Pozivamo vas da ju osjetite, i doživite Baranju na najbolji mogući način. Uživajte u ugodnom smještaju, ukusnim delicijama i prekrasnoj prirodi, te postanete naši dragi i stalni gosti - zaključuje Katić.

Za vrijeme boravka gosti mogu obići Kopački rit, lovište Tikveš, grad Osijek, te naravno Baranju i vinske ceste. Okruženi prirodnim ljepotama, zeleni-lom i svježim zrakom idealnim za šetnje uživat će u promatranju ptica, lovu, ri-bolovu i drugim aktivnostima.

• Vanjska terasa i drvene sjenice opremljene rasvjetom i priključkom na Internet• Suvenirnica s autohtonim slavonskim i baranjskim suvenirima• 10.500 m² održavanog dvorišta, za igru, šetnju, zabave i rekreaciju • 2 zemljana terena za tenis• Pet friendly hotel

Kontakti:HOTEL LUG Šandora Petefija 64, 31328 LugTelefon: +385 31 628 028 Fax: +385 31 628 029E-mail: [email protected] Web adresa: www.bts.hr

Dodatni sadržaji Hotela Lug:1. HOTEL TOWNHOUSE 27 – Beograd, Srbija /4.81

2. HOTEL BEVANDA - Opatija, Hrvatska /4.77

3. HOTEL CUBO - Ljubljana, Slovenija /4.76

4. SAN ROCCO - Brtonigla, Hrvatska /4.74

5. SQUARE NINE HOTEL Beograd, Srbija /4.79

6. HOTEL VANDER - Ljubljana, Slovenija /4.70

7. HOTEL 9 - Zagreb, Hrvatska /4.68

8. HOTEL PLESNIK - Logarska dolina, Slovenija /4.52

9. HOTEL BOŠKINAC - Pag, Hrvatska /4.49

10. HOTEL SAN MARTIN - Goriška Brda, Slovenija /4.28

Hotel Bevanda - Opatija

Kongresni turizam

TripAdvisor Certificate of

Excellence nagrađuje ugostiteljsku

izvrsnost, a dodjeljuje se objektima koji

kontinuirano ostvaruju izvanredne

recenzije gostiju na stranici TripAdvisor

i po kvaliteti se svrstavaju u najboljih

10% objekata na svijetu.

4342 BIZdirekt � veljača 2015. www.mirakul.hrfacebook/WhiskeyFairZagreb // whiskyzagreb.com

Jedno piće, tisuće okusa // 13-14.3. Hypo Event Centar Zagreb

Sreli se Škot, Irac i Amerikanac…a GDJE si ti?

Kongresni turizamKongresni turizamKongresni turizam

Hotel Osijek - Vaše mjesto kongresnih okupljanja Otvaranjem Hotela Osijek prije deset godina grad Osijek nametnuo se kao jedna od nezaobilaznih kongresnih destinacija u Hrvatskoj. Veliki broj održanih događanja tijekom godina i zadovoljstvo gostiju jamče savršenu organizaciju seminara, kongresa i konferencija s uslugama visoke razine kvalitete.

Kada posjetitelji grada Osijeka

odslušaju stručni dio kongresa, poželjet će upoznati grad u kojem se nalaze, a grad na Dravi nudi im doista mnogo.

Hotel Osijek smješten je u najvećem gradu na Istoku Hrvatske, na obali rijeke Drave, uz najdužu riječnu šetnicu u Hrvatskoj.

Specifičan položaj hotela osigurava fantastičan pogled iz svih soba, a i svi javni prostori osmišljeni su tako da je rijeka gotovo dio interijera, što ima izuzetno pozitivan utjecaj na ugođaj hotela.Unutrašnjost hotela prozračna je, moderna i elegantna, a besprijekorna usluga i osmijeh svakog djelatnika osi-guravaju udobno i toplo okruženje. Dojam upotpunjuje i raskoš gastronomske ponude hotelskog restorana u kojem se uživa gledajući mirnu riječnu luku, mostove i opuštajuću baranjsku ravnicu.Na 14. katu hotela nalazi se oaza mira i opuštanja, odnosno wellness centar s uslugama uključenim u cije-nu smještaja.

Otvaranjem Hotela Osijek prije deset godina grad Osijek nametnuo se kao jedna od nezaobilaznih kon-gresnih destinacija u Hrvatskoj. Konferencijske dvorane hotela s 450 mjesta najveće su u tom dijelu Hrvatske te su pogodne za sve vrste privatnih i poslovnih okupljanja. Veliki broj održanih događanja tijekom godina i zado-voljstvo gostiju jamče savršenu organizaciju seminara, kongresa i konferencija s uslugama visoke razine kvali-tete. Velika konferencijska dvorana može se podijeliti na pet manjih, što omogućuje održavanje i manjih sastana-ka, ali i održavanje više različitih događanja u isto vrije-me s osiguranom zvučnom izolacijom. Gostima je na raspolaganju visokokvalitetna audio-vizualna oprema, a pored nje mogu se koristiti i druge potrebne usluge po-put video konferencije, simultanog prevođenja i sličnog.

Kada posjetitelji grada Osijeka odslušaju stručni dio kongresa, poželjet će upoznati grad u kojem se nalaze, a grad na Dravi nudi im doista mnogo. Hotel Osijek smješten je na lokaciji s koje u vrlo kratkom vremenu možete doći do najljepših i najvrjednijih znamenitosti ovoga grada, kao i do najvećeg ornitološkog rezervata u Europi - Kopačkog rita ili do nadaleko poznatih ba-ranjskih vinskih cesta.

Nakon „slavonskog“ poslovnog skupa shvatit ćete da ste svojim odabirom uspjeli višestruko poentirati: uz besprijekoran poslovni događaj ugodno provesti i svoje slobodno vrijeme.


Trend je samoposlužna pametna analitika, stručnjaci teže agilnosti i fleksibilnosti Iako gotovo svaka tvrtka ima vlastite analitičke procese koji transformiraju sirove podatke u relevantne i precizne strateške informacije, neophodno je koristiti neke od BI softverskih alata kako bi se proces automatizirao te brzo mogle donositi važne korporativne odluke.

Oko 93% većih poduzeća na razvijenijim tržištima EU služilo se nekim oblicima Data Mininga i poslov-ne inteligencije, dok ih je u Hrvatskoj bilo manje od 10%, procjene su otprije pet godina. Danas je situa-cija bitno drugačija. -Hrvatske kompanije proteklih desetak godina pro-laze kroz proces institucionalizacije odjela kontrolin-ga. Odjeli plana i analize u većini kompanija postaju odjeli kontrolinga, a sami trendovi i najbolje prakse preuzimaju se iz zapadnih zemalja. Mislim da po-duzeća napreduju u jako dobrom smjeru po pitanju razvoja kontrolinga i samim time se upravo odjel kontrolinga isprofilirao kao ključni korisnik BI rješe-nja - smatra voditelj BI odjela u Adacti, Milan Listeš. -U posljednje vrijeme je kod klijenata sve više vid-ljiva potreba za brzim i fleksibilnim pristupom do različitih podataka.

Organizacije i njihovi zaposlenici više nemaju vre-mena na čekanje informacija i sustavi u kojima po-slovni korisnici čekaju izvještaje iz odjela IT-a ili kontrolinga satima ili danima, jako teško odgovaraju na tržišne promjene - nastavlja Listeš i dodaje: -Ko-risnici u posljednjih nekoliko godina preferiraju kon-cept ‘data to the users’, koji se odnosi na uvođenje ‘self-service’ BI rješenja od kojih organizacije imaju dvostruke benefite. Poslovni korisnici su samostalni u procesu dobavljanja i analize podataka te samim time fleksibilniji i agilniji na tržištu, a IT odjeli su rasterećeni poslova pripreme, čišćenja i slanja iz-vještaja te se mogu orijentirati na održavanje infra-strukture ili razvoj, ovisno o industriji organizacije.

Poslovna inteligencija u hrvatskom gospodarstvu U referencama domaćih tvrtaka brojne su industrije navedene kao korisnici BI-a: javni sektor, financij-

ski, automobilska industrija, energetika, osiguranja, zdravstvo, telekomunikacijske kompanije, energet-ske, komunalne, veterinarske, hotelijerstvo, indu-strijska oprema, veleprodaja...

-U Hrvatskoj se BI sustavi koriste pretežno u Enter-prise segmentu, u što se mogu ubrojiti veliki teleko-mi, banke i osiguranja, maloprodajni lanci, distribu-teri i uspješne proizvodne tvrtke. Možemo reći da je razina korištenja BI sustava u tom segmentu kao i u ostatku zapadne Europe, jedino smo možda godinu do dvije u zaostatku za novim trendovima - istaknuo je Dražen Oreščanin iz Poslovne inteligencije i dodao kako je u Hrvatskoj problematičan segment srednjih i manjih tvrtaka, koje BI sustave vrlo rijetko koriste, budući da si ne mogu priuštiti investiciju koja je po-trebna za implementaciju takvog sustava. Očekivanja koja imaju za vrlo male budžete s kojima raspolažu su vrlo ambiciozna, tako da takvi slučajevi završe najčešće bez konkretnih rezultata.

Konzultant za poslovna rješenja u tvrtki Mega-trend, Mario Jurić, zaključuje: -Prema našem isku-stvu korisnici BI rješenja na našem tržištu su sve tvrtke izložene tržištu, dakle one koje imaju kon-kurenciju, svjesne su tržišnih uvjeta i u kojima ma-nagement želi imati stvari pod kontrolom. Najčešće smo surađivali s tvrtkama iz proizvodnje, trgovine (veleprodaje i maloprodaje) i financijskog sektora. Što se tiče veličine tvrtke, bilo je manjih tvrtaka od nekoliko zaposlenih do nekih od najvećih poduzeća na našem tržištu.

Pripremila: Marija Slijepčević

Sustavi u kojima poslovni korisnici

čekaju izvještaje iz odjela IT-a ili kon-trolinga satima ili

danima jako teško odgovaraju na tržišne

promjene.

-Novi trendovi se stalno pojavljuju, neki od njih su samo prolazni, a neki trajno utječu na područje kojim se bavimo. Neki od najnovijih trendova koje bih posebno izdvojio su Big data - analiza velikih količina podataka, prediktivna analiza, mobile BI - korištenje preko mobilnih uređaja i self-service BI - trend koji omogućuje da korisni-ci mogu sami kreirati izvještaje - istaknuo je konzultant za poslovna rješenja u tvrtki Megatrend, Mario Jurić.

Trendovi u BI alatima

Prodajna nadzorna ploča u BI BusinessQ softveru

Business intelligence

Spojili smo milijune podataka kako bismo Vama prezentirali samo one analitičke pokazatelje koji su bitni u poslovanju Vaše tvrtke.

Analitikana dlanu

POSLOVNA.HR EXECUTIVE

Jedinstveni analitički koncept na hrvatskom tržištu.

[email protected]



Kvaliteta javno dostupnih podataka u Hrvatskoj Neka istraživanja navodno pokazuju da je u Hrvat-skoj oko 40% informacija u računovodstvenim baza-ma netočno ili nepotpuno te da je čak svaka četvrta faktura krivo poslana. Najčešće „baze“ javnih poda-taka koje su službeno objavljene nalaze se na strani-cama burze, FINA-e, Hrvatske gospodarske komore (Centar za poslovne informacije), Sudskog registra, Državnog zavoda za statistiku...

Milan Listeš iz Adacte tvrdi da je za potrebe opera-tivnog poslovanja ili benchmarking analize moguće doći do kvalitetnih dobro strukturiranih podataka za segment javno dostupnih financijskih pokazatelja i izvještaja, primjerice, preko FINA servisa ili por-tala kao što je Poslovna Hrvatska. -Naravno, razina strukturiranosti i detalja podataka ovisi o novcu koji ste spremni izdvojiti za takvu uslugu, ali smatram da je važan prvi korak napravljen u Hrvatskoj i da postoje načini kako doći do navedenih vrijednih po-dataka - zaključuje Listeš.

Alati BI-a Alati BI-a mogu se grupirati u dva velika segmenta: alati za prikupljanje podataka i oni za prikaz podata-ka. Podatci se prikupljaju iz raznih izvora, od kori-sničkih Excel tablica do transakcijskih baza ili baza na webu, i to pomoću ETL procesa (Extract-Tran-sform-Load). Pročišćavanje prikupljenih informacija za skladišta podataka naziva se Data Quality.Za organizaciju velikih poslovnih baza podataka i za podršku poslovnoj inteligenciji koristi se OLAP teh-nologija. -OLAP tehnologije omogućavaju korisniku analizu poslovnih podataka u više dimenzija i jed-nostavnu izradu ad-hoc izvještaja. Prednosti OLAP tehnologije su brzina i konzistentnost informacija jer su poslovna pravila i kalkulacije implementirane na jednom mjestu. Također, korisnički alati za OLAP analizu su jednostavni i intuitivni za korištenje te ih korisnici vrlo brzo prihvaćaju - pojasnio je konzul-tant Mario Jurić.

Vlastitu metodologiju implementacije BI sustava, certificiranu po ISO 9001 certifikatu, imaju u Po-slovnoj inteligenciji, gdje se drže PMI metodologije, a certificirali su i nekoliko Project Management Pro-fessionala. U Megatrendu koriste vlastitu „BI Spiral“ metodologiju kojoj je glavna karakteristika iterativ-nost, što unutar svake faze omogućava vraćanje na prethodnu aktivnost i prototipiranje, što omogućuje korisniku da vrlo brzo može vidjeti konačni rezultat.

ERP i CRM softveri u HrvatskojKada govorimo o ERP-u (Enterprise Resource Planning), poslovnim softverima koji integriraju više procesa i odjela u tvrtki, poseban naglasak treba staviti na najkorištenije SAP i Microsoft Dynamics, te Oracle eBS kojim se dosta koriste u inozemstvu, smatra Oreščanin.-Većina naših klijenata koristi IBM Cognos softver, to je rješenje koje smo kao dugogodišnji IBM i Co-gnos partner implementirali na većini naših BI pro-jekata. Osim IBM Cognosa, neki od naših klijenata koriste BI rješenja temeljena na Microsoft i open source tehnologijama - pojašnjava Jurić. Milan Li-steš, navodi vlastita iskustva: -Adacta svoj portfelj usluga u dijelu implementacije BI projekata temelji

na rješenju QlikView, koje podržava spajanje na ra-zličite izvore podataka, od datotečnih do relacijskih, bilo da se radi o jednostavnim izvorima kao što su Exceli ili Access baze ili složeni sustavi tipa SAP, Microsoft AX itd. Moram priznati da ne postoji neki značajan uzorak kod poduzeća koja uvode BI, već se ovisno o stupnju razvoja poduzeća radi o različitim sustavima, od lokalnih rješenja do globalnih Enter-prise alata.U Poslovnoj inteligenciji od CRM sustava kod inoze-mnih korisnika najčešće susreću Siebel i Salesforce.com, dok kod domaćih korisnika prevladavaju inter-no razvijena rješenja ili rješenja lokalnih dobavljača.

Data Cleansing - kako gospodariti prekomjernim in-formacijama -Mnoge baze tvrtaka u Hrvatskoj imaju tisuće ne-točnih podataka jer nisu aktualizirane. Nepouzdane su, a ti su podatci neupotrebljivi. Rješenje je Data Cleansing - usluga ažuriranja, nadopune i čišćenja klijentove podatkovne baze. Godišnji trošak aktivno-sti temeljenih na netočnim i neažuriranim bazama često prelazi i nekoliko desetaka tisuća kuna, te se benefiti korištenja naše usluge Data Cleansing osjete odmah - objasnio je Benjamin Cerovac iz tvrtke Bi-snode Hrvatska.

Pitanjem koliko je zahtjevan proces gospodarenja prekomjernim podatcima bavio se i Dražen Orešča-nin: -Teško je reći da su neki podatci prekomjerni, možda je bolje koristiti izraz podatci koje tvrtka ne može ili ne zna iskoristiti. Proces je u biti jednosta-van - takve podatke tvrtka ne prikuplja i ne pohra-njuje trajno, te ne ekstrahira iz njih nikakvu poslov-no korisnu informaciju. Dakle, podatci jednostavno propadaju. Ako se pak radi o našoj izloženosti preko-mjernoj količini informacija u okruženju, tu je pak bitno za nas da filtriramo informacije koje nam nisu potrebne ili nam nisu korisne - zaključio je.

Taktička implementacija ili strateško uvođenje BI sustava?Taktička implementacija BI sustava odnosi se samo na jedan sektor i preporuka je za početne korisnike. Najčešće se primjenjuje na problematična područja poslovanja gdje dodatno znanje i dubinski pogled koji omogućuje sustav poslovne inteligencije vrlo brzo donosi opipljive rezultate. Prednosti taktičke implementacije su jednostavnije prikupljanje podata-ka jer dolaze iz jednog ili tek nekoliko izvora te jasan izračun isplativosti projekta.Strateško uvođenje povezuje nekoliko funkcijskih cjelina tvrtke i omogućuje praćenje tijeka poslovanja korištenjem ključnih pokazatelja (Key Performance Indicators). Tako je moguće dobiti kompletnu sliku poslovanja kompanije te uočiti trendove i prilike za rastom.

Alati BI-a mogu se grupirati u dva velika

segmenata: alati za prikupljanje podataka

i oni za prikaz podataka.

Napredna verzija PANTHEON (ME/MF) sadrži u sebi alate za analizu podataka koji omogućuju lakše planiranje i donošenje odluka u tvrtki. Pantheon BI analizom i upravljački i izvršni kadar unutar tvrtke imaju na raspolaganju set podataka iz različitih odjela/izvora unutar tvrtke, te ih ne moraju dodatno prikupljati na različitim mjestima. Pregledi poslovnih procesa tvrtke i informacija mogu se dorađivati i prilagođavati su-kladno potrebama korisnika. Budući da je BI već integrirani dio PANTHEON-a, dodatni razvoj ili programiranje unu-tar samog softvera nisu potrebni. Out-of-the-box integracija sa samim ERP sustavom PANTHEON osigurava manje početne troškove i manje troškove održavanja.Najviše korištene analize od strane upravljačkog kadra:• pregled izvršenih radova po projektu,• pokazatelji aktivnosti tvrtke (ekonomičnost, likvidnost, profitabilnost, pokazatelji zaduženosti i pokrića),• grafički prikaz potraživanja-obveza (TOP 10, struktura potraživanja/obveza, prodaja po mjesecima),

• prikaz projekata po lokacijama,• rezultati poslovanja po mjesecima• ROA i ROE po mjesecima, neto marža po mjesecima.

U PANTHEONU su BI analize podijeljene u četiri modula: nadzorna ploča prikazuje ključne pokazatelje poslovanja, a sami korisnici mogu kreirati svoje nadzorne ploče ili odabrati predefinirane. Pritom se podatci ne moraju ponovno prikupljati iz različitih dijelova tvrtke jer su već sve ključne informacije dostupne na jednom mjestu i prikazane jednostavnim grafičkim pregledom.Izvještaji se kreiraju u četiri koraka i jednostavni su za korištenje. Analize. Drag and drop tehnika za kreiranje analiza omogućuje jednostavni prikaz i analizu podataka za početnike, a ujedno je i snažan alat za naprednije korisnike. Planiranje. Planovi mogu biti kreirani za prodaju, nabavu, kadrovske evidencije (plaću) i računovodstvo za bilo koje razdoblje, koristeći pritom velik broj parametara (subjekti, države, artikli, kategorije artikala, odjeli, nositelji troškova i dr).

BI u PAnTHEOnU


Malo poduzetništvo

Za informaciju o sudbinski važnoj ulozi ovog gos-podarskog segmenta govori podatak da 99% svih poduzetništava pripada malom poduzetništvu koje zapošljava oko 50% ukupne radne snage.

Naime, prema podatcima Europske komisije, mali i srednji poduzetnici stvaraju dvije trećine svih no-vih radnih mjesta u privatnom sektoru i održavaju ovu stopu dvostruko većom nego u velikim trgo-vačkim društvima. Novi mali i srednji poduzetnici predstavljaju najvažniji izvor novih zaposlenja te godišnje u Europi stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta.

No posljednjih godina pojavila se i detaljnija kate-gorizacija veličine poduzetništva koja prepoznaje i tzv. mikro poduzetništvo – seoska gospodarstva, od-

Mikropoduzeća - okosnica europskog gospodarstva i ključ hrvatskog oporavka Zrakoplov, kazetofon, magnetofon, računalo, leće za oči, pacemaker za srce, patent za hlače... samo su neke od inovacija stvorenih malim poduzetništvom u 20. stoljeću. I dok ovaj gospodarski segment čini najveći dio nacionalnih ekonomija mjereno brojem poduzeća, a u mnogim zemljama kreira najveći broj novih radnih mjesta, male tvrtke istovremeno se suočavaju s jačim ograničenjima rasta nego velika poduzeća. Ranjivija su i osjetljivija na lošu regulaciju i druge poteškoće s institucionalnim okružjem, a suočavaju se i s užim izborom mogućnosti financiranja.

Pripremila: Anita Zelić

vjetnike, liječnike itd. koji imaju do 10 zaposlenih i ostvaruju godišnji poslovni prihod do 2 milijuna eura. Tako je od početka krize u Hrvatskoj upravo ovaj sektor mikro poduzetništva osobito dinamičan i razni stručnjaci ga prepoznaju kao bitnu kariku u raspetljavanju problema nezaposlenosti. Zbog do-maće gospodarske strukture koja je relativno više okrenuta upravo uslugama, očekivanja od mikro po-duzetništva su velika. Naime, razne analize pokazuju da mala poduzeća najbrže bujaju u turizmu, trgovini i profesionalnim uslugama, tj. upravo u sektorima koji su proteklih godina u Hrvatskoj zabilježili naj-veći rast.

FINA-ini podatci kažu kako je zaposlenost u malom gospodarstvu u Hrvatskoj u 2010. iznosila preko 702.000 ili gotovo 70 posto ukupne zaposlenosti, od

Mali i srednji poduzetnici stvaraju dvije trećine svih novih radnih mjesta u privatnom sektoru te godišnje u Europi stvaraju više od 4 milijuna novih radnih mjesta.

BIZdirekt � veljača 2015.


Koja je opcija korištenija u domaćim tvrtkama po-jasnio je Adactin stručnjak Milan Listeš: -To je usko vezano uz analitičku zrelost organizacije koja uvodi BI. Ukoliko se radi o Enterprise organizacijama koje dulji niz godina koriste BI rješenja ili su upoznati s dodanom vrijednošću koju takva rješenja dono-se, najčešće se radi o strateškom uvođenju BI-a. Na takvim implementacijama se jako često susrećemo s konzultantskim kućama ili pak sami odrađujemo dio poslovnog savjetovanja u industrijama u kojima imamo najviše iskustva. S druge pak strane velik

broj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj nema do-statna iskustva za strateško uvođenje BI rješenja pa se samim time odlučuju na taktičku implementaciju. Change Management je također disciplina koja ma-lim poduzećima predstavlja veliki izazov jer se jako rijetko susreću s njom. Iskustvo nam je pokazalo da takva poduzeća puno lakše prolaze kroz proces pro-mjene, ukoliko se BI rješenje implementira u jedan od sektora poduzeća, a nakon toga po principu role-modelinga preslika na ostale odjele u organizaciji.

Poznavanje i analiza konkurencije U Hrvatskoj je izražena potreba za kvalitetnom bo-nitetnom i financijskom analizom, s obzirom na visoku zaduženost poslovnih subjekata i narušenu likvidnost. Tvrtke stoga poduzimaju preventivne korake kako bi umanjile rizik nenaplate potraživa-nja. Postoje tvrtke specijalizirane za savjetovanja pri analizi konkurencije koje izrađuju bonitetna iz-vješća, indikativne bonitetne izvještaje (indikativne informacije o ocjeni kreditne sposobnosti poslovanja određenog poduzeća) i profile poduzeća (financijska analiza poslovanja, pozicija u industriji), poput Cre-ative Financial Solutions.Naravno, veće kompanije imaju radna mjesta, pa čak i odjele, za analizu konkurencije. Konkurenciju je moguće pratiti i kroz CRM sustav, bilježeći njiho-ve usluge, cijene, ponudu, kupce, primjerice, pomoću Microsoft Dynamics CRM-a.

Nisu rijetki niti angažmani privatnih detektivskih agencija. -Angažirani smo uglavnom na prikupljanju podataka, činjenica i dokaza u vezi s dokazivanjem pred tijelima sudbene vlasti, provjerama boniteta, prikupljanju podataka u vezi s ovršnim postupcima. Pravne nas osobe najčešće angažiraju za istražne radnje u vezi s krađom, krivotvorenjem, bonitetom, povredama radnih odnosa, tzv. business intelligence - rekao je za tportal Goroslav Šmaguc, jedan od osni-vača i prvi predsjednik Udruge privatnih detektiva Hrvatske.

Prediktivna analitikaOsim prikupljanja obavještajnih podataka vezanih uz svršene procese, neki alati BI-a koriste djelotvornu inteligenciju temeljenu na prošlim iskustvima iden-tificirajući uzorke i predviđajući buduća ponašanja. -Prediktivna analitika pomaže u shvaćanju pona-šanja kupaca prilikom kupovine. Te spoznaje mogu povećati prihode kroz cross-selling i up-selling te osigurati visok povrat uloženih sredstava kroz vaše programe vrijednosti - objašnjavaju u Comminu-su. Softversko rješenje IBM-a, SPSS, sofisticiranim tehnikama analize poslovnih podataka iz različitih izvora daje zaključke o trenutnoj situaciji i budućim događajima koji će pomoći organizaciji da donosi pravilne odluke i poduzima učinkovite akcije.

Postoje tvrtke specijalizirane za savjetovanja pri

analizi konkurencije koje izrađuju

bonitetna izvješća, indikativne bonitetne

izvještaje i profile poduzeća.

Lastovska 2310000 ZagrebTel: +385 91 2010 075E-mail: [email protected]: www.qualia.hr

O TVRTKIQualia d.o.o. inovativna je, mlada i maštovita hrvatska IT tvrtka. U posljednjih 4 godina razvili su BusinessQ, međunarodno priznat softver za Business intelligence i vizualizaciju poslovnih podataka. Specijalizirali su integraciju podataka i postavl-janje sustava za potporu poslovnom izvješćivanju i odlučivanju te izradu softvera prema narudžbi kako bi zadovoljili potrebe tvrtke, odjela ili pojedinca te unaprijedili poslovne procese, brzinu donošenja odluka, timski rad i kolaboraciju ili dijeljenje informacija. Ukoliko želite znati kako poslujete, Qualia ima entuzijazam, usluge i proizvod za Vas.

USLUGE I RJEŠENJA• BusinessQ • BI / Poslovna inteligencija • DWH / Integracija podataka• Vizualizacija podataka • Razvoj web poslovnih aplikacija

POSEBNE USLUGE I RJEŠENJADugogodišnje iskustvo i strast prema poslovnim nadzornim pločama i analitičkim sustavima ocrtava se u svemu što rade. Preko mreže partnera danas vlastiti softver BusinessQ izvoze u 12 zemalja na 4 kontinenta. Temeljeno na BusinessQ softveru Qualia je napravili nekoliko vertikalnih BI rješenja, uključivši i ono za Dynamics Navi-sion i hotelsku industriju.

QUALIA d.o.o.

Predviđanja trendova za 2015. godinu 1. Transformacija vlasti i otključavanje većih broja državnih podataka i procesa.2. Analiza društvenih mreža otvorit će vrata optimizaciji proizvoda, osluškivanjem

onoga o čemu potrošači pišu i prepoznavanjem tema koje postaju trendovi.3. Analitičari se pojavljuju u cijeloj organizaciji, potrebno je raznim zaposlenicima

osigurati podatke, alate i obuku kako bi mogli odgovarati na svakodnevna poslovna pitanja.

4. Integracija: korisnici gube strpljenje s više prijava i nezgrapnih procesa za upravljanje podatcima.

5. Zrelost mobilnih rješenja za mnoge analitike i omogućavanje mobilnim radnicima izrade analize „s terena“.

6. Razvoj pametne samoposlužne analitike za korisnike bez potrebe za opsežnim stručnim svjetovanjima i uputama.


Malo poduzetništvo Malo poduzetništvo

čega su mikro poduzetnici zapošljavali 26% ukupnog broja zaposlenih, a mali poduzetnici 27%.Prema posljednjim podatcima za 2014., u Hrvatskoj su registrirana 142.204 mikro poduzetnika.

novosti u uvjetima kreditiranja malog poduzetništvaPa iako se radi o sektoru koji je iznimno važan za zapošljavanje, uz njega se često vežu mnoge iluzije o poduzetništvu. Dio njih odnosi se i na financiranje koje bi trebalo biti kvalitetno, jeftino i brzo izvedivo. No, osim u slučaju da je poduzetnik dobio jack pot na Lotu, neminovno se nameće pitanje kako osigurati novac za financiranje pothvata. A ono je u Hrvatskoj svedeno uglavnom na komercijalne banke.

Trenutno raspoloženje jasno se očituje i u kretanju ukupnih kredita koji su u uvjetima i dalje visoke likvidnosti banaka uglavnom pod utjecajem (raz-mjerno slabe) potražnje. Prema podatcima HUB-a, očekivanja ukupnih plasmana domaćih banaka za ovu godinu imaju negativan predznak. Međutim, iza zbirnih brojki vezanih uz sektor poduzeća zamjetne su promjene u strukturi kredita. Jedna od zanimljivi-jih svakako se odnosi na življi rast kreditiranja malih poduzeća koja su se proteklih godina nerijetko apo-strofirala kao najpogođenija krizom.

Žensko poduzetništvo – sve češća tema programa vlada diljem svijetaNakon nekoliko recesijskih godina pokazuje se da su mala i srednja poduzeća osobito teško pogođena krizom i da su dometi programa poticanja njihova kreditiranja ograničeni. Kada je riječ o financiranju žena poduzetnica, stvar je sasvim ista - vaši poslov-

ni planovi, entuzijazam i motiviranost pale samo u filmovima!No ipak, posljednjih godina prisutni su nešto druga-čiji trendovi i stvari su se počele mijenjati – nabolje. Žene u poduzetništvu ili takozvano žensko poduzet-ništvo sve je češća tema brojnih konferencija, semi-nara, znanstvenih skupova, programa Vlada i politi-čara diljem svijeta. Kako bi se smanjila rodna razlika u poduzetništvu, Europska unija potiče razvoj žen-skog poduzetništva, što je primjenjivo i u Hrvatskoj.

Tako su danas i mnoge domaće poslovne banke uključene u suradnju po Programu kreditiranja žen-skog poduzetništva. Korisnici kredita po ovom pro-gramu mogu biti trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe i sl. u kojima jedna ili više žena posjeduju naj-manje 51% kapitala ili su žene registrirane vlasnice i čiju upravu vodi žena.

Mogućnosti za male i srednje poduzetnike u zeleni-jem vrijednosnom lancu (zaštite okoliša)Prošla su vremena kada je pitanje financiranja tzv. zelenih projekata podrazumijevalo vanbankarsku ‘egzotiku’ financiranja poduzetništva. Okolišne teme i okolišna pitanja postaju sve značajniji element gos-podarsko-poslovnog okruženja. Energetska sigurnost i unapređenje kvalitete okoliša u kojem živimo iza-zovi su koji posljednjih godina sve brže i sigurnije dobivaju status imperativa, s direktnim implikacija-ma na gospodarstvo. U skladu s tim, Europska unija suočila se s prona-laženjem novog modela ekonomskog rasta i kori-štenjem okolišnih izazova u stvaranju „zelenih“ poduzetničkih ideja. „Zeleno“ poduzetništvo postaje glavni alat Europske unije u revitalizaciji europskog gospodarstva.

U srpnju 2014. Komisija je usvojila Zeleni akcijski plan za male i srednje poduzetnike (Green Action Plan for Small and Medium Enterprises – GAP), ko-jim se naglašava važnost orijentacije poduzetnika na „zelena“ poslovna rješenja. Plan daje pregled „zele-nih“ poduzetničkih aktivnosti i ideja koje mogu do-prinijeti ostvarenju „zelenog“ rasta Europske unije. U ovom trenutku u Hrvatskoj sve značajnije banke nude mogućnosti financiranja „ozelenjivanja“ malih i srednjih poduzetnika za snažniju konkurentnost i održivost.

Mikrofond – podupire nebankarske mikro financijske institucije za povoljne kreditne linije malim poduzet-nicima Za financiranje poljoprivrednika, slobodnih profesija, obrtnika te poduzetnika početnika u razvijenom svi-jetu postoje mikro krediti koji imaju svoja pravila, ali i skuplju cijenu. Mikro krediti idealno su rješenje za nova ili novija poduzetništva koja nemaju vijek po-

slovanja i kolaterale koje potražuju banke. Prioritet im je pružanje pomoći novim poduzetnicima koji ne-maju pristup tradicionalnim, komercijalnim izvori-ma sredstava – bankama, kako bi prešli s gotovo ovi-snosti o socijalnoj pomoći na aktivno zapošljavanje. Temeljni ciljevi mikro kreditiranja su promicanje samozapošljavanja i mikro poduzetništva, putem povećanja raspoloživih kreditnih sredstva i drugih poslovnih usluga.

Za kvalitetniji pristup financiranju poduzetničkih pothvata, Europska investicijska banka (EIB) kreira-la je poseban Mikrofond s inicijalnim kapitalom od 40 milijuna eura, kojim podupire nebankarske mikro financijske institucije za povoljne kreditne linije ma-lim poduzetnicima.

Mikro financiranje služi za kreditiranje obrtnog ka-pitala, uredsku opremu, potrošni materijal, popravke i trajnu imovinu (strojeve, vozila itd.).

„Mini izvoznici” - nositelji stvarnih promjena Nedavni podatci koji upućuju na vidljiv oporavak izvoza govore kako su glavni nositelji promjene u ovom slučaju upravo mala poduzeća. Samo u 2013. godini preko 5 tisuća mikro poduzetnika poslovalo je na inozemnim tržištima, a njihov je ukupni izvozni promet iznosio 11,8 mlrd kuna, odnosno 12% izvoza Republike Hrvatske te godine.

Zbog potencijala kojeg mikro poduzetnici imaju na inozemnom tržištu, predsjednik Uprave HBOR-a Vladimir Kristijan najavio je da će 30 do 40% HBOR-ove aktivnosti ove godine biti usmjereno praćenju izvoznih poslova i projekata hrvatskih izvoznika.

Tako je HBOR uveo novi program osiguranja naplate izvoznih potraživanja namijenjen onima čiji godišnji izvozni promet ne prelazi iznos od 2 milijuna eura. Policom osiguranja moguće je osigurati potraživanja do 50 tisuća eura, pri čemu HBOR preuzima do 95% rizika. Polica je jednostavna za ugovaranje i može se dobiti uz relativno nisku cijenu (već od 4 eura mjesečno), a u slučaju neplaćanja inozemnog kupca omogućava izvoznicima isplatu odštete od HBOR-a u kratkom roku. Korištenjem ove police mikro i mali izvoznici mogu svojim inozemnim kupcima ponuditi duže rokove otplate i konkurentnije uvjete plaćanja, a da su pri-tom zaštićeni od rizika neplaćanja čime štite svoju likvidnost.

Pored toga, HBOR je tijekom ove godine snizio ka-matne stope za kreditna sredstva potrebna za pripre-mu izvoznih proizvoda, pa tako novi izvoznici mogu računati na kamatnu stopu već od 2%.

Model podjele rizika - način provedbe programa kre-ditiranja HBOR-a u suradnji s poslovnim bankamaVeća cijena kapitala i sužene mogućnosti financira-nja prema mišljenju mnogih stručnjaka nisu uzrok nego su posljedica razmjerno veće rizičnosti malih i srednjih poduzeća.

Kako bi se to pokušalo eliminirati, osmišljen je način financiranja novih projekata malih i srednjih poduzet-nika u djelatnosti poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma i energetske učinkovitosti uz preuzimanje dije-la rizika povrata kredita od strane HBOR-a.

HBOR će provoditi program kreditiranja u suradnji s poslovnim bankama, pri čemu HBOR i poslovna banka dijele rizik povrata plasiranih kreditnih sred-stava. Model omogućava financiranje novih inve-sticijskih projekata malih i srednjih poduzetnika na način da:- poslovna banka kreditira najmanje 60% iznosa ukupnog kredita (kredit putem poslovne banke), u pravilu iz sredstava HBOR-a, uz instrumente osigu-ranja uobičajene u bankarskom poslovanju;- HBOR kreditira do 40% iznosa ukupnog kredita (izravni kredit HBOR-a) uz osiguranje mjenicama i zadužnicama te jamstvom HAMAG-BICRO-a u iznosu od 80% glavnice izravnog kredita HBOR-a.

Model podjele rizika predviđen je za financiranje investicija u kojima najviši iznos izravnog kredita HBOR-a može biti 9 milijuna kuna.

Prednosti financiranja na operativni leasing za male i srednje poduzetnikeOvakav oblik financiranja čiji osnovni postulat gla-si „koristiti, a ne biti vlasnikom“, svakako je jedan od zanimljivijih proizvoda za financiranje nabavke opreme. Zato najam često omogućuje malim i sred-njim poduzetnicima najjeftiniju nabavu opreme ili poslovnog prostora kod započinjanja biznisa.

Operativni leasing je posebice privlačan s računo-vodstvenog i poreznog stajališta jer plaćanje leasing-naknade za poduzetnika predstavlja trošak (porezno priznati rashod). Budući da objekt leasinga nije u vlasništvu primatelja leasinga, te se stoga ne pojav-ljuje u njegovoj bilanci, leasing ne opterećuje njego-vu kreditnu sposobnost.

-Unatoč prednostima, leasing je ove godine manje popularan zbog dosta visokih kamata, jer su leasing kuće doživjele ozbiljan pad poslovanja pa su zbog gubitaka prisiljene povećati kamatne stope. Ipak, zbog svojeg poreznog i knjigovodstvenog tretmana i leasing ostaje zanimljiv proizvod onim poduzetni-cima koji žele investirati - istaknuli su nedavno iz Udruženja leasing društava.

HAMAG-BICRO predstavio nove inova-cijske programe RAZUM i IRCRO ukupne vrijednosti 37 milijuna kuna

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) or-ganizirala je 11. veljače 3. Poduzetnički Forum HAMAG-BICRO-a na kojem su pred-stavljeni novi natječaji inovacijskih programa ukupne vrijednosti 37 milijuna kuna - Program II: Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM te Program III: Surad-ničko istraživanje i razvoj - IRCRO. Javni pozivi za navedene programe objavljeni su na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Sredstva za provedbu programa RAZUM i IRCRO osigurana su u okviru Drugog projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (STP II) kroz zajam Svjetske banke. Projekt STP II usmjeren je na financiranje inovacijskog procesa i povezivanje korisnika u javnom i privatnom sektoru kako bi se razvio i unaprijedio inovacijski sustav u području malog i srednjeg poduzetništva te na taj način povećala zaliha projekata u privatnom sektoru za prijavu u Europske struktur-ne i investicijske fondove.

„Zeleno“ poduzetništvo postaje

glavni alat Europske unije u revitalizaciji

europskog gospodarstva.

Broj malih poduzeća izvoznika povećao se za oko 1.600 u 2013. godini u odnosu na 2008.


Malo poduzetništvo

Polica osiguranja u poduzetništvu i obrtima – nedo-voljno cijenjen financijski instrumentStupanj razvijenosti financiranja poduzetništva i po-drške poduzetnicima ovisi i o opsegu osiguravatelj-skih usluga koje, sudeći prema navodima cinika, u Hrvatskoj postoje samo deklarativno.

Naime, smatraju kako je osiguravateljska industrija u Hrvatskoj u odnosu na malo i srednje poduzetniš-tvo nedovoljno razvijena, jer kako ističu, varijacije životnog osiguranja nisu dostatne za ispunjavanje potreba poduzetnika. Potrebne su malo slojevitije police osiguranja managementa nekog poduzetništva za sprječavanje naknada šteta koje mogu nastati radi neprofesionalnosti - gubljenje intelektualne imovine, gubitak dokumenata i sl. Moraju imati dostup poli-ci koja ih štiti od odgovornosti pred zaposlenikom u slučaju da isti podigne tužbu zbog ozljede na radnom mjestu.Potrebna su osiguranja predviđena za svaku dob po-duzetništva, projekta, radnje i sl.

S druge strane, iz osiguravateljne branše često na-vode kako nije problem u lepezi njihovih proizvoda, koliko u činjenici da sami poduzetnici često zanema-ruju ovaj financijski instrument i smatraju ga samo dodatnim financijskim troškom koji ih nepotrebno opterećuje.

-Osiguranje košta, ali neplaćanje kupaca košta još i više. Poduzeća često podcjenjuju koliko je dodatnog prihoda potrebno da bi se nadoknadili i najmanji gu-

Program mikro kreditiranja

Svi su nerijetko ponuđeni programi kreditiranja adresirali posve krivi problem pa fo-kus stavljali na problem likvidnosti, a ne rizika, prepoznali su u HBOR-u.

Naime, početkom ovog mjeseca HBOR je započeo s provedbom novog kreditnog programa namijenjenog financiranju mikro poduzetnika uz jednostavnije osiguranje, a program se provodi u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Europ-skom unijom.

Zahvaljujući potpisanom CIP ugovoru o jamstvu između HBOR-a i EIF-a, novim programom mikro poduzetnicima je olakšan pristup financiranju zbog značajno smanjenih zahtjeva za instrumentima osiguranja. Za osiguranje povrata kredita po-slovna baka će prihvaćati zadužnice od klijenta, a ovisno o procijeni može zatražiti i mjenice te zasnovati založno pravo na imovini, ali isključivo onoj koja se nabavlja iz sredstava kredita.

Najviši iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti 25 tisuća eura, a sredstva se mogu koristiti za ulaganja u osnovna ili obrtna sredstva. Rok otplate je do 5 godina, uklju-čujući poček do godine dana. Kreditiranje se provodi putem poslovnih banaka koje su ugovorile suradnju s HBOR-om na provedbi ovog programa. Kamatnu stopu za krajnjeg korisnika utvrđuje poslovna banka, ovisno o procijeni rizika plasmana. Do sada je jedanaest poslovnih banaka ugovorilo suradnju na provedbi ovog programa.

bitci nastali zbog neplaćenih potraživanja - kazao je jednom prilikom Edvard Ribarić iz Hrvatskog kre-ditnog osiguranja na konferenciji u organizaciji Svi-jeta osiguranja i Hrvatske gospodarske komore.

Bespovratne potpore poduzetništvuKriza 2009. potvrdila je tezu o izrazitoj ranjivosti sektora malih i srednjih poduzeća. Ne samo da je omjer loših plasmana banaka i prije krize bio veći za ova poduzeća nego za druge tržišne segmente, već je upravo najviše i povećan tijekom 2009. godine.U tom kontekstu bespovratna potpora kao oblik po-moći države ili nekog drugog javnog tijela određe-nom poduzetniku od iznimnog je značaja.

Bespovratna sredstva u 2015. godini s ciljem „jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“ dodjeljuju se kroz dva programa – jačanje malog i srednjeg po-duzetništva i jačanje konkurentnosti turizma. Visina potpore je od 3,8 milijuna do 26 milijuna kuna. Isti se može uvećati za 10 posto, do maksimalnog inten-ziteta potpore od 80% opravdanih troškova, ako se provodi za radnike s invaliditetom ili radnike u nepo-voljnom položaju.

Program dodjele državnih potpora pružit će potporu razvoju konkurentnosti malog i srednjeg poduzet-ništva i jačanju konkurentnosti turizma iz sredsta-va osiguranih iz Državnog proračuna RH za 2015. i 2016. godinu. Cilj je pružiti potporu razvoju kon-kurentnosti uz poticaj održivog razvoja proizvodnje, jačanje poduzeća da se natječu na međunarodnim tržištima i poboljšanjem ključnih elemenata koji osi-guravaju pozitivnu poslovnu klimu.

Smanjivanje administrativnih barijera – uvjet poveća-nja poduzetničke konkurentnosti Nerijetko je u najužem fokusu bespovratne potpo-re poduzetništvu i uklanjanje administrativnih ba-rijera. Naime, unatoč uvriježenom mišljenju kako uglavnom nepovoljni financijski izvori ograničavaju rast poduzeća, sve su glasnija mišljenja koja tvrde kako financije u suštini nikad nisu pravi problem i kako tržišna logika uvijek pronađe svoj put. Zdrava i perspektivna poduzeća neki će financijski posrednik prepoznati i financirati. Utoliko financije nikako ne pripadaju prvom redu ograničenja.

Glavni problem vide u tome što ne postoje prigode ili ih poduzetnici ne prepoznaju, ili jednostavno in-stitucionalni okvir loše funkcionira. Dakle, ograniče-nja djeluju na strani potražnje za sredstvima, a ne na strani ponude financijskih sredstava.U tom kontekstu ključ je detektirati ograničenja koja djeluju u okružju i koja bi se mjerama ekonomske politike mogla otkloniti ili ublažiti. Financije pri tome služe tek kao „podmazivač“ cijelog procesa.

Model subvencioniranja

kamate u uvjetima krize nije tako

učinkovit kao model participacije u riziku.

Pojedinci i organizacije pred izazovima mobilnostiIspreplitanje mobilnih tehnologija i radnog mjesta neizbježno vodi promjeni načina na koji organiziramo posao. Stroge su granice između uloga organizacija i pojedinaca po pitanju organizacije posla gotovo potpuno nestale.

Kako bi iskoristile pun potencijal mobilnog poslova-nja, male, srednje, ali i velike tvrtke moraju ovladati najširim rasponom tehnologija i vještina. Neke od njih nisu svladali niti IT odjeli pojedinih tvrtaka, dok ih druge već koriste kao konkurentsku prednost. Neke od njih uključuju: razvoj aplikacija za sve tri mobilne platforme (iOS, Android i Windows), HTML5 tehno-logiju, dizajn iznimnog korisničkog sučelja, implemen-taciju geolokacijskih mogućnosti kreiranja i isporuke kontekstualnih sadržaja, nosivu tehnologiju (pamet-ne satove, naočale, senzorske narukvice...), pametne umrežene objekte i uređaje, alate za praćenje i mjere-nje... Svako od tih područja nova je prilika, ali i izazov poslovnim subjektima, pogotovo onima koji djeluju u tehnološki naprednijem okruženju.

Javni wi-Fi: Hrvatska među najumreženijimaU Hrvatskoj se, unatoč svim nedostatcima, počinje stvarati sve poticajnije okruženje za implementaci-

ju i razvoj mobilnog poslovanja. Jedna od činjenica koje svjedoče tome u prilog je i nedavno istraživanje portala Roten Wi-Fi, koji je uz pomoć svojih čitate-lja ispitao kvalitetu javnih Wi-Fi hotspotova u 172 zemlje svijeta. Tom je prilikom testirano na stotine bežičnih mreža, a kao rezultat objavljen je popis 20 zemalja s najboljim javnim Wi-Fi mrežama, rangira-nim prema prosječnim brzinama uploada, downloada i ukupnom zadovoljstvu korisnika. Hrvatska se na toj rang listi, s prosječnom brzinom downloada od 14,05 Mbps i uploada od 11,21 Mbps smjestila na visoko drugo mjesto. Samo su Litvanci izmjerili veće brzine. Iako upitne vjerodostojnosti uzorka, činjenica je da su u Hrvatskoj dostupne konkurentne brzine pristu-pa Internetu. Kad se u obzir uzmu i nedavne izjave pojedinaca iz telekom industrije u Hrvatskoj oko naj-nižih cijena u okruženju i potrebi njihova povećanja, dojam je da Hrvatska ima vrlo konkurentne uvjete korištenja Interneta kao resursa u poslovanju. Na po-

Mobilno poslovanje

Pripremio: Ante Vekić

U Hrvatskoj se, unatoč svim nedostatcima, počinje stvarati sve poticajnije okruženje za implementaciju i razvoj mobilnog poslovanja.


Mobilno poslovanje Mobilno poslovanje

Responsivni dizajn već se udomaćio kao standard, ali mnogi još uvijek nisu sigurni trebaju li ili ne razviti verziju web stranice prilagođenu mobilnim uređajima.

duzetnicima je da to iskoriste. U nastavku donosimo pregled nekih od tehnologija koje je pritom važno upoznati, a spomenute su uvodu ovog teksta.

Pametni satovi za poslovanje: trebaju li ikome?U iščekivanju najavljenog Apple sata, jednostavnog imena Watch, na tržištu se počinje pojavljivati sve više pametnih satova. Ali pravo je pitanje - postoji li uop-će tržište pametnih satova? Sama kategorija je popri-lično široka: obuhvaća poprilično sve što se stavlja oko ručnog zgloba, ima mješavinu raznih senzora i dolazi s nekakvim korisničkim sučeljem. A uz to proizvođači ne mogu s velikom sigurnošću predvidjeti želje i potrebe korisnika, jer je kategorija nova i ne postoje relevantni podatci na temelju kojih bi se na ta pitanja odgovorilo. Prema najnovijem izvještaju tvrtke Creative Strategies, manje od 2 milijuna pametnih satova prodano je u pro-teklih nekoliko godina, što tržište pametnih satova čini iznimno malim. Međutim, proizvođači ciljaju „ukrasti“ dio kolača tradicionalnog tržišta satova na kojem se pro-da 1.2 milijarde komada godišnje. U samo 10% tih ku-paca koje bi mogli nagovoriti na kupnju pametnog sata, proizvođači vide ogroman potencijal rasta. Identificirajući tko su 2 milijuna sadašnjih kupaca pa-

metnih satova, u Creative Strategiesu su došli do ne-što jasnije slike o potencijalnoj potražnji. Takve satove kupili su najbogatiji muškarci u skupini od 25 do 34 godine; isti oni koji kupuju sve novo, pomodno i uz-budljivo. Iako ne postoji podatak koliko je satova za-vršilo u ladici, a koliko ih se zaista koristi, analitičari procjenjuju da je broj onih koji pametni sat dugotrajno koriste značajno manji nego broj prodanih primjera-ka. Niti sami proizvođači ne mogu se složiti što je to što će kupca privući na korištenje: neki kažu da je to vrhunska aplikacija (koja se tek treba pojaviti), neki tvrde da će to biti dizajn, ali svi se slažu da notifika-cije koje će se „seliti“ s ekrana mobitela na ekran sata nisu taj odlučujući element. Još nije jasno ni hoće li pametni satovi biti prihvaćeni kao poslovni alat, osob-ni gadget ili modni izričaj. Kako bilo, Apple očekuje prodati milijune svojih Watch satova u prvoj godini, čime će namaknuti dodatne milijarde dolara prihoda i usmjeriti ih u daljnji razvoj koji će sigurno donijeti nove razloge za kupnju pametnih satova i signalizirati konkurenciji kako tržište diše.

10 mobilnih uređaja koje željno iščekujemo u 2015.Zbog svih tih razloga Apple Watch jedan je od naj-iščekivanijih (mobilnih?) uređaja koji se treba pojaviti u 2015. I to vrlo uskoro. Međutim, na popisu velikih očekivanja nalaze se i pametni telefoni čiji je početak prodaje također zakazan za ovu godinu. Evo popisa:

1. Samsung Galaxy S6 - za sve Samsung fanove koji ne žele phablet, ovo će biti savršen izbor za novi ure-đaj. Očekuje se HD ekran, redizajniran skener otiska prsta, 3GB RAM memorije... Predstavljanje se očekuje 1. ožujka.

2. Samsung Galaxy Edge - ovaj uređaj prati mnogo glasina, među kojima se ističe ona da će doći s oba zakrivljena ruba ekrana, a ne samo jednim. Ostalim specifikacijama trebao bi pratiti model S6, ali cijena će, zbog ekrana, biti više u premium segmentu. Predstav-ljanje je također 1. ožujka.

3. HTC One M9 - iako se pretpostavlja da će biti pred-stavljen negdje u ožujku, potpune specifikacije već su „pobjegle“ u javnost; novi M9 stiže s full-HD super LCD3 zaslonom, Snapdragon 810 procesorom, 3GB RAM memorije, super-selfie 13Mpix prednjom kame-rom i 20 Mpix stražnjom. Navodno bi trebao biti „de-beo“ ultra tankih 7 milimetara.

4. HTC One M9 Plus - uz sve karakteristike svog ma-njeg imenjaka, ovaj bi model bio nešto veći. S 5.5 inč-nim zaslonom ugurao bi se u kategoriju phableta, ali predstavljanje se očekuje tek u rujnu.

5. Sony Xperia Z4 - svoje flagship modele Sony osvje-žava svakih šest mjeseci, pa nakon Z3 koja je puštena u

prodaju u rujnu 2014., u ožujku 2015. u prodaji može-mo očekivati Z4. Očekuje se osmojezgreni Snapdragon 810 procesor, vjerojatno i 4GB RAM memorije, Quad HD zaslon...

6. LG G4 - pojedini stručnjaci zastupaju stav da je LG G3 bio najbolji pametni telefon koji ste mogli kupiti u 2014., pa od nasljednika očekuju da će samo popraviti dojam. Predstavljanje se očekuje u lipnju, a o karakte-ristikama za sada nema mnogo pojedinosti, osim glasi-na o nevjerojatnom 3K zaslonu...

7. LG G Flex 2 - na CES sajmu LG je predstavio G Flex 2, model sa zakrivljenim zaslonom 5.5 inčne dijagona-le, 64-bitnim Snapdragon 810 osmojezgrenim proce-sorom i „samozacjeljujućom“ tehnologijom... Prodaja je najavljena za prvu polovicu 2015.

8. Microsoft Lumia 940 - bit će to jedan od prvih ure-đaja pogonjen Windows 10 operativnim sustavom, a glasine kažu kako Microsoft namjerava „vrtjeti“ isti operativni sustav na svim svojim uređajima: mobite-lima, tabletima, PC-ima i laptopima. Uz glasinu da će imati 24 Mpix kameru, ne očekuje se predstavljanje prije kraja ljeta.

9. Ubuntu smartphone - Linux kreće osvajati mobil-no tržište svojim Aquaris E4.5 Ubuntu modelom. Uz najavljenu cijenu od 169 eura, stiže s 1.3Ghz četvero-jezgrenim procesorom, 1GB RAM memrorije i 8 GB mjesta za pohranu. Točan datum puštanja u prodaju još nije objavljen.

10. iPhone 7/6s - rujan je mjesec u kojemu Apple već niz godina predstavlja nove iPhone modele. Za rujan 2015. možemo se nadati ili iPhoneu 7 ili 6s s nešto popravljenim specifikacijama, ali bez većih promjena u dizajnu i zasigurno novoj verziji operativnog su-stava iOS 9.

iPhone 6 i 6 plus: velik vs. ekstremno velikA ako još niste nabavili novu šesticu, ili se još uvijek dvoumite treba li kupiti šest ili šest plus, evo dojmo-va koji su se nakon nekoliko mjeseci korištenja polako slegli pa ih konačno možemo proglasiti objektivnima. Apple je odlučio uhvatiti se u koštac s problemom koje im je korejski takmac Samsung nametnuo, počevši korisnicima nuditi ogromne ekrane na mobitelima i odradio je to vrhunski. I „mali“ model 6 i veliki 6 plus oduševljavaju kvalitetom slike na zaslonu. No i sve ostale karakteristike su popravljene. Tako je tu brdo mogućnosti koje još nemamo priliku koristiti punim plućima, poput NFC-a, VoLTE (Voice over LTE), ali vrlo brzo bi mogli početi. Ono što je bila najveća bolj-ka, baterija, na modelu 6 je unaprijeđeno u odnosu na 5s, ali na modelu 6 plus je nadmašilo očekivanja. Pro-sječan korisnik iPhonea 6 plus svoj uređaj može puniti svaki treći dan. Iako rezolucije od 8Mpix, kamera stva-ra vrlo kvalitetne fotografije, pa i u uvjetima nešto sla-bijeg osvjetljenja. Apple se domislio kako pomoći kori-snicima prilikom korištenja uređaja jednom rukom, pa se ekran dvostrukim tapom na tipku home smanjuje na pola i stavlja sve potrebne funkcije u domet palca. Poboljšane su i aplikacije, koje na 6 plus modelu rade u landscape modu, što ih čini ugodnijima za korištenje i bolje iskorištava dostupnu veličinu zaslona. I dok še-stica bolje leži u ruci, jednostavnija je za korištenje i ženskoj populaciji, model 6 plus uistinu je nešto veći i ponekad je teško baratati njime ukoliko i sami niste većih gabarita. Međutim, ta se činjenica vrlo lako za-nemari kad se u obzir uzmu svi ostali plusevi.

Moda ili potreba: treba li tvrtkama mobilna verzija web stranice?Ako ne koriste mobitel za aplikacije, korisnici surfaju Internetom. Sve više tvrtaka poklanja važnost činje-nici da im na taj način na web stranicu stiže sve više potencijalnih klijenata, a za neke je to prvi kontakt s tvrtkom. Responsivni dizajn već se udomaćio kao

U iščekivanju najavljenog Apple

sata, jednostavnog imena watch, na tržištu se počinje

pojavljivati sve više pametnih satova.

I dok Linux preko Ubuntu smartphonea polako ulazi na tržište pametnih telefona, ondje se borba za dominaciju vodi između dva glavna konkurenta: Androida i iOS-a. Treće mjesto suvereno drži, i vjerojatno se u budućnosti s njega neće još dugo maknuti, Windows. Ukoliko niste sigurni koji operativni sustav želite na svom mobitelu, dono-simo vam kratki pregled prednosti i nedostatka svakog pojedinog od njih.

Mobilni operativni sustavi: Android vs. windows vs. iOS

Android Ogromna količina dostupnih aplikacija „Guta“ raspoložive resurse (RAM i procesor)

Veća fleksibilnost u odnosu na iOS Većina kompanija nastoji izdati svoju verziju (skin) Androida. To ga uspora-va i pridonosi različitom korisničkom iskustvu od korisnika do korisnika

Općenito ugodno korisničko iskustvo Raznolikost uređaja otežava razvoj aplikacija koje se moraju prilagoditi svakom pojedinom uređaju, što je u praksi teško izvedivo

iOS Fluidnost u korištenju i lijep izgled Ne može se prilagođavati potrebama i željama korisnika (bez jailbreaka)

Ima najviše dostupnih aplikacija u odnosu na konkurentska tržišta

Relativno kompliciranija razmjena datoteka s računalom

Ne opterećuje značajno resurse pri-likom rada (RAM i procesor)“Ne postoje „prerade” proizvođača mobitela koje bi ga usporavale

Dostupan samo na Apple mobite-lima (koji su značajno skuplji od Androida)

windows Nudi osjećaj „svježine“ u radu Malo dostupnih aplikacija

Drugačiji od konkurencije

OS Plus Minus


Konferencije

Jubilarna 15. winDays konferencija - idealno mjesto za nove poslovne prilikeKonferencija winDays, najvažniji poslovno-tehnološki događaj u regiji, koji svake godine privuče više od 1500 sudionika, ove godine slavi svoj 15. rođendan, a održat će se od 21. do 24. travnja u Umagu. winDays konferencija okuplja ljude iz ICT, poslovnog i državnog sektora, akademsku zajednicu i medije te sudionike upoznaje s najnovijim tehnologijama koje se koriste za ostvarenje vrhunskih poslovnih rezultata.

Rane prijave koje nose određene popuste traju do 1. ožujka, a više se može saznati na službenoj web stranici konferencije www.windays.hr.

WinDays konferencija najvažnije je poslovno-tehnološko događanje u regiji. Osim što nudi uvid u najnovije tehno-logije koje se koriste za ostvarenje vrhunskih poslovnih rezultata, edukaciju i ideje za razvoj poslovanja te rasprave o poslovnom okruženju i izazovima današnjice, WinDays konferencija donosi praktična znanja i alate koje sudio-nici mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju. O vrijednosti 15. WinDaysa razgovarali smo s Ninom Baras, direktoricom konferencije.

U organizacijskom timu winDays konferencije ste već 11 godina zaredom. Je li organizacija ove konferencije iz godine u godinu lakša ili sve zahtjevnija, budući da sudionici imaju sve veća očekivanja?Organizacija WinDaysa vrlo je kompleksan i zahtjevan proces koji počinje desetak mjeseci prije same konferen-cije. Svake godine trudimo se zadovoljiti pa čak i premašiti očekivanja i zahtjeve sudionika te potaknuti rasprave o važnim društvenim pitanjima. Na konferenciju uvijek dovodimo vrhunske domaće i svjetske predavače te sudio-nicima nudimo kvalitetan sadržaj. Tijekom godina postali smo poznati i po odličnom zabavnom sadržaju. Želja nam je da svake godine iznova sudionicima pružimo potpuni doživljaj, koji uključuje stjecanje novih znanja, upozna-vanje sa svjetskim tehnološkim novitetima, ostvarivanje kvalitetnih poslovnih kontakata i na kraju krajeva - do-bru zabavu. Za jubilarne WinDayse pripremamo više od 140 zanimljivih predavanja, prezentacija i rasprava na kojima će sudjelovati najveći stručnjaci iz regije i svijeta. Zahvaljujući timskom radu i usklađenosti našeg organiza-cijskog tima, uvijek smo uspijevali u tome da svaka Win-Days konferencija bude bolja od one prethodne, a tako će, vjerujem, biti i ove godine. Sve ide prema planu i veselim se realizaciji još jedne uspješne WinDays konferencije.

Što novoga donose winDays15, sadržajno i organizacijski?Kao i prethodnih godina, konferencija će biti podijelje-na na dvije tematske cjeline, WinDays Business i Win-Days Technology, no prvi put počinjemo konferenciju s Business dijelom, i to 21. i 22. travnja. Ove će godine fokus poslovnog dijela konferencije biti na tri ključne teme: novi modeli poslovanja, pametno upravljanje ljudskim potencijalima i nezaposlenost mladih. Tehnološki dio konferencije, od 22. do 24. travnja, na-

mijenjen je sudionicima iz ICT sektora pa ćemo i ovaj put predstaviti tehnologije budućnosti. Vrhunski ICT stručnjaci iz regije i svijeta podijelit će svoja znanja, metode i iskustva o korištenju i implementaciji novih tehnologija za ostvarivanje poslovnih rezultata.

Koja je ovogodišnja tematska odrednica?Već sam spomenula tri ključne teme poslovnog dije-la konferencije, a one će, vjerujem, dati odgovore na mnoga pitanja i ponuditi rješenja svakodnevnih ope-rativnih problema uz pomoć tehnologije. Želja nam je da poslovni dio konferencije rezultira novim idejama, pretočenim u nove proizvode i usluge, unapređenjem poslovnih procesa i kvalitetnijim rukovođenjem ljudskih resursa. Na taj način pozitivno utječemo na promjenu načina razmišljanja i poslovanja hrvatskih gospodarstvenika, koji da bi bili konkurentni, trebaju biti u skladu sa sve bržim razvojem tehnologije i tem-pom koji nameću vodeće ekonomije svijeta.

U posljednjih petnaest godina WinDaysi su posta-li cijenjen brand, a to nam dokazuje i velik interes predavača. Oni redovito nakon konferencije odlaze puni dojmova - oduševljeni kvalitetnom organiza-cijom, interesom sudionika i iznjedrenim idejama. Prethodnih smo godina imali veliku čast ugostiti vrhunske stručnjake kao što je karizmatični David Chappell, a sudionike nećemo razočarati ni na jubi-larnoj konferenciji, na kojoj nas očekuju predavanja Ade McCormak, Gabrielle Jackson, Nenada Paceka, Koena Gonnissena i mnogih drugih u poslovnom dijelu te oko 90 predavanja u tehnološkom dije-lu konferencije, u kojemu su najistaknutiji dosad potvrđeni predavači Martin Kulov, Scott Schnoll, Sander Berkouwer, Damir Dobrić, Josip Nadih, Adis Jugo, Damir Dizdarević i Luka Gospodnetić. U panel diskusijama o nezaposlenosti, upravljan-ju talentima i novim poslovnim modelima sudjelovat će brojni ugledni poslovnjaci i viso-ki dužnosnici javnog sektora koji će pokušati doći do konkretnih zaključaka o mogućim rješenjima problematike nezaposlenosti. Kako bi doživljaj bio potpun, u zabavnom dijelu konferencije sudionike će, među ostalim, zabavljati i popularna rock grupa Vatra.

nina Baras,

direktorica winDaysa15

Vrhunski predavači i na ovogodišnjim winDaysima

Mobilno poslovanje

standard, ali mnogi još uvijek nisu sigurni trebaju li ili ne razviti verziju web stranice prilagođenu mobil-nim uređajima. Kako bi prije investicije u prilagodbu bili sigurni treba li vam to, potrebno je razmotriti sljedeće faktore: 1. Kako se trenutna web stranica ponaša prilikom uči-tavanja na mobilnom uređaju? Neke stranice zapravo mogu vrlo dobro izgledati i na zaslonu mobitela, dok se u nekim slučajevima događa potpuni raspad sustava.2. Postoji li slučaj potrebe za nekim specifičnim kori-stima mobilnih mogućnosti? Mobilne stranice ili apli-kacije mogu iskoristiti geolokacijske mogućnosti ili „click-to-call“ opciju...3. U kojem postotku korisnici pristupaju vašim strani-cama s mobilnim uređajem? Odgovori na ta pitanja dat će vam prilično jasne smjernice treba li vašem biznisu mobilna verzija ili još neko vrijeme možete funkcionirati sa stranicom prila-gođenom samo prikazu na zaslonu računala.

Živi ured: kako mobilno poslovanje utječe na radni prostor?Ispreplitanje mobilnih tehnologija i radnog mjesta ne-izbježno vodi promjeni načina na koji organiziramo posao. Stroge granice između uloga organizacija i poje-dinaca po pitanju organizacije posla gotovo su potpuno nestale. Što to znači za uredsko poslovanje pokušali su definirati u Herman Milleru, poznatom proizvođaču uredskog namještaja, u svojim mogućim scenarijima za budućnost. Kreirali su tako koncept holističkog pristupa nazvan Živi ured. Riječ je o dizajnu ureda koji omogu-ćava veću povezanost, omogućava kreativnost i pove-ćava produktivnost, a ideja je da se napravi odmak od „radnih stanica“ i generičkih soba za sastanke stvara-njem širokog prostora ispunjenog smislenim cjelinama. Uvode i pojam „hakabilnog“ prostora u kojemu se nala-ze lako prenosivi elementi s mogućnošću kombiniranja koje nude zaposlenicima opciju da preurede svoj radni prostor ovisno o trenutnim potrebama, radnim zadatci-ma i ciljevima. Ti su trendovi već vidljivi u co-working prostorima koji sve više uzimaju maha i u Hrvatskoj.

‘Stvari na Internetu’ promijenit će način funkcioniranja malih tvrtakaOsim što se mijenja izgled radnog mjesta, pred vratima je tehnologija koja će promijeniti i sam način funkcio-niranja malih tvrtaka. Riječ je o stvarima na Interne-tu (internet of things) - ideji koja korištenjem senzora povezuje najrazličitije uređaje s Internetom te nama, njihovim vlasnicima, daje mogućnost kontrole putem interneta. Iako na prvi pogled sve implikacije ispreplete-nog i međusobno povezanog svijeta oko nas vlasnicima tvrtaka nisu potpuno jasne - jedno je sigurno: revolucija je neizbježna. Prije svega. uređaji povezani na Inter-net omogućit će učinkovitije obavljanje svakodnevnih aktivnosti, otvorit će vrata mnogim novim mogućno-stima za ostvarivanje prihoda koje će spretni poduzet-nici moći iskoristiti. S druge strane, povezanost svega i svačega predstavljat će potencijalnu prijetnju, jer će cyberkriminalci imati veću mogućnost upada u sustav i kompromitiranja osjetljivih poslovnih informacija. Svi-jest o promjenama koje dolaze stoga nam može pomoći da se na vrijeme pripremimo i bolje pozicioniramo za is-korištavanje prilika i neutralizaciju mogućih prijetnji.

Ako ste u 2015. ušli sa željom da vam bude produktivnija od prošle godine, onda su mobilne aplikacije jedan od alata koji vam može pomoći ostvariti ju. Evo kojih pet morate isprobati ovaj mjesec:

1. GoToMyPC - ova je aplikacija dizajnirana za iPad, ali uskoro stiže i na ostale mo-bilne uređaje. Glavna joj je odlika mogućnost kontrole vašeg stolnog računala - s tableta. Iako niste za svojim radnim stolom, na svom računalu možete pokretati programe, pristupati dokumentima, obavljati više-manje sve radnje koje biste bili u mogućnosti obaviti kao i da sjedite za računalom.

2. Slack - zgodna aplikacija koja omogućava učinkovitiju timsku komunikaciju, smanjuje potrebu za e-mailom, osim razmjene poruka nudi mogućnost razmjene videa, fotografija, linkova i svih ostalih elektronskih dokumenata koji se koriste u uredskom poslovanju.

3. Evernote - unatoč jednostavnom sučelju, aplikacija nudi pregršt mogućnosti koje možete iskoristiti kako bi nadopunili vlastitu memoriju i jednostavno nikad više ništa ne biste mogli zaboraviti. Zabilješke možete hvatati za laptopom, ali i mobitelom, bile one zvučne, video ili tekstualne. Aplikacija nudi postavljanje podsjetnika, mogućnost uzimanja isječaka iz web stranica i još mnogo toga...

4. Asana - aplikacija koja se pokazala jednom od najboljih za upravljanje projektima. Ne samo da eliminira potrebu za e-mailom između članova projektnog tima, nego omogućava jednostavnu organizaciju projektnih aktivnosti, raspodjelu zadataka poje-dinim članovima, njihovu kontrolu, monitoring napretka i praćenje izvršenja projekt-nih aktivnosti. 5. IFTTT - stvarajte „recepte“ koji automatiziraju vašu svakodnevicu ili koristite one koje su već kreirali drugi. Bilo da želite primljeni mail određenog sadržaja upisati kao zadatak u to-do listu ili želite primiti tekstualnu poruku, ako, primjerice, počne padati kiša u vašem gradu, poslati Facebook status istovremeno na Twitter ili bilo koji drugi slijed radnji koji možete zamisliti - ova vam aplikacija to omogućava.

5 mobilnih aplikacija za povećanje produktivnosti

Osim što se mijenja izgled radnog mjesta,

pred vratima je tehnologija koja će

promijeniti i sam način funkcioniranja

malih tvrtaka.


....dolazimo u još 15 gradova diljem Lijepe naše!

Posjetite www.poslovni.hr/poslovni-uzletpronađite vaš grad i naučite ono što vaša konkurencija već zna!

ZADAR

varaždin

sisak

PULA

c Res

Prijavite se i osigurajte vaše mjesto među poduzetnicima!

Nadolazeće edukacije:Zadar 13.2. / Pula 27.2.

Varaždin 13.3. / Cres 20.3. / Sisak 27.3.

Razvoj logističke infrastrukture uvjet integracije u europsku logistikuU logistici, važnom faktoru konkurentnosti, kasnimo za novim članicama EU zbog nerazvijenog tržišta logističkih nekretnina, nedovoljno izgrađene prometne i logističke infrastrukture te sporog uvođenja naprednih logističkih rješenja, zbog čega ne možemo koristiti sve prednosti intermodalnog prijevoza niti iskoristiti geoprometne prednosti. EU projekti za unaprjeđenje tranzitnih sustava šansa su da uhvatimo priključak za ostatkom Europe.

Ulaskom Hrvatske u EU pristupili smo jedinstve-nom tržištu roba na kojem je konkurencija iznimno velika. Budući da je logistika važna karika u lancu opskrbe, njena učinkovitost pomaže bržoj dostavi, utječe na smanjenje troškova robe, a time i poveća-nje konkurentnosti.

Konkurentnost ukupnog gospodarstva u mnogome zavisi od razvoja logistike, njene infrastrukture i usvajanja suvremenih logističkih modela. U tome zaostajemo za tranzicijskim zemljama srednje Eu-rope. Premda je Hrvatska geoprometno izuzet-no dobro pozicionirana, ta prednost nije ni izbliza

iskorištena. Bez odgovarajuće infrastrukture koja bi povećala učinkovitost prijevoza robe prometnim pravcima kroz Hrvatsku, ta prednost će i dalje osta-ti neiskorištena.

nerazvijenost logističkih nekretninaJedan od najvažnijih uzroka našeg zaostajanja je u tome što su logistički prostori i skladišta najslabije razvijeni segment tržišta nekretnina u Hrvatskoj. Glavne razloge tome direktorica Colliers Internati-onala za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Vedrana Likan vidi u vrlo visokim cijenama zemljišta te što se ko-munalni doprinosi naplaćuju investitorima po pro-

Transport i logistika

Pripremio: Gorden Knezović

Nedostatak suvremenih skladišno-logističkih nekretnina uzrokuje značajno više cijena cijene zakupa u Hrvatskoj u odnosu na okruženje.


Transport i logistika Transport i logistika

Modernizacija željezničke infrastrukture na glavnim tranzitnim pravcima donijet će pozitivne pomake u privlačenju stranih roba u tranzitu kroz Hrvatsku.

stornome metru. Hrvatska je odnedavno kao inve-sticijska destinacija postala još manje atraktivna jer je u Srbiji, primjerice, komunalna naknada u potpu-nosti ukinuta. Iz toga direktorica Colliers Internati-onala zaključuje kako Hrvatska u odnosu na zemlje u okruženju gotovo da nema nikakve komparativne prednosti za razvoj logističkih nekretnina.

-Sve to dovodi nas do nedostatka suvremenih skla-dišno-logističkih nekretnina, pa se taj odnos ponu-de, potražnje, isplativosti investicije slio u cijene zakupa koje su značajno veće u Hrvatskoj u odnosu na zemlje iz okruženja - upozorava Vedrana Likan.

Zadnjih nekoliko godina ipak je izgrađeno nekoliko modernih logističkih centara. No, većina ulaganja u logističke kapacitete u Hrvatskoj dolazi od trgovač-kih lanaca za njihovu djelatnost na području RH ili bližeg regionalnog okruženja.

Outsourcing i online trgovinaNedostatak logističke infrastrukture za posljedi-cu ima i kašnjenje u razvoju naprednih logističkih rješenja. Generalno gledano, velike su razlike op-skrbe u trgovini, relativno jednostavnom modelu i industriji, gdje se zahtijeva optimalan pristup od planiranja proizvodnje, nabave sirovina, proizvod-nje i prodaje, rekla nam je direktorica prodaje i marketinga tvrtke Kuehne + Nagel, Renata Čirjak, dodavši kako opskrbni lanac u industriji u Hrvat-skoj još nije dovoljno razvijen – odnosno fokus nije stavljen na sagledavanje kompletnog opskrbnog lanca, nego je fokus više na samoj proizvodnji i pro-daji. Manje se gleda na poboljšanje ulazne logistike razvoja modela suradnje s dobavljačima, a više na proizvodnju i izlaz prema kupcima.

Kada je u pitanju jedan od ključnih logističkih trendova, outsourcing, u Hrvatskoj još uvijek ima puno prostora za njegov razvoj. -Smatramo da na hrvatskom tržištu 70-80% tržišta ima logistiku u vlastitoj organizaciji. Outsourcing u logistici najviše je vidljiv u trgovačkoj djelatnosti zbog utjecaja me-đunarodnih trgovačkih lanaca koji ulaze na hrvat-sko tržište s unaprijed definiranim načinom rada i s konkretnim zahtjevom prema outsourcing logistici. Ostali sektori još nisu otvoreni modernim logistič-kim rješenjima, već pokušavaju poboljšati svoja vla-stita postojeća rješenja - kaže Dario Jagar, voditelj ugovorne logistike tvrtke Kuehne + Nagel.

Usto, izgradnja cjelovite prometne i logističke in-frastrukture u Hrvatskoj uvjet je i za prihvaćanja svjetskog trenda sve većeg razvoja online trgovine. Online trgovina je u Europi krajem 2014. rasla 18-20%, što daje imperative logistici da postane kvali-tetnija – brža, fleksibilnija, s implementiranim učin-kovitijim informatičkim rješenjima.

Postavljanje najučinkovitijeg oblika opskrbe u onli-ne trgovini predstavlja nove izazove, a koji povratno pozitivno utječu na efikasnost logističkog sustava. U Hrvatskoj online trgovina još nije toliko raširena i razvijena, ali je ulaskom u EU vidljiv porast tog sek-tora. Velike platforme gdje se preko Interneta na-ručuje roba i dalje imaju velika centralna skladišta u Europi. U tom segmentu razvoj se očekuje kad se hrvatske tvrtke preko Internet trgovine usmjere na svjetska tržišta.

Online trgovina pred logistiku stavlja velike izazo-

ve jer robu treba dostaviti kupcu, uz veće smanjenje utroška vremena i uz minimalne greške. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je dodatno modernizirati postojeća skladišta/logističke centre. -To znači da logističke sustave treba projektirati i realizirati uzi-majući u obzir povećani broj ulaza i izlaza roba, a to za posljedicu ima primjenu specifičnih logističkih tehnologija i opreme, od djelomično pa do potpuno automatiziranih rješenja - kaže direktor Logomati-ke d.o.o., Zvonimir Furač.

-U budućnosti će sigurno doći do porasta online trgovine i logistički sustavi morat će se moderni-zirati kako bi zadovoljili uvjete koji će pred njih biti postavljeni. Stoga je logično za očekivati znatne investicije u tom segmentu u vremenu ispred nas – smatra Furač.

-S aspekta skladištenja robe, sada je glavna karak-teristika novih skladišta da budu fleksibilna, u sva-kom pogledu. Suvremena logistička struktura u pozadini sve više omogućava potpunu usmjerenost prema kupcu i njegovim potrebama.

Sve brži razvoj tehnologija vodi prema sve većoj automatizaciji skladišnih sustava i operacija, što u konačnici vodi do potpuno automatiziranih skla-

dišta - rekla nam je Marina Lipnjak iz Primat in-formatike, objašnjavajući da je osnovni koncept implementacije integriranog rješenja sustava za upravljanje automatiziranim skladištem temeljen na povezanosti organizacijskih cjelina u jedinstve-nu informatičku cjelinu skladišta te informatičku podršku svih cjelina upotrebom WMS sustava.

Slijedi modernizacija željeznice Od prometne infrastrukture u Hrvatskoj je zadovo-

U budućnosti će sigurno doći do

porasta online trgovine i logistički sustavi morat će se modernizirati kako bi zadovoljili uvjete koji će pred njih biti

postavljeni.

Burze prijevoza i tereta su online sustavi koji omogućuju sklapanje poslovnih odno-sa između tvrtaka koje se bave transportom, špedicijom i logistikom. Na našem tržištu aktivne su od kraja prošloga stoljeća kako bi tvrtkama omogućile ponu-de prijevoza tereta. Na tim je burzama svakodnevno nekoliko tisuća ponuda za mogućnosti prijevoza u svim pravcima Europe i Azije. Prijevoznici sa slobodnim kamionima mogu pronaći terete za međunarodni ili unutarnji prijevoz, a špediteri, trgovci i proizvođači sa slobodnim teretima mogu pronaći kamione od i do Europe, Balkana, Azije. -Burza tereta s niskom paušalnom naknadom pomaže optimiziranju iskorištenosti prijevozničkih kapaciteta i izbjegavanju skupe prazne vožnje, od čega i okoliš ima koristi. Tako teretni poslovođe često pronalaze na burzama ponuda tereta i utovar-nog prostora odgovarajuće povratne terete i tako mogu učinkovitije planirati. Klijen-ti unutar proizvodnje i trgovine za svoju robu jednostavno pronalaze odgovarajuće primatelje tereta u cijeloj Europi. Otpremnici i dispečeri imaju koristi tako da preko burze brzo dospijevaju do slobodnog utovarnog prostora pouzdanih poduzeća ili međunarodnih tereta za svoja vozila – navode iz odjela prodaje i poslovnog razvoja Timocom Soft und Hardware GmbH Marcel Frings. Ta je tvrtka europski tržišni li-der među burzama tereta i utovarnog prostora TC Truck&Cargo za spot tržište i TC eBid, online platforma za dugotrajne transportne natječaje.

Online burze tereta

Usporedba cijena zakupa modernih skladišno-logističkih nekretnina po gradovima

Grad Cijena €/m²/mjesečno

Zagreb 5,5

Beč 4,9

Budimpešta 3,8

Bratislava 3,7

Prag 4

Beograd 5

Bukurešt 4

Sofia 3,8

Atena 4

Istanbul 4,6

Izvor: Colliers International



ljavajuće razvijena samo cestovna mreža. -Ulaganje u hrvatsku cestovnu infrastrukturu polu-čilo je rezultate u korist putničkog prometa, a ma-nje u povećanju međunarodnog tranzitnog teret-nog prometa koji želimo privući u čim većoj mjeri - rekla nam je direktorica Sektora za promet i veze HGK, Ljubica Herceg. Da bi se to postiglo, potrebna su značajna ulaganja u željezničku infrastrukturu i lučke kapacitete. U Hrvatskoj su svi oblici transpor-ta kvalitetno razvijeni (avionski, pomorski i cestov-ni prijevoz).

Za potpun razvoj intermodalne logističke usluge je-dino nedostaje kvalitetan željeznički prijevoz robe i riječna infrastruktura. Iako je u nacionalnoj strate-giji zacrtan razvoj željezničke infrastrukture (još se razmišlja i o nizinskoj pruzi Rijeka-Zagreb) te pro-širenje plovnosti rijeke Save do Zagreba, nisu jasno zacrtani vremenski okviri izvedbe pojedinih infra-strukturnih predispozicija. Bez razvijanja cjelovite prometne i skladišne infrastrukture nema moguć-nosti da se logistika u Hrvatskoj uključi u europsku logističku mrežu.

-U Hrvatskoj postoji razmjerno velika mogućnost za razvoj intermodalnih logističkih usluga, s ob-zirom na geografski položaj i sjecišta pomorskih, željezničkih i cestovnih koridora. Postoje interesna udruženja koja promiču potrebu za takvom vrstom logističkih usluga, ali je taj segment još uvijek ne-dovoljno razvijen. Potrebna su ulaganja u infra-strukturu, u smislu logističkih centara u kojima bi se obavljao pretovar tereta i njegova daljnja distri-bucija.

U sljedećim godinama logično je očekivati pomake u tom području - smatra Zvonimir Furač.Potencijal razvoja intermodalnog prijevoza u Hr-vatskoj proizlazi i iz naših pomorskih i riječnih luka te njihove povezanosti na željezničke pruge EU. Po-jedine riječne i morske luke, kao i željezničke pru-ge, sastavni su dio mreže osnovnih pruga, odnosno luka, a samim time daje se naglasak na uvođenje in-termodalnog prijevoza na tim linijama te povećanju pristupnosti lukama.

-Najučinkovitija integracija svih oblika prijevoza upravo je u lukama, budući da se odvija pretovar tereta s vlakova na brodove i obrnuto. Omogućuje se manipuliranje velikim količinama robe u relativ-no kratkom vremenu - smatra Renata Suša, pred-sjednica Uprave HŽ Infrastrukture, dodajući da bi se uvođenjem novih usluga u željezničkom inter-modalnom prijevozu povećao broj korisnika usluga željezničkih prijevoznika. Samim time povećala bi se financijska korist svih sudionika u prijevoznom lancu.

Sve više rabljenih gospodarskih vozilaNakon ulaska Hrvatske u EU nestali su problemi s dozvolama za međunarodni prijevoz pa je većina hrvatskih prijevoznika povećala poslovanje u EU.

Time su profitirali i proizvođači kamiona poput tržišnog lidera MAN-a, koji je prošle godine povećao prodaju, rekao nam je izvršni direktor MAN Importer Hr-vatska d.o.o. Velimir Marović, dodavši kako su prošle godine prodali 844 novih kamiona.

No, s druge strane, kako se u građevinarstvu i dalje smanjuju poslovi, sve je manja potražnja iz tog sektora. Marović ni ove godine ne očekuje promjene na tržištu gospodarskih vozila, očekuje jednaku ili smanjenu prodaju, a jedino pozitivno na tržište može utjecati korištenje sredstava iz EU fondova.

Situacija na tržištu gospodarskih vozila u RH ponajviše ovisi o javnim nabavama, ali i o zamjenama flota u velikim poduzećima. Male i srednje tvrtke obnavljaju svoje vozne parkove samo u krajnjem slučaju kad su vozila doista već neisplativa, ali se dosta kupuju i rabljena gospodarska vozila.

-Nama proizvođačima na ruku ne idu baš ni čudne odluke države poput npr. goto-vo ukidanja segmenta tzv. N1 vozila, tj. osobnih vozila s homologacijom teretnih, što je dovelo do toga da kupci više ne kupuju ta vozila na koja su imali pravo priznavanja PDV-a, ali su za njih morali plaćati trošarinu, tako da je država ostala bez značajnog prihoda od trošarine jer su kupci odlučili kupovati kako nova, tako i rabljena gospodarska vozila za koja se ne plaća trošarina, a PDV se odbija - upo-zoravaju iz Renaulta Hrvatska.


Upravo iz navedenih razloga HŽ Infrastruktura u zadnjih nekoliko godina intenzivno radi na projek-tima vezanima za intermodalni prijevoz, kaže Suša, te dodaje da HŽ Infrastruktura d.o.o. u suradnji s Lučkom upravom Rijeka dugi niz godina radi na projektima kojima će se postojeća usluga u in-termodalnom prijevozu povećati te osuvremeniti postojeće infrastrukturne mogućnosti. HŽ Infra-struktura radi i projektnu dokumentacije za rekon-strukciju, modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge M604 Vinkovci-Vukovar.

Projekti koje HŽ Infrastruktura provodi u naj-većem dijelu sufinancirani su sredstvima EU-a, a samim time omogućuju daljnje korištenje EU fon-dova. Vrijednost radova koji se odnose na radove u kolodvorima procijenjene su na ukupno 37 milijuna eura, a ukupni radovi na 120 milijuna eura.

U pripremi je i dokumentacija za druge projekte modernizacije željezničke infrastrukture u Hr-vatskoj. Budući da se navedeni kolodvori i dionice željezničke pruge nalaze na osnovnoj ili sveobu-hvatnoj mreži EU financiranje iz EU fondova, vrlo je vjerojatno, jer upravo je cilj tih fondova osuvre-menjivanje osnovne i sveobuhvatne mreže EU-a, naglašava Renata Suša.

Pouzdana i povoljna dostava paketa do Vaših korisnika!

Tisak d.d. vodeći je nacionalni distributer. O novim trendovima i uslugama koje nude razgovarali smo s Darkom Gašparom, direktorom sektora za kurirske usluge.

Tisak d.d. kontinuiranim razvojem vlastite maloprodajne mreže postavlja nove tren-dove na tržištu. Koliko često ponudu obogaćujete novim atraktivnim proizvodima i uslugama? S ciljem zadovoljenja potreba i praćenja tržišnih trendova, Tisak kontinuirano širi ponudu i uvodi nove usluge i proizvode. Sve usluge koje potrošači mogu pronaći na kioscima Tiska uvode se pod konceptom 'Centar usluga'. Međutim, glavno poslovanje Tiska i dalje se temelji na distribuciji i prodaji tiskovina, prepaid bonova i duhanskih proizvoda. Od korisnih usluga kao primjer svakako bismo istaknuli uslugu slanja paketa i pošiljaka - Tisak paket.

Što sve obuhvaća Tisak paket usluga? Unutar usluge Tisak paket razlikuju se tri vrste dostave koje su dostupne korisnicima:- usluga dostave paketa s kioska na kiosk (C2C), odnosi se na slanje paketa s jednog kioska Tiska na drugi. Uz ovu uslugu, slanje paketa s jednog dijela Hrvatske na drugi, postalo je jako jednostavno, brzo i povoljno. Cijena slanja paketa iznosi samo 15 kuna.- dostava paketnih i paletnih pošiljaka za poslovne korisnike (B2B), odnosi se na dostavu paketnih i paletnih pošiljaka za poslovne korisnike na teritoriju Hrvatske. Rok isporuke paketnih pošiljaka je 24 sata, dok se paletne pošiljke isporučuju u roku od 48 sati. Status svoje pošiljke korisnici mogu pratiti putem web aplikacije.- dostava paketa partnera na odabrane kioske Tiska (B2C) - usluga označava dostavu pake-ta partnera (kataloške kuće, webshop stranice i sl.) na odabrane kioske Tiska. Rok isporuke navedenih paketa je od 24 do 48 sati, ovisno o području dostave. Korisnici ove usluge mogu koristiti uslugu kiosk lokatora, tako da njihovi kupci mogu sami odlučiti na koji od više od 1000 kiosaka Tiska žele da im se dostavi pošiljka. Također, status svog paketa mogu jednostavno provjeriti putem Track&Trace aplikacije. Jedna od velikih prednosti je radno vrijeme kioska, tako da korisnici svoj paket mogu preuzeti od 8 do 21 sat svaki dan, uključujući i vikende.Također, korisnicima je na raspolaganju i usluga dostave adresiranih (pismovne, preporučene pošiljke, tiskanice i sl.) i neadresiranih pošiljaka (letaka, kataloga i sl.) u poštanske sandučiće na teritoriju cijele Hrvatske.

Koje su prednosti usluge TISAK paketa za poslovne korisnike?Koristeći distribucijsku i logističku mrežu Tiska (19 distributivnih centara, 20 makro linija, 100 mikro linija te 350 različitih vozila), koja čini Tisak vodećim nacionalnim distributerom, usluga Tisak paket omogućava dostavu bilo kojeg proizvoda u roku od 24 sata na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini.Uz veliku distributivnu snagu, Tisak paket pruža visoku kvalitetu usluge, maksimalnu fleksibil-nost te individualni pristup svakom klijentu uz konkurentne cijene.

Darko Gašpar, direktor sektora za kurirske usluge, Tisak d.d.


Agrobiznis Agrobiznis

Samoodrživost, EU fondovi, udruživanje - budućnost poljoprivrede u Hrvatskoj

Već 23 godine imamo negativnu bilancu u međuna-rodnoj razmjeni hrane, ne koristimo gotovo 40% obradivih površina, a prosječna dob vlasnika poljopri-vrednih gospodarstava je oko 60 godina. Inicijative bi, zbog „starosti“ poljoprivrede, možda trebale doći od novih naraštaja poljoprivrednika. Najkonstruktivniji su trenutno članovi Hrvatske udruge mladih poljo-privrednika (HUMP), gdje planiraju zajednički mar-keting udruženih proizvođačkih organizacija, brokere na robnim burzama EU, udružene silose, outsourceing mehanizacije. Trebalo bi, međutim, poraditi na posebnim mjerama omogućavanja mladim poljoprivrednicima da kon-kuriraju na natječajima za zakup zemljišta, na poti-canju novih modela suradnje između generacija kroz partnerstvo, dijeljenje farmi, dugoročni leasing... Administrativna fleksibilnost za oporavak OPG-ovaObiteljska poljoprivredna gospodarstva ključna su za globalnu sigurnost hrane i očuvanje prirodnih resur-sa, rekao je generalni direktor UN-ove Organizacije za

Edukacija i cjeloživotno obrazovanje, spas „staračkih“ gospodarstava i administrativna fleksibilnost revitalizirat će agrobiznis.

Pripremila: Marija Slijepčević

hranu i poljoprivredu. U Hrvatskoj ih je registrirano oko 190 tisuća, a kontinuirani su koraci za admini-strativnu fleksibilnost u njihovu poslovanju. Izdan je fleksibilniji Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima; otklonje-no je strogo financijsko ograničenje obujma bavljenja dopunskom djelatnošću, fleksibilniji je pristup kupnji proizvoda od drugih OPG-ova, izravna prodaja više se ne tretira kao dopunska djelatnost, olakšano je pruža-nje turističkih i ugostiteljskih usluga te izrada nepre-hrambenih proizvoda.Lani je donesen i novi Pravilnik o prodaji vlastitih po-ljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, prema kojemu se vla-stiti poljoprivredni proizvodi mogu prodavati na veliko kupcu/otkupljivaču (neposredno na OPG-u, na mjesti-ma organiziranog otkupa ili na tržnicama na veliko) ili na malo potrošačima (također na OPG-u, na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo; unutar trgovačkih centara, ustanova ili na saj-

movima i izložbama, putem automata, dostavom do potrošača, prodajom na daljinu…).

nove prilike za samoodrživost poljoprivredeKako bi dugoročno zadovoljila sve veću potrebu za hranom i promijenjene prehrambene navike, svjetska poljoprivredna proizvodnja morala bi se povećati za otprilike 70% do 2050. godine, smatraju u Bayeru te ističu kako je jedini način da se to postigne održiva po-ljoprivreda koja u obzir uzima ekonomske, ekološke i društvene uvjete. Domaći stručnjaci stoga pozivaju na poticanje poljo-privrednika na zadrugarstvo i samoorganiziranje: oja-čavanje sustava kooperanata, stvaranje mikrotržišta na razini lokalnih zajednica... Ponovno se aktualiziraju i zakupi državnog zemljišta (trenutno na raspolaganju preko 17 tisuća hektara), a u pripremi su i projekti na-vodnjavanja za 110 tisuća hektara. Prema uzoru na EU praksu stvaraju se i održive seljačke tržnice, ekskluziv-ni prodajni kanal za proizvođače.

EU projekti za poljoprivredu i ruralni razvoj Na pitanje koji su najvažniji koraci razvoja i revitali-zacije poljoprivrednog sektora u 2015. godini, iz Mi-nistarstva poljoprivrede odgovaraju: -Najvažniji je ko-rak usvajanje Programa za ruralni razvoj, kojim ćemo godišnje moći povlačiti 332 milijuna eura za projekte na ruralnom području. Ministarstvo poljoprivrede u siječnju je raspisalo prve natječaje vrijedne 640 mili-juna kuna za ulaganje u fizičku imovinu, odnosno u poljoprivredna gospodarstva, skladišta, preradbene ka-pacitete, postrojenja....-U današnjoj situaciji u našoj poljoprivredi najsigurni-je i najbolje je prijaviti se na natječaje koje nude fon-dovi EU. Ta su sredstva relativno dostupna i velika, a od nas traže program na osnovi kojeg mi postajemo profitabilni poljoprivredni proizvođači - smatra Jan Marinac iz HUMP-a.

Edukacija i cjeloživotno obrazovanje u području poljo-privrede Oko 95% svih poljoprivrednih proizvođača u RH bavi se poljoprivredom samo na osnovi praktičnog iskustva. Osnovno poljoprivredno obrazovanje ima oko 2,8%, puno poljoprivredno obrazovanje 2,16%. Promjena obrazovne strukture zahtijeva duže vrijeme, naročito s obzirom na to da imamo nepovoljnu demografsku strukturu i nepovoljne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, smatra Mario Njavro s Agronomskog fa-kulteta u Zagrebu.Potrebe hrvatskog tržišta za obrazovanjem u sektoru poljoprivrede sve su veće, pa tako raste i ponuda. Učili-šte Studium u Osijeku tako, primjerice, nudi programe osposobljavanja za proizvođače tradicionalnih mesnih proizvoda, proizvođače i prerađivače aromatičnog i za-činskog bilja, proizvođače kobasica i kulena, proizvo-đače rakija i domaćih aromatiziranih pića koji poljo-

privrednicima omogućuju da plasiraju neke slavonske tradicionalne proizvode s certifikatom. -Ovi programi daju priliku postojećim poljoprivrednicima da kroz za-vršeno obrazovanje prošire ponudu vlastitih proizvo-da, te se plasiraju na širem tržištu - istaknula je Sanda Gale iz Studiuma.Agronomski fakultet u Zagrebu planira ponuditi razli-čite programe koji će pokrivati područje managementa u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom, marke-tinga, inovativnih proizvoda, zaštite izvornih i tradi-cionalnih proizvoda… -Programi će biti namijenjeni širokom spektru korisnika različitih razina obrazova-nja, dobi i proizvodnji kojima se bave ili namjeravaju baviti. Sve s ciljem unaprjeđenja znanja i vještina u ruralnom poduzetništvu, odnosno jačanja konkuren-tnosti poljoprivrednih gospodarstava - ističe Njavro.

Financiranje poljoprivrednog sektoraI dio bankarskog sektora fokusira se na poljoprivre-du. U Erste banci poljoprivrednu industriju smatraju „jednom od fokus industrija kojoj kroz svoje finan-cijske proizvode i usluge mogu pomoći u podizanju konkurentnosti te održivosti poljoprivredno-pre-hrambenog sektora.“ Imaju osposobljen tim specija-lističkih savjetnika iz područja ratarstva, stočarstva, šumarstva i ribolova, a nude kredite u suradnji s HBOR-om, EIB-om i EBRD-om i jamstvene progra-me u suradnji s HAMAG-om.

Najveći iskorak u obrazovanju za agrobiznis zasigurno je MBA studij „Poslov-no upravljanje u agrobiznisu“ Agronomskog fakulteta u Zagrebu, o kojemu je govorio profesor Mario Njavro.

Koja je primjenjivost studija Poslovno upravljanje u agrobiznisu u praksi u Hr-vatskoj? Stvarate li nove generacije managera u agrobiznisu?Primjenjivost studija proizlazi iz činjenice da je osmišljen na temelju istraživanja potreba za obrazovanjem i kadrovima, a koje pokazuje da većina ispitanika ima tehnološka znanja, ali ne i znanja i vještine iz područja managementa, marke-tinga i financija.Naša strategija temelji se na povezivanju iskustava polaznika i suvremenih spoznaja o managementu. Na taj način svakako želimo dati doprinos u stvara-nju uspješnih rukovoditelja za suvremeni agrobiznis.

Tko su vaši polaznici i koliki je interes?Polaznici dolaze iz različitih sektora gospodarstva, uglavnom poljoprivrede i prehrambene industrije, ali ne isključivo. Nekolicina polaznika radi u javnim službama, profesionalnim asocijacijama i lokalnoj upravi. Ranije titule stekli su u različitim područjima od agronomije, ekonomije, politologije, prehram-bene-biotehnologije, veterine...Interes za studij je u porastu. Tome vjerojatno pridonosi globalna situacija, koja sve više naglašava važnost poljoprivrede, hrane i ruralnog prostora. Inte-resu pridonosi i činjenica kako završetkom studija osim diplome stječu i potvr-du međunarodne AgriMBA mreže.

Obiteljska poljoprivredna

gospodarstva ključna su za globalnu

sigurnost hrane i očuvanje prirodnih

resursa.

Oko 95% svih poljoprivrednih proizvođača u RH bavi se poljoprivredom samo na osnovu praktičnog iskustva; osnovno poljoprivredno obrazovanje ima oko 2,8%, puno poljoprivredno obrazovanje 2,16%.


Željko Erkapić: - Sve je veća prisutnost elektronike i elektro-hidraulike, kao i upravljanje strojeva (oso-bito velike poljoprivredne mehanizacije) putem GPS satelita i aplikacija razvijenih u tu svrhu. Razvoj je uglavnom usmjeren na nove specijalizirane strojeve ili priključke za određenu specifičnu primjenu, vrlo često i određenu nišu unutar pojedine grane poljopri-vrede. Sve su stroža pravila vezana uz emisije plino-va, kao i naglasak na učinkovitost, odnosno potrošnju motora koji se ugrađuju u poljoprivredne strojeve pa se u tom smjeru sve češće pojavljuju motori pogo-njeni novim, alternativnim gorivima, kao i strojevi pogonjeni hidromotorima.

Erkapić dodaje i kako se sve veći naglasak stavlja na sigurnost rukovatelja poljomehanizacije pa su po tom pitanju uvjeti i pravila sve stroži, odnosno mijenjaju se norme koje ih reguliraju te prisiljavaju proizvođače na konstrukcijske izmjene proizvoda i homologaciju.Kako domaći proizvođači mogu lakše doći do novih, suvremenih poljoprivrednih strojeva, pitali smo To-micu Črnca, direktora tvrtke Labinprogres-TPS: - Do-maći poljoprivrednici po pitanju mogućnosti nabave određenih strojeva nisu ni po čemu uskraćeni u odno-su na poljoprivrednike iz susjednih europskih zemalja, s obzirom na otvorenost tržišta i prisutnost gotovo svih značajnijih globalnih proizvođača na domaćem tržištu, uglavnom posredstvom njihovih partnera i ovlaštenih distributera. Ono što stvara problem doma-ćim farmerima u odnosu na susjedne zemlje, posebice one koje su poput nas prošle tranziciju, jest moguć-nost financiranja nabavke novih strojeva, kao i potpo-re i subvencije za takve investicije koje su, nažalost, uvelike izostale. Za razliku od gotovo svih susjednih zemalja koje su u svom procesu pristupanja EU, a i na-kon toga koristile EU fondove i davale direktne potpo-re (u visini od 50% i više) za nabavku nove poljome-hanizacije, u Hrvatskoj su one izostale, odnosno bilo ih je moguće ostvariti samo kroz veća i složenija ulaga-nja, tj. realizaciju projekata putem IPARD programa. Nepostojanje direktnih potpora i subvencija zajedno s vrlo teškom ekonomskom situacijom i nepovoljnim uvjetima financiranja doveli su do toga da je prodaja traktora u RH u konstantnom padu od 2008. godine na ovamo te je prošle godine prodano manje od 300 traktora (svih proizvođača i tipova), što je svakako po-ražavajući rezultat za domaću poljoprivredu i državu u cjelini – objasnio je Črnac.

Ekološka proizvodnjaEkološki proizvodi glavni su adut novih malih kvar-tovskih dućana koji se vraćaju u velikome stilu nakon kontinuiranog nestanka s tržišta pojavom supermar-keta. Zagreb vrvi ovakvim dućanima koji imaju svo-je vjerne kupce. Osim Bio&Bio i Garden franšiza (17 dućana u Hrvatskoj), sve je veći broj malih obrtnika koji nude organske proizvode bez herbicida i pestici-

Agrobiznis

U Zagrebačkoj banci nude kreditiranje IPARD-a u suradnji s HBOR-om, i to za mjere ulaganja u poljo-privredna gospodarstva; ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda (za poljoprivredna gospodarstva, obrte, trgovačka društva, zadruge); di-versifikaciju i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti (za fizičke i pravne osobe u rangu mikro poduzeća).

Poljoprivredni repromaterijali Nekoliko inovacija u području repromaterijala najavili su u tvrtki Bayer CropScience: -Priprema se lansira-nje insekticida Sivanto za kontroliranje insekata koji sišu, te plasman herbicida Council i biološkog fungi-cida. U Hrvatskoj je u fokusu Laudis, herbicid u ku-kuruzu „bez ograničenja“ jer ne ovisi o vremenskim uvjetima, razvojnom stadiju kukuruza, niti o broju i veličini korova. U segmentu zaštite žitarica od korova predstavljen je Alister grande, herbicid koji u jednom prolazu eliminira sve značajnije uskolisne i širokolisne korove, zaštita se može odraditi i u jesen i na proljeće. Ove godine predstavljamo novi fungicid u vinovoj lozi, voćarstvu i povrćarstvu, Luna Experience - istaknuo je Filip Jandrić iz Bayera.

Mehanizacija i tehnologija u ratarstvu i stočarstvuTrendovi i inovacije na području poljomehanizacije u razvijenim zemljama kreću se u nekoliko smjero-va, objasnio je direktor Klastera poljomehanizacije,

neka istraživanja pokazuju da bi

Hrvatska, s obzirom na klimatsko zemljopisne

pogodnosti, mogla proizvoditi količine

hrane dostatne za 25 milijuna ljudi.

AGRO ARCA 2015.: Izlažite na vodećem poljoprivredno-prehrambenom sajmu!

U tijeku su prijave za osmi međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA 2015., koji će se od 8. do 10. svibnja održati u gradu Trilju. Prijave će biti otvorene sve do 1. svibnja, a za rane prijave do 18. travnja organizatori su pri-premili posebne popuste za izlagače.

Sajam AGRO ARCA jedinstveni je sajam u području poljoprivrede i prehrambene industrije jer pored promocije proizvoda i usluga poljoprivrednika iz Hrvatske i ze-malja svijeta, jedini promovira ideju poljoprivrednog inovacijskog sustava. -Naš je sajam mjesto povezivanja ili, kako je sada popularno reći, networkinga organizacija, proizvođača i individualaca s ciljem stvaranja novih proizvoda, novih proizvodnih procesa, ali i novih oblika organizacije poljoprivredne proizvodnje bez kojih nema konkurentne poljoprivrede - objašnjava Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, organizatora ovog sajma koji otvara prostor za iskorak prema tržištima zemalja u okruženju i tržištu Europske unije.

Informacije o Agro Arci i prijavama za izlaganje mogu se dobiti u Udruzi inovatora Hrvatske i na web stranici sajma: www.agro-arca.com.hr.

10 svjetskih trendova u poljoprivredi

1. Masovan rast potražnje za hranom uslijed porasta stanovništva2. S obzirom na ograničenost obradivih površina potrebno je dramatično poveća nje učinkovitosti3. Razvoj hiper-znanosti i metoda poboljšanja usjeva i prinosa stoke4. Pojave inovacija koje će proizvođačima jamčiti uspjeh5. Inovativne ambalaže omogućit će inovativnost u utvrđivanju sigurnosti hrane, podrijetlu i navođenju hranjivih sastojaka6. Zamjena nafte biogorivima7. Pravovremeno zadovoljavanje brzih promjena potrošačkih ukusa koji u fokusu imaju praktičnost i zdravlje8. Veliko povećanje izravnih odnosa potrošača i uzgajivača zbog zabrinutosti za sigurnost hrane9. Generacijska transformacija - prihvaćanje novih ideja i tehnologija kod mladih nasljednika OPG-a10. Partnerstva između uzgajivača i savjetnika, dobavljača, kupaca, prodavača kako bi se svi naučili nositi sa složenostima koje proizlaze iz brzih promjena i inovacija

Agrobiznis

da (Greencajg, Grga Čvarak, Nostalgija, Povrće i voće svemoguće...). Sve je više potrošača koji traže certificiranu ekološku hranu, za koju žele biti sigurni da je proizvedena pre-ma strogim pravilima o zaštiti okoliša i dobrobiti živo-tinja te se sve više traži i logotip EU za ekološke pro-izvode. Proizvođači njime dobivaju potvrdu da se radi o održivoj proizvodnji koja čuva okoliš, a koja jamči kvalitetan izvorni proizvod koji prate visoki standardi za dobrobit životinja. Proizvodi s europskim eko certi-fikatom pod strogim su nadzorom nadležnih inspek-tora i to u procesu proizvodnje, prerade i distribucije i najmanje jednom godišnje prolaze proces provjere radi utvrđivanja poštivanja pravila ekološke proizvodnje.

Povezivanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora Neka istraživanja pokazuju da bi Hrvatska, s obzirom na klimatsko zemljopisne pogodnosti, mogla proizvo-diti količine hrane dostatne za 25 milijuna ljudi. Pre-hrambena industrija u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj ostvaruje najveći ukupni prihod i zapošljava najviše ljudi. Neophodno je učinkovitije povezivanje proizvođača s prehrambe-nom industrijom, o čemu razmišljaju i u Ministarstvu poljoprivrede: -S obzirom na trendove na svjetskom tržištu i sve veću potražnju za sirovinama, uvjereni smo kako će prehrambena industrija u svojoj strategiji

razvoja sve više biti usmjerena za nabavku sirovina na domaćem tržištu te ugovaranje proizvodnje unaprijed. Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će se na broj-ne mjere iz Programa ruralnog razvoja javljati i naše prehrambene industrije koje će kroz nove investicije povećavati svoju proizvodnu te sve više širiti koope-rantski odnos s primarnim proizvođačima.

Thematic areas: 1) Determination of recent trends in agribusiness and

related sectors 2) Improving attractiveness of studies in the field of busi-

ness administration with special emphasis on agribusi-ness

3) Narrowing the gaps between industry, education and research

4) FAO Workshop: Enhancing efficiency and inclusiveness of agri-food chains in Eastern Europe and Central Asia

Deadline for submission of abstracts:

March 15, 2015 Additional information and registration:

http://www.agrimba-ava2015.hr/ [email protected]

Get involved! Promote your business as a congress sponsor!

Events

Congress partners:

4th International AGRIMBA-AVA Congress

SMART AGRIBUSINESS

FOR THE SOCIETY OF TOMORROW

June 16-20, 2015, Poreč, Croatia

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij

Poslovno upravljanje u agrobiznisu - MBA

Sve je više potrošača koji traže certificiranu ekološku hranu.


Energija i zaštita okoliša

Energetska učinkovitost - pokretač razvoja gospodarstva Energetska učinkovitost, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i zeleno gospodarstvo prepoznati su borci protiv klimatskih promjena te pokretači razvoja globalnog gospodarstva. U proteklim godinama, Vlada je donijela niz strateških programa poticanja energetske učinkovitosti, poput programa obnove zgrada, poticaja za kupnju električnih i hibridnih vozila, a u tekućoj godini pripremljeno je niz projekata sufinanciranja za općine, gradove, županije, poslovni sektor i građanstvo koji će u konačnici povećati energetsku učinkovitost, smanjiti troškove i pozitivno utjecati na radna mjesta.

Prema raspoloživim podatcima, udio obnovljivih izvo-ra energije u bruto potrošnji energije u Hrvatskoj je 2012. godine iznosio 16,8%, te je ukazivao na blagi rast, a vidljiv i cilj u kojemu bi se do 2020. godine 20% energije u Hrvatskoj odnosilo na obnovljive izvore u bruto potrošnji energije. Na razini bruto potrošnje čla-nica EU ovaj pokazatelj iznosio je 14,1% uz isti cilj od 20% udjela u ukupnoj bruto potrošnji energije članica EU za 2020. godinu.

Broj elektrana na obnovljive izvore energije pokazuje tendenciju rasta, a prema nedavno objavljenim podat-cima Saveza za energetiku Hrvatske, koji je završio osmi dodatak Studije o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, na temelju po-dataka zaključno s 30.01.2015. godine (objavio Hrvat-ski operater tržišta energije - HROTE), u pogonu u Hrvatskoj je 1070 elektrana na obnovljive izvore ener-gije, a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 412,594 MW. Uz pravodobne poticaje, nove zakone i podzakonske propise iz područja obnovljivih izvora, daljnji razvoj projekata za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, na raspolaganju nam stoji niz mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije i poticanja gospodarstva.

Energetska obnova komercijalnih zgradaPosebno važni projekti energetske obnove kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova i štedi energija su u zgradarstvu, a građanima se značajno smanjuju troš-kovi kućanstva te se otvaraju nova i čuvaju postojeća radna mjesta. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja navode da su programom energetske obnove komercijalnih nestambenih zgrada obuhvaćene ko-mercijalne nestambene zgrade: hoteli, restorani, ugo-stiteljski objekti, uredske zgrade, zgrade maloprodaje i veleprodaje, industrijske zgrade. Procijenjena površina fonda komercijalnih zgrada iznosi 36,5 milijuna m2, a procjena potrošnja finalne energije za komercijalne zgrade je 12.000 GW, dok procijenjeni potencijal ener-getskih ušteda kroz energetsku obnovu iznosi 413 GW do 2016. godine, odnosno 743,4 GW do 2020. godine.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Primijenit će se mjere energetske učinkovitosti za po-stizanje energetskog razreda A+, A, B, odnosno nZEB standarda:• obnova vanjske ovojnice• centralizacija i modernizacija sustava grijanja uz primjenu OIE• centralizacija i modernizacija sustava hlađenja i ventilaciju uz primjenu OIE• centralizacija i modernizacija sustava PTV-e uz primjenu OIE• modernizacija sustava rasvjete• mjere smanjenje potrošnje vode• ugradnja centralnog nadzornog i upravljačkog sustava• ugradnja fotonaponskih modula na krovne površine.

Obnova zgrada javnog sektoraPrema posebnoj kreditnoj liniji HBOR/Poslovne banke odobravaju kreditna sredstva potrebna za obnovu zgrada javnog sektora prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora 2014.-2015. FZOEU osigurava bespovratno sufinanciranje 40% vrijednosti opravdanih troškova za ob-novu zgrada javnog sektora. APN jednom tjedno provodi radionice vezane za provedbu ovog Programa na kojima upoznaje sve možebitne pružatelje energetske usluge te ih educira o uvjetima Programa i njegovoj provedbi.

Od 31.12.2020. sve nove zgrade moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“, a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje koriste tijela javne vlasti moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“.

Pozitivni efekti obnove zgrada

Najznačajniji očekivani rezultati provedbe energetske obnove stambenih zgrada koje navode iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja su:• oko 72.000 tona manje CO² u zraku godišnje;• za 3.000 ljudi godišnje osigurano sigurno zaposlenje;• poticaj investicija u vrijednosti 817,5 milijuna kn godišnje;• uštede energije u neposrednoj potrošnji oko 270 GWh;• građanima smanjenje računa za grijanje za oko 116 milijuna kuna godišnje;• povećanje sigurnosti opskrbe energijom;• poboljšanje i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina;• razvoj proizvodne industrije (industrije toplinskih izolacijskih materijala, drvne industrije);• smanjenje ‘sive ekonomije’;• smanjenje energetskog siromaštva i opće poboljšanje uvjeta stanovanja.


Plinofikacija DalmacijeEVN Croatia Plin u Hrvatskoj djeluje od 2009. godine i bavi se izgradnjom plinske dis-tribucijske mreže u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, na temelju 30-godišnje koncesije. Tvrtka djeluje u sklopu austrijske korporacije EVN AG, koja svoje usluge pruža u više od 20 europskih zemalja na području srednje, istočne i jugoistočne Europe te opskrbljuje više od 14 milijuna korisnika. U proteklih pet godina, EVN je u županijama izgradio 65 km plinske mreže, što uključuje 12 km visokotlačnog i 53 km niskotlačnog plinovoda.

EVN trenutno najviše korisnika, njih 980, broji na području Zadarske županije. Tije-kom 2014. godine, plinovod je uveden u Benkovac, a plan je da se početkom 2015. na plinsku distributivnu mrežu EVN-a priključi i Biograd na Moru. U Šibensko-knin-skoj županiji započeta je izgradnja plinske mreže koja bi trebala povezivati Šibenik i Knin, a do sada je izgrađena odorizacijska stanica te 7 km visokotlačnog plinovoda. Šibenska poslovna zona, Podi, kao i nekoliko tvornica u Drnišu i Kninu, također će, u budućnosti, svoj pogon pokretati na plin. Projekt plinofikacije Splitsko-dalmatinske županije obuhvaća pet područja - Dugopolje, Solin, Klis, Kaštelu i Split.

Osim u izgradnju i razvoj plinskih sustava, EVN potiče i investira u edukaciju mladih ljudi. U 2011. godini potpisan je trogodišnji ugovor s Industrijsko-obrtničkom školom Šibenik i Obrtno-tehničkom školom Split. Ugovor uključuje stručnu, materijalnu i fi-nancijsku podršku programu prekvalifikacije vodoinstalatera i instalatera grijanja u plinoinstalatere, kao i dvije stipendije za učenike prvih razreda plinoinstalatera svake godine. Također, tijekom 2013. EVN je ostvario suradnju i s Fakultetom elektrotehni-ke, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Energija i zaštita okoliša Energija i zaštita okoliša

Ovim će se Programom u prvom redu podupirati mje-ra koja pridonosi ispunjenju obveze koja proizlazi iz Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU), a to je da se svake godine obnovi (u smislu energet-ske učinkovitosti) 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, kako bi se udovoljilo minimalnim zahtjevima energetske učinkovitosti. U pogledu specifičnih rezul-tata te imajući u vidu dostupna sredstva, procjenjuje se da bi bilo moguće doprinijeti ostvarenju do 90% ciljeva i mjera prema Nacionalnom programu za ob-novu zgrada javnog sektora i trećem Nacionalnom

akcijskom planu energetske učinkovitosti (tj. u smislu uštede). To znači da će očekivani rezultati (osim posti-zanja spomenutog cilja obnove 3% godišnje) obuhva-ćati smanjenje potrošnje energije za hlađenje/grijanje obnovljenih zgrada javnog sektora za 70%, čime će se postići godišnja ušteda od oko 50 GWh.

Provedbom ovog Programa država će ostvariti dugo-ročne koristi u sustavnom i racionalnom upravljanju imovinom bez rizika i troškova obnove. Učinak ušteda bit će izraženiji u slučaju porasta cijene energenata u budućnosti, a sustavno praćenje potrošnje energije re-zultirat će racionalnijim ponašanjem javnog sektora u pogledu potrošnje energije, što će smanjiti pritisak na proračun, navode iz Ministarstva graditeljstva i pro-stornog uređenja.

Zgrade približno nulte energijeZgrada Gotovo Nulte Energije (Nearly Zero Energy Bu-ilding) je zgrada koja ima visoku energetsku učinkovitost. Gotovo nulta razina energije ili vrlo mala razina energije koja je potrebna za te zgrade mora biti dobivena u značaj-noj razini iz obnovljivih izvora energije. Zgrade gotovo nulte energije u RH definirane su Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgra-dama. Određuje ih potrošnja primarne energije za grija-nje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu, a definirana je kroz svojstva vanjske ovojnice i geometrijske karakteristike zgrade, efikasnost sustava grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode te ra-svjete, s minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju energetskih potreba zgrade. Prema tipovima zgrada izračunata je maksimalna specifična primarna energija za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku. Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“, a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje koriste tije-la javne vlasti, odnosno koje su u vlasništvu tijela jav-ne vlasti, moraju biti „zgrade gotovo nulte energije“. Iz potonjeg slijedi da se iste moraju početi projektirati i graditi ranije kako bi bile dovršene do tog roka, navode iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Izmjene Zakona o tržištu toplinske energijeJedna od najvećih izmjena Zakona o tržištu toplinske energije odnosni se na način uređenja odnosa između opskrbljivača toplinske energije i krajnjih korisnika. Značajna novina Zakona je ukidanje suglasnosti svih stanara kod donošenja odluke o ugradnji mjerila to-plinske energije, odnosno odluke o isključenju zgrade iz toplinskog sustava. Na ovaj način otvorena je mo-gućnost vlasnicima stanova da jednostavnije odrede način grijanja u svome domaćinstvu. Zakon omoguća-va da većina stanara (minimalno 90%) donese odluku o ugradnji mjerila toplinske energije, odnosno odluku o isključenju zgrade/građevine iz toplinskog sustava, a prema navedenome preostalih 10% stanara koji nisu

glasali za usvojeni prijedlog bit će također opremljeni mjerilima. Podsjetimo, zbog usklađivanja s propisima EU te kako bi se na pravedniji način raspodijelili troš-kovi toplinske energije, Zakonom o tržištu toplinske energije propisano je da se u sve stambene i poslovne prostore spojene na zajedničko mjerilo moraju ugradi-ti elektronički razdjelnici topline ili mjerila toplinske energije i termostatski radijatorski ventili, i to:

• najkasnije do 31.12.2015. za zgrade koje imaju više • od 70 stambenih/poslovnih prostora• najkasnije do 31.12.2016. za zgrade koje imaju više • od 2, a manje od 70 stambenih/poslovnih prostora

Određeni gradovi sufinanciraju ugradnju razdjelnika, a kazne za nepoštivanje ovih odredbi kreću se od deset do pedeset tisuća kuna.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na JadranuIstraživanje nafte i plina na Jadranu i prije nego što je započelo izazvalo je različite reakcije oko koristi i štete kod eksploatacije navedenih resursa te istaknulo pita-nja okoliša i turizma. Dok energetski stručnjaci i Vlada smatraju da će ovakva istraživanja omogućiti održivi razvoj industrije, ostvariti prihode državnog proračuna uz poštivanje najviših ekoloških i tehnoloških standar-da, ekološke udruge imaju svoja stajališta.

Iz Agencije za ugljikovodike u medijima naglašavaju da se istraživanja na Jadranu provode već desetlje-ćima, da su istražna polja udaljena od obalne crte te potencijalne platforme neće biti vidljive s obale te da je Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika usklađen s EU direktivom o uvjetima za davanje i kori-štenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika (94/22/EZ) kojom EU definira moguć-nosti dodjele dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a koju je Republika Hrvatska transpo-nirala u svoje zakonodavstvo Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Vlada je početkom godi-ne dodijelila 10 dozvola za istraživanje i eksploataci-ju ugljikovodika na Jadranu. Procijenjena vrijednost

Održivi razvoj - okosnica napretka države

Jedan od značajnijih dokumenata utemeljen još 2009. godine je Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske, koji sadrži temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u osmišljavanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvitku Hrvat-ske. Strategija definira osam ključnih izazova na kojima Hrvatska mora raditi radi postizanja održivog razvitka, a to su poticaj rasta broja stanovnika RH, okoliš i pri-rodna dobra, usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije, jačanje javnog zdravstva, povezivanje RH te zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

Zeleno gospodarstvo potiče razvoj zelenih

radnih mjesta i smanjuje uvoznu

energetsku ovisnost.

Značajna novina Zakona je ukidanje suglasnosti svih stanara kod donošenja odluke o ugradnji mjerila toplinske energije, odnosno odluke o isključenju zgrade iz toplinskog sustava.

Točnije, EVN zemnom plinu.Zašto? Zato što vam uvođenje EVN zemnog plina pruža mogućnost održavanja topline u svakoj prostoriji doma. Da, baš svakoj. I to tijekom čitave zime, bez puno brige. A tu je i opskrba plinom 0-24. Na to uvijek možete računati.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin.www.evn.hr, [email protected] na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.

Kome zahvalit šta daska ujutro nije ledena?

Izgradnja plinske mreže u Zadru



investicijskih planova u istražne radnje kojima su se kompanije nadmetale je 4 milijarde kuna u idućih 5 godina, a 100 milijuna kuna bit će uplaćeno izravno u državni proračun po potpisivanju ugovora s aspekta naknade za potpisivanje ugovora.

Projekti zaštite okolišaOd trenutno aktualnih projekata u Agenciji za zašti-tu okoliša navode da su to projekti usmjereni na ob-vezno unapređenje izvješćivanja prema direktivama i konvencijama na području gospodarenja otpadom, prekograničnog onečišćenja zraka te klimatskih pro-mjena, poput uspostave integriranog informatičkog sustava izvješćivanja o emisijama stakleničkih plino-va te unaprjeđenja proračuna emisija onečišćujućih tvari u zrak. Značajna je i uspostava okolišnog portala – ENVI portala, kao jedinstvenog mjesta gdje će svi prostorni podatci biti prilagođeni i dostupni. Nastavlja se s aktivnostima unaprjeđenja sustava za monitoring i izvješćivanje o kakvoći mora te se prvi put u RH us-postavlja portal karata buke. Kada je u pitanju teku-ća godina, iz Agencije navode da su projekti Agencije za zaštitu okoliša usmjereni na dva cilja: unapređenje kvalitete podataka i jačanje Informacijskog sustava za-štite okoliša (ISZO). Radi se o ukupno 82 projekta u 2015., od kojih iz Agencije ističu usklađivanje Registra onečišćujućih tvari (ROO) s Europskim registrom te ispunjenje izvještajnih obaveza i razmjene podataka sukladno EU okolišnim direktivama.

Energetska učinkovitost kao odgovor na klimatske promjenePrema procjenama UN-ove klimatske agencije, proš-la godina na putu je da postane najtoplija od početka

mjerenja u svijetu. A baš te 2014. godine svjedočili smo neviđenim poplavama na prostoru Hrvatske te mnogim drugim vremenskim nepogodama. Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao global-ni, europski i nacionalni prioritet, a EU za borbu pro-tiv klimatskih promjena u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju izdvaja 180 milijardi eura (20% proračuna EU-a). EU je predstavila ciljeve u borbi protiv klimat-skih promjena koje je prihvatila i Hrvatska, a to su: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije za 27% i ener-getske uštede od 27% do 2030. godine.

novi EU programi i mogućnosti korištenja fondova u energetskom sektoruTrenutno aktualan Javni poziv za poticanje poveća-nja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koju je objavilo Ministarstvo gospo-darstvo, čiji predmet je dodjela bespovratnih sredstava u svrhu razvoja energetskog sustava kroz povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvo-ra energije, namijenjen je jedinicama lokalne samou-prave. Davatelj pomoći je Ministarstvo gospodarstva, a sredstva za dodjelu pomoći osigurana su u iznosu od 3.000.000,00 kn, dok najveći iznos bespovratnih sred-stava može biti 200.000,00 kuna.

U 2015. godini za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti osigurano je i 600 milijuna kuna bespo-vratnih sredstava. Sufinanciranje Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost odnosi se na sve razine - od općina, gradova i županija preko poslovnog sek-tora do građana. Pripremljeno je 36 javnih poziva i na-tječaja koje će Fond sufinancirati projekte s 40 do 80% bespovratnih sredstava. Godišnji program raspisivanja javnih poziva i natječaja u 2015. godini dostupan je na web stranici Fonda, a uz popis svih natječaja vidljivo je i kome su namijenjeni.(http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/JAVNI%20POZI-VI%20I%20NATJECAJI%202015.pdf)

Vezano uz EU financiranje, usvojen je Operativni program Konkurentnost i kohezija i prema njemu je cijela jedna Prioritetna os (broj 4) posvećena pro-micanju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvo-ra energije. Za razdoblje 2014-2020. predviđena su sredstva od preko 500 mil eura za projekte EnU i OIE u industriji, komercijalnim i javnim zgradama, stambenom sektoru, infrastrukturi. Sheme za povla-čenje tih sredstava su trenutno u izradi, a za sada raspolažemo samo nacionalnim sredstvima, koja ćemo uložiti kroz 19 javnih poziva i 4 javna natje-čaja putem kojih će sufinancirati niz projekata ener-getske učinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije, navode iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tablica s prikazom onoga što je predviđeno u Operativnom programu

Prioritetna os 4: Promicanje EnU i OIE

Alocirana EU sredstva [EUR]

Ukupno [EUR]

4b1

Povećanje EnU i korištenja OiE u proizvod-

nim industrijama 60.000.000 100.000.000

4b2

Povećanje EnU i korištenja OiE u privatnom

uslužnom sektoru (turizam i trgovina) 40.000.000

4c1

Smanjenje energetske potrošnje u zgrada-

ma javnog sektora 211.810.805 411.810.805

4c2

Smanjenje energetske potrošnje u zgradama

(višestambene zgrade i obiteljske kuće) 100.000.000

4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva 80.000.000

4c4

Povećanje učinkovitosti sustava javne

rasvjete 20.000.000

4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih mreža 20.000.000 20.000.000

Ukupno 531.810.805

Prvi put u Republici Hrvatskoj uspostavlja se portal karata buke.

I statistika i stvarni život pokazuju da su mala i srednja poduzeća (MSP) u vremenima ekonomske krize s jedne strane najodrživiji, a s druge strane najranjiviji sektor gospodarstva. Kako bi preživjela i napredovala u današ-njem ekonomskom okruženju, ona moraju biti štedljiva i inovativna. Međutim, postoji jedno područje koje bi MSP moglo pružiti potrebnu konkurentsku prednost (osobito u djelatnostima proizvodnje i transporta), a koje često pro-lazi nezamijećeno.

Naime, udio troškova energenata u cijeni proizvoda i usluga kod MSP vrlo je visok i neposredno utječe na nji-hovu konkurentnost na nacionalnom, a u još većoj mjeri međunarodnom tržištu. Prema nekim procjenama, dje-latnosti proizvodnje i logistike čine više od jedne trećine potrošnje energije na području Mediterana. Energetska učinkovitost, i primjena principa energetske učinkovitosti, ne samo u zgradarstvu nego i u proizvodnim procesima i transportu, može znatno utjecati na to hoće li poduzeće opstati na tržištu ili ne. Nadalje, povezanost između MSP, organizacija za istraživanje i razvoj (R&D organizacija) i drugih dionika, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini, u mnogim je zemljama mediteranskog bazena slaba ili čak i ne postoji. To dovodi do nedostatka inovacija i nedovoljne primjene postojećih tehnologija. S druge strane, statistika pruža dokaze da samo inovativna poduzeća mogu rasti i da je njihov uspjeh u direktnoj korelaciji s razinom resur-sa investiranih u razvoj i provedbu inovativnih rješenja. Projekt CO-EFFICIENT, financiran iz programa transna-

cionalne suradnje IPA MED (Mediteran) je projekt kojeg provodi 10 partnerskih organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske i Francuske. Vodeći partner na projektu je Sveučilište iz Maribora, a hrvatski partneri su Regio-nalna razvojna agencija Slavonije i Baranje te Centar za poduzetništvo iz Osijeka.

Ključni fokus projekta je kako stvoriti metodološko okruže-nje unutar pojedinog područja (regije, zemlje, mediteranskog bazena) koje će pomoći poduzećima da detektiraju prostor za uštede i poboljšanja u području energetske učinkovitosti te da nakon toga razviju inovativna rješenja ili detektiraju i primjene postojeća rješenja. Cilj projekta je potaknuti pro-mjene u ponašanju i tehnologiji u sektoru proizvodnje i lo-gistike MSP te tako stvoriti pozitivne rezultate za regionalna gospodarstva i okoliš, u skladu s principima održivog razvo-ja, ali ne na ad hoc osnovi, nego na osnovi trajnijeg okvi-ra suradnje takozvanih „živih laboratorija - living lab“. U okviru Projekta u svakoj od zemalja partnera uspostavit će se dva „živa laboratorija“ u kojima će MSP kao krajnji ko-risnici i R&D organizacije kao glavni kreatori, surađivati na razvijanju novih rješenja za postizanje više razine energet-ske učinkovitosti. Krajnji korisnici inovacija bit će stavljeni u središte razvojnog procesa, što će osigurati rješenje koje je prilagođeno potrebama korisnika.

Članak je pripremljen uz financijsku potporu programa Transna-cionalne suradnje IPA MED. Njegov sadržaj isključiva je odgovor-nost autora i ni u kojem slučaju ne može se smatrati da odražava stavove programa Transnacionalne suradnje IPA MED.

Projekt IPA MED CO-EFFICIEnT - okvir suradnje za energetski učinkovite sisteme u malim i srednjim poduzećimaVećina malih i srednjih poduzeća na području Mediterana, osobito u sektoru proizvodnje i logistike, nisu energetski učinkovita koliko bi mogla biti. Udio energetskih troškova u njihovim proizvodima i uslugama je previsok te utječe na njihovu konkurentnost. Čak i tamo gdje nove tehnologije postoje i dostupne su, njihova primjena na razini malih i srednjih poduzeća je slaba.

Kako premostiti jaz između ograničenih stručnih, financijskih i vremenskih resursa poduzeća i nedovoljne iskorištenosti postojećih R&D kapaciteta u području energetske učinkovitosti, pitanje je koje je i dovelo do nastajanja projekta CO-EFFICIEnT.

Naši regionalni partneri, kao i naš transnacionalni konzorcij, može vam pružiti rje-šenja rađena po mjeri i prema vašim potrebama, uvažavajući aspekte energetske učinkovitosti, osobito na području optimizacije transporta i poslovanja. Možemo vas povezati s R&D institucijama i drugim dionicima kroz model „živog laboratorija“ u vašoj regiji, ali i na nacionalnoj i transnacionalnoj razini, povećavajući šanse za pro-nalaženjem pravog rješenja za vaš problem.

Ako ste malo ili srednje poduzeće - zašto bi vas trebao zanimati naš projekt?



Postanite europski energetski managerProjekt EUREM standardizirani je edukacijski program iz područja energetske učinkovitosti koji se provodi u 26 zemalja. Cilj projekta je osposobljavanje i edukacija stručnjaka, transfer znanja i tehnologije, razmjena iskustva i informacija te, u krajnjem cilju, povećanje konku-rentnosti tvrtaka.

Pritisak politike zaštite okoliša na industriju sve je veći. Prema ugovoru kojeg je Hrvatska potpisala s Europskom unijom, hrvatski pogoni koji iz proi-zvodnog procesa emitiraju štetne emisije najkasnije do 1. siječnja 2017. godine moraju uskladiti svoje poslovanje s odredbama Uredbe o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Prema tome, više od 200 hrvatskih proizvodnih pogona obvezno je do na-vedenog roka uskladiti svoje poslovanje s najvišim ekološkim standardima.

Iako neke tvrtke već nastoje primijeniti mjere za uštedu energije, još uvijek postoje potencijali za smanjenje emisija CO2, što rezultira jačanjem kon-kurentnosti tvrtke te pridonosi zaštiti okoliša. Osim toga, velika poduzeća trebat će svake četiri godine izraditi energetski pregled svojih zgrada, proizvod-nih procesa ili voznih parkova, a prvi pregledi mo-rat će biti izrađeni do 5. prosinca 2015. godine.

Program stručnog usavršavanja EUREM Europe-an EnergyManager, kojeg od prošle godine u Hr-vatskoj provodi Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, pomaže identificirati moguće uštede energije u vlastitim pogonima, a prva ge-neracija energetskih managera svoje će certifikate dobiti ovo proljeće.

Kroz šest modula polaznici edukacije prolaze sve relevantne teme iz područja energetske učinkovito-sti i obnovljivih izvora energije te na osnovu steče-nog znanja provode učinkovit energetski manage-ment i time smanjuju ukupne troškove u vlastitim

poduzećima. Polaznici izrađuju svoj individualni projekt, koji među ostalim predstavlja dio završnog ispita i uvjeta za stjecanje međunarodno priznatog certifikata EUREM European EnergyManager. Upi-si za novi tečaj koji kreće u 9. mjesecu ove godine su u tijeku.

O projektuProjekt EUREM standardizirani je edukacijski pro-gram iz područja energetske učinkovitosti koji se provodi u 26 zemalja. Cilj projekta je osposobljava-nje i edukacija stručnjaka, transfer znanja i tehnolo-gije, razmjena iskustva i informacija te, u krajnjem cilju, povećanje konkurentnosti tvrtaka.

U okviru projekta EUREM do sada je diljem svije-ta osposobljeno preko 3.000 energetskih managera. Izobrazbom stručnjaka potiče se korištenje energet-ski učinkovitih tehnologija i ukupno pridonosi zaštiti okoliša. Iako je trening standardiziran te se u svim ze-mljama provodi prema zadanim metodama, istodobno pruža dovoljno slobodnog prostora za prilagodbu spe-cifičnostima pojedinih zemalja. Edukacijski program obuhvaća širok spektar tema koje prezentira interdis-ciplinarni, visokokvalificirani tim trenera.

Za sve dodatne informacije vezane uz projekt možete se obratiti Danieli Buntak na broj telefona 01/ 6311-617 ili putem e-maila: [email protected].

U okviru projekta EUREM do sada je diljem svijeta

osposobljeno preko 3.000 energetskih

managera.

...a potkrijepljuju ih primjeri iz prakse. Edukacija obuhvaća 134 sata predavanja

Edukacija vlasnika i suvlasnika stanova osnova je uspješne energetske obnoveTvrtka Inkasator d.o.o. iz Karlovca u edukaciji koristi primjer zgrade, koja je u tri investicijske godine realizirala šest projekata i ostvarila znatne uštede. Energetskom obnovom zgrada smanjuju se troškovi stanovanja, stvara se dugoročna ušteda i povećava vrijednost nekretnine.

Energetskom obnovom višestambenih zgrada smanju-jemo troškove stanovanja, stvaramo dugoročnu uštedu i povećavamo vrijednost nekretnine.Analiza dostupnih podataka o potrošnji energenata i energetskoj učinkovitosti zgrada u Republici Hrvatskoj pokazuje da su najveći potrošači energije višestambene zgrade građene između 1960. i 1990. godine. Građevinski standardi u to vrijeme nisu predviđali toplinske izolacije i ostale mjere koje bi zgradu činile energetski učinkovitom. Stoga, danas imamo 85% zgrada koje ne zadovoljavaju sa-dašnje propise o toplinskoj energije, a zgrade u ukupnoj potrošnji energenata u RH sudjeluju s čak 40%.

Poskupljenje energenata i smanjenje životnog standarda stanovnika Hrvatske poskupljuje život vlasnika/suvla-snika stanova, što je otežavajući faktor donošenja odluke za investiranje u energetsku obnovu. Međutim, i svijest stanovnika o dugoročnim učincima energetske obnove još nije dovoljno razvijena. Brojne institucije uključile su se u poticanje energetske obnove i provođenje mjera ener-getske učinkovitosti u svim sektorima. Za tvrtke i obrte u Hrvatskoj koji se bave upravljanjem zgradama energetska obnova velik je izazov. Osim što moraju pronaći najpo-voljnije izvore financiranja vrlo visokih investicija ener-getske obnove višestambenih zgrada, potrebno je educirati vlasnike/suvlasnike i pružiti im kvalitetne informacije za donošenje odluke. Karlovačka tvrtka Inkasator u komu-nikaciji i edukaciji koristi informativne letke, direktnu


komunikaciju s vlasnicima/suvlasnicima i predstavnici-ma, a prošlogodišnji skup predstavnika organiziran je u obliku panela koji je obradio temu energetske obnove. Inkasator u edukaciji koristi primjer zgrade u Karlovcu, koja je u tri investicijske godine realizirala šest projeka-ta i ostvarila znatne uštede. Zgrada je jedinstveni primjer dobrih međuljudskih odnosa u Karlovcu, ali i sustavnog te promišljenog upravljanja financijama i projektima. U tri godine suvlasnici/vlasnici realizirali su manje projekte nakon kojih su ušli u dvije velike investicije. Kredit koji su podigli za investiciju vratit će prije roka zbog uštede koju ostvaruju na energiji. Stambena zgrada specifična je i po visini pričuve te suglasnosti vlasnika/suvlasnika za pro-vedbu projekata koja je uvijek gotovo 100%. Investicije potrebne za energetski učinkovitu zgradu iziskuju velika financijska sredstva. Potrebna financijska sredstva zatva-raju se iz nekoliko izvora: pričuva, povoljne kreditne linije, natječaji Grada Karlovca te kroz natječaje i javne pozive Fonda za zaštitu okoliša. Uvjeti za ostvarenje poticaja su: uredni vlasnički izvadci, projektna dokumentacija i kriterij uštede koji će biti ostvaren provedbom investicije. Kako bi investicijski proces bio uspješan i zadovoljavajući, nužno je planirati. Mjere energetske obnove su dobrodošle i ko-risne svima koji ulaze u obnovu. Energetskom obnovom zgrada smanjuju se troškovi stanovanja, stvara se dugo-ročna ušteda i povećava vrijednost nekretnine. Korište-njem mjera energetske obnove doprinosimo energetskoj, ekonomskoj i ekološkoj uštedi.

Brojne institucije uključile su se u poticanje energetske obnove i provođenje mjera energetske učinkovitosti u svim sektorima.

U TRI GODINE UZ ŠEST PROJEKATA DO ZNAČAJNIH UŠTEDA ( 2011. – 2014. ) Ugradnja automata za stubišnu rasvjetu i led žarulja, investicija isplaćena u godini dana 4.600,00 kn Ugradnja razdjelnika topline 82.000,00 kn Stambena zgrada 2014. Subvencija Grada Karlovca 34.000,00 kn Investicija isplaćena u godini dana

Sanacija ravnog krova 140.744,62 kn Sanacija hidroizolacije, dodatna toplinska izolacija Ugradnja zajedničke PVC stolarije 10 cm stiropora, ugradnja sika plastične folije protiv Sredstva zajedničke pričuve curenja, sanacija ozračnika, dimnjaka i slivnika. 55.500,00 kn Sredstva: kredit banke Stambena zgrada 2011. Toplinska zaštita podrumskih prostorija 15.000,00 kn CERTIFIKAT ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

- početno stanje kategorija D - očekivano poboljšanje kat. C

Izrada toplinske ovojnice pročelja 344.833,86 kn - maksimalno očekivana kat. B Ugradnja 10 cm stiropora, zaštita svih kritičnih dijelova zgrade (uz izmjenu stolarije na tri stana) ( zajednički balkoni ), uređenje hodne staze oko zgrade ( zaštita od oborinskih voda ). Sredstva: kredit banke Realizacija temeljena na: kvalitetnoj komunikaciji predstavnika i upravitelja, predstavnika i stanara, suglasnost stanara za sve investicije uvijek gotovo 100%, visina pričuve prije investicija 3,85 kn/m2, a idućih 5-6 godina 9,00 kn/m2. Rezultat: uštede 60% grijanja u zimskim mjesecima, 80% na zajedničkoj rasjveti i 50% u zimskim mjesecima na troškovima za klimatiziranje prostora. Budućnost: ugradnja internih vodomjera i dodatne uštede.



Poslovno obrazovanjePoslovno obrazovanje

Učenje za budućnost - najbrži put do uspjehaBiti i ostati konkurentan na tržištu rada zahtijeva ulaganje u znanje koje prati globalne trendove. Pojedincima usmjerenima na razvoj karijere i stalni napredak cjeloživotno učenje mora postati stil života.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Nikada prije nismo imali takve mogućnosti oda-bira obrazovnih ustanova i programa kao danas. No, nikada se prije nismo ni susretali s toliko izazova koje pred nas postavljaju razvoj tržišta i tehnologija. U suvremenom poslovanju trendovi se neprestano izmjenjuju, a s tim raste i potreba naše prilagodbe i pomnog promišljanja u kakvo je obrazovanje pametno i isplativo ulagati.

nova zanimanja na tržištu rada-Razvoj tehnologije i napredak znanja općenito otvaraju potrebe za nekim novim radnim mjesti-ma kojih nije bilo prije. Prije pojave društvenih mreža, prije razvoja mobilnih tehnologija, bilo je teško pomisliti da će se stvoriti potrebe za ne-kim novim zanimanjima kao što su Community Manager ili programer aplikacija za mobitele. No, danas se potrebe za zanimanjima koja rastu s tehnologijom odvijaju gotovo paralelno - kaže Saša Jurković, direktor portala posao.hr.

Na primjer, danas je normalno imati osobu odgo-vornu za sadržaj u nekom online mediju, ali ne toliko iz novinarske perspektive, koliko iz per-spektive upravljanja sadržajem (Content Mana-gement). Dodaje da je većina novih zanimanja trenutno usko vezana uz računalnu tehnologiju i industriju te društvene mreže, a vjeruje kako će u budućnosti napredovati i druge gospodarske grane koje će kreirati potrebe za radnim mjestima kojih sada nema. Međutim, naš obrazovni sustav ostao je negdje u prošlosti i generira obrazova-ne ljude za zanimanja koja više nisu potrebna na tržištu rada.

-Obrazovni sustav trebao bi biti dinamičniji i fleksibilniji te ne pružati obrazovanje za zani-manja koja se više ne traže. Inicijativu pokazuju privatni fakulteti i veleučilišta koja mogu svoje obrazovne programe puno brže prilagoditi tržištu rada - smatra Jurković te dodaje da za nova za-nimanja često nema formalnog obrazovanja jer je riječ o vrlo brzim promjenama na tržištu, a svo „obrazovanje“ dobiva se svakodnevnim radom, metodama pokušaja i pogrešaka te mentorstvom

starijih kolega koji dijele znanja. U trenutku kada bi takvo obrazovanje bilo formal-no, već bi bilo zastarjelo jer se promjene u novim industrijama događaju doslovno iz mjeseca u mje-sec.

Profesionalno savjetovanjeHrvatski zavod za zapošljavanje već godinama pruža svojim korisnicima usluge profesionalnog usmjeravanja koje su namijenjene nezaposlenim i zaposlenim osobama, učenicima, poslodavcima i osobama zainteresiranima za razvoj karijere. Najčešći korisnici su nezaposlene osobe u nepo-voljnom položaju na tržištu rada, npr. osobe s in-validitetom, dugotrajno nezaposleni te osobe koje imaju neki od faktora otežane zapošljivosti.

Iz HZZ-a kažu da proces počinje utvrđivanjem psihofizičkih sposobnosti osobe, interesa, motiva-cije, radnih vrijednosti i dr. U obzir se uzimaju i zahtjevi tržišta rada te mogućnosti obrazovanja koje mogu rezultirati kompetencijama potrebni-ma na tržištu rada. Savjetovanje može biti grup-no (radionice za unapređenje vještina upravljanja karijerom) ili individualno, a po potrebi može uključivati i psihologijsku obradu te medicinski pregled kod liječnika specijalista medicine rada.

Provode ga posebno educirani savjetnici specijali-zirani za rad s određenom ciljnom skupinom kori-snika (savjetnici za mlade, savjetnici za dugotrajno nezaposlene, savjetnici za samozapošljavanje, savjetnici za osobe s invaliditetom i dr.). Krajnji cilj profesionalnog savjetovanja jest pomoći ko-risniku u odabiru realističnog, mogućeg smje-ra daljnjeg profesionalnog razvoja, u svrhu uključivanja i/ili povratka na tržište rada.

Postoje mnogobrojni studiji koji će vam pomoći da učvrstite postojeća i razvije-te neka nova znanja, no pitanje je koliko će njih pomoći da razmišljate izvan postojećih okvira? Ugledno američko sveučilište Rochester Institute of Techno-logy na zagrebačkom kampusu nudi upravo takav MS studij Service Leadership and Innovation. No to nije još jedan klasični napredni studij. Kako kažu njihovi studenti, ovaj je studij „za one koji nisu usmjereni samo razvoju vlastite karije-re, već cjelokupnom vlastitom razvoju. Studij je fantastičan jer otvarajući neke nove vidike mijenja način na koji razmišljaš.“ (Domagoj Pavlek, Asset Manager, generacija 2015.)

Program je namijenjen stručnjacima različitih profila i industrija koji žele steći napredna znanja i vještine u područjima inovacija i managementa. Kroz aktual-ne primjere iz poslovne prakse polaznike se podučava kritičkom razmišljanju, kreativnosti i inovativnosti kako bi ih se osposobilo za uvođenje pronicavih i ino-vativnih promjena u poslovanju. Polaznici mogu razvijati svoja znanja i vještine kroz koncentraciju u području upravljanja ljudskim resursima.

Studij je prilagođen zaposlenim osobama. Predavači imaju bogato međunarodno predavačko i profesionalno iskustvo i dolaze iz SAD-a, s matičnog sveučilišta RIT-a. Poslije završetka studija polaznici stječu međunarodno priznatu američku diplomu Master of Science u području Service Leadership and Innovation, koju izdaje RIT.

Jasmin Ibrahimović (Rainmaker d.o.o., generacija 2015.) kaže: „Studij je foku-siran na budućnost i uči nas da razmišljamo o tome kako već sada raditi stva-ri o kojima će drugi razmišljati za 5-10 godina. Posebno mi se sviđa to što je primjenjiv odmah - dakle, ne moraš ga završiti da bi od njega imao koristi.“

Damir Vrsajković (Metronet, generacija 2015.) dodaje: „Studij se fokusira na razvoj toliko važnog kritičkog razmišljanja i omogućuje potpuno nov pogled na prilike i izazove u poslovnom okruženju.“

Zanima Vas više? Kontaktirajte RIT na broj telefona 01/ 6439 100 ili [email protected]. A možete posjetiti i web stranicu Sveučilišta www.croatia.rit.edu.

Leadership i inovacije na američki način

Najposjećeniji specijalizirani portal za edukacije u Hrvatskoj*

Strateški izabrana edukacija u fokusu je svakog ozbiljnog osobnog i organizacijskog razvoja i može promijeniti život. EduCentar jednostavno i precizno daje pregled programa i filterom olakšava donošenje odluke.

*Izvor: Alexa i Google Analytics

BROJ POSJETA

600.000 godišnje 380.000 individualnih

U TRI KLIKA DO EDUKACIJE TRAŽITE LI?

Vrsta edukacijeKategorija

Županija

1 2

3

Tečajeve, prekvalifikacije

Poslovnu edukaciju

Sve za maturante i fakultete

Prijavom putem EduCentra ostvarite 5 – 20% POPUSTA

Samo neke od poznatih škola koje su prisutne na EduCentru: Cotrugli Business School, Mirakul, VPŠ Libertas, Poslovno učilište Supera, POU Libar, ZŠEM, Algebra, Institut

za menadžment, Centar za strane jezike Vodnikova, Angla, Veleučilište Velika Gorica, Obrazovna grupa Zrinski... i mnoge druge

www.EduCentar.netImate li pitanje ili tražite savjet? Obratite nam se.?

Najposjećeniji specijalizirani portal za edukacije u Hrvatskoj*

Strateški izabrana edukacija u fokusu je svakog ozbiljnog osobnog i organizacijskog razvoja i može promijeniti život. EduCentar jednostavno i precizno daje pregled programa i filterom olakšava donošenje odluke.

*Izvor: Alexa i Google Analytics

BROJ POSJETA

600.000 godišnje 380.000 individualnih

U TRI KLIKA DO EDUKACIJE TRAŽITE LI?

Vrsta edukacijeKategorija

Županija

1 2

3

Tečajeve, prekvalifikacije

Poslovnu edukaciju

Sve za maturante i fakultete

Prijavom putem EduCentra ostvarite 5 – 20% POPUSTA

Samo neke od poznatih škola koje su prisutne na EduCentru: Cotrugli Business School, Mirakul, VPŠ Libertas, Poslovno učilište Supera, POU Libar, ZŠEM, Algebra, Institut

za menadžment, Centar za strane jezike Vodnikova, Angla, Veleučilište Velika Gorica, Obrazovna grupa Zrinski... i mnoge druge

www.EduCentar.netImate li pitanje ili tražite savjet? Obratite nam se.?


VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti, Zagreb, Ul. I. Lučića 5

www.vss.hr

objavljuje natječaj za upis nove generacije izvanrednih studenata u Zagrebu u području interdisciplinarnih tehničkih znanosti na

STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ SIGURNOSTI

stječe se zvanje stručni/a prvostupnik/ca (baccalaureus/a) inženjer/ka sigurnosti i zaštite, bacc. ing. sec. 180 ECTS bodova i prva razina bolonjskog visokog obrazovanja

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI

stječe se zvanje stručni/a specijalist/ica inženjer/ka sigurnosti i zaštite, struč. spec. ing. sec. 120 ECTS bodova i druga razina bolonjskog visokog obrazovanja

Detalji o studiju i više informacija na www.vss.hr Informacije na 01/61-68-457, 01/61-68-521, 01/61-68-143

NAJBOLJA POSLOVNAŠKOLA UISTOČNOJ EUROPI

FLEX MBA

52 godine školovanja stručnjaka sigurnosti u hrvatskojŠkolovanje stručnjaka sigurnosti u Hrvatskoj ima dugu tradici-ju i započelo je puno prije nego u mnogim europskim zemljama. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo je još 1962. godine rješenje o osnivanju Više tehničke škole za sigurnost na radu, a nastava je započela u akademskoj 1963./1964. godini.Nakon prestanka djelovanja Više tehničke škole za sigurnost na radu, u Zagrebu je 1997. godine, sa sjedištem na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, osnovana Visoka škola za sigurnost kao pro-gramski slijednik bivše Više tehničke škole za sigurnost na radu. Osnivanje Visoke škole za sigurnost podržale su brojne strukovne udru-ge i ustanove koje se bave zaštitom ljudi i ma-terijalnih dobara.

Od akademske godine 1997./1998. studij na Vi-sokoj školi za sigurnost izvodio se kao jedinstveni četverogodišnji studij u trajanju 8 semestara, čijim se završetkom stjecao stručni naziv diplomiranog inženjera sigurnosti i visoka stručna sprema.Od akademske godine 2001./2002. Visoka škola za sigur-nost ustrojila je te izvodila i poslijediplomski stručni studij sigurnosti, koji je trajao 1,5 godinu, odnosno 3 semestra, a čijim se završetkom stjecao stručni naziv magistra sigurnosti i 90 ECTS. Visoka škola za sigurnost sada izvodi nastavu na preddiplomskom stručnom studiju sigurnosti i specijalističkom diplomskom stručnom studiju sigurnosti na nekoliko smjerova, po modelu 3+2. Završetkom studija stječe se naziv stručni prvo-stupnik inženjer sigurnosti i zaštite, odnosno stručni specijalist inženjer sigurnosti i zaštite i 300 ECTS. Strategija Visoke škole za sigurnost je popularizacija zanimanja zbog malog broja pri-javljenih nezaposlenih inženjera sigurnosti, još bolja povezanost sa strukovnim udrugama, uključivanje u europske programe za cjeloživotno učenje te rad međunarodnih asocijacija.


Prednosti certificiranja vlastitog znanjaCertificiranje osoba znači dobivanje službene potvrde da osoba posjeduje određena znanja i vještine. Iako nije zamjena za formalno školovanje, certifikat može povećati zapošljivost jer sve veći broj poslodavaca daje prednost kandidatima koji svoje kompetencije mogu potvrditi na taj način.

Najčešći primjer je IT sektor, iako se često i za radno mjesto u državnim instituci-jama i javnim tvrtkama traži osnovno poznavanje rada na računalu potvrđeno Eu-ropskom računalnom diplomom (ECDL certifikat). Posljednjih godina u Hrvatskoj najtraženiji su Microsoftov, Oracleov, Ciscov i VMwareov certifikat, a najviše raste potražnja za PMP certifikatom (Project Management Professional). Iz Adecca kažu da se certifikati traže i za inženjere zavarivanja, vozače viličara, revizore (ACCA cer-tifikat) te ovlaštene računovođe. U Berlitzu svi polaznici na bazi testiranja dobiju certifikat koji je međunarodno prepoznat, a polaznike pripremaju i za polaganje drugih međunarodnih ispita, najčešće IELTS i TOEFL.

Privatni fakulteti i veleučilišta mogu svoje obrazovne programe puno brže prilagoditi tržištu rada.

Poseban naglasak stavlja se na razvoj poduzet-nosti kao vještine koja je posebno značajna u prijelaznim razdobljima pojedinca u procesu upravljanja karijerom, npr. prijelaz iz obrazovnog sustava u sustav zapošljavanja ili daljnje obra-zovanje, prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost i dr. HZZ razvija i portal e-usmjeravanje koji će građanima omogućiti dostupnost ovih usluga pu-tem interneta.

Zašto iskoristiti mogućnost studiranja u ino-zemstvu Ne tako davno samo su rijetki dobivali priliku školovati se u inozemstvu. Danas je to puno jednostavnije, a donosi li upoznavanje druge kul-ture i države te stjecanje više samostalnosti i bolji posao po povratku, pitali smo Dona Hudspetha, dekana i predsjednika RIT Croatia.

-To je prilika i prednost koju naše Sveučilište svojim studentima omogućuje od prvog dana. Uz Hrvatsku, RIT ima kampuse u SAD-u te Uje-dinjenim Arapskim Emiratima i svaki naš student ima mogućnost otići na jedan od kampusa i tamo provesti semestar. Jedan od ključnih razloga zbog kojih se naši studenti odlučuju za ovu opciju stu-diranja u inozemstvu jest činjenica da pripadaju istom sveučilištu i, drugim riječima, studiraju iste programe, bez obzira na kampus na kojem se nala-ze. Brojke o kojima pričamo nisu velike, ali nikako zanemarive. Trenutno je šest studenata iz Hrvats-ke na kampusu u Rochesteru.

Mlađe generacije su kozmopoliti, zainteresirani za međunarodne karijere i studij i traže kvalitetu. U tom kontekstu, imamo i određeni broj studenata koji su upisali naš koledž upravo zbog mogućnosti koje im ovo američko sveučilište pruža. Kada je

riječ o Erasmusu, ostvarili smo suradnju s mno-gim vrhunskim akademskim institucijama po-put renomiranih sveučilišta Aachen (Njemačka) ili Bilkent (Turska). S ovime smo tek zapravo započeli i ozbiljno radimo na promociji i realiza-ciji mobilnosti studenata, profesora i administra-tivnog osoblja.

RIT Croatia jedina je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj koja studentima po završetku studija dodjeljuje dvije diplome, američku diplomu koju dodjeljuje matična institucija u SAD-u i hrvatsku diplomu koju dodjeljuje RIT Croatia. Jedna od najvećih razlika u odnosu na druge škole je fokus na razvoj karijere, praktičnih znanja i program stručne prakse.

-Naši studiji su upravo osmišljeni da prosječnom studentu pruže sva potrebna znanja za uspješan razvoj karijere u današnjem globalnom po-slovnom svijetu, kaže Hudspeth te dodaje da oko 80% njihovih studenata pronalazi posao koji želi i za koji su se školovali u roku od tri mjeseca na-kon diplome. Većina ih radi na visokim, mana-gerskim pozicijama u kompanijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Smatra da tvrtke prvenstveno traže zaposleni-ke koji će iskazati znanje i vještine potrebne za poslovne zadatke i realizaciju poslovnih ciljeva, a za to je bitna kvaliteta obrazovanja. No, kako američko visoko obrazovanje i dalje kotira kao najbolje na svijetu, diploma RIT-a donosi prednost u traženju posla, zaključuje Hudspeth.

Globalna komunikacija - znamo li odabrati pravi strani jezikNapredno znanje engleskog jezika već je odavno postalo standard. Ono što se danas cijeni je znanje dodatnog stranog jezika, a tu prema svjetskim trendovima prednjače njemački, španjolski, fran-cuski, ruski, te nama egzotični mandarinski ki-neski i arapski. Europski portal poslovne mo-bilnosti EURES kao prednost dodaje i znanje skandinavskih jezika. Da bi znanju jezika kao traženoj vještini trebali posvetiti više pažnje, potvrđuju podatci portala MojPosao.

U 2014. godini tek 23% posloprimaca navodi napredni engleski kao svoju vještinu. Drugi po zastupljenosti je njemački, a njegovo osnovno poznavanje navodi svega 14% posloprimaca.

Kakav je interes za učenje jezika provjerili smo u Berlitz - Jezičnom Centru Vox Mundi. Direktorica Ankica Kutle Beljan navodi da se kod svih katego-rija vidi porast učenja jezika, a uz najtraženiji en-

gleski, vidljiv je porast učenja njemačkog. Razlozi učenja jezika su različiti - od poslovnih potreba kod odraslih do učenja zbog studija kod mlađe po-pulacije. Sve više tečajeve upisuju i nezaposlene osobe. Međutim, manje popularni jezici i dalje se traže samo povremeno.


O aktualnostima vezanim uz organizaciju ovogodišnje PILC konferencije, njezinom sadržaju te zanimljivostima razgovarali smo s dekanicom Visoke poslovne škole PAR, Gordanom Nikolić.

Koja je tema ovogodišnje međunarodne znanstveno-stručne konferencije o leadershi-pu, koja će se održati 13. i 14. ožujka u opatijskom Hotelu Milenij?Tema PILC-a 2015. je Liderstvo promjena kao ključ uspješnog rasta. Odlučili smo se posvetiti temi promjena s obzirom na to da smo svjedoci gospodarske klime brzih odluka i naglog tržišta. Promjene zahtijevaju vještinu pri upravljanju da bi se spriječi-lo narušavanje timova i organizacija. Mnogi nisu znali provesti promjene i danas više ne postoje na tržištu, dok su oni na vrhu u tome bili vješti.

Budući da je ovo već 4. PILC, možete li nam reći kako je došlo do potrebe za organi-zacijom konferencije ovog tipa?PILC je jedinstveni odgovor na potrebu za povezivanjem teorijskog i praktičnog zna-nja, što je do sada prepoznalo gotovo 1000 sudionika iz čitave regije, kao i predsjed-nik te relevantna ministarstva pod čijim se pokroviteljstvom konferencija održavala. PILC je poseban po svojoj programskoj strukturi jer spaja znanstvenike i praktičare, a dopire i do onih koji odlučuju. Takav program uključuje sve aktere policy arene i niti jedan zaključak ne prođe neopaženo.

Što će sadržavati ovogodišnji znanstveni, a što stručni dio konferencije?PILC će ugostiti dva vrhunska poslovna trenera koji će održati Iacocca radionice u stručnom dijelu. U znanstvenom dijelu ugledni znanstvenici prezentirat će istraži-vačke radove koji će potom biti objavljeni u Zborniku radova PILC-a. Održat će se i glavna panel rasprava o liderstvu te četiri manje na teme iz HR-a i leadershipa u obrazovanju, sportu i IT-u. Novost je studentski dio, nastao na inicijativu studenata PAR-a. PILC Student će uključiti prezentacije studentskih radova i trening međuna-rodne studentske poduzetničke organizacije iz Bruxellesa JADE.

Što čini PILC konferenciju posebno zanimljivom?To su svakako Iacocca radionice. Prestižne radionice će se održati četvrtu godinu zaredom i na tome možemo zahvaliti američkim partnerima, Iacocca Institutu i Sve-učilištu Lehigh. Njihovim doprinosom PILC je postao jedina prilika za pohađanje tih radionica izvan granica SAD-a.

4. PILC konferencija - Liderstvo promjena

kao ključ uspješnog rasta

Dekan Veleučilišta u Rijeci, prof.dr.sc. Dušan Rudić; direktor Iacocca Instituta Richard

M. Brandt i dekanica Visoke poslovne škole PAR, dr.sc. Gordana nikolić na PILC-u 2014.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas 210x280+3mm priprema.ai 1 2/9/15 3:17 PM

Poslovno obrazovanje

Trendovi u poslovnom obrazovanju manageraSve manje vremena, a sve više potrebe za novim znanjima i rješavanjem kompleksnih problema u hodu stavlja nove izazove pred managere. Sto-ga se i programi poslovnih škola moraju stalno prilagođavati novim tržišnim zakonima.-Naši međunarodno akreditirani MBA programi napravljeni su tako da polaznicima omogućuju bolje razumijevanje kompleksnosti poslovanja i uvjeta u kojem se promjene događaju. Samim tim polaznike čine konkurentnijima, a njihove kom-panije agilnijima - kaže Lana Dojčinović Matovi-na iz COTRUGLI Business School. Uz Executive MBA te Internacionalni MBA program, COTRU-GLI bilježi rast potražnje za Chief Executive MBA programom, koji je kreiran za kandidate s nedostatkom vremena jer pruža fleksibilnost kod pohađanja predavanja.

Alenka Nedelko iz IEDC Poslovne škole Bled kaže da imaju pojačanu potražnju za učenjem za poduzetništvo te razvijanjem vještina i strategija za obiteljski business. Novi program u ponudi od ove godine je Advanced Management in Tourism, koji se sastoji od 5 modula i kombinira teorijsko i praktično znanje. Njihovi kratki i custom-made seminari učinkovito odgovaraju na nove trendove i potražnju studenata i klijenata, a profesor Nenad Filipović objašnjava glavne razlike u odnosu na prije nekoliko godina.

Sada se fokus stavlja na upravljanje i razvoj rukovođenja u konkretnom poslovnom kon-tekstu društva. Tvrtke očekuju složenije usluge koje utječu na korporativne performanse čak i u kratkom roku. Zato najbolje škole ne vide sebe kao „odgajatelja“, već kao partnera koji predano pomaže tvrtki da riješi glavne probleme s kojima se suočava management kroz rasprave, radionice, iskustveno učenje, mentorstvo i treninge.

Usvajanje novih znanja i vještina kroz cjeloživotno obrazovanjePromišljeno graditi karijeru danas je nezamisli-vo bez cjeloživotnog učenja jer jednom stečena klasična znanja više ne mogu ići ukorak s razvojem tehnologija i poslovnog okruženja.

-Najveća je vrijednost u konstantom usavršavanju znanja svakog pojedinca, u skladu s promjenama trendova i spoznaja u specifičnim područjima, koja onda pojedinac u radu prenosi na ostale za dobrobit tvrtke u kojoj radi. Većina moder-nih cjeloživotnih tipova obrazovanja zasniva se na međusobnoj potpunoj interakciji predavača s polaznicima. Na taj način jedni drugima pre-nose znanje i iskustvo. U zajedničkim projekti-



Već neko vrijeme nema značajnijih promjena na tržištu rada pa se i kod nas i u svijetu i dalje traže zanimanja vezana za računalnu tehnologiju i medicinu. Ana Mulić iz Adecca izdvaja zanimanja Digital Marketing Manager i Community Manager kao traženija unatrag dvije godine. O predviđanjima za ovu godinu razgovarali smo sa Sašom Jurkovićem, koji smatra da prema iskustvima koje imamo, a i s obzirom na to da se na državnoj razini ne događaju nikakve veće investicije koje bi mogle potaknuti gospodarski rast, možemo očekivati da se situacija neće značajno promijeniti. Uvijek se traže osobe za rad u malo/vele-prodaji, ugostiteljski radnici i hotelsko osoblje tijekom turističke sezone, vozači, frizeri, kvalitetno medicinsko osoblje.

Izvor: www.careerbuilder.com

zanimanje porast u postotcima

web developer 17

software developer za aplikacije 15

medicinska sestra 15

fizikalni terapeut 10

direktor marketinga 10

Top 5 zanimanja u 2015.ma tijekom polaženja takvog tipa obrazovanja primjenjuju se novostečena znanja, koja se onda iz malih grupa prenose u svakodnevne poslovne obaveze na poslu te time ostatak poslovnog tima, kao i rezultat takvog rada u tvrtki, pokazuju prave rezultate stečenih znanja i prenesenog iskustva - smatra Ivan Slade-Šilović iz MBA Croatia. Doda-je da je u posljednje vrijeme porastao interes za ulaganje u obrazovanje i nakon završetka studija i taj je trend u porastu i kod nas, a najbolji dokaz je pojavljivanje novih, velikih svjetskih škola i njiho-vih programa u Hrvatskoj.

Saša Jurković ističe da je cjeloživotno učenje po-treba današnjeg vremena i društva i čim prije to posloprimci shvate, bit će im lakše posta-ti tražena „roba“ na tržištu rada. Smatra da se svijest o potrebi za cjeloživotnim učenjem pola-ko budi, prvenstveno kod mladih, pogotovo kada nakon završetka fakultetskog obrazovanja nisu u mogućnosti pronaći posao. Međutim, sve je stvar osobne motivacije i spremnosti na promje-ne, a nezaposlene osobe trebale bi stjecati dodatna znanja i odabrati onu prekvalifikaciju koja će im omogućiti zapošljavanje.

Specijalistička znanja i visoko obrazovanje - važni kotači u razvoju pojedinca i društvaVisokoobrazovani pojedinci ne predstavljaju samo vrijednost za svog poslodavca, već su sposobni pratiti trendove i usvajati nova znanja i onda kada tržišni uvjeti nisu povoljni. Takvi se pojedin-ci lakše upuštaju u razvoj vlastitog poslovanja i preuzimanja uloge lidera.

-Uz poslovna znanja koja čine okosnicu progra-ma, mi svoje polaznike učimo važnosti rada na do-brobit zajednice te odgovornog liderstva. Mislim da ta dva elementa ne smiju izostati iz procesa učenja, bez obzira radi li se o vrhunskom MBA programa ili dvodnevnom seminaru - kaže Lana Dojčinović Matovina.

-U Hrvatskoj, čini se, postoji velika potreba za još više ljudi sa završenim MBA programom upravo radi bržeg razvoja društva i državnih institucija, gdje ih najviše nedostaje - smatra Ivan Slade-Šilović te dodaje da je titula MBA prepoznata kao brand koji garantira kvalitetu i potvrđuje da ljudi s tom titulom imaju širok spektar praktičnih znanja. Kaže da je danas teško zamisliti uspješnog managera ako ne razmišlja o investiranju u vla-stito znanje. Puno firmi investira u dodatna obrazovanja svojih djelatnika, bilo na stručnim specijalističkim tečajevima, certificiranju, trenin-zima, investiranju u visoko i MBA obrazovanje. Tako vežu radnike uz sebe i povećavaju vrijednost firme, jer firmu čine ljudi, te poslovno i financijski osiguravaju si povrat uloženih investicija. Poje-dincima na taj način raste cijena na tržištu, ali i firmi, te se povećava vrijednost rada i dodatne vrijednosti, zaključuje Slade-Šilović.

MBA alumni - snaga networkinga na poslovnim školamaUpoznati i družiti se s pravim ljudima u pravo vrijeme može i te kako olakšati potragu za po-slom, novim suradnicima ili investitorima, a je-dan od najboljih načina networkinga zasigurno je pristupanje alumni klubu poslovne škole na-

Zagrebačka škola ekonomije i manage-menta po rangiranju Eduniversala najbolja je poslovna škola u Jugoistočnoj Europi i jedina AACSB akre-ditirana poslovna škola u Hrvatskoj. Već više od desetljeća sav trud ulaže u razvoj novih progra-ma i unapređenje postojećih, u njego-vanje međunarodnih odnosa, kao i stvaranje novih. ZŠEM se može pohvaliti impresivnom brojkom od 240 stranih studenata iz 29 zemalja diljem svijeta koji su u proteklih 12 mjeseci studirali na ZŠEM-u, a 132 je ZŠEM-ovca otišlo na studij na jedno od 120 partner-skih sveučilišta u svijetu.

Na ZŠEM-u djeluje Career centar Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji podupire studente u pronalasku posla i praksi, ali također pomaže poslodavci-ma pronaći najbolje zaposlenike. Centar najavljuje veliko okupljanje vodećih hr-vatskih i međunarodnih tvrtaka na jednodnevnom događanju 22. travnja.

Na Student Future Day-u poslodavcima se nudi mogućnost da u jednom danu upoznaju studente i diplomante najbolje i jedine AASCB akreditirane poslovne škole u Hrvatskoj, koji imaju iskustvo međunarodne razmjene i obavljene stručne prakse u inozemstvu, koji su aktivni članovi studentskih udruga i klubova te stu-diraju s međunarodnim studentima iz cijelog svijeta. 10. Student Future Day je-dinstvena je prilika za svakog poslodavca da jedan radni dan kvalitetno iskoristi za više koraka selekcijskog procesa kod velikog broja kandidata, a uz to da razmijeni iskustvo s kolegama iz struke te sudjeluje na okruglom stolu i zanimljivom preda-vanju na aktualnu temu iz područja ljudskih potencijala.

Za sve detalje pišite na [email protected] ili zovite na 01/2354-074, a Jelena Janković, MBA, specijalistica u području ljudskih potencijala, pobrinut će se da saznate sve potrebno.

Student Future Day na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa - za najperspektivnije tvrtke

kon završetka studija. Alenka Nedelko kaže da IEDC alumni ima preko 1400 članova aktivnih u 16 zemalja te da redovno organiziraju sastanke i evente na kojima se razmjenjuju ideje i stvaraju mogućnosti za suradnju. Kao najveću prednost ističe lakoću komuniciranja bivših studentskih kolega koji razmjenjuju kontakte, savjete i pružaju si potporu.

Isto mišljenje dijeli i Lana Dojčinović Matovina. COTRUGLI ima najbrojniji alumni u jugoistočnoj Europi od 1600 članova, a čine ga predstavnici lokalnih, regionalnih i globalnih kompanija, po-duzetnici te djelatnici iz javnog i NGO sektora. Budući da su u stalnoj komunikaciji s alumniji-ma, osluškuju njihove potrebe i sukladno tome zajednički razvijaju projekte za razvoj.

-Unutar takve zajednice mogućnosti za suradnju su nebrojene, a kreću se od razmjene iskustava, sklapanja poslova pa do otvaranja vrata, ako ne i zajedničkih iskoraka na novim tržištima. Vjeruje-mo da ćemo ove godine proširiti našu alumni za-jednicu i izvan zemalja regije - kaže Dojčinović Matovina i dodaje da u sljedećim mjesecima pla-niraju dva velika alumni foruma u Zagrebu i Be-ogradu.

Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij

Poslovno upravljanje u agrobiznisu - MBA

Studij je namijenjen sadašnjim i budućim rukovoditelji-ma, voditeljima projekata, konzultantima i drugim struč-njacima iz privatnog i javnog sektora, koji imaju potrebu za stalnim usavršavanjem znanja iz poslovnog upravlja-nja.

Poslovno planiranje, menadžment, marketing, strateško planiranje i organizacijsko ponašanje samo su neka od područja koje pokriva program studija.

Nastava se odvija na hrvatskom i na engleskom jeziku, a predavači dolaze s više europskih sveučilišta.

UPISI U TIJEKU! Prijave za upis i dodatne informacije: [email protected] http://mba.agr.hr

Unutar alumni zajednice mogućnosti

za suradnju su nebrojene - od

razmjene iskustava, sklapanja poslova pa

do otvaranja vrata i zajedničkih iskoraka na novim tržištima.

Zanimanja koja će bilježiti najveći porast potražnje u 2015. prema predviđanjima por-tala CareerBuilder


FINANCIJE I MANAGEMENT

VELJAČA ¡ Restrukturiranje-Prilagodba organizacije novonastalim tržišnim uvjetima, 20. veljače 2015. NOVO ¡ Strateško upravljanje ljudskim resursima, 27. veljače 2015.

OŽUJAK ¡ Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova), 5. i 6. ožujka 2015. ¡ Uvođenje funkcije kontrolinga u poduzeće, 5. ožujka 2015. ¡ Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenika, 6. ožujka 2015. ¡ Analiza fi nancijskih izvještaja, 19. i 20. ožujka 2015. ¡ Transformacija kompanije–reorganizacija i programi restrukturiranja, 20. ožujka 2015. ¡ Upravljanje projektima, 26. i 27. ožujka 2015. NOVO ¡ Balanced Scorecard (BSC)-efi kasan managerski alat za provedbu strateških namjera i strategija, 26. ožujka 2015. NOVO ¡ Model praćenja radne uspješnosti-Performance Appraisal, 27. ožujka 2015.

TRAVANJ ¡ Kontoling i upravljanje proizvodnjom i zalihama, 15. travnja 2015. ¡ Upravljanje informacijama, 16. travnja 2015. NOVO ¡ Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenika, 17. travnja 2015.

SVIBANJ ¡ Upravljanje talentima-Talent Management, 8. svibnja 2015. ¡ Procjena vrijednosti poduzeća, 14. i 15. svibnja 2015. ¡ Upravljanje troškovima i ulaganjima, 14. i 15. svibnja 2015. NOVO ¡ Managerski izvještaji iz kontrolinga, 21. svibnja 2015.

¡ Kontroling prodaje i ključnih kupaca, 22. svibnja 2015. ¡ Izrada investicijske studije/studije izvedivosti, 28. i 29. svibnja 2015. ¡ Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja- Reward Management, 29. svibnja 2015.

LIPANJ ¡ Upravljanje troškovima u kontrolingu, 10. lipnja 2015. ¡ EFQM model mjerenja i upravljanja izvrsnošću, 11. lipnja 2015. ¡ Oporezivanje dohotka i dobiti uz primjenu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, 11. lipnja 2015. ¡ Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova), 18. i 19. lipnja 2015.

MARKETING I PRODAJA

VELJAČA ¡ Pregovaranje u prodaji, 27. veljače 2015. ¡ Integrirana marketinška komunikacija na Internetu, 27. veljače 2015.

OŽUJAK ¡ Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga, 5. i 6. ožujka 2015. ¡ Mobilni marketing, 6. ožujka 2015. ¡ Prodajne vještine-od osnovnih načela do zaključivanja prodaje, 13. ožujka 2015. ¡ Internet marketing, 20. ožujka 2015. ¡ Google Analytics-analiza uspješnosti web sjedišta, 27. ožujka 2015. ¡ NLP u prodaji, 27. ožujka 2015.

TRAVANJ ¡ Upravljanje web projektima i prodaja putem Interneta, 10. travnja 2015. ¡ Napredne prodajne vještine, 10. travnja 2015.

¡ Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje, 17. travnja 2015. ¡ SMM-Marketing na društvenim mrežama, 23. i 24. travnja 2015. ¡ Strateško upravljanje prodajom, 24. travnja 2015. ¡ Izrada komunikacijske strategije i marketing plana, 24. trav-nja 2015. NOVO

SVIBANJ ¡ SEO-Optimizacija web stranica za tražilice, 8. svibnja 2015. ¡ Strategija nastupa na društvenim mrežama, 14. i 15. svibnja 2015. ¡ Poslovna komunikacija i bonton, 15. svibnja 2015. ¡ Google AdWords-osnovni modul, 22. svibnja 2015.

LIPANJ ¡ Napredno korištenje društvenih mreža, 11. i 12. lipnja 2015. ¡ Prodaja u maloprodaji i uslugama, 12. lipnja 2015. ¡ Google AdWords-napredni modul, 12. lipnja 2015. ¡ Transformacija kompanije-reorganizacija i programi restrukturiranja, 12. lipnja 2015. ¡ Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga, 18. lipnja 2015.

EU FONDOVI

OŽUJAK ¡ EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohezijski

fond te programi zajednice, 12. i 13. ožujka 2015.

TRAVANJ ¡ Upravljanje projektnim ciklusom-priprema EU projekata za prijavu na natječaje, 16. i 17. travnja 2015.

SVIBANJ ¡ Evaluacija i provedba EU projekta, 14. i 15. svibnja 2015.

MIRAKUL AKADEMIJA

¡ Internet marketing Akademija, 27. veljače – 23. listopada 2015. ¡ HR Akademija – razvoj ljudskih potencijala, 27. veljače – 12. lipnja 2015. ¡ Voditelj projekata za EU fondove, 12. ožujka – 15. svibnja 2015. ¡ Prodajna Akademija, 13. ožujka – 11. prosinca 2015. ¡ Community manager Akademija, 23. travnja – 12. lipnja 2015.

KONFERENCIJE

¡ Lideri za lidere – BUSINESS TRENDS, INNOVATIONS & GROWTH, 8. svibnja 2015., Hotel Westin, Zagreb

Ulaganje u znanje i poslovne vještine zaposlenika čini temelj konkurentnosti i učinkovitosti tvrtki i institucija. Mirakul Edukacijski centar i u 2015. nastavlja s organizacijom poslovne edukacije koju kontinuirano razvija, unapređuje i proširuje novim temama. Zahvaljujući sustavnom radu i značajnim ulaganjima u kvalitetu, surađujemo s gotovo svim vodećim tvrtkama i institucijama u Hrvatskoj, te pokrivamo sva ključna područja poslovanja.

Više informacija o navedenim seminarima i programima možete pogledati na www.mirakul.hr

Mjesto održavanja predavanja i radionica: ZAGREB

PRIJAVE I KONTAKT:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

Sajmovi

13. - 14.03.2015.WHISKY sajamMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIInformacije: www.mozaik-grupa.hr

08. - 10.05.2015.AGRO ARCA - 8. Međunarodni sajam inovacija u poljo-privredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizacijiMjesto: Trilj, Sportska dvorana TriljOrganizator: Udruga inovatora Hrvatske, Grad TriljInformacije: www.agro-arca.com.hr

Konferencije

13. - 14.03.2015.3. PAR međunarodna konferencija o leadershipu: Liderstvo promjena - ključ uspješnog rastaMjesto: Opatija, Hotel MilenijOrganizator: Visoka poslovna škola PAR, Lehigh University, Iacocca InstituteInformacije: www.par-conference.com

19. - 20.03.2015.HR DaysMjesto: Zadar, Falkensteiner Hotel & Spa IaderaOrganizator: MojPosaoInformacije: www.hrdays.net

16.04.2015. Sedma konferencija o kontrolinguMjesto: Zagreb, Hotel SheratonOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Informacije: + 385 1 4852 762, e-mail: [email protected]

16. - 19.04.2015.Dani komunikacijaMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: HURA i IAB CroatiaInformacije: www.danikomunikacija.com

21. - 24.04.2015.WinDays15Mjesto: UmagOrganizator: Microsoft HrvatskaInformacije: www.windays.hr

Seminari

06.03.2015. Biti coachMjesto: ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavači: Renata Takač Pejnović i Dragan KneževićInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

16.03.2015.Optimalno investiranje u marketing i povećanje po-vrata na investiranoMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM – Poslovna akademija d.o.o.Predavač: dr.sc. Hrvoje MaljakInformacije: + 385 1 45 00 309, e-mail: [email protected]

26.03.2015. Balanced Scorecard (BSC)-efikasan managerski alat za provedbu strateških namjera i strategijaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

88 BIZdirekt � veljača 2015.

MODUL 1Prodajne vještine – od osnovnih načela do zaključivanja prodaje • Prezentacijske i komunikacijske vještine prodaje

prodavačaiproizvodaupraksi• Profilsuvremenoguspješnogprodavača• Temeljnanačelauspješneprodaje• Psihologijaprodaje• Emocijeuprodajnomrazgovoru• Prodajna motivacija• Etapeprodajnogprocesa -Elementipripremezaprodajnirazgovor: -Ostavljanjedobrogprvogdojmaiotvaranjeprodajnog

razgovora -Analizaklijentovihpotrebaisituacijekorištenjem

prodajnoglijevka -Opisproizvodakorištenjemargumentacije(značajka–

prednost–korist) -Tehnike„prodajneprezentacijerješenja“kupčevih

problema -Najčešćiprigovoriuprodajiikakoihriješiti -Primjeriefikasnihmetodazaključivanjaprodaje

MODUL 2Napredne prodajne vještine • Kakokoristiti12prodajnihokidačauprodajnomprocesu• Zaštokoristiticross-sellingiup-selling?• Praktičanprimjerprodajnogprocesa–roleplayNajčešće

pogreškeuprodaji• Casestudykojirješavajupolaznici:

-Prodajnemetodeialati-Kreiranjejedinstvenogprodajnogprijedloga-Otvaranjeprodajnograzgovora-Prodajnilijevak–korištenjepitanjapoetapamaprodajnograzgovora(otvorena,zatvorena,neutralna)

-Opisproizvodakorištenjemargumentacije(značajka–prednost–korist)

-Prodajneprezentacijerješenjakupčevihproblema-Rješavanjeprigovoranacijenu-Zaključivanjeprodajeipostprodajneaktivnosti

MODUL 3Poslovna komunikacija i bonton • Upravljanjeosobnimimageomiimageomodjela,tima,

tvrtke• Poslovnaretorika• Neverbalnakomunikacija• Vještinetelefoniranja• Pisano komuniciranje/Dopisivanje• ElementarniposlovnibontonuEU

MODUL 4Osobni razvoj i izvrsnost u pružanju usluga • Značajupravljanjaljudimaiupravljanjasobom• Tkosamja–otkrivanjevlastitihinteresaipotencijala

• Ciljevi:Učenjepravilnogdefiniranjasvakodnevnihiposlovnihciljeva

• Razvijanjeorijentacijenarezultatiuspjeh• Svladavanjenačinaefikasnogsuočavanjaspreprekama

uostvarivanjuciljeva• Upravljanjekonfliktnimsituacijama• Stressmanagement–Regulacijastresa• Timemanagementiorganizacijskevještine• Emocionalnainteligencijauprodaji• Motivacija

MODUL 5Vještine prodajne prezentacije • Analizatrenutneprofesionalnerazinenastupasvakog

pojedinogprodajnogpredstavnikaputemranijesnimljenogvideomaterijalasimulacijeprezentacije.

• Prijenosznanjaitehnikauučinkovitojprodajnojprezentacijisaslijedećimsadržajem:-Planiranjeistrukturiranjeprodajneprezentacije-Odabirinačinkorištenjamedijazaprezentaciju-Odlikedobrogprodajnogprezentera-Analizapublike- Otvaranje prezentacije-Privlačenjepažnje- Prodajna retorika u prodajnoj prezentaciji-Naglasaknajedinstvenimprodajnimargumentima-Govortijelauprodajnojprezentaciji-Aktiviranjepublikepostavljanjempitanja-Učinkovitzavršetakprodajneprezentacije

• Ponovnosnimanjedjelatnikanakonusvajanjanovihznanjaitehnikateanalizanapretkaipodručjadaljnjegusavršavanja.

MODUL 6Pregovaranje u prodaji • Pregovaračkestrategije• Win–winpregovaranje• Vođenjepregovora• Fokusnarezultatimailinagrađenjuodnosa• Trikoviupregovorima• Određivanjepregovaračkepozicije• Razumjetipotrebesuprotnestrane• Prigovoriiizgovoriupregovorima• Tehnikerazgovorauprigovorima• Psihologijaupregovaranju• Emocijeupregovorima• Jačanjesamopouzdanjauargumentaciji• Taktikeargumentiranjai„popuštanja“• Tehnikezaključivanjapregovora

MODUL 7NLP u prodaji • NLPkomunikacijskikanal

-Kakostvaramosvojeslikesvijeta,kakotoutječenastanjaukojaulazimoikakosvetoutječenaprodaju

-StvaranjeUR–kadsmoprodaliikakotoprepoznati

-Utjecajstanjanaprodaju–stanjeprodavačaistanjekupca

• PretpostavkeNLP-a–uvjerenjakorisnazauspjehuprodaji

• ČetiristupaNLP-aikakoutječunaprodaju-Cilj,osjetilnaizoštrenost,rapor,fleksibilnost

• Ciljevi–štosvakakomoramoodreditiprijeprodajnograzgovora

• Osjetilnaizoštrenost–praktičnaprimjena-Uočavanjeneverbalnekomunikacijesugovornika-Štojevažnoprimijetiti

• Rapor–uspješankomunikacijskiodnos-Kakogaostvaritiizadržati–„maletajne“-Kakos„teškim“ljudima

MODUL 8Strateško upravljanje prodajom • Istraživanjeianalizatržišta• Prodajnoplaniranjeiprodajnestrategije• Sustaviupravljanjaprodajom• Razvijanjeodnosasklijentima• Upravljanjeodnosimasklijentima(CRM)• Brigaoključnimklijentima(KAM)• Radionica:primjenanaprednihprodajnih,prezentacijskih

ipregovaračkihtehnika

MODUL9–IZBORNIKontroling prodaje i ključnih kupaca • Cijenakoštanja–temeljplaniranjakvalitetneprodajne

aktivnosti za svaku prodaju• 6kontrolerskihprijedlogazaprodaju–osnovni

kontrolerskipostupci• ABCanalizeprodaje–analizeprodajeizaliha• Kontrolerskiaspektprodaje–analizaprodajepo

proizvodima,grupamaproizvodima,rentabilnosti/koeficijentobrtaja,praćenjenaplate(casestudy)

• Monitoringkupaca(casestudy)Upravljanjekupcimanatemeljuodnosa–RUCvspotraživanja

• Strukturiranjecentaraodgovornosti• Računovodstvenivskontrolerskioblikprikazivanja

P&L–štosvakimanageruprodajimoraznatiosvojimprodajnimrezultatima

MODUL10–IZBORNIProaktivne prodajne strategije u B2B prodaji • Definiranjeprodajnestrategije• Princip 5-95• Razlikovanjetaktikeodstrategije• Upoznavanjesakupovnimprocesomciljanihkupaca/

klijenata/korisnika• Plavaicrvenastrategijauproaktivnojprodaji• Oblikovanjeučinkoviteprodajneprocedure(predprodaja-

prodaja-postprodaja)• Određivanjejedinstvenihprodajnihargumenata• Odabirprodajnihimarketinškihkanala• Definiranjenovihproaktivnihprodajnihstrategija• Višestudijaslučajaizprakse

Kotizacija:Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn + PDV.

Promotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn + PDV. Za prijave 3 i više osoba iz iste tvrtke odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Trajanje programa: ožujak – prosinac 2015.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: FORUM ZagrebRadnička cesta 50 – Green GoldZagreb

Prijave i kontakt:Mirakul Edukacijski centartel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hr


Prodajna Akademija

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj ... · • kreiranje facebook fan...

Documents