8/7/2019 Prvo bosansko izdanje zbirke prijestolničkih tajni

http://slidepdf.com/reader/full/prvo-bosansko-izdanje-zbirke-prijestolnickih-tajni 1/3

Prvo bosansko izdanje zbirke prijestolničkih tajni

Knjiga Alije Nametka Sarajevski nekrologij u Bosni i Hercegovini i nijeimala pravu javnu recepciju. O njoj se možda i jeste kuloarski i kafanski

govorkalo, ali se nije ozbiljno pisalo. Recimo da među razloge za tospada i činjenica da ovu knjigu dosad zapravo nije nikad ni objavio neki

 bosanskohercegovački izdavač

Trinaestog marta 1976. godine, na prvu godišnjicu smrti IveAndrića, razgovarali su Miroslav Krleža i Enes Čengić oAndriću. Evo šta je Krleža tom prilikom rekao: "Andrićev je jezik izvanredan, kao što je za mene najljepši naš jezik - jezik  bosanskohercegovačkih muslimana. Uzmite, na primjer,Skendera Kulenovića, Mešu Selimovića, pa Aliju Isakovića ili Nametka ili Hamzu Humu ili, ako hoćete, i one muslimane kojise javljaju ranije, još osamdesetih godina, može misliti o tome

tko šta hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je toliteratura srca."

 Na stranu sad ono što stoji u podtekstu ove Krležine izjave, ašto zgrožava suvremene jezičke puritance, ali treba primijetitida Krleža Aliju Nametka ovdje svrstava među ponajbolje

 bosanskomuslimanske (odnosno bošnjačke) pisce dvadesetog stoljeća.

Biografija Alija Nametak je Hercegovac, rođen u Mostaru 6. marta 1906. godine. Urodnom gradu Nametak je završio osnovnu školu i gimnaziju, a potom se uputio nastudije u Zagreb. Studirao je jugoslavistiku, rusistiku i romanistiku, a na zagrebačkom

filozofskom fakultetu je diplomirao u oktobru mjesecu 1929. godine. Nakondiplomiranja preseljava se u Sarajevo, gdje radi kao urednik u časopisu  Novi Behar .Prije Drugog svjetskog rata radio je i kao profesor u nekoliko sarajevskih škola(Tehnička škola, Učiteljska škola, Gazi Husrev-begova medresa), a godinu dana je kao profesor također živio i radio u Podgorici.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nametak je bio urednik Glasnika islamske vjerske

 zajednice te član uredništva Hrvatske misli. Osuđen je 1945. godine na petnaest godinazatvora, od kojih je odslužio devet. Nakon izlaska sa robije najprije je radio u Institutuza proučavanje folklora, a zatim, sve do mirovine, kao bibliotekar na muzičkojakademiji. Penzionisan je 1973. godine, umro je četrnaest godina kasnije, 8. novembra

1987.

Bibliografija Za života Nametak je bio najpoznatiji kao pripovjedač. U književnost jeušao pripovijetkama koje je objavljivao još za vrijeme studija u Zagrebu, a prva muknjiga izlazi 1931. godine. Riječ je o knjizi pod naslovom Bajram žrtava. Šest godinakasnije Nametak je objavio i zbirku Dobri Bošnjani. Za vrijeme Drugog svjetskog rata,u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Nametak je objavio četiri knjige( Ramazanske priče, Za obraz , Mladić u prirodi, Dani i sunce), a u istom periodu su mu

Alija Nametak 

8/7/2019 Prvo bosansko izdanje zbirke prijestolničkih tajni

http://slidepdf.com/reader/full/prvo-bosansko-izdanje-zbirke-prijestolnickih-tajni 2/3

i dva dramska teksta izvedena na pozornici sarajevskog Narodnog pozorišta (Omer za

naćvama i Abdullah-paša u kasabi). Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća objavio jeknjigu Travka zaboravka, a izbor iz Nametkovih djela je tiskan i u ediciji Pet stoljeća

hrvatske književnosti.

Pripovjedačko i dramsko djelo Alije Nametka iz perspektive suvremenog čitateljadjeluje uglavnom dosta staromodno. U novelama Nametkovim jasno je vidljiv utjecajkoji je na njega ostavilo usmeno narodno stvaralaštvo. U njima se obično susreću motivirasapa patrijarhalnog sistema vrijednosti, različite folklorne pojedinosti, uvidi ustarinski bosanski mentalitet, nostalgični pogledi u prošlost. Ima, međutim, kod Nametka i novela pomalo rustikalno erotičnih, kao i onih što graniče s bajkovitomfantastikom što nas ponovo podsjeća na utjecaj usmene književnosti koje je Nametak  bio zaljubljenik, sakupljač i priređivač.

I dramski su tekstovi Nametkovi pisani u starinskom ključu, uglavnom kao komedije s

folklornim motivima namijenjene široj publici.Posthumno publicirani nekrologij Čudni su putevi teksta. Znamenit je već primjer Johnattana Swifta i njegovih Guliverovih putovanja. Jedan od najvećih cinika svjetskeknjiževnosti svih vremena želio je u ovoj knjizi ovjekovječiti svoju konačnu osuduljudskog roda punu podsmijeha i ruganja, a ustvari je, barem iz današnje perspektive,napisao knjigu za djecu koju s jednakom radošću čitaju mališani širom svijeta.

I Alija Nametak je, po svoj prilici, više truda i umjetničkog očekivanja uložio u svoje pripovijetke, no iz sadašnje se perspektive kao najtrajnije i najsuvremenije njegovodjelo nameće Sarajevski nekrologij, prvotno objavljen tek nakon smrti autorove. Iz

cijelog mnoštva razloga nije ova knjiga u Bosni i Hercegovini do dana današnjegadoživjela poštenu recepciju, a to zasigurno zaslužuje.

U milenijskoj anketi magazina Dani o najboljem bosanskohercegovačkom romanudvadesetog stoljeća, Ivan Lovrenović je izrazio žaljenje što u okviru ankete ne možeistaći knjige koje u strogom žanrovskom smislu nisu romani, ali jesu knjige dvadesetogstoljeća. Na prvom mjestu tu je spomenuo upravo Nametkov Sarajevski nekrologij. Evošta je tom prilikom kazao Lovrenović: "(…) Nastala bez osobitoga plana, izvan namjereda bude književnost, ta me knjiga ne prestaje fascinirati: i izvanrednim autorskim pečatom, i jarkošću opservacije i jezika, i nadasve kao dramatično i bolno civilizacijskosvjedočanstvo o postojanju jednoga paralelnoga svijeta, cijele jedne skrivene

mikrocivilizacije. Takvih je u Bosni, očevidno, paralelno bilo nekoliko, a način na kojisu, bezočno manipulirane i zloupotrijebljene, u krvavoj deceniji kraja stoljeća krenule u borbu za priznanje i izlazak iz katakombi, autodestruktivno se svakoj pojedinoj, izajedničkoj im zemlji, slama o glavu."

Pišući o konkretnim ljudskim sudbinama svojih umrlih suvremenika i raščlanjujući kroz pojedine osobnosti cijelu jednu epohu, Nametak je napisao knjigu kakve su kod nasrijetke. Životne uspone i padove stvarnih i mahom značajnih ličnosti opisao je Alija

8/7/2019 Prvo bosansko izdanje zbirke prijestolničkih tajni

http://slidepdf.com/reader/full/prvo-bosansko-izdanje-zbirke-prijestolnickih-tajni 3/3

 Nametak u ovoj knjizi živim i sugestivnim jezikom uz mnoge zanimljive digresijeuglavnom kulturno-povijesne prirode. Indikativno je da je Nametak, čiji je fiction opusčak i u poređenju s piscima njegovog naraštaja uglavnom staromodan i anahron, saSarajevskim nekrologijem napisao u našim okvirima avangardnu knjigu, tip nefikcijske

literature kakve u mnogim zapadnim književnostima ima, ali kakva kod nas gotovo da ine postoji.

Već je spomenuto da ova knjiga u Bosni i Hercegovini i nije imala pravu javnurecepciju. O njoj se možda i jeste kuloarski i kafanski govorkalo, ali se o njoj nijeozbiljno pisalo. Recimo da među razloge za to spada i činjenica da ovu knjigu dosadzapravo nije nikad ni objavio neki bosanskohercegovački izdavač. Izdanje BibliotekeDani u tom je smislu donekle i pionirsko, kao što je i Sarajevski nekrologij u nekomsmislu pionirska knjiga.