A9RC0D8.tmpzz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
Srijeda, 21. februar 2007.
nili ministar bezbjednosti
distrikta, direktor Dr`avne
i direktor Dr`avne grani~-
ne slu`be, ju~era{wi je pri-
jedlog prvog zamjenika viso-
ja Gregorijana, kao kompromi-
da se stavi ta~ka na reformu
policije u BiH.
rundu razgovora o refor-
mi policije, koje organi-
zuje predsjedavaju}i Sa-
vjeta ministara BiH Ni-
vovima sa kojima su se rasta-
li na pro{loj rundi pregovo-
ra u petak.
Me|utim, Gregorijanov
kojim se izlazi iz }orsokaka
u koji je zbog maksimalisti~-
kih zahtjeva iz Sarajeva, bez
ikakvih ustupaka, zapala re-
jedlogu, ministarski odbor,
strukturi BiH, predlagao bi
licijskih regija u Repu-
blici Srpskoj, koje se,
prema nezvani~nim pro-
cjenama, poklapaju sa sa-
da{wim centrima javne
bezbjednosti i pet poli-
cijskih regija u Federa-
Do zakqu~ewa ovog broja,
u~esnici u sarajevskim pre-
govorima o reformi polici-
ta raspravqali o ponu|enom
Gregorijanovom prijedlogu.
rima da u pregovorima o~e-
kuje da se shvati realnost u
BiH i dogovori koncept u ko-
jem bi se uzelo u obzir da je
Republika Srpska prihvati-
organizaciji, a ako
- rekao je Dodik pred
stanka.
zahtjeva u kojima tra`e opsta-
nak policije Republike Srp-
ske Dodik je izjavio:
- Za mene Haris Silajxi}
Spremni smo prihvatiti da se
po{tuje postoje}e ustavno-
pravno ure|ewe BiH. To {to
neki imaju maksimalisti~ke
ti na snove mo`ete uticati.
Ali, mnogi snovi, naravno, ni-
su realni i ne ostvare se ni-
kad u `ivotu - rekao je Milo-
rad Dodik.
PRVI ZAMJENIK VISOKOG PREDSTAVNIKA PREDLO@IO KOMPROMISNO RJE[EWE U REFORMI POLICIJE
PRIPADNICI NATO-a PRETRESLI STAN K]ERKE I SINA
RADOVANA KARAXI]A U PALAMA
9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1
I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5
PUTOKAZ ZA IZLAZ IZ ]ORSOKAKA
SAD USD 1 1.468137 1.487889 1.507576 V. Britanija GBP 1 2.867969 2.904842 2.945010 [vajcarska CHF 1 1.186901 1.203143 1.218784 Japan JPY 100 1.213302 1.237789 1.260967 Australija AUD 1 1.150076 1.170525 1.183987 Kanada CAD 1 1.252888 1.276401 1.289831 Danska DKK 1 0.257986 0.262323 0.265593 Norve{ka NOK 1 0.239100 0.243217 0.246150 EMU EUR 1 1.950940 1.955830 1.960720 [vedska SEK 1 0.207644 0.211373 0.213766 Hrvatska HRK 100 26.045808 26.604502 27.043477 Rep. Srbija RSD 100 2.343601 2.458293 2.565043 Turska TRY 1 1.023334 1.075932 1.120027
78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com
KURSNA
LISTA
valutu
Prodajni za gotovinu
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 21. 2.2007. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)
Prijedlog Rafija Gregorijana predvi|a pet policijskih
regija u Republici Srpskoj, koje se, prema nezvani~nim
procjenama, poklapaju sa sada{wim centrima javne
bezbjednosti i pet policijskih regija u FBiH
sa mogu}no{}u da ih bude i vi{e
PPRREEPPAADD UU GGLLUUVVOO DDOOBBAA NNOO]]II
Strana 8.
\ Predstavnici Srpske: Stalno zalagawe da se shvati realnost u BiH
\ Pregovori u organizaciji predsjedavaju}eg Savjeta ministara BiH
Nikole [piri}a pokrenuti sa mrtve ta~ke
BEOGRAD - Ministar sao-
Nedeqko ^ubrilovi} i ministar
za kapitalne investicije Srbi-
se ju~e da se ubrza izgradwa mo-
sta na Ra~i i da ve} danas po~ne
priprema za projektovawe mosta
Srna.
jedni~ko obiqe`avawe plovno-
sti Save, do u{}a Drine u Savu,
odnosno do granice sa Republi-
kom Srpskom i da se radovi koji
su u toku na grani~nim prelazi-
ma dovedu do kraja i od Federa-
cije BiH pribave neophodna do-
kumenta i dozvole da se ti pro-
jekti zavr{e.
one iz Republike Srpske, te da
tim ministra Ili}a, koji je ra-
dio koncesije za puteve za Vladu
Srbije, pomogne Vladi Srpske na
obuci kadra koji }e raditi kon-
cesije u Srpskoj.
kod Qubovije izuzetno zna~ajan
za ~itavu regiju, a posebno za
Bratunac i Quboviju.
}e ubrzati i skratiti put ka Be-
ogradu, tako da }e biti aktuelan
grani~ni prelaz kod Bratunca -
rekao je Ili}.
projekti jako va`ni kako za Sr-
biju, tako i za Republiku Srpsku
i BiH i izrazio nadu da FBiH
"ne}e praviti probleme u reali-
zaciji ovih projekata#.
te koje radi FBiH i o~ekujem od
ovog entiteta da podr`i i pro-
jekte koji se rade u Republici
Srpskoj. Autoputevi su jednako
ku Srpsku, odnosno za BiH - na-
glasio je ^ubrilovi}.
zvijeniju putnu mre`u u okru`e-
wu i da stoga ne vidi razlog za-
{to bi nekome smetao dobar put-
ni pravac.
ja prihvatila da most na Ra~i iz-
gradi u najkra}em vremenskom ro-
ku, a o wegovom zna~aju ne treba
ni govoriti kada je rije~ o is-
to~nom dijelu Srpske i cijele
BiH - rekao je ^ubrilovi}.
plovnosti rijeke Save, koji spro-
vodi Ministarstvo za kapital-
oma zna~ajno iskustvo Srbije u
razgovorima o koncesionim ula-
Srpskoj ve} godinu dana razgova-
ramo o tome i to iskustvo nam je
dragocjeno - konstatovao je mini-
I VELIMIRA ILI]A
NOVI MOST KOD QUBOVIJE
2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com
AKCIONARSKO DRU[TVO
nuto oko reforme policije i
ustavnih promjena u BiH, radi-
kali }e insistirati da se ono
obavezno provjeri na referen-
na{ list predsjednik Srpske
kom parlamentu Milanko Mi-
u zavr{nu fazu. Kakva su Va-
{a o~ekivawa?
trajati. Do kompromisa ne}e
biti lako do}i, jer se dio me-
|unarodne zajednice i svi re-
levantni bo{wa~ki politi~-
ki faktori zala`u da Republi-
ka Srpska ostane bez svoje po-
licije. Prema tome, takva vr-
sta razgovora je ve} unaprijed
osu|ena na propast. Razgovori
jedino mogu uroditi plodom
nu i prihvate da Srpska osta-
ne bez svoje policije, a {to bi
bilo suprotno onome {to su
govorili u predizbornoj kam-
ru kod predsjednika Srpske
niko nema pravo da prihvati
rje{ewe da Republika Srpska
ostane bez svog MUP-a i svoje
policije.
isticali da je aprilski paket
ustavnih promjena za Republi-
da je on za radikale bio nepri-
hvatqiv. Prava je sre}a {to ni-
je prihva}en u Parlamentu BiH.
Smatramo da se bilo koji pre-
nos nadle`nosti na BiH, a tra-
`i}emo da se to zapi{e i u re-
publi~kom Ustavu, ne mo`e
sprovesti bez referenduma.
nosmjerni proces zaustavi i da
se neustavno prenesene nadle-
rodna skup{tina prenosila za-
kqu~kom ili odlukom, tako bi
trebalo da ih i vrati.
? Sve aktuelnije je pitawe
tome?
se u tom kontekstu ne mo`e go-
voriti o tre}em entitetu u
BiH, ve} se mo`e govoriti o
drugom entitetu u Federaciji
we rije{i izme|u Srba, Hrva-
ta i Bo{waka koji
`ive na podru~ju Fe-
deracije BiH.
na tema. U pripremi
je zakon o oduzima-
wu bespravno ste~e-
publi~kom parla-
dono{ewe zakona
lo oduzimawe bes-
vrijeme nismo nai-
{li na razumijevawe
dr`a}emo dono{ewe zakona i
pozdravqamo namjeru Vlade da
ceduri. Pa ipak, i daqe sma-
tramo da je pri~a o kriminalu
i korupciji ispolitizovana i
de ozbiqna aktivnost koja ne-
}e mimoi}i nikog, bez obzira
na kojoj funkciji se nalazio i
kojoj politi~koj opciji pripa-
dao. Nemogu}e je da niko ne od-
govara za katastrofalno stawe
ski izvje{taji. Tu, prije svega,
mislimo na ono {to se de{a-
valo u "Telekomu Srpske#,
bi protiv kriminala i korup-
cije, barem za sada, pa ~ak i od
strane ove Vlade, nema opi-
pqivih rezultata.
blike Srpske?
`ivimo u [vedskoj ili nekoj
drugoj bogatoj evropskoj zemqi.
je prava slika Republike Srp-
ske. Najboqe je da pitamo pen-
zionere, bora~ko-invalidsku
radom ove Vlade. Bili smo pro-
tiv ukidawa sredstava za ubla-
`avawe posqedica uvo|ewa po-
reza na dodatu vrijednost. Vla-
da za to, na`alost, nije imala
sluha. Vrijeme }e pokazati da
li su privatizacija "Telekoma
Srpske# i Naftne industrije
~ajnim sredstvima koja Srpska
dobija ali, ponavqam, vrijeme
privatizacije bile najboqe
reviziju privatizacije selek-
bro i to }e se, prije ili po-
slije, pokazati kao wen ozbi-
qan propust. I najavqena pri-
vatizacija strate{kih predu-
slu~aj da se kr{i Zakon o jav-
nim nabavkama. Imamo ozbiq-
cesija, posebno poqoprivred-
formirano da bi se bavilo sa-
mo kriminalom i korupcijom
da bi se ono moglo baviti i
ovom Vladom. ¥ G. DAKI]
ZA SVAKU BITNU ODLUKU PITATI NAROD
Smatramo da se bilo koji prenos nadle`nosti na BiH,
a tra`i}emo da se to zapi{e i u republi~kom Ustavu, ne
mo`e sprovesti bez referenduma. Krajwe vrijeme da se taj
jednosmjerni proces zaustavi, naglasio Milanko Mihajlica
\ Milanko Mihajlica: Srpska
jedinstvena i nedjeqiva
(Snimio R. [IBAREVI])
ti u vezu sa BiH. Dijelite
li to mi{qewe?
eventualna nezavisnost
toga ne}e do}i, prije ili
poslije mogla odraziti na
{to ih ima Srbija sa Ko-
smetom. Smatramo da Ko-
dan i da }e rje{avawe we-
govog statusa postati pra-
mo}i da obuzda. U svakom
slu~aju, smatramo da Ko-
smet treba da ostane sa-
stavni dio Srbije.
wu me|u politi~arima iz hr-
vatskog naroda u BiH, ideja o
osnivawu tre}eg, hrvatskog
o kojoj se samo {apu}e po stra-
na~kim kuloarima.
ska potreba hrvatskog naro-
ovih dana potpisalo nekoli-
ko hiqada Hrvata zapadne
entiteta i mogu}nostima we-
ne realizacije u BiH, port-
parol Hrvatske demokratske
morac, istakao je da je ova
stranka u svom politi~kom
programu jasno nazna~ila tri
mogu}a rje{ewa budu}eg ustav-
nog ure|ewa BiH.
- Prvi prijedlog na{e
tonalno ure|ewe BiH, a pri-
hvatqivo rje{ewe je i regio-
nalna organizacija BiH - is-
HDZ-a 1990 je do-
dao da }e takav
mirawu tre}eg en-
funkcionalna, a ne da se, kao
{to je bio slu~aj do sada, op-
stanak BiH zasniva iskqu~i-
vo na upotrebi me|unarodne
sile ili voqe - smatra Dra-
`enko Primorac.
da li }e se budu}e
federalne jedinice
budu zadovoqni dr-
`avnim ure|ewem.
Narodne skup{tine
liti~ku stabilnost.
bio iskorak u BiH i kada bi
bilo dobre voqe na svim stra-
nama, ideja troentitetske dr-
je - kazao je Peki} za na{ list.
Ukazuju}i na va`nost da
svaki narod dobije svoju fede-
ralnu jedinicu, Peki} ne
Iskustva u posqedwih de-
ki}, pokazala su da u BiH, or-
ganizovanoj u dva entiteta, a
sa tri konstitutivna naroda,
postoje zaista veliki proble-
vremena potro{ilo "u name-
tawima i sukobima, te`wama
da se nadle`nosti sa entitet-
skog prenesu na dr`avni nivo
i opirawu takvim tendenci-
gledu konsenzusa oko novog dr-
`avnog ure|ewa, podsje}aju}i
na `estoka protivqewa sara-
tavno-pravnoj organizaciji
ista spremni da se dogovore i
naprave model dr`ave koji }e
prihvatiti svi gra|ani BiH,
pokaza}e, dodao je Peki},
predstoje}a ustavna reforma.
promjena uspostavi dr`avni
jednom od konstitutivnih na-
ni te`iti ka centralizaciji,
a drugi se opirati takvoj ten-
denciji. To ne}e donijeti ni-
{ta dobro gra|anima - zakqu-
~io je Slaven Peki}.
HRVATI U BiH SVE OTVORENIJE GOVORE O SVOM VI\EWU
BUDU]EG DR@AVNOG URE\EWA
NEKAD TABU, DANAS JASNA VIZIJA Ideja o formirawu tre}eg entiteta kona~no mora
da bude demistifikovana, smatra Dra`enko
Primorac... Va`no da svaki narod u BiH dobije
svoju federalnu jedinicu, istakao Slaven Peki}
\Dra`enko Primorac: Sada{we
ure|ewe finansijski i
upravqa~ki neodr`ivo
iskorak
nije dogovorenih projekata
se na restruktruisawe obra-
nica, konstatovali su posli-
sjedavaju}i Savjeta minista-
direktor Svjetske banke u
BiH Dirk Rajnerman, saop-
misawe Savjeta ministara.
Direktor Rajnerman po-
sti socijalnih i ekonomskih
reformi koje je predsjedava-
govoru pred Predstavni~kim
nuaru ove godine.
oblastima proceduralno bi
kraja februara u Predstav-
konstituisawe i Doma naro-
da Parlamentarne skup{ti-
vim odgovornu administra-
za BiH i wene gra|ane. Ti-
me bi se stvorili uslovi i za
br`u realizaciju novih pro-
jekata - naglasio je [piri}.
da su sagovornici razmije-
vih projekata koje priprema
Svjetska banka, ~ija vrijed-
ameri~kih dolara. Me|u wi-
ma je i projekat poqopri-
vrednog i ruralnog razvoja
BiH, dodaju}i da je trenutni
zastoj u sprovo|ewu projeka-
ta posqedica ka{wewa for-
mirawa vlasti, {to }e ubr-
zo biti otkloweno.
Dogovoreno br`e sprovoditi
mo}i }e i ubudu}e da ra~una na
pomo} nadle`nih institucija
wa povratka i infrastruktu-
{wem sastanku u Bawoj Luci
potpredsjednika Republike
delegacije op{tine Kostajni-
republi~ki ministar za izbje-
gla i raseqena lica Omer
Brankovi}.
ji bi trebalo da omogu}e odr-
`ivi povratak u Kostajnici.
Federacije BiH nastavi}emo
kontinuirano da pratimo po-
{tinu - rekao je potpredsjed-
nik Srpske Adil Osmanovi}.
~ano podr`ati razvojne projek-
te op{tine kako bi gra|ani
Kostajnice imali boqe uslove
nica Drago Bundalo rekao je da
}e o rje{avawu problema po-
vratka u narednom periodu raz-
govarati i sa predsjedavaju}im
Predsjedni{tva BiH Neboj-
predsjednikom Srpske Mila-
POTPREDSJEDNIK SRPSKE ADIL OSMANOVI]
3
gu}i}e prosperitet ne samo do-
bojskoj regiji ve} i cijeloj Re-
publici Srpskoj, odnosno BiH,
lorad Dodik prwavorskoj lo-
kalnoj televiziji "K 3#.
Dodik je pozvao odbornike
na predstoje}oj sjednici podr-
`e promjenu regulacionog pla-
tog projekta.
cija Rudnika lignita "Stana-
da sprovedenih u Republici
}e EFT Grupa i u novi projekat
izgradwe istoimene termoelek-
{}u.
uspjehom, a ne spekulacijama.
radnika, a u samoj proizvodwi
otvori}e se 900 novih radnih
mjesta, {to je od ogromnog zna-
~aja ne samo za regiju ve} i za
cijelu BiH - rekao je premijer
Dodik.
bornici Skup{tine op{tine
Doboj prepoznati perspektive
koje projekat termoelektrane
glas za promjenu postoje}eg re-
gulacionog plana.
ti sjednica Skup{tine op{ti-
ne Doboj na kojoj }e se razmatra-
ti ovo pitawe, te molim odbor-
nike da, izglasavawem novog re-
gulacionog plana, za{tite in-
terese gra|ana na tim prostori-
ma i u cijeloj zemqi - rekao je
premijer Srpske.
ze}u tvrde da je konkurs izazvao
ogromno interesovawe javnosti.
ri i elektri~ari. Za mawe od
dvije sedmice, stiglo je ne{to
vi{e od 700 prijava, tako da,
na`alost, ne mo`emo da svim
zainteresovanim iza|emo u su-
sret. Nastoja}emo da, gdje god
je mogu}e, prednost damo kan-
didatima iz okolnih mjesta -
objasnio je direktor Rudnika
Rudniku lignita "Stanari "
trenutno je zaposleno 399 rad-
nika. ¥
jedni~kom projektu Vlade Re-
publike Srpske i ~e{ke kom-
panije "^ez# u vezi sa Termo-
elektranom Gacko, saop{te-
ka Republike.
ci razgovarao sa ambasadorom
jem Kudelom i menaxerom
sa privrednim potencijali-
ma Republike Srpske.
Predsjednik Srpske zahva-
sada{woj podr{ci u ve-
zi sa realizacijom ma-
u narednom periodu po-
dr`avati razvojne pro-
oblasti industrije, sa-
obra}aja, poqoprivre-
de i ekologije.
- ^e{ki ambasador
stvu i rekao da }e na-
kon uspostavqawa ~vr-
^e{koj.
¥ G. D.
PREMIJER SRPSKE POZVAO DOBOJSKE ODBORNIKE DA
PREPOZNAJU POTENCIJALE BUDU]E TERMOELEKTRANE STANARI
DOBRO ZA REGIJU, SRPSKU I BiH Na izgradwi termoelektrane bi}e anga`ovano tri
hiqade radnika, a u proizvodwi bi}e otvoreno 900
novih radnih mjesta, {to je od ogromnog zna~aja za regiju
i za cijelu BiH, istakao premijer Milorad Dodik
SUSRET PREDSJEDNIKA JELI]A SA
AMBASADOROM ^E[KE
\Jiri Kudela i Milan Jeli}: Dogovor
o razmjeni studenata (Snimio H. D. BORKOVI])
SEMBERIJA
la izjavio je da je wegova zemqa za-
interesovana da investira u raz-
voj Bijeqine i Semberije.
Bijeqina Mi}o Mi}i} istakli su
na ju~era{wem sastanku da Sembe-
rija i Bijeqina posjeduju ogrom-
ne potencijale u oblasti poqo-
privrede, energetike i ekologije,
kao pozitivan primjer dosada{we
saradwe naveo ~e{ka ulagawa u
poqoprivredu na ovim prostori-
ma preko kompanije "Bobar#.
ima ogromne potencijale u koje
prijateqi iz ^e{ke mogu ulaga-
ti, posebno u oblasti poqopri-
vrede.
le`ne institucije BiH mora-
le bi da odlu~e kome da se obra-
te i na koju adresu da upute od-
{tetni zahtjev nekada{wi
predsjednik Narodne skup{ti-
ne Republike Srpske Dragan
Bilbija zbog toga {to ih je biv-
{i visoki predstavnik u BiH
Pedi E{daun, kako je Ustavni
sud BiH utvrdio, udaqio sa
funkcija bez ikakve sudske od-
luke i time prekr{io wihova
zagarantovana qudska prava.
bu Sudu u Strazburu.
dine dr`ava je du`na da `rtva-
ma kr{ewa qudskih prava omo-
gu}i efikasno i pravovremeno
ulagawe albe. Ako se utvrdi da
je zaista rije~ o kr{ewu osnov-
nih qudskih prava - a u ovom slu-
~aju to je bar svima jasno, jer su
Kalini} i Bilbija smijeweni
procesa - dr`ava mora o{te}e-
nim platiti materijalnu i mo-
ralnu {tetu - istakao je Pucar
i dodao da je u konkretnom slu-
~aju te{ko govoriti o visini
eventualnih od{teta.
rodnom konvencijom o qudskim
qewe BiH da me|unarodne prav-
ne poretke ugradi u standarde
BiH. Zato bi nadle`ne insti-
tucije BiH i predstavnici me-
|unarodne zajednice morali po-
Simi}.
po{tovawe republi~kog Par-
lamenta.
nici me|unarodne zajednice
nom sjekli# - rekao je Simi}.
Ovo bi, kazao je Simi}, tre-
balo da bude jasna poruka pred-
stavnicima me|unarodne zajed-
sloboda i da se i sami toga pri-
dr`avaju.
upravo oni bezbroj puta kr{i-
li qudska prava u BiH - pod-
vukao je advokat Krstan Simi}.
Za ~etiri godine mandata
novnika iz Republike Srpske.
funkcioneri Srpske demo-
godine E{daun je smijenio 59
qudi. Gotovo svi su bili SDS-
ov kadar.
vrijeme, rekao nam je poslanik
SDS-a u Narodnoj skup{tini
Republike Srpske Ogwen Ta-
di}, "posmatrao sam sudbinu
li na liniji odbrane srpstva i
Republike Srpske#.
nija je za Milorada Dodika i
wegove saradnike. Jer politi-
predizbornih obe}awa bez ko~-
nice, najvi{e je zabrinula we-
gove saradnike da bi se mogli
na}i pod udarom "bonskih ovla-
{}ewa#, pa im ova odluka
Ustavnog suda u slu~aju Kalini-
}a i Bilbije do|e kao ozbiqno
olak{awe - naglasio je Tadi}.
On je izrazio nadu da ubudu}e
ne}e biti restriktivnih mjera.
- Pozdravio bih dosada{wi
Kristijana [varc [ilinga, ko-
tonskog mirovnog sporazuma, a
ju da koristi "bonska ovla{}e-
wa# - zakqu~io je Ogwen Tadi}.
¥ M. FILIPOVI]
KO ]E PLATITI OD[TETU FUNKCIONERIMA IZ SRPSKE KOJE JE SMIJENIO
PEDI E[DAUN
Dragan Kalini} i Miodrag Bilbija smijeweni bez ikakvog
saslu{awa i sudskog procesa. Zato BiH mora o{te}enim
platiti materijalnu i moralnu {tetu, istakao Pucar
OHR
OHR razmatra odluku Ustav-
ni jer nisu sara|ivali sa Ha-
{kim tribunalom, {to je pro-
tivustavna kategorija. [to se
eventualnog od{tetnog zahtje-
kuli{em - rekao je Mili{i}.
BAWA LUKA - Gr~ki pri-
vrednici zainteresovani su za
ulagawa u privredu Republike
izvodwu zdrave hrane.
voru sa republi~kim mini-
strom privrede, energetike i
razvoja Rajkom Ubiparipom is-
Konstantina Mavroskelidu.
energije iz Republike Srpske,
od juna do avgusta, kada se osje-
}aju i najve}e nesta{ice ovog
energenta.
vi{kom elektri~ne energije ko-
ji se, putem tendera, nudi na tr-
`i{tu elektri~ne energije.
- Razvoj energetskog sekto-
nog razvoja Republike Srpske
energetske objekte - istakao je
republi~ki ministar privre-
de, energetike i razvoja.
tehnologije iz oblasti primje-
sunca i vjetra, i na{i stru~-
waci bi mogli svoja znawa i is-
kustva da prenesu va{im stru~-
wacima - istakla je Mavroske-
u wenoj mo}i kako bi Gradska
vije}nica u Novom Gradu bila
obnovqena u toku ove godine, re-
kao je premijer Srpke Milorad
Dodik ju~e u Bawoj Luci, tokom
razgovora sa u~enicima Gimna-
zije "Petar Ko~i}# iz Novog
Grada.
nikom Vlade zatra`ili kako bi
razgovarali upravo o tom pro-
blemu, a sastanku je prisustvovao
i republi~ki ministar prosvje-
te i kulture Anton Kasipovi}.
Kasipovi} je kazao da je
Vlada Srpske na pro{loj sjed-
nici u Prijedoru odobrila sto-
tinu hiqada maraka kao inter-
ventna sredstva, kako bi se Vi-
je}nica za{titila od daqeg
propadawa.
dine obezbijediti i preostala
nove, rekonstrukcije i adapta-
Kasipovi}.
da su |aci ove {kole problem
Gradske vije}nice istakli u okvi-
ru takmi~ewa iz demokratije.
- Kada smo ~uli da je premi-
jer izjavio da je obnova vije}ni-
ce prioritet, napisao sam mu pi-
smo, ostavio svoj broj i zatra-
`io da o tome s wim porazgova-
ramo - naglasio je \enadija.
Prema wegovim rije~ima,
ne, iz perioda Austrougarske, i
prili~no je uru{ena i oronula,
a i o{te}ena tokom rata, jer je
u wenoj blizini palo nekoliko
granata.
grad, tako i za cijelu Republiku
Srpsku, jer se nalazi na spisku
20 najzna~ajnijih spomenika u
Srpskoj i BiH i ciq nam je da
sprije~imo weno propadawe - ka-
zao je \enadija.
Grke zanima energetika
Pismo pokre}e obnovu Vije}nice
\ Srda~an susret: Anton Kasipovi} i Milorad Dodik podr`ali
inicijativu mladih iz Novog Grada (Snimio M. [UKALO)
\ Sastanak kod ministra Rajka Ubiparipa: Gr~ka
zainteresovana za preuzimawe vi{ka struje
srijeda, 21. februar 2007.NOVOSTI
nedavno u Kraqevu,
ameri~ki ambasador
neizvesnosti oko bu-
du}nosti Kosmeta
di ne mogu prehrani-
krajawe granica, nastajawe i ne-
stajawe dr`ava, je ne{to {to se
kroz istoriju doga|alo kao re-
dovna pojava. Tako je bilo i u
veku iza nas. Na tlu Evrope u
pro{lom veku promeweno je hi-
qade kilometara granica. Kao
gumicom obrisana sa karte
Evrope nestala je Austrougar-
biv{a SFRJ vi{e ne postoji,
^ehoslova~ka se podelila na dva
dela, a Nema~ka ujedinila u jed-
nu dr`avu. Te{ko je nabrojati
novonastale dr`ave, a kamoli
izmeriti du`inu novoiscrta-
veku.
we zavr{na faza iscrtavawa
novih granica i stvarawe no-
ve dr`ave na tlu Evrope, pre-
ciznije, na tlu stare evropske
dr`ave - Srbije, koja treba da
se zove Kosovo.
ku, Xozef Griboski, nedavno
"Nezavisni Kosmet bi bio pro-
blem ne samo za evropsku ili
svetsku bezbednost, nego i za
sve suverene zemqe koje imaju
mawinske zajednice koje sma-
ji su sastavni deo#.
koje zdu{no podr`avaju neza-
visnost Kosmeta, kao na pri-
mer Ujediweno kraqevstvo, kod
tanija.
kada bi trebalo da se proslavi
tri stotine godina od ujediwe-
wa [kotske i Engleske, iz
Edinburga se sve glasnije pono-
vo pomiwe referendum. Na tom
referendumu, ako do wega do|e,
[koti bi se izja{wavali o to-
me da li `ele da `ive u samo-
stalnoj dr`avi ili da ostanu u
sastavu Ujediwenog kraqevstva.
decenije taj problem da zata{ka.
U naporu omek{avawa {kotskog
stava britanska kruna odlu~ila
je da vrati u Edinburg "Kamen
sudbine#, kameni tron na kome
su se krunisali {kotski kraqe-
vi. Nakon rata izme|u Engleske
i [kotske 1296. Edvard I, engle-
ski kraq, kao ratni
don i od tada na we-
ga su se peli engle-
ski, kasnije britan-
vawe zajedni~ke dr-
`ave bio {to sna-
hladnom qubazno{}u obe}ali
da }e "ju`nim susedima# pozaj-
miti "Kamen sudbine# za slede-
}e krunisawe. Mo`da }e se na
taj kamen jednog dana popeti
ba{ princ Endru, koji je ovih
dana posetio Edinburg i raz-
gledao vra}eni ratni plen
Edvarda Prvog. Jedino {to se
ne zna da li }e princ Endru bi-
ti krunisan za kraqa Engle-
ske, ili za kraqa Velike Bri-
tanije.
u Velikoj Britaniji nije jedini
problem kad se radi o teritori-
jama i granicama. [ta je sa vi-
{edecenijskim problemom Ir-
ke logike Britanci nude kosmet-
skim Albancima dr`avu na te-
ritoriji jedne suverene dr`ave,
potpuno ignori{u}i Povequ
Ujediwenih nacija i me|unarod-
no pravo, a u svojoj ku}i se pot-
puno suprotno pona{aju!?
kazuje samo Velika Britanija.
diwene Ameri~ke Dr`ave. Po-
znato je da je Portoriko teri-
torijalno u sastavu SAD, ali je
pod samostalnom upravom. Ta sa-
mouprava podrazumeva potpunu
slova kao {to su policija, lo-
kalna ekonomija, fiskalna po-
aspekti samouprave.
toriko ima u sastavu SAD-a.
Po svemu sude}i, crtawem
novih granica na Balkanu taj
proces se ne zavr{ava.
Pored Velike Britanije,
[panija, Rusija, Slova~ka,
one strane Atlantika, u SAD i
Kanadi. Teksas u SAD, i Kve-
bek u Kanadi, du`i niz godina
te`e ka nezavisnosti.
ne zapitamo: "Za{to gospoda sa
zapada prvo ne re{avaju proble-
me u svojim ku}ama, pa tek onda
da daju sebi za pravo da re{ava-
ju tu|e!?#
narodnoj:
Boga ne moli#. ¥
Sini{a \or|evi} iz Doboja
uputio je nadle`nim op{tin-
skim i republi~kim organima
`albu protiv rje{ewa Odjeqe-
wa za inspekcijske i poslove
komunalne policije Doboj na
ru{ewe temeqa crkve.
rje{ewa je zasnovan na ~iweni-
ci da je ulaga~, Crkveni odbor
u Trnovom poqu jedan i dva, na-
stavio sa gradwom crkve upr-
kos tome {to je nadle`na in-
spekcija 23. januara naredila
pribave potrebna urbanisti~-
ko-tehni~ka dokumentacija.
ni{ta nije ra|eno, prvostepe-
ni organ nije imao osnov za do-
no{ewe rje{ewa o ru{ewu te-
meqa crkve, jer je investitoru
ve} postavqen rok od {ezdeset
dana da pribavi odgovaraju}u
dokumentaciju
februara kontrolisano po{to-
gradili{tu nije bilo radnika.
Investitor je postupio po na-
logu i 29. januara podnio zahtjev
za urbanisti~ku saglasnost za
gradwu crkve uz dostavu idej-
nog rje{ewa, situacije terena i
prate}e dokumentacije - navo-
di se u `albi.
`albe 23. januara obavijestio
skog objekta.
ju}e dokumentacije za po~etak
gra|ewa. Otuda nije bilo mjesta
dono{ewu rje{ewa o ru{ewu,
jer investitor ima rok od dva
mjeseca za pribavqawe dokumen-
objektu je obustavio - isti~e se
u albi i predla`e drugostepe-
nom organu da oglasi rje{ewe
ni{tavnim i predmet vrati na
ponovni postupak. ¥ Sl. P.
U TRNOVOM POQU
kao takva nije adresa na kojoj }e
biv{i zato~enici usta{kih lo-
gora smrti iz Drugog svjetskog
rata tra`iti obe{te}ewe za
pretrpqene strahote.
koji se mo`e izvu}i iz pisma
Dr`avnog pravobranila{tva
Hrvatske, upu}enog republi~-
{a iz Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Udru`ewa Goj-
dini kontakt sa hrvatskim zva-
ni~nicima, kojima su nekada-
{wi logora{i krajem novem-
bra pro{le godine uputili za-
htjev za obe{te}ewe u ime ne-
kolicine pre`ivje-
zamata.
we, kao ni visinu
dana{we Hrvatske
na nasqednica Soci-
jalisti~ke Republi-
ra{i ne}e odustati od svog za-
htjeva, jer smatraju da je kraj-
we vrijeme da neko preuzme od-
govornost za ono {to se u ime
Hrvatske i hrvatskog naroda
stvorena Nezavisna dr`ava
elemente dr`avnosti - teri-
toriju, stanovni{tvo, sopstve-
no zakonodavstvo, vojsku, po-
devedesetih godina pro{log
{wa Hrvatska, na NDH i usta-
{tvo gledalo krajwe blagona-
predsjednik Frawo Tu|man
NDH nazvao "ostvarewem ti-
{te podsje}ati na ~iwenicu
da se i na zastavi NDH vijo-
rila {ahovnica, da se u NDH
pla}alo kunama?
nom od skupova dijaspore u Au-
straliji kazao da su Hrvati u
pro{lom vijeku dva puta pobi-
jedili - prvi put 10. aprila
1941. godine, a drugi put 1945.
godine?
obeshrabriti u na{im nastoja-
wima da `rtvama usta{kih lo-
gora smrti toliko decenija po-
slije Drugog svjetskog rata
obezbijedimo pravi~nu nadok-
¥ D. MAJSTOROVI]
OBE[TE]EWE OD HRVATSKE
NADOKNADA ZA PAKAO Hrvatsko dr`avno pravobranila{tvo skrenulo nam je
pa`wu da i u Ustavu dana{we Hrvatske stoji da je ona
pravna nasqednica Socijalisti~ke Republike Hrvatske.
Ipak, ne odustajemo u namjerama, rekao Gojko Kne`evi}
\Gojko Kne`evi}: Istraja}emo
u tra`ewu pravde
we zatra`ilo stru~nu pomo}
Vlade Republike Srpske, a
tu ministara BiH. Nekada{wi
logora{i iz svih dijelova BiH,
istakao je Kne`evi}, podr`ava-
ju zahtjev Udru`ewa, jer su `r-
tve logora smrti iz NDH osta-
le jedine neobe{te}ene iz Dru-
gog svjetskog rata.
we obe{te}ewa biv{ih zato-
~enika usta{kih logora smr-
ti u NDH. Kako je na{em li-
stu svojevremeno kazao nacio-
}ewe imaju svi pre`ivjeli lo-
gora{i iz Jasenovca i drugih
logora, koji su u me|uvremenu
stekli ameri~ko dr`avqan-
stvo. Litu~i nam je tada po-
tvrdio da je Institut dobio
podr{ku Stejt departmenta.
htjeva da se Hrvatskoj onemo-
gu}i ulazak u Evropsku uniju,
sve dok ne rije{i bolna pita-
wa iz pro{losti.
BAWA LUKA - Vr{ilac
du`nosti sekretara Sekreta-
rijata Saveza nezavisnih soci-
jaldemokrata Rajko Vasi} oci-
rednih izbora za na~elnike u
pojedinim op{tinama Srpske
bijedila.
renciji za novinare u Bawoj Lu-
ci kazao da na ovim izborima
SNSD dobija ili o~ekuje po-
bjedu poput Zvornika i Osma-
ka, gdje je stranka trijumfova-
la, najaviv{i one u Vlasenici,
^ajni~u, Fo~i i ^elincu.
Prema wegovim rije~ima,
ci op{tina lo{im radom u lo-
kalnim zajednicama gube podr-
ka krije se i u zna~ajnim pre-
grupisavawima na politi~koj
ti~ki hit i svi `ele da mu bu-
du blizu. Brojni kompletni od-
borni~ki klubovi op{tinskih
skup{tina to tra`e, ali u
stranci nismo radi
da tako prihvatamo
politi~ku prekom-
vanrednom preuzi-
ment digli smo na ozbiqan ni-
vo strana~ke politike, a ne
pojedina~nih slu~ajeva u lo-
kalnim zajednicama - istakao
izgubio podr{ku javnosti, ne
mo`e da ra~una na pomo}
SNSD-a.
protiv SNSD-a u smislu da ne-
ko iz stranke `eli da zaustavi
razvoj Fo~e, jer je izglasana pro-
cedura o wegovom opozivu. Ia-
ko je on ~lan Socijalisti~ke
partije, SNSD nije uz wega i
nema obavezu prema socijali-
publi~ke Vlade. Referendum za
izor novog na~elnika je u nedje-
qu. SNSD poziva gra|ane da iza-
beru novog na~elnika koji wi-
ma odgovara - naglasio je Rajko
Vasi}. ¥ M. XEPINA
SNSD O VANREDNIM IZBORIMA ZA NA^ELNIKE NEKIH OP[TINA
NERAD IZGLASAO NEPOVJEREWE
SNSD je sada glavni politi~ki hit i svi `ele da mu budu
blizu. Brojni kompletni odborni~ki klubovi op{tinskih
skup{tina to tra`e, ali u stranci nismo radi da tako
prihvatamo politi~ku prekompoziciju, rekao Rajko Vasi}
\Rajko Vasi}: Pregrupisavawe
prekju~era{wa sesija OHR-a
u Sarajevu na kojoj se raspra-
vqalo da li ovu organizaciju
treba BiH, pokazala da su mi-
{qewa potpuno podijeqena,
zati da su svi za wegov i osta-
nak bonskih ovla{}ewa. On je
kazao da se u tome posebno
isticao profesor ]azim Sa-
ri takav zakqu~ak, ali i stav
da su svi za novi ustav BiH,
koji }e se donijeti pod okri-
qem OHR-a.
FO^A
Op{tinski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata Fo~a
tra`i od nadle`nih institucija odgovor na pitawe dokle se sti-
glo sa tu`bama koje je Skup{tina ove op{tine podnijela pro{le
godine Tu`ila{tvu, republi~kom MUP-u i glavnom revizoru,
zbog niza nepravilnosti u radu na~elnika op{tine Zdravka Kr-
smanovi}a, javila je Srna.
U saop{tewu Op{tinskog odbora SNSD-a se podsje}a da je na
sjednici fo~anskog parlamenta 31. januara skup{tinska ve}ina ini-
cirala smjenu Krsmanovi}a. Od prisutnih 28 odbornika, 22 je ta-
da glasalo za opoziv, pet je bilo protiv i jedan suzdr`an, a pokre-
ta~ ove inicijative bio je SNSD.
- Osnovni razlog je {to na~elnik svoju funkciju ne vr{i u skla-
du sa zakonom, ne sprovodi odluke skup{tinske ve}ine i nerijetko
donosi odluke u ime Skup{tine op{tine - isti~e se u saop{tewu.
VLASENICA - Regional-
rili biv{i na~elnik ove op-
{tine Dragomir Stupar sa sa-
radnicima o wegovoj nedavnoj
cedurom, preduzeti sve mjere
koji su u~estvovali u davawu
neprovjerenih podataka u me-
dije oko navodno nelegalne
{tini Vlasenica, {to se ve}
godinama ponavqa, a o ~emu
najboqe svjedo~i Vlasenica
u dopisu.
la`nih informacija koje pla-
sira biv{i na~elnik Drago-
mir Stupar. ¥ M. X.
QUBQANA - Potpredsjed-
izjavila je ju~e u Qubqani da
}e predstavnici na{e zakono-
davne vlasti u naredne ~etiri
godine intenzivirati saradwu
goslovenskih republika, javi-
la je Srna.
Hercegovina krene br`e i
lak{e naprijed na putu ka
Evropskoj uniji. Socijaldemo-
kon du`eg perioda vladavine
nacionalista i u naredne ~e-
tiri godine pokaza}emo da je
to najboqa politi~ka opcija
za ove prostore - rekla je Te-
{anovi}eva na sastanku sa de-
legacijom slovena~kog parla-
Parlamentarne skup{tine
ke Srpske i Skup{tine Tu-
zlanskog kantona boravi u po-
sjeti kolegama iz Slovenije.
tre}e po snazi politi~ke stran-
ke u Sloveniji, Miran Potr~
rekao je da nisu privreda i eko-
nomija najva`nije oblasti koje
Evropsku uniju zanimaju u BiH,
ve} da su to na prvom mjestu me-
|unacionalni odnosi i dejton-
ska prava i pravosu|e.
Poslanik u slovena~kom
da je jedna od najve}ih prednosti
Slovenije unutar Evropske uni-
ja najve}a i najzna~ajnija predu-
ze}a i banke pomo}u kojih je da-
nas konkurentna u Evropi.
Poslanik u slovena~kom
kla je da u Sloveniji postoji
veliko interesovawe za po-
ma i da Slovenci od svih biv-
{ih jugoslovenskih republi-
je privredna saradwa Slove-
investicija.
legama iz Slovenije organi-
zovali su Fondacija "Nenad
dacija "Kalandrova# iz Slo-
venije. ¥
TEMEQ ^VRSTIM VEZAMA Nadam se da }e i Slovenija doprinijeti da i Bosna
i Hercegovina krene br`e i lak{e naprijed na putu ka
Evropskoj uniji, istakla u Qubqani Nada Te{anovi}
PARLAMENTARCI SNSD-a I SDP-a U POSJETI KOLEGAMA
IZ SLOVENIJE
FOTOGRAFIJA DANA
BIJEQINA - Odbornici
zicionim odbornicima ve} tri
mjeseca ne prisustvuju sjedni-
jeqina, }e se u petak, 23. fe-
bruara, za kada je zakazana no-
va sjednica, sigurno vratiti u
skup{tinske klupe.
ni{tva PDP-a Mla|an Zari},
na konferenciji za novinare Op-
{tinskog odbora u Bijeqini.
- Klub odbornika PDP-a }e
u petak sigurno prisustvovati
gdje nismo bili ve} tri mjeseca,
nakon nelegalnog sazivawa van-
bili smo mi{qewe resornog mi-
nistarstva da je ovim bio pre-
kr{en Poslovnik o radu Skup-
{tine op{tine Bijeqina i sa
ovim }emo oti}i na sjednicu,
gdje }emo poku{ati, prije svega,
da se rad parlamenta dovede u
legalne okvire - rekao je Zari}.
Komentari{u-
stavqeno mi{qe-
we resornog mini-
noj sjednici - rekao je Zari}.
On je ocijenio da iza ove
tromjese~ne skup{tinske kri-
ze stoje "nezasite ambicije
pojedinih stranaka iz skup-
lutnu vlast#. ¥ V. Je.
Povratak u parlament
BAWA LUKA - Farmace-
i na neprekidnoj edukaciji far-
maceuta, {to je neophodno da
bi mogli obavqati svoju dje-
latnost. Ovo je istaknuto po-
slije ju~era{we godi{we Skup-
{tine Farmaceutske komore,
Predsjednik Skup{tine
Farmaceutske komore Jagoda
ceut, da bi radio u apoteci, mo-
ra da ima licencu koja se izda-
je na pet godina i poslije iste-
ka tog roka mora da je "brani#
bodovima, a oni se dobijaju edu-
kacijom.
bodova na edukaciji, a odre|e-
no je koliko se dobije za poje-
dine kongrese, seminare, radi-
onice ili simpozijume - rekao
ra Farmaceutske komore Pe-
ceuti u Srpskoj veoma zainte-
resovani za programe eduka-
i doma}e kongrese, a Komora
za wih organizuje dovoqno
obrazovnih skupova, kako bi
je Komora uradila sve da bi se
pribli`ila i farmaceutima u
mawim mjestima, i da }e nasto-
jati da im pru`i maksimalnu
mogu}nost da se edukuju.
- Ukoliko ne budu svi u mo-
gu}nosti da ispune taj uslov,
polaga}e ispit da bi odbrani-
li svoju licencu i nastavili
daqe sa radom - naglasila je Ra-
dakovi}eva i dodala da u Srp-
skoj licencu ima oko 550 far-
maceuta, od ~ega je 70 privreme-
nih. ¥ S. MILETI]
TREBIWE - Na Drugom me-
od 11. do 16. februara, dokumen-
tarno-igrani film pod nazivom
"Zemqa humska, zemqa sveta#,
autorski projekat Vesne Rudan,
novinara i kulturnog radnika
rijama, osvojio je drugo mjesto i
priznawe "Mali svije}wak#.
teme svete istorije Srba, o~u-
vawe tradicije i doprinos raz-
voju pravoslavnog iskustva#.
kroviteqa festivala - Mini-
munikacija Ruske Federacije i
slavne crkve.
film "Zemqa humska, zemqa sve-
ta# ve} dobio poziv za u~e{}e
na Filmskom festivalu u bje-
loruskom gradu Minsku, koji }e
biti odr`an u junu ove godine.
Ina~e, ovo ostvarewe na-
stalo je u julu 2005. godine, a
nakon premijernog prikaziva-
veliko interesovawe i na fe-
stivalu "Zlatni vitez# u Pod-
moskovqu. ¥ M. B.
Mali svije}wak
ku posjetu doma}ih privredni-
ka Sajmu zanatstva i male pri-
vrede, pod nazivom IHM, koji
se odr`ava od 8. do 14. marta u
Minhenu.
}ih ove vrste u svijetu, sa naj-
ve}im asortimanom proizvoda
stva i male privrede, a va`i i
za jednu od najposje}enijih svjet-
skih sajamskih manifestacija
prona{li ideje za uspje{nije
poslovawe.
ti}, iz Centra za kvalitet i
razvoj pri Privrednoj komori
Republike Srpske, za organizo-
mu u Minhenu prijavilo se 28
privrednika iz 13 preduze}a i
to najvi{e iz oblasti gra|evi-
narstva, elektroindustrije, gra-
da je ciq ove, ali i sli~nih po-
sjeta drugim sajmovima u svije-
tu, {to kvalitetnija promoci-
lika da se ostvare brojni po-
slovni kontakti i dogovori sa
inostranim poslovnim partne-
prinese ja~awu i unapre|ewu
poslovnih i drugih veza sa ino-
stranim kompanijama, smatraju
REPUBLI^KA PRIVREDNA KOMORA
Posjeta sajmu u Minhenu
stalna edukacija (Snimila S. ILI])
Predstavnici PDP-a: Tri mjeseca izostajali sa sjednica
KONTROLA LIJEKOVA
ma, BiH ima kontrolu koja se
obavqa u Sarajevu, ali posto-
je}i kapacitet je mali u odno-
su na potrebe u BiH. Mislim
da bi i Republika Srpska tre-
bala da materijalno i stru~no
odgovori kako bi se formira-
la jo{ jedna kontrola kvali-
teta - naglasio je Petar Ro-
kvi}.
{i kompletna procedura regi-
u promet - istakao je Rokvi}.
STRANA^KA HRONIKA
uputila zahtjev supervizoru Ra-
novawu ~lanova Upravnog od-
bora Fonda zdravstvenog osi-
Statutom definisana procedu-
cionalna diskriminacija.
ji za novinare, izjavio predsjed-
nik Kluba poslanika SDFS-a u
Skup{tini distrikta Ratko
da je Vlada, umjesto da potvrdi za
wu obavezuju}i prijedlog neza-
visne komisije, jednoglasnom od-
lukom, po partijskim kriteriju-
predlo`enih kandidata, primje-
bina nikada ne zamijeni Srbin.
Prema wegovim rije~ima, u
ovom slu~aju Srbina Mladena
Ko{uti}a zamijenio je Miro-
slav Pan~i} - Hrvat, visoki
funkcioner Socijaldemokrat-
ske partije.
ja, nezakonitim odbacivawem
prijedloga nezavisne komisije
dva Srbina i Hrvata u Uprav-
ni odbor Fonda zdravstvenog
osigurawa, pokazala da namje-
u javnom sektoru na 28 odsto,
{to je apsolutna diskrimina-
pozvao stranke za koje su na
pro{lim izborima glasali Sr-
bi da objasne za{to su prista-
li na o~iglednu diskrimina-
ciju kandidata srpske nacio-
Diskriminacija u javnoj upravi
MOSKVA - U borbu protiv
u osam mjesta podmoskovskog re-
giona, ukqu~ena je i policija,
izjavio je ju~e zamjenik mini-
stra policije Rusije Aleksan-
^ekalin je rekao da su te-
ritorijalne jedinice dobile na-
~ima, pripadnici policije ima-
ru ili bolestima ptica.
lo`eno da obi|u sve ku}e, a sa-
obra}anoj policiji da pa`qi-
vo kontroli{e transport `i-
vine, provjeravaju dokumenta i,
slu`be.
skve visoko patogeni virus
I policija protiv virusa
PROBLEMI oko anga`ova-
wa profesora na predmetima
{inskom fakultetu ne jewavaju.
Univerziteta razgovarao s deka-
i zajedni~ki utvrdili da profe-
sor Pero Petrovi} ispuwava sve
formalne i pravne uslove za odr-
`avawe nastave i ispita na Ma-
{inskom fakultetu, na predme-
si nisu se pomjerile s mjesta.
Najvi{e su ogor~eni stu-
denti, koji zahtijevaju da se na-
stava, ispiti, izrada i odbrana
diplomskih radova na ovim
}em roku, obezbijede.
`en ispit iz predmeta Termo-
dinamika, jer posqedwa tri is-
pitna roka nisu odr`ana.
- Ukoliko se ovi problemi
Studentska organizacija Ma-
te interesa studenata - isti~u
u ovoj organizaciji.
zvawe na Ma{inskom fakulte-
tu, i daqe je anga`ovan na rad-
nom mjestu sistem in`ewera.
- Dekan fakulteta rekao mi
u nastavu u zimskom semestru
oslabila pozicija Ma{inskog
fakulteta u sudskom procesu
~en krajem 2005. godine, vodi u
Osnovnom sudu u Bawoj Luci.
Koliko je sve ovo apsurdno i
sramotno, potvr|uje ~iwenica
`ovan u nastavnom procesu na
Tehnolo{kom fakultetu u Ba-
woj Luci, u zvawu docenta, i da
u tom zvawu mogu da radim jo{
godinu dana. Me|utim, ono {to
va`i na Teh-
Petrovi}.
Stanko Sta-
ni} potvr-
skom fakultetu na pomenutim
Bawoj Luci uva`io je tu`bu
grupe profesora bawolu~kog
ministarstva nalo`i da i na
Ma{inskom fakultetu gostu-
radu Nastavno-nau~nog vije}a
fakulteta i da ne mogu da odlu-
~uju o su{tinskim pitawima u
radu fakulteta. Time je doka-
zano i da profesoru Petrovi-
}u nije smio biti uru~en otkaz
i da gostuju}i nastavnici ne
mogu da odlu~uju o takvim i dru-
gim pitawima na bilo kojoj vi-
soko{kolskoj ustanovi.
Miroslav Bobrek na putu i da
ne znaju kada se vra}a.
¥ @. B.
PROFITABILNOST
mjenik visokog predstavnika
kom, u posjeti Fakultetu za
poslovni in`ewering i me-
naxment u Bawoj Luci, rekao
da se najboqa zarada u ovoj ze-
mqi sti~e sje~om {uma i
otvarawem privatnih fakul-
je bio u pravu i da vi{e ima
onih koji su prepoznali do-
bru zaradu i koji se nisu mi-
slili ozbiqno baviti ovim
zdrava konkurencija, a tim
Vlada Republike Srpske i
sokom {kolstvu, ali i o po-
hvalama ministra Antona Ka-
kulteta za poslovni in`ewe-
ring i menaxment u Bawoj Lu-
ci razgovarali smo sa dekanom
ove ustanove Dragoqubom Sto-
neznawa?
sa radom. Dobrim dijelom od-
govornost bi trebalo da sno-
se osniva~i i vlasnici ta-
kvih fakulteta, me|utim, stu-
denti, pri izboru ustanove na
kojoj `ele da se {koluju, du-
`ni su i da se sami raspita-
ju o na~inu rada, predava~i-
ma i statusu fakulteta. Ve}i-
na dozvola za rad privatnih
fakulteta izdata je u vrije-
me biv{e vlade Srpske. Sma-
tram da bi neregularne di-
plome trebalo da se poni{te
i da se studentima omogu}i
besplatno {kolovawe i pri-
znavawe ispita polo`enih
pravno nau~no zvawe.
obrazovawe postalo korum-
smatrano, proizvodi najve}u
Uni{tavawe mladih genera-
cija, proizvodwa neznawa i
koja mo`e da nam se dogodi, a
dogodila se. Nelojalna konku-
rencija ugro`ava privatne
fakultete koji ispuwavaju za-
u nastavni proces. Zdravu
konkurenciju u {kolstvu i
vi jedino Ministarstvo pro-
svjete i kulture Republike
resornog ministra u situa-
ciji kada privatno {kolstvo
ta shvatili smo kao zna-
~ajan uspjeh, ali i kao
obavezu da nastavimo do-
brim putem. Drago nam
je da ministar, pored
djeluje i na druge da se
uozbiqe. Od ove ustano-
ve `elimo da napravi-
mo elitizam, u smislu
kvaliteta nastave i stu-
`avamo napore repu-
vi revizija visoko{kol-
urede svi nivoi obrazo-
nim i privatnim fakul-
tetima. Boqe je upisati
mawi broj studenata, ko-
te profesore, mentore, sa-
se predavawa obavqaju disku-
ta. To je su{tina Bolowskog
procesa.
fesori. Treba li profesori-
kultetima?
di 30 profesora, me|u kojima
su i me|unarodno priznati,
ali i kvalitetni doma}i ka-
drovi. Anga`ovali smo pre-
dava~e iz Beograda, Saraje-
va, Hrvatske, Slovenije, ali
re, koji, na na{e zadovoqstvo,
ne izostaju sa svojih predava-
wa. To nam podi`e kvalitet
i daje pe~at ozbiqne namjere
da se bavimo obrazovawem i
prerastemo u univerzitet sa
de i na dr`avnim i na pri-
vatnim fakultetima, ali pod
ju obavezu. Nijedan profesor
dentima ukoliko radi na pet
fakulteta. Me|utim, kvali-
na dr`avnom i na jednom ili
najvi{e dva privatna fakul-
teta.
POSLOVNI IN@EWERING I MENAXMENT
UGRO@EN UPIS GODINE
ne ~uli da "nemate ni{ta na ra-
~unu#. Nemogu}nost preuzima-
vili da su uplatili plate, ~e-
sto je upitnik iznad glava mno-
gih gra|ana.
me|ubankarski platni promet i
(ne)a`urnost zaposlenih u ra-
~unovodstvu preduze}a.
stem regulisan i smje{ten u
Centralnoj banci BiH, odvija
wa u realnom vremenu (RTGS), ko-
ji je predvi|en za velika pla}a-
wa iznad 10 hiqada maraka i za
hitna pla}awa, bez obzira na iz-
nos platnog naloga, ukoliko na-
logodavac na svom platnom na-
logu izri~ito naglasi da je "hi-
tan#- ka`u u Hipo Alpe Adria
banci u Bawoj Luci.
Banka, kao ~lanica `iro-
ga do iznosa 10 hiqada maraka,
gdje se poravnawa platnih nalo-
ga, formiranih kao "paket fajl#,
vr{i sa Centralnom bankom
BiH tri puta dnevno i to prvi
paket u 9.30 ~asova, drugi u 12.30
i tre}i u 14.30, {to zna~i da }e
svaki platni nalog banka, posli-
je navedenog vremena, izvr{iti
kao hitan nalog ukoliko to kli-
jent i zahtjeva.
izvr{ewe poslije navedenog vre-
mena tre}eg paketa bi}e pri-
mqen u banku i unesen u platni
sistem, a izvr{ewe }e biti rea-
lizovano naredni dan prvim pa-
ketom iro-kliringa u 8.30 ~aso-
va - naglasili su u "Hipo banci#.
Naime, klijenti svoje plat-
realizovati sistemom iro-kli-
va, kako bi banka imala dovoq-
no vremena za provjere i for-
mirawa paketa koje mora preda-
ti Centralnoj banci BiH do
14.30 ~asova, do kada je propisa-
no slawe tre}eg i zadweg pake-
ta. Ukoliko klijent na takvom
svom platnom nalogu navede da
je "hitan#, nalog }e biti izvr-
{en odmah sistemom "RTGS#, ko-
ji omogu}ava banci izvr{ewe
platnih naloga do 15.50, a zatva-
rawe i poravnawe sa Central-
nom bankom BiH mora biti iz-
vr{eno u 16 ~asova.
Ako zaposleni u ra~unovod-
stvu kompanija uplate u banci
obave poslije 14 ~asova, radnici
nisu u mogu}nosti toga dana do
kraja radnog vremena banke pre-
uzeti novac sa vlastitih ra~una
iz razloga {to banka ne mo`e
takve naloge izvr{iti poslije
14.15, jer se poravnawe sa Cen-
tralnom bankom BiH okon~ava u
14.30, a klijenti nisu dali in-
strukciju da je nalog "hitan#.
- Bez obzira na iznos plat-
nog naloga, koji se u tom slu~a-
ju mo`e izvr{iti banka i do
15.50 ~asova, svi platni nalo-
zi klijenta, koji ne ispuwava-
ju navedene uslove, bi}e izvr-
{eni narednog radnog dana pr-
vim paketom `iro-kliringa u
po banci#.
Silvana Vrhovac ka`e za na{
list da su nosioci unutra{weg
platnog prometa Centralna ban-
Preko Centralne banke odvija
propisala i odre|uje terminski
plan prijema naloga.
ni nalozi#, ~ije se pla}awe oba-
vqa unutar banke, a ra~un du-
`nika i povjerilaca je 562. Pri-
maju se i unose tokom cijelog
bankarskog dana i zna~i da su
stranke u mogu}nosti da novac
dobiju isti dan - objasnila je Vr-
hov~eva.
terni nalozi# predstavqaju pla-
~asova i moraju se unijeti do 14
~asova istog dana. U ovom slu~a-
ju, "eksterni nalog# mo`e se pri-
miti i poslije 13 ~asova, ako ima
vremena za unos do 14 ~asova -
dodala je Silvana Vrhovac.
¥ D. PEJI]
KAKO FUNKCIONI[E ME\UBANKARSKI PLATNI PROMET
RA^UNOVO\E, @URITE U BANKE! Ako zaposleni u ra~unovodstvu preduze}a uplate
u banci ne obave do 14 ~asova i na svom platnom nalogu
ne daju instrukciju da je
"
Dragoqub Stojanov:
Visoko obrazovawe
CENTRALNA BANKA
san je Zakonom o platnim transakcijama Federacije BiH i Za-
konom o platnim transakcijama Republike Srpske.
- Pitawe isplate u komercijalnim bankama stvar je poslovne
politike banke. Zakonima o platnim transakcijama je odre|eno
da je banka primalac obavezna izvr{avati instrukcije sadr`ane
u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primqen ili na dan
valute, ako on postoji, zavisno od toga koji je od ta dva dana ka-
sniji. Banka primalac mo`e odrediti vrijeme presjeka, ali ne ra-
nije od 12 ~asova teku}eg dana, nakon ~ega se smatra da je svaki
prispjeli nalog primqen sqede}eg dana -ka`e koordinator Slu-
`be za odnose sa javno{}u u Centralnoj banci BiH Zijada Kova~.
CIQEVI
univerziteta od 2.500 kva-
dinio najmawe pet fakulte-
naxmenta, zatim izgradwa in-
naxmentske poslove, biblio-
mom, sportskim terenima i
nam da se gra|evinski dio za-
vr{i do kraja godine, dok bi
opremawe bilo gotovo do pro-
qe}a naredne godine. Ukoli-
ko se ostvari ovaj plan, od iz-
uzetnog zna~aja za studente
koji se opredjequju za {ko-
lovawe iz oblasti ekonomi-
ve}a impresija.
tilo za odobrewe uslovnog
ispita iz predmeta Termodi-
obezbijedio profesora koji
- Mogu}e je da ima i vi{e
takvih studenata, ali pet je
dovoqno da reagujemo i da im
se omogu}i uslovan upis godi-
ne. Na predmetu Klimatiza-
semestru studenti nisu imali
profesora - rekao je Kraguq.
polo`enog predmeta Termodinamika, jer fakultet nije
anga`ovao predava~a
1.257 transakcija.
ena, dok se vrijednost indeksa
fondova pove}ala za 1,82 odsto
na 9.241,89 poena. Vrijednost in-
deksa preduze}a iz sistema
"Elektroprivrede ERS10# po-
vr{ila na 4.952,77 poena.
Najve}i promet od 1.369.927
maraka na redovnom trgovawu
ostvaren je akcijama "Telekoma
Srpske#, po rekordnoj cijeni
govalo se po cijeni od 1,10 ma-
raka, {to je za 5,16 odsto mawa
cijena u odnosu na ponedjeqak.
Od privatizacionih inve-
da#, po prosje~noj cijeni od
0,381 marke, {to predstavqa
- 5,93 odsto - imale su akcije
"BLB-profita#. Wima se trgo-
27,90 maraka. Gubitnik dana su
akcije "Balkan investment
jeni od 13,93 maraka.
680.959 maraka ostvaren je akci-
jama Rafinerije nafte a.d. Bo-
sanski Brod, po cijeni od 0,891
marka. To je za 7,46 odsto ni`a
cijena u odnosu prethodno trgo-
vawe. Rast cijena zabiqe`ile
su akcije 33 emitenata, a najve-
}i - 66,62 odsto - preduze}a "Hi-
po Alpe Adria banka# a.d. Ba-
wa Luka. Ovim akcijama trgo-
valo se po cijeni od 25,01 marke.
¥ Da. P.
7
blemu odijevawa nastavnog
lama.
{tinske klupe dospjela
mir Vidovi} nije dozvo-
ne ulazak u wegov razred
sa tradicionalnom islam-
vitu informaciju o ovom
ma "pravilnika kojim bi
zadovoqilo Klub poslani-
{iru elaboraciju cijelog
je to prikladno odijevawe,
vilnika o odijevawu.
glo ~uti da je rije~ o vjer-
skom stilu odijevawa.
O n o
{to, me|u-
ka, da se
vatnoj ili muslimanskoj
instituciji koja se finan-
}e se bo{wa~ki poslani-
ci "boriti da svi koji se
tako osje}aju u svim insti-
tucijama nose islamsku, a
Nastavnik razredne na-
ovakvim odjevnim predme-
{koli.
lu mora dolaziti odjeven u
skladu sa op{teprihva}e-
nim normama i pravilima
- Zakon o obrazovawu u
osniva~ ili suosniva~ di-
tivio i da neko od kolega
nosi neki od simbola dru-
gih naroda - ka`e Vido-
vi}.
ca bo{wa~ke nacionalno-
sti. U~iteq Vidovi}, koji
iza sebe ima 25 godina rad-
nog sta`a, veli da on nema
nikakvih problema u tom
je rata.
po svaku cijenu, istrajati
u~enom u vjersku no{wu ni-
je mjesto u razredu.
ti da svjetovna lica u u~i-
onicu dolaze tako i odje-
veni.
la kad bismo svi nosili
odje}u sa iskqu~ivo naci-
onalnim obiqe`jima - za-
pitao je Radomir Vidovi}.
RASPRAVA U PARLAMENTU DISTRIKTA O ODIJEVAWU NASTAVNIKA U [KOLAMA
VJERSKI STIL NEPRIKLADAN Nastavnik mo`e nositi kakvu god ho}e odje}u
u privatnoj ili muslimanskoj vjerskoj {koli,
ali ne i u instituciji koja se finansira
iz buxeta, smatra poslanik SDS-a Milan Puri}
Ratko Stjepanovi}: SDS zatra`io
cjelovitu informaciju o slu~aju
u [atorovi}ima
ATI] I VIDOVI]
tom.
- Te rije~i gospodin Ati} mora}e da obrazlo`i na
sudu, tim prije {to je on, kao biv{i {ef Odjeqewa za
obrazovawe, dobro upoznat sa mojim radom.
Nisam ja iskqu~en iz Odjeqewa za obrazovawe, ve}
Ati}. Wega je supervizor Henri L. Klark, prije neko-
liko godina, zbog nepravilnosti prilikom {tampawa
i raspodjele uxbenika na jezicima i pismu svih naro-
da u Br~kom, smijenio sa te funkcije - rekao je Vido-
vi}.
stawa u privredi, nezaposle-
op{tine Bile}a koji su u sta-
wu socijalne potrebe, pa za-
posleni u Centru za socijal-
ni rad imaju pune ruke posla.
Me|utim, zbog ograni~e-
nih sredstava, nisu u situa-
ciji da pomognu na na~in i u
onolikoj mjeri koliko bi to
`eqeli i koliko je potrebno.
Zahtjeva za razne vrste pomo-
}i je svakim danom sve vi{e,
a pomo} je nedovoqna.
iznemoglim licima, koja ne-
nika koji bi se starali o wi-
ma. Oni mjese~no dobijaju po
41 marku.
|e wege za ukupno 118 lica.
Rije~ je o minimalnim izno-
sima, ali, zbog ograni~enih
sredstava i velikog broja ko-
risnika, nije mogu}e vi{e da
se ispla}uje - isti~e vr{i-
lac du`nosti direktora Cen-
tra za socijalni rad Krsto
Uqarevi}.
htjeva za jednokratnu nov~anu
pomo} i tokom pro{le godi-
ne imali su ih blizu 400.
- Ve}ina ih je pozitivno
rije{ena, pa smo po tom osno-
vu isplatili ukupno 52 hiqa-
de maraka - veli Uqarevi}.
kratnih nov~anih pomo}i iz-
nosila od 80 do najvi{e 300
maraka, a da je wihov prosjek
bio oko 150 maraka. Najvi{e
jednokratnih nov~anih pomo-
one koji jednostavno nemaju
za kupovinu osnovnih `ivot-
iznosu od po 56 maraka, do-
bija i 15 djece sa posebnim
potrebama, a taj novac ispla-
}uje im Javni fond dje~ije za-
{tite.
dje~iji dodatak, a rije~ je o
drugom tre}em i ~etvrtom dje-
tetu u porodici.
sa podru~ja op{tine, iz po-
rodica u kojima mjese~ni pri-
hod po ~lanu doma}instva ne
prelazi 60 maraka. Tokom
porodiqe obezbije|eni su i
bebi-paketi.
sve vi{e i nasiqa u porodi-
ci, te da je i narkomanija sve
izra`enija, pa se broj ovisni-
ka posqedwih godina pove}a-
va vrtoglavom brzinom.
Siroma{tvo se odoma}ilo
DELEGACIJA Svjetske
inerman, ju~e se sastala sa
predsjedavaju}im Savjeta mi-
nistara BiH Nikolom [pi-
Reinerman su dogovorili
`ivawu Evropskoj uniji,
skih i socijalnih uslova
wu iz kancelarije Svjetske
likom razmijewene informa-
~etvorogodi{woj Strategi-
podr{ke u pitawu reform-
skih ciqeva.
Svjetska banka bude spremna
{ci BiH, Dirk Reinerman je
naglasio potrebu za po~et-
kom sprovo|ewa ~etiri ve}
odobrena projekta u oblasti-
ameri~kih dolara ili oko 100
miliona maraka - stoji u sa-
op{tewu.
postanu efektivni, ~emu "do-
nima.
{tewu, Dirk Reinerman za-
pregovora za {est novih pro-
grama u oblasti poqoprivre-
ri~kih dolara ili 64 milio-
na maraka.
¥ Da. P.
Projekti ~ekaju zbog administracije
pu kojoj je zadatak da predlo`i izmje-
ne i dopune Zakona o za{titi od nasi-
qa u porodici, ~ija primjena je, zbog
neusagla{enosti sa Zakonom o prekr-
{ajima, dijelom blokirana.
tra Vlade Srpske, isti~e da je primje-
na blokirana u, za `rtve nasiqa mo`da
najbitnijim, odredbama koje se ti~u za-
{titnih mjera i hitnosti wihovog iz-
ricawa.
{titi od nasiqa prvi put je data mo-
gu}nost da se zlostavqa~ima odmah po
izvr{ewu nasiqa izreknu mjere koje
mu zabrawuju prilazak `rtvi, odre|u-
ju iseqewe iz zajedni~kog doma}instva
i sli~ne zabrane, koje ostaju na snazi
sve dok nadle`no tu`ila{tvo ne utvr-
di eventualni osnov za podizawe optu-
`nice.
o prekr{ajima ne propisuje za{titne
mjere i da se zato Zakon o za{titi od
nasiqa u porodici {to prije mora s
wim usaglasiti. Prema wenim rije~i-
ma, dodatne probleme izazvalo je uki-
dawe sudova za prekr{aje.
- Dok su ti sudovi postojali, imao
je ko da izrekne mjere za{tite i to se
zaista radilo po hitnom postupku. U
ovom trenutku, zbog posqedica nasta-
lih usqed wihovog ukidawa, to nema
ko da uradi - rije~i su Milinovi}eve.
Ona je dodala da }e se radna gru-
pa, izme|u ostalog, baviti i alimen-
tacionim fondom za finansirawe za-
{titnih mjera, koji jo{ ne funkcio-
ni{e.
`rtve nasiqa, pomo} je zatra`ilo 2.657
osoba razli~ite dobi i pola.
¥ M. X.
NASIQA U PORODICI
hlada i grip naj~e{}e poja-
vquju stvaraju}i veoma neu-
godne zdravstvene probleme
gripu, beskorisno je upotre-
bqavati antibiotike s obzi-
uticaja na viruse. Ono {to
mo`emo uraditi, ako smo se
prehladili ili dobili grip,
organizma.
Bosna-
"^uvari va{eg zdravqa#, a ko-
jeg mo`emo nabaviti u apote-
ci, bez recepta, nudi kombi-
novani pro-
izvod Rhino-
mol, pseudo-
efedrin i
bleta za odrasle.
Ja~a otpornost
dima koji ja~aju imunitet or-
ganizma. Jak odbrambeni si-
izvod iz Bosnalijeka za ja~a-
we otpornosti organizma je
za ja~awe imuniteta, pove}a-
va energiju, izdr`qivost i
fizi~ku snagu.
RHINOSTOPOM PROTIV
love u mi{i}ima, povi{e-
nu tjelesnu temperaturu,
voboqu i grloboqu.
srijeda, 21. februar 2007.CRNA HRONIKA
8
italijanskih karabiwera u sa-
stavu EUFOR-a, pretresli su
vi~i} i Aleksandra - Sa{e Ka-
raxi}a u Palama.
sa u~estvovali i pripadnici
Agencije za istrage i za{titu
BiH, koji su se sami identifi-
kovali prilikom upada u stan
u kojem sa suprugom i dvoje ma-
loqetne djece `ivi Sowa Ka-
raxi}-Jovi~i}.
gluvo doba no}i, u tri ~asa uju-
tro, i trajala narednih {est sa-
ti, u~estvovalo je nekoliko de-
setina vojnika, dok je u u`em
gradskom jezgru Pala bilo ras-
pore|eno i dvadesetak vozila
me|unarodnih snaga. Kao i sva-
koga puta, neizbje`an "dekor#
cijele operacije bile su i duge
cijevi i poneka "fantomka# na
glavama mirovwaka.
narima se obratio portparol
^epel koji je tom prilikom po-
tvrdio "da je izvr{en detaqan
pretres stanova u kojima `ive
Sowa i Sa{a Karaxi}#, kao i
da su "izuzeti paketi odre|e-
nog sadr`aja#.
{ta~ima dobro poznatoj matri-
ci javnog obra}awa u ovakvim i
sli~nim prilikama,
vqen razgovor#, ka-
lo od velike kori-
demo imali podatke
`u podr{ke osumwi-
~enim za ratne zlo-
~ine - kazao je ^e-
nedovr{enom poslu#,
mo#.
i trebamo jednom da stavimo
ta~ku na ovu temu - rekao je De-
rek ^epel.
Sowa Karaxi}-Jovi~i} sa po-
rodicom bili su vidqivi tra-
govi obijawa takozvanih pre-
Sem potvrde da su se oni koji su
u{li u wen stan predstavili
kao pripadnici Agencije za is-
trage i za{titu BiH, te da su u
unutra{wost wenog doma prova-
lili ne sa~ekav{i ni da im
otvori vrata, Sowa Karaxi}-
da iznosi vi{e detaqa u javnost,
posebno istakav{i da to ne e-
li ponavqati u kamere.
posjetilaca sam pri~ala pret-
hodnih {est sati i zaista ne-
mam vi{e ni voqe ni snage za
tako ne{to - bilo je sve {to
je ju~e oko devet izjutra kazala
Sowa Karaxi}-Jovi~i}.
ra{we akcije, paqanska svako-
dnevica je tekla uobi~ajenim
tempom, mada se, iako su sta-
novnici ovog grada ve} navi-
kli na sli~na de{avawa, mogla
primijetiti odre|ena doza ne-
razumijevawa i ogor~enosti
vode u vrijeme i kada pijevci
spavaju.
qani su se prisjetili da grad
podno Romanije i Jahorine me|u-
narodni vojnici, kao po nekom
nepisanom pravilu, gotovo uvi-
zna~ajnih vjerskih praznika.
boravili da je akcija izvedena
u prvoj no}i od po~etka velikog
Vaskr{weg posta, dok je pret-
hodna operacija uprili~ena na
Zadu{nice, kada ovda{wi Sr-
bi odlaze na grobqa da odaju
pomen upokojenim srodnicima.
¥ S. [EKARA
PRIPADNICI NATO PRETRESLI STAN K]ERKE I SINA RADOVANA KARAXI]A U PALAMA
PREPAD U GLUVO DOBA NO]I
Novi
opremom stra`are ispred stana
Pale: Vozila italijanskih karabiwera blokirala dio grada
BILE]A - Prema podaci-
ma Centra javne bezbjednosti
oko 19 ~asova i 30 minuta u uli-
ci Peka Pavlovi}a u Bile}i
dogodilo se razbojni{tvo u ko-
me su dva nepoznata napada~a
upali u samostalnu trgovinsku
radwu "Valzom#, napali proda-
Maskirani napada~i su vje-
rovatno ~ekali u mraku i kada
su primijetili da je prodava-
~ica ostala sama uletjeli su u
prodavnicu sa fantomkama na
od prodava~ice zatra`ili da
im preda sav novac, prijete}i da
}e je ubiti.
kasu i dala im sav novac koji se
u woj zatekao. Razbojnici su,
me|utim, primijetiv{i da je
rije~ o mawem iznosu od svega
oko 50 maraka, zatra`ili jo{,
tvrde}i da je ostatak novca ne-
gdje sakrila.
dila da vi{e novca nema, oni su
je napali udaraju}i je pi{to-
qima po glavi. Potom su na br-
zinu isprevrtali stvari po pro-
davnici, a kada nisu na{li tra-
`eni novac pobjegli su.
Povrije|ena i {okirana
`ena, oblivena krvqu, uspjela
privatne ordinacije gdje joj je
ukazana medicinska pomo}.
su te`e prirode pa je pu{tena
na ku}no lije~ewe.
Izvr{en je uvi|aj i nasta-
vqena potraga za jo{ uvijek ne-
poznatim maskiranim napada-
PRODAVA^ICU
zatra`ili su od prodava~ice u prodavnici
"
Valzom"
da im preda pazar, a po{to je u kasi bilo mawe od 50
maraka po~eli su je udarati, a potom su pobjegli
Portparol NATO najavio da }e vojnici i daqe upadati
u ku}e i stanove bilo kojih lica za koje dobiju podatke
da su ukqu~eni u mre`u podr{ke osumwi~enim
za ratne zlo~ine
STVARI
Derek ^epel nije mogao re}i {ta je izuzeto prilikom ak-
cije, diplomatski to pravdaju}i rije~ima "da NATO nikada ne
objelodawuje takve podatke#.
U svakom slu~aju, tra`imo informacije o mre`i podr{ke
osumwi~enim za ratne zlo~ine, na~inima na koji je organizo-
vana, kako weni pripadnici komuniciraju... Dakle, bilo {ta {to
nam mo`e pomo}i u wenom razbijawu - kazao je portparol NA-
TO {taba u BiH.
POLICIJA
Centar javne bezbjednosti nije bio obavije{ten o ju~era{woj
akciji, niti su pripadnici ovda{we policije u~estvovali u wenom
sprovo|ewu - potvr|eno je ju~e u isto~nosarajevskoj policiji.
MEDICINARI
je u akciji na Palama EUFOR
u~estvovao samo kao medicin-
ska logisti~ka podr{ka.
- EUFOR je ponudio medi-
du potrebne i to je bio sav obim
u~e{}a EUFOR-a u toj opera-
ciji. Akcija je u potpunosti
bila pod rukovodstvom NATO
- rekao je Foster. ¥ @. D.
ISTO^NO SARAJEVO - Radnici Policijske
stanice Fo~a tragaju za B.B. za kojeg se sumwa da je,
najvjerovatnije, po~inilac krivi~nog djela kra|e
koju je, u ponedeqak, prijavio D.V. vlasnik sport-
ske kladionice "Bet {op#. ¥ V. Bu.
¹ ¹ ¹
BAWA LUKA - Lopovi su u no}i izme|u subo-
te i nedjeqe, iz firme "[umaoprema# u Bawoj Lu-
ci u ulici Trive Amelice, odnijeli 31 motornu pi-
lu, potvrdila je na{em listu portparol Centra jav-
ne bezbjednosti Bawa Luka Bojana Ga{ovi}.
Prema prijavi o{te}enog vlasnika @.]. koji je kra-
|u prijavio u ponedjeqak ujutro, u Policijsku stani-
cu 2 Bawa Luka, pri~iwena mu je materijalna {teta
od oko 51 hiqadu maraka. Istraga je u toku. ¥ V. J.
¹ ¹ ¹
`nom tu`ila{tvu u Doboju izvje{taj protiv Z. \.
(28) iz Gorwih Vrela zbog sumwe da je izvr{io kri-
vi~no djelo tjelesne povrede. On je fizi~ki napao
D. \. (26) iz Broda kome je udarcima rukama i noga-
ma nanio povrede po glavi i tijelu. ¥
¹ ¹ ¹
noj nesre}i koja se dogodila u blizini benzinske pum-
pe "Merkur# u Doboju.
K.[. (18), a lak{e E.D. (28) , oboje iz Doboja.
¥ Sl. P.
TREBIWE - Usnule
tru probudila je pucwava u
glavnoj ulici u centru gra-
da, u kojoj je ispaqeno mno-
{tvo metaka, a rawen je
mladi} G. R. (25) iz Trebi-
wa, koji je zadobio lak{e
tjelesne povrede.
de dvadesetjednogodi{weg
stojawa osnovane sumwe da
sa i 20 minuta, u ulici Kra-
qa Petra Prvog Oslobodi-
dan metak, najvjerovatnije
qenicu G. R., koji je zado-
bio lak{e povrede.
Kao izvr{ioce, poli-
cija je identifikovala D.
ca nastaweni u Trebiwu. U
toku je kriminalisti~ka
qu rasvjetqavawa i doku-
mentovawa krivi~nog dje-
sti, zatim nedozvoqene pro-
ili eksplozivnih sredsta-
vrede.
sao nai{li su na blokiranu
glavnu ulicu kod Po{te i
radio Trebiwa, sa mno{tvom
~aura od ispaqenih metaka,
kolovozu, iz koje je pucano,
kao i ostacima krvi rawe-
nog mladi}a na trotoaru.
¥ M. BE[TI]
Bawa Luka nastavqa istragu o prijavqenom
slu~aju seksualnog zlostavqawa dvojice ma-
li{ana od devet i 11 godina u Gradi{ci.
Ovo je ju~e potvrdila okru`ni tu`ilac
Gordana Mijatovi} koja ima namjeru posli-
je saslu{awa i prikupqawa odre|enih do-
kaza zatra`iti pritvor za H. I. (38) iz Gra-
di{ke.
publike Srpske je saop{tilo ju~e da je dan
ranije Policijskoj stanici Gradi{ka, mje-
{tanka Z. R. (40) prijavila brata H. I. da
joj ve} du`e vrijeme seksualno zlostavqa
wena dva maloqetna sina.
tu u kojem su `rtve djeca, istra`ni organi
ne `ele da otkrivaju identitet niti vi{e
detaqa o ovom slu~aju u ciqu za{tite ma-
li{ana.
~aj seksualnog zlostavqawa djece. ¥ V. J.
HAP[EWE U GRADI[CI
Zlostavqao
jedlog branioca osumwi~enog P. \. (28) iz [am-
ca za odre|ivawe kaucije kako bi se branio sa slo-
bode.
Otac osumwi~enog je ponudio kauciju od 60 hi-
qada evra za wegovo pu{tawe da se brani sa slo-
bode.
tvoru od 4. januara ove godine, vodi se istraga
zbog krivi~nog djela neovla{}ene proizvodwe i
prometa opojnih droga.
osumwi~eni ima regulisan boravak u [vajcar-
skoj i zato {to je u Pisarima kod [amca uhva-
}en u bjekstvu kada je od sebe odbacio paket sa ki-
logramom i 85 grama opojne droge kokaina.
Sve to ukazuje na opravdanu bojazan da bi,
ukoliko bi se na{ao na slobodi, mogao da pobjeg-
ne ili se sakrije i na taj na~in postane nedostu-
pan sudu za daqe vo|ewe krivi~nog postupka - ka-
`e se u obrazlo`ewu odluke Okru`nog suda u Do-
boju. ¥ Sl. P.
Odbijena kaucija
9
naftnoj platformi u nigerij-
wihovo osloba|awe tra`e 10,8
miliona evra.
sa otmi~arima uspostavqen i
da su pregovori o osloba|awu
talaca u toku.
obojica iz okoline [ibenika,
li su u Nigeriji u naftnoj kom-
paniji "Hajdrodajv# na poslo-
vima opremawa i snabdijevawa
obezbije|enu bazu u kojoj su bi-
li smje{teni.
su otmi~ari od firme "Hajdro-
dajv# zatra`ili da otvori po-
sebnu telefonsku liniju kako
ciraju o otkupu, ali i da bi
firma mogla da komunicira sa
svojim otetim radnicima.
drodajv# elektronskom po{tom
potvrdila da intenzivno sara-
ko bi pomogla u osloba|awu
trojice talaca.
oci nisu povrije|eni, te da za
sada jo{ nije pouzdano utvr|e-
no jesu li otmi~ari povezani
s bilo kojom militantnom gru-
pom iz delte Nigera ili je ot-
mica ~in kriminalnih bandi.
Supruga otetog pomorca iz
Kotora Senka Smolovi} rekla
novih informacija o sudbini
govori sa otmi~arima, a crno-
gorsko Ministarstvo inostra-
lo da je nalo`ilo hitne mjere
koje bi trebalo da pomognu u
osloba|awu otetih.
¥
OGLASILI SE OTMI^ARI DVA HRVATA I JEDNOG CRNOGORCA U NIGERIJI
U poruci kompanije
Garma i Mate Lu{a iz [ibenika i Milan Smolovi}
iz Kotora nisu povrije|eni. Ova kompanija intenzivno
sara|uje s nigerijskim vlastima kako bi pomogla
u osloba|awu talaca
spektora na podru~ju Bawe Lu-
ke, Lakta{a i Srpca prije dva
dana na|eno je devet ukradenih
automobila.
dato tu`ila{tvu, a ostali su pu-
{teni poslije kriminalisti~-
vodi da je u nedjequ oko 21 ~as
uhap{en G. P. (35) nastawen u
Bawoj Luci zbog sumwe da je po-
~inio vi{e kra|a automobila
na podru~ju koje pokriva Cen-
tar. Dan poslije wegovog hap{e-
wa, na osnovu naredbe Osnovnog
suda, u Bawoj Luci izvr{en je
pretres ku}e i pomo}nih obje-
kata u bawolu~kom nasequ Srp-
ski Milanovac ([argovac) ko-
je koristi G. P.
dva automobila, pu{ka - pumpa-
rica i municija, elektronski
la, radio-veza i tri mobilna te-
lefona.
su na|eni "pasat#, na kojem je
falsifikovana {asija, a ukra-
[vedskoj. Tako|e, broj {asije je
prepravqan i na prona|enoj
"opel zafiri# koja je tokom ja-
nuara ove godine ukradena u Nor-
ve{koj - navodi se, izme|u osta-
log, u saop{tewu.
ukradenih automobila, inspekto-
licije Centra Bawa Luka su sa
kolegama iz Policijske stanice
Oni su priveli Q. M. (34) iz
Zvornika od kojeg je oduzeta bjan-
ko inostrana saobra}ajna dozvo-
la i "pasat#, jer postoji sumwa
da je i na tom automobilu fal-
sifikovana {asija.
|e vozila i "audi A3#, koji je
policiji poznat odranije.
(51) iz Zvornika od koga su odu-
zeli "golf 4#, S. P. (29) iz Mr-
kowi} Grada i D. P. (33) iz Ba-
we Luke.
Lakta{ima i Srpcu prona{li su
i oduzeli ~etiri automobila.
je "pe`o 605#, kod wegovih su-
gra|anina i vr{waka, M. M. "pa-
sat#, a kod D. M. "audi A6#. Po-
licajci su od O. \. oduzeli ve-
}u koli~inu {asija vozila
"BMW# i jedan motor "{kode#
u Lakta{ima, a u Srpcu su na|e-
ne karoserije vozila.
sti~ke obrade uz izvje{taj pre-
dat okru`nom tu`ila{tvu, dok
su ostali pu{teni - navodi se u
saop{tewu.
Luci Gordana Mijatovi} saop-
~enog i zatra`ila wegovo pri-
tvarawe.
woj Luci Swe`ana Kudri} po-
tvrdila je na{em listu da je G.
P. odredila pritvor do mjesec
dana.
¥ V. JAWI]
USPJE[NA AKCIJA INSPEKTORA NA PODRU^JU BAWE LUKE, LAKTA[A I SRPCA
PRONA\ENI UKRADENI AUTOMOBILI
Pored otkrivenih devet ukradenih vozila, uhap{eno
je deset lica, od kojih je jedno predato tu`ila{tvu,
a ostali pu{teni poslije kriminalisti~ke obrade
Naftna platforma: Mete u~estalih napada oru`anih grupa
OTETO STO QUDI
zabiqe`eni su u~estali napa-
di naoru`anih grupa na ino-
strane naftne kompanije i
sta meta otmi~ara.
U posqedwih godinu dana
lo bogatom naftom, oteto oko
100 qudi, a ve}ina je vra}ena
nakon pla}ene otkupnine.
dr`avqanin Srbije za kojim
je Ministarstvo unutra{wih
poslova Srbije raspisalo po-
la. Iz tih razloga je i pobje-
gao iz Srbije u Republiku
Srpsku, gdje se nastavio bavi-
ti istim "biznisom#. Prema
je priznao sva djela, a otkrio
je jo{ informacija.
ktima prona|en je "golf# za
kojeg se osnovano sumwa da je
ukraden. Ministarstvo unu-
na dokumentovawu ovog slu-
~aja kra|e vozila.
OTKUPNINA 11 MILIONA EVRA
HAG - Predsjednik Ha{kog
tribunala Fausto Pokar odba-
ske radikalne stranke (SRS)
Sudskog vije}a koje vodi pro-
ces u wegovom slu~aju.
To vije}e ~ine sudije Al-
fons Ori iz Holandije, Patrik
Robinson sa Jamajke i Frank
Hopfel iz Austrije.
nije iznio dovoqno dokaza da
su sudije bile pristrasne, nave-
deno je u saop{tewu koje je iz
Tribunala dostavqeno Tanjugu.
Italijanski sudija Pokar
je}e ~ine sudije Sam Pokar, Mo-
hamed [ahabudin iz Gvajane,
dresia Vaz iz Senegala i Teo-
dor Meron iz Sjediwenih Ame-
ri~kih Dr`ava.
bruara u Ha{kom
kasnije lider radi-
jk gla|u.
brani, da dodijeqe-
ni branilac Dejvid
Huper bude udaqen
iz sudskog procesa,
materijal za su|ewa
bude dostavqen na srp-
Su|ewe [e{equ odgo|eno
je 1. decembra na neodre|eno
vrijeme, jer mu je zdravqe pogor-
{ano zbog {trajka gla|u, koji
je trajao 28 dana.
[e{eqa za ratne zlo~ine nad
nesrpskim stanovni{tvom u Bo-
sni i Hercegovini i Hrvatskoj
i za progon Hrvata iz dijela
Vojvodine od 1991. do 1995. go-
dine. ¥
ZAHTJEV VOJISLAVA [E[EQA
Ostaje sudsko vije}e
Vojislav [e{eq: Statusna
Slatine i G. O. (21) iz Obu-
dovca zbog osnovane sumwe da
su na podru~ju op{tina Pela-
gi}evo i [amac izvr{ili vi-
{e krivi~nih djela te{ke kra-
|e provaquju}i u ku}e i pomo}-
ne prostorije, ~iji se vlasni-
ci nalaze izvan mjesta prebi-
vali{ta.
[amca, koji se nalazi na radu
u Australiji i iz ~ije ku}e je
u no}i izme|u 15. i 16. febru-
ara ove godine ukradeno vi{e
video-ure|aja i "golf 4# koji
je pripadao fraweva~kom sa-
mostanu u Tolisi. Na osnovu
naredbe Osnovnog suda u Mo-
dri~i, izvr{en je pretres ku-
}e i pomo}nih zgrada G. O. gdje
su prona|eni predmeti koji po-
ti~u iz pomenutih krivi~nih
djela.
{ene u fraweva~kom samosta-
nu u Tolisi, op{tina Ora{je.
U automobilu, koji je koristio
G. O, prona|ena su sredstva po-
godna za provalne kra|e koja
su najvjerovatnije i upotrebqa-
vana u te svrhe.
vawu i dokumentovawu kri-
G. O. i G. S. ali i na identi-
fikovawu mogu}ih sau~esni-
ka - zakqu~uje se u saop{tewu
CJB Doboj.
¥ Sl. P.
wa optu`enima za ubistvo premijera Sr-
bije Zorana \in|i}a, da je optu`eni Zve-
zdan Jovanovi} u policiji 7. aprila 2003.
godine, kada ga je branila po slu`benoj
du`nosti, govorio ono {to je diktira-
no u zapisnik o wegovom saslu{awu. Jo-
vanovi} je ranije pred sudom rekao da je
bio ucijewen i prinu|en da potpi{e tu
izjavu datu 7. aprila 2003. godine, u ko-
joj priznaje da je ubio Zorana \in|i}a.
Vesna Radomirovi} je kazala da su
davawu izjave optu`enog u Okru`nom za-
tvoru prisustvovali i tada{wi zamje-
nik okru`nog tu`ioca Aleksandar Mi-
losavqevi} i policijski inspektor Ro-
doqub Milovi}.
vanovi}em prethodno obavila "povjer-
qivi razgovor# tokom kojeg je optu`e-
ni rekao da je ve} gotovo istu izjavu, ko-
ju je kasnije ponovio, dao Milovi}u.
Predsjedavaju}i sudija Nata Mesaro-
vi} rekla je na po~etku dana{weg ro-
~i{ta da ne}e postavqati pitawa o sa-
dr`aju izjave i o sadr`aju povjerqivih
razgovora koje je Vesna Radomirovi}
vodila sa Jovanovi}em. ¥
NASTAVQENO SU\EWE OPTU@ENIM ZA UBISTVO ZORANA \IN\I]A
Jovanovi}evo priznawe u zapisniku
Zvezdan Jovanovi}: U istrazi
NAPAD U NASEQU SRPSKI
MILANOVAC U BAWOJ LUCI
BAWA LUKA - Sektor kriminalisti~ke po-
licije Centra javne bezbjednosti Bawa Luka do-
stavio je izvje{taj bawolu~kom Okru`nom tu`i-
la{tvu protiv M. D. (36) iz Bawe Luke zbog po-
ku{aja ubistva sugra|anina G. M. (26), saop{ti-
lo je Ministarstvo unutra{wih poslova Repu-
blike Srpske.
G. M. je rawen u nedjequ, pola ~asa iza pono-
}i u nasequ Srpski Milanovac ispred kafe ba-
ra "Hobotnica#. On je uboden u stomak, a najvje-
rovatnije da je obra~un po~eo tu~om izme|u G. M.
i tada nepoznate osobe. Napada~ je potegao no`,
ubo G. M. a zatim pobjegao. Intenzivnim radom
na terenu inspektori su otkrili da je G. M. no-
`em ranio M. D. protiv kojeg je podnesena prija-
va. Povrije|eni G. M. je poslije rawavawa preba-
~en u klini~ki centra, gdje je operisan. Poslije
operacije bio je u te{kom stawu, ali se ono sva-
kim danom poboq{ava. ¥ V. J.
BEOGRAD - Sudija Ana
Liberalno-demokratske par-
se on, sa zaka{wewem, poja-
vio na su|ewu u Prvom op-
{tinskom sudu u Beogradu.
naredbu da Jovanovi} bude
zakazano za 2. mart, jer se po-
novo nije pojavio, niti je
opravdao izostanak.
i Slavomir Ban|ur tu`ili
su Jovanovi}a 2003. za kle-
vetu, jer ih je pred Anket-
nim odborom Skup{tine Sr-
bije optu`io da su krimi-
nalci.
ali su|ewe nije odr`ano, jer
su zbog wegovog ka{wewa
privatni tu`ioci ve} napu-
stili sud. ¥
^eda kasnio na su|ewe
srijeda, 21. februar 2007.SVIJET
pravile planove o vazdu{nim
napadima na Iran i ciqevi tih
napada ne}e biti samo nukle-
arna postrojewa nego i vojna
infrastruktura {irom Ira-
Si, prenosu Tanjug.
Iran.
razvija nuklearno oru`je.
bi se aktiviralo drugo, a to je
da su pogibije ameri~kih voj-
nika u Iraku u vezi sa iran-
skom podr{kom ira~kim pobu-
wenicima.
nema dovoqno osnove. Nedavne
ri~ki vojnici u Iraku ginu od
oru`ja koje pobuwenicima is-
poru~uje Iran doveo je u pita-
we i sam {ef ameri~kog Gene-
ral{taba, general Piter Pejs.
Iako SAD javno govore da
}e "iranska kriza# biti rje{a-
vana samo kroz Savjet bezbjed-
nosti, ratni planovi su sprem-
ni i napad na Iran izgleda vje-
rovatan, ocijenio je britanski
li nastavak pregovora o svom
nukleranom programu, ali ne}e
da prihvati nikakve preduslo-
cesa oboga}ivawa uranijuma,
rezoluciji Savjeta bezbjedno-
sti Ujediwenih nacija.
pregovaramo o iranskom nukle-
da zaustavimo svoje aktivnosti.
varamo, ali pod pravednim
uslovima - rekao je Ahmadine-
dr`avna televizija Irana, pre-
nio je Rojters.
gova zemqa to isto u~ini i vra-
ti se za pregovara~ki sto. ¥
Postoje dvije vrste obja{wewa za vojni napad. Prvo su
navodni dokazi da Iran razvija nuklearno oru`je,
a drugo pogibije ameri~kih vojnika u Iraku u vezi
sa iranskom podr{kom ira~kim pobuwenicima
\ Mahmud Ahmadinexad: Pregovori uz uslove
RADIO Bi-Bi-Si O MOGU]IM NAPADIMA SAD NA IRAN
RAZLOZI NE DR@E VODU
on je, dan prije isteka roka,
koji je Iranu dao Savjet bez-
bjednosti UN pred uvo|ewe
sankcija, rekao da za wegovu
zemqu nije problem da obu-
stavi proces oboga}ivawa
uranijuma ukoliko to isto
nio je AP.
ju~e, poslije vi{emjese~nog pri-
kupqawa dokaza, da je "Al-Ka-
ida# Osame bin Ladena uspjela
da se oporavi od bezbrojnih uda-
raca koje su joj u prethodnih
{est godina nanijele protivte-
je Tanjug.
koje je "Al-Kaida#, pod koman-
dom drugog ~ovjeka tog pokreta
Ajmana al Zavahirija, usposta-
vila u provinciji Vaziristan,
Nakon toga su uslijedile
nika, koji su upozoravali da je,
kao posqedica reorganizovane
strukture radikalnih islami-
u Avganistanu upetostru~en.
Poslije poraza od koalici-
ni, pa{tunska plemena i "Al-
Kaida# punih pet godina poku-
{avali su da reorganizuju vojne
i finansijske strukture, kriju-
stanu. Pro{le jeseni, kona~no,
ameri~ki vojni komandanti na
terenu, ali i politi~ari u Va-
{ingtonu, priznali su da je po-
kret otpora okupacionim sna-
{to je rezultiralo ozbiqnim
~un predsjednika Xorxa Bu{a
da je, zarad operacija u Iraku,
potpuno zanemario Avgani-
nih islamista u toj dr`avi sve
ve}i.
ja nego prije 2001. godine, ali
da su iskusne komandante, koji su
proteklih godina ubijeni ili
deri, zbog ~ega je ta organiza-
cija ostala na prvom mjestu ne-
prijateqa SAD.
predsjednik Bu{, vidqiv je pro-
u~avawem novih statisti~kih
podataka sa tog rati{ta, prema
kojima je broj napada na ameri~-
ke konvoje udvostru~en, dok je
broj direktnih napada vatrenim
meno, u Avganistanu je pro{le
godine zabiqe`eno ~ak pet pu-
ta vi{e samoubila~kih akcija
nego 2005. godine. ¥
ni Helmand.
"
SAD o~ekuju veliku ofanzivu talibana ve} po~etkom
proqe}a, zbog ~ega je u tu dr`avu upu}eno jo{ 3.200
ameri~kih vojnika, kojima je prvobitno bilo nare|eno
da se spreme za misiju u Iraku
OPTU@BE
Kaide#, s obzirom na to da su
takve akcije, tokom vladavine
frakcija, bile nepoznate ta-
mo{wem stanovni{tvu.
jem je do sada poginulo goto-
vo 300 Amerikanaca, doveo je
pro{le sedmice do razmjene
te{kih rije~i izme|u poli-
ti~ara u Va{ingtonu i We-
ma~koj, Francuskoj, Italiji i
[paniji, kojima je ozbiqno
du{nosti#, ne `ele}i da se
ozbiqnije ukqu~e u akcije
protiv talibana.
\Avganistan: Broj
ni Rihterove skale pogodio je ju~e podru~je
Molu~kih ostrva, sjeveroisto~no od Indone-
zije, ali su nadle`ne slu`be naknadno saop-
{tile da nema opasnosti od cunamija.
Zemqotres se dogodio oko 15 sati po lo-
kalnom vremenu sa epicentrom 45 kilometa-
ra jugozapadno od Labuha, u sjeverno provin-
ciji Maluka, na dubini od 31 kilometar ispod
okeanskog dna, potvrdila je ameri~ka Meteo-
rolo{ko-geografska agencija, a prenijele su
svjetske agencije.
doneziju da "postoji mogu}nost za formirawe
cunami talasa#, ali su kasnije nadle`ne slu-
`be saop{tile da je ta opasnost pro{la i da
razorni talas nije formiran. ¥
MADRID - [panija i Ita-
jedno sa Nema~kom, "o`ive# Us-
tav Evropske unije, koji su ra-
nije odbacile Francuska i Ho-
landija.
`imo sve na{e napore kako bi-
smo obnovili proces evropskih
integracija - izjavio je {pan-
ges Sapatero na konferenciji
janskim kolegom Romanom Pro-
{to prije "krenu u akciju# i po-
krenu nove inicijative. Do sa-
da je 18 zemaqa ~lanica EU ra-
tifikovalo Ustav referendu-
tu, ali je taj proces zaustavqen
kada su Francuska i Holandija
odbacile ustav 2005. godine.
stupio na snagu, podsjetila je
agencija AP. Sapatero je nagla-
sio da EU mora da na|e rje{e-
we koje }e "omogu}iti ukqu~i-
vawe onih zemaqa koje su imale
problema sa ratifikacijom, ali
na tog projekta#. ¥
Xon Mekejn o{tro se ju~e ob-
ru{io na biv{eg ministra od-
brane Donalda Ramsfelda, op-
vo|ewu rata u Iraku, zbog ko-
jih Amerika "pla}a visoku ci-
jenu#.
gorih sekretara odbrane u
kejn na jednom skupu u Ju`noj
Karolini.
stawe proizvod vi{egodi{wih
te{kih gre{aka, za koje je ma-
hom odgovoran biv{i ministar
odbrane Ramsfeld i potpred-
smatraju se glavnim krivcima
prema krizi u Iraku, koja je, u
proteklih godinu dana, sukobi-
sunita, dozvolila da eskalira-
qadama rtava i stotinama hi-
qada izbjeglica. ¥
ODBRANE
~e je poginulo 10 Ira~ana. U
eksploziji cisterne u kojoj je
prevo`en hlor, `ivot je izgu-
bilo pet qudi, a vi{e od 100 je
primqeno u bolnicu zbog pro-
blema sa disawem, saop{tile
su ira~ke vlasti, javqa Tanjug.
Prvi automobil bomba je
11 qudi, dok je do drugog napa-
da, u kojem je poginulo petoro
Ira~ana, a povrije|eno 12, do-
{lo u distriktu Dora.
plodirala u mjestu Ta|iju, 20 ki-
lometara sjeverno od glavnog gra-
da Iraka, a policija jo{ istra-
`uje da li je rije~ o napadu po-
buwenika ili nesre}i. Vi{e od
100 qudi, me|u koji