prvo pred teh 05

8/19/2019 Prvo Pred Teh 05

1/33

FSB, TEHNOLOGIJA I i OSN

TEHNOLOGIJA I i OSNOVE TEHNOLOGIJE IObrada odvajanjem čestica

Prvo predavanje 2!


2/33



Riječ “manufacturing” ima latinski korjen:Manu – ruka (rukom)

Facere – izrađivati (proizvoditi)

Proizvodnja

(engl. Manufacturing)


3/33



http://www.pbase.com/toymad/80__400vr_test


4/33


Proizvodnja


"Proizvodnja je roces retvor!e ideje i otre!e tri#ta ili kuca uartefakt.

($ključuje niz djelatnosti% od istraivanja tri#ta% financiranja%

rojektiranja% roizvodnje u uem smislu% odravanja% testiranja%ljudske otencijale% marketing% itd.% tj. sve djelatnosti u ivotnomvijeku roizvoda.)

Proizvodnja u uem smislu

Proizvodnja je retvaranje sirovog materijala (riremka) ukoristan roizvod.


5/33



&dvajanje 'ajanje eformiranje

(oduzimanje) ('astavljanje) (Premje#tanje)

“-” “+” “0”


6/33



Prednosti obrade odvajanjem su: &moguuje ostizanje točnosti% uski* tolerancija i do!re kvalitete o!ra+ene ovr#ine%

često !ez otre!e za naknadnim zavr#nim o!radama.

,aj!olji (jedini) način da se formiraju o#tri ru!ovi% ravne ovr#ine% te unutarnji i vanjskirofili.

Moe se rimjeniti kod gotovo svi* oznati* materijala.

,aj!olji (jedini) način o!likovanja otvrdnuti* (kaljeni*) i krti* materijala.

Mogue je o!ra+ivati i najsloenije o!like ovr#ina.

Mogue su o!rade u #irokom rasonu dimenzija (od tur!ina i aviona do micro o!rada).

$zrokuje vrlo male romjene u materijalu o!ratka (samo tanki sloj) “-ednostavno” se moe automatizirati.

konomičnost i roduktivnost (jeftinija i !ra) kod maloserijske i ojedinačneroizvodnje.


7/33 FSB, TEHNOLOGIJA I i OSN


Obrada dijeova vro veiki! dimenzija




Obrada dijeova vro mai! dimenzija – mikro-obrade




"edostaci obrade odvajanjem #estica su:

/enerira odvojene čestice.

Ponekad je za formiranje jednog elementa o!ratka (tolerirani rovrti%utori% ...) otre!no rimjeniti vi#e ostuaka o!rade i vi#e alatni* strojeva.

,eki dijelovi za*tijevaju rimjenu 0,0 strojeva i sloenog rogramiranja.

1latni strojevi i otre!a za rukovanjem alatima i o!racima za*tijevaju velikrostor.

Mikroklima je od jakim utjecajem o!radni* rocesa (tolina% !uka%

ras*ladne tekuine% ulja% ...). 2eliki udio omoni* i riremni* vremena (vrijeme za*vata alata i o!ratka

je često manje od 34 ukunog vremena rotoka ozicije).




$iteratura

%& '& 'avar: Obrada odvajanjem #estica i *areb %,,%&

& .& *denkovi/: Obrada skidanjem materijaa

& 1& 2pur: Fertiunstec!nik3& M&4& 2!a5 %,63& Meta 4uttin Pricipes O78ord 9niversit

Press "e5 ;ork %,63

=era >?sedor8%,,6

@& ;& Atintas: Manu8acturin Automation 4ambride 9niversitPress 4ambride 000

B& 555&8sb&!rCkas

lit


11/33



.9D"

5ručnim alatima%5turijanje%5!u#enje%

5iljenje%5glodanje

2E.O"

.ezni aat s

oGtricom

.ezni aat bez

oGtrice

Postupci obrade odvajanjem #estica(>"6


12/33



/eometrijskidefinirana o#trica

/eometrijskinedefinrana o#trica

• 6ru#enje• 'uerfini#• 7onanje• 8eanje

• 9okarenje• /lodanje• 6u#enje% uu#tanje%

razvrtavanje• 6lanjanje% du!ljenje• Piljenje• Provlačenje

• lektroerozija 5 M• lektrokemijska o!rada 5 0M• &!rada laserom• &!rada vodenim mlazom 5 -M

2E.O"

.ezni aat soGtricom

.ezni aat bezoGtrice


13/33



Razdvajanje (sječenje)

&dvajanje (rezanje)

klin


14/33



1lat je sredstvo za ooč% tj. sredstvo za reo!likovanjeriremka (sirovca).

Osnovni element svih reznih alata s oštricom je

rezni klin.

&!zirom na smjer gi!anja klina u odnosu na o!radakrazlikuje se: razdvajanje (sječenje) i odvajanje (rezanje).


15/33



"acrti 4A> mode toerancijekvaiteta povrGine proram

Pripremak('irovac)

zradak(&!ra+eni dio)

A $ A E " 2 E . O

O H . A > A I

2JP

Proces rezanja definiran je

sučeljem alata i obratka

A $ A E

&&; kao sustav

OH.A>AI


16/33



/i!anja < oenito (način gi!anja)

/=61,-1

PR12&0R9,1

(9R1,'810=-'>1)

R&910=-'>1

(>R$?,1)

>ontinuirana

iskontinuiranaiskontinuirana

>ontinuirana

gib


17/33



Kibanja kod obrade odvajanjem #esticaodnosno kod aatni! strojeva

/=61,-1

/812,1 P&M&@,1

ostavnaPosmična

A vf < !rzina rezanja

A stalnost (kontinuitet)rocesa o!radeodvajanjem čestica

A vc < !rzina rezanja

A stvara se odvojenačestica

A najvei dio snage se tro#iza to gi!anje

A a < du!ina rezanja

A gi!anja izvan o!raderimicanje i odmicanje%zauzimanje du!inerezanja


18/33



Kibanja kod obrade odvajanjem #esticaKibanja kod tokarenja


19/33



Kibanja kod banjanja

kratko!odno banjanje duo!odno banjanje


20/33



Kibanja kod buGenja


21/33



Kibanja kod odanja


22/33



Kibanja kod bruGenja


23/33



klin-noz


24/33



Rezni dio alata obavlja proces rezanja.

>rGka suLi za pri!vat aata na aatni stroj iza prijenos sia (otpora) rezanja&

&snova alata je ovr#ina koja osigurava ravilan ri*vatalata na stroj.

Osnovni elementi alata


25/33



&snovni elementi alata 5 rikaz na tokarskom nou5 dr#ka5 rezni dio

Reznidio

1γ

1α

1αB

s

sB


26/33



Rezni dio alata definiran je s tri ovr#ine: 1γ 5 rednja ovr#inaC ovr#ina koja je u

kontaktu s odlazeom česticom (ovr#inao kojoj klčizi odvojena čestica)

1α 5 stranja (slo!odna) ovr#inaC ovr#ina koja je u neoeljnom kontaktu s ovr#inomo!rade

1αB 5 omona stranja ovr#ina&ve ovr#ine mogu !iti sastavljene od vi#eravnina ili zakrivljeni* ovr#ina.


27/33



/lavna o#trica% '%

je resječnica ovr#ina 1γ i 1α.Pomona o#trica% 'B%

je resječnica ovr#ina 1γ i 1Bα.


28/33



Iutevi aata

>utevi alata su neo*odni za odre+ivanje oloaja rezne o#trice% rednje i

stranje ovr#ine reznoga dijela alata.

>utevi se uvijek odnose na odre+enu točku na reznoj o#trici. >ada su rezna

o#trica% rednja i stranja ovr#ina zakrivljene% za odre+ivanje kuteva sumjerodavne tangente% odnosno tangencijalne ravnine kroz oda!ranu točku.

'vaki kut je označen slovom grčkog alfa!eta i sufiksom koji odgovara ravnini

u kojoj se kut mjeri. (Primjer γ n < rednji kut u normalnoj ravnini . ) Da radne

(kinematske) kuteve dodaje se jo# i sufiks “e”. 1ko su rednja i stranja ovr#ina sastavljen od veeg !roja ovr#ina

nagnuti* od raznim kutevima numerirani su !rojevima E% 3% F% ...očev#i od

o#trice.


29/33



&vi kutevi se definiraju omou te*nolo#kog referentnog sustava ravnina.

Ee!nooGki (eometrijski) kutevi rezno kina

γ < prednji kut (kut prednje povrGine)C mjeri se izme+u rednje ovr#ine 1γ i

osnovne ravnine Pr C moe se mjeriti u raznim ravninama te se označava kaoγ n% γ f % γ % γ o i γ g.

< kut kinaC mjeri se izme+u rednje i stranje ovr#ineC moe se mjeriti u vi#e

ravnina te se označava kao βn% βf % β i βo.

< straLnji kut (kut straLnje povrGine)C mjeri se izme+u stranje ovr#ine 1α i

ravnine rezanja Ps C moe se mjeriti u raznim ravninama te se označava kao

αn% αf % α% αo i α!.


30/33



>ut mjeri seizme+u

u ravnini

rednji kut γ G 1γ i Pr PG

kut klina βG 1γ i 1α PG

stranji kut αG Ps i 1α PG

oenito:α H β H γ I JG

vc


31/33



Materijai rezni! aata (rezno dijea aata)A Aatni #eici: 0@-% i P=> postupci

preva#enja

A 2itno-zrnati tvrdi metai

A 4ermetA Ieramike: oksidna na bazi AO i nitridna 2i"i3N oja#ana vaknima

A 4H" – kubni nitrid bora

A P4> – poikristani dijamant

mat


32/33



O t p o r n o s t n

a t r o š e n j e

B r z i n a r e z a n

j a

Č v r s t o ć a i t v r d o ć a n a p o v i š e

n i m t

e m p .

Čvrstoća i žilavost

Hrzorezni #eici

Prevučeni !rzorezni čelici

2itnozrnatitvrdi meta

Prevu#enitvrdi meta

tvrdi meta na

bazi 14

4ermet

deani reznimaterija

=aknimaoja#ana

keramika

"itridnakeramika

2i"3

Oksidnakeramika

AO

P4>4H"

2vojstva materijaa rezni! aata – kvaitativni prikaz


33/33

FSB TEHNOLOGIJA I i OSN


prvo pred teh 05

Documents