psihologija 1-ua.ppt

7/25/2019 PSIHOLOGIJA 1-UA.ppt

1/67

PSIHOLOGIJAPSIHOLOGIJAODGOJA I OBRAZOVANJAODGOJA I OBRAZOVANJA

istrauje i prouava psiholo!u stra"uistrauje i prouava psiholo!u stra"u

pro#esa o$%oja i o&ra'ova"ja( o$"os"opro#esa o$%oja i o&ra'ova"ja( o$"os"o

'a!o"itosti !oje $jeluju pri ue"ju ipouava"ju)

Povijes"o %le$a"o "astala je !ao pri*je"a

op+e i $jeje psiholo%ije u o$%oj"oo&ra'ov"oj pra!si.


2/67

ODGOJ= proces mijenjanja, odnosnoformiranja i razvoja afektivne i konativne

sfere linosti putem uenja odnosnouenje uvstveno-motivativnihsvojstava.

OBRAZOVANJ,= proces stjecanjaznanja, vjetina i razvoja sposobnosti, tj.

proces formiranja i razvoja spoznajne ipsihomotorne sfere linosti putemuenja.


3/67

- , . O D ,- , . O D , II .., H N I / ,, H N I / ,PRI/0PLJANJAPRI/0PLJANJA PODA.A/APODA.A/A

i"trospe!#ija 1sa*oopaa"je2i"trospe!#ija 1sa*oopaa"je2 - opaanje vlastitih- opaanje vlastitihdoivljaja - specifina psihologijska metodadoivljaja - specifina psihologijska metoda

nedostaci: ne postoji mogunost provjere iskaza,nedostaci: ne postoji mogunost provjere iskaza,siromatvo rjenika, smanjenje intenzitetasiromatvo rjenika, smanjenje intenzitetadoivljaja prilikom opaanjadoivljaja prilikom opaanja

e!strospe!#ijae!strospe!#ija 1va"js!o opaa"je21va"js!o opaa"je2 - opaanje- opaanjeneijeg ponaanja, koje moe biti:neijeg ponaanja, koje moe biti:

- plansko i - prigodno- plansko i - prigodno


4/67

! okviru spomenutih metoda koriste se! okviru spomenutih metoda koriste seslijedee tehnike:slijedee tehnike:

e!speri*e"t3e!speri*e"t3 s!ale pro#je"e3s!ale pro#je"e3

prouava"je $o!u*e"ta#ije3prouava"je $o!u*e"ta#ije3 upit"i#i3upit"i#i3 so#io*etrijs!i postupa!3so#io*etrijs!i postupa!3 i"tervju3i"tervju3 testovi3testovi3

povijest sluajapovijest sluaja


5/67

"#$%#&'()%*"+% #"(!+"#$%#&'()%*"+% #"(!+

utvrivanje homogenosti skupine iutvrivanje homogenosti skupine i

statusa pojedinca u njojstatusa pojedinca u njoj

" % /status izbora pojedinca 0 =" % /status izbora pojedinca 0 =

"# /status odbijanja pojedinca 0 ="# /status odbijanja pojedinca 0 = "" /socijalni status0 = "% - "#"" /socijalni status0 = "% - "#

! odnosu na socijalni status pojedinac moe biti :! odnosu na socijalni status pojedinac moe biti :odbaenodbaen zanemarenzanemaren kontroverzankontroverzan

popularan / 1zvijezda20popularan / 1zvijezda20

n

N1

m

N1


6/67

%3(')4*! /)56#4#)0%3(')4*! /)56#4#)0 - informativni, - terapeutski- informativni, - terapeutski

+valiteta razgovora ovisi o+valiteta razgovora ovisi o i"tervjuerui"tervjueru7 /bitan je7 /bitan jeponekad spol, dob, nain govora, dranje, stavponekad spol, dob, nain govora, dranje, stavprema temi o kojoj razgovara08 iprema temi o kojoj razgovara08 i i"tervjuira"o*ei"tervjuira"o*e- ne- ne

mora biti motiviran za razgovor, moe se bojatimora biti motiviran za razgovor, moe se bojatisudjelovanja u razgovoru.,

! koli se razgovor moe voditi s roditeljima, s uenikom kojiima tekoe u uenju i 9ili vladanju, s uenikom koji se

posebno istie, sa svakim koji iskae potrebu za razgovorom.

ojam ii na razgovor; ne bi smio imati negativnu konotaciju. 5a vrijeme razgovora vrlo je vano znati i htjeti sluati

sugovornika.


7/67

ostoje razliite vrste sluanja:ostoje razliite vrste sluanja:

pseu$o slua"je(pseu$o slua"je(

slua"je i' 'asje$e(slua"je i' 'asje$e(oti*a"je rijei(oti*a"je rijei(

$oslov"o slua"je$oslov"o slua"je

a!tiv"o slua"je(a!tiv"o slua"je(

rednosti aktivnog sluanja:rednosti aktivnog sluanja:< oslobaa od munih osjeaja8oslobaa od munih osjeaja8< stvara odnos srdanosti8stvara odnos srdanosti8< pomae pri rjeavanju problema8pomae pri rjeavanju problema8


8/67

('"(#4%('"(#4%

individualni - skupniindividualni - skupni verbalni - neverbalniverbalni - neverbalni brzine - snagebrzine - snage

sposo&"ostisposo&"osti: senzornih, psihomotornih,: senzornih, psihomotornih,intelektualnihintelektualnih

'"a"ja'"a"ja: zadaci objektivnog tipa i: zadaci objektivnog tipa istandardizirani testovistandardizirani testovi

li"ostili"osti: projektivne tehnike: projektivne tehnikei upitnicii upitnici


9/67

LI4NOS. 5LI4NOS. 5 integracija osobina pojedinca uintegracija osobina pojedinca urelativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju.relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju.

! svakodnevnom govoru pojam linost! svakodnevnom govoru pojam linostnajee se odnosi na nain ponaanjanajee se odnosi na nain ponaanja

pojedinca /npr.pojedinca /npr. agresivna linost, flegmatinaagresivna linost, flegmatinalinost 0 ili neiju drutvenu ulogu, statuslinost 0 ili neiju drutvenu ulogu, status/vana linost 0./vana linost 0.

6a!tori li"osti6a!tori li"osti/osobine, crte, dimenzije0/osobine, crte, dimenzije0mogu se razvrstati u nekoliko osnovnihmogu se razvrstati u nekoliko osnovnih

podruja:podruja:


10/67

!o%"itiv"o!o%"itiv"o //sposobnosti o kojima ovisisposobnosti o kojima ovisi

djelotvornost djelovanja0djelotvornost djelovanja0 a7e!tiv"oa7e!tiv"o //temperament - uestalost, intenzitet,temperament - uestalost, intenzitet,

trajanje i kompleksnost emocionalnogtrajanje i kompleksnost emocionalnog

doivljavanja, te prevladavajue raspoloenjedoivljavanja, te prevladavajue raspoloenje00 !o"ativ"o!o"ativ"o//motivativno - motivi, vrijednosti,motivativno - motivi, vrijednosti,

interesi i stavovi koji pokreu na aktivnost0interesi i stavovi koji pokreu na aktivnost0 so*ats!oso*ats!o / tjelesna konstitucija/ tjelesna konstitucija00


11/67

inost ima svoju bioloku strukturu koju ineinost ima svoju bioloku strukturu koju ine

iva"i sustav( e"$o!ri"i sustav i tjeles"aiva"i sustav( e"$o!ri"i sustav i tjeles"a!o"stitu#ija)!o"stitu#ija)

>ivani sustav i lijezde s unutarnjim>ivani sustav i lijezde s unutarnjim

izluivanjem ine temelj temperamenta.izluivanjem ine temelj temperamenta.

?ioloki imbenici ine samo osnovu za razvoj?ioloki imbenici ine samo osnovu za razvoj

linosti koja se oblikuje pod utjecajemlinosti koja se oblikuje pod utjecajemsocijalnih imbenika.socijalnih imbenika.


12/67


13/67

veliki mozakveliki mozak - @ hemisfere, teina ABCC -ADCC g- @ hemisfere, teina ABCC -ADCC g

debljina kore A.E - F.E mmdebljina kore A.E - F.E mm.. 5a komunikaciju meu5a komunikaciju meu

stanicama mozga odgovorni su neurotransmiteri 7 ima ihstanicama mozga odgovorni su neurotransmiteri 7 ima ihoko EC.oko EC.

3ajvaniji su:3ajvaniji su:

$opa*i"($opa*i"(

e"$or7i"(e"$or7i"(

"orepi"e7ri"("orepi"e7ri"(

seroto"i"seroto"i"GG

utjeu na raspo-utjeu na raspo-loenje, donoe-loenje, donoe-

nje odluka, jasno-nje odluka, jasno-

u misliGu misliG


14/67


15/67

Hunkcionalno veliki mozak se dijeli na :Hunkcionalno veliki mozak se dijeli na :

8 se"'or"a po$ruja8 se"'or"a po$ruja

- primarna - osjeti- primarna - osjeti - sekundarna - percepcije /vidna,- sekundarna - percepcije /vidna, sluna, opa tjelesnasluna, opa tjelesna00

8 *otor"a po$ruja8 *otor"a po$ruja - primarna - pojedinani pokreti- primarna - pojedinani pokreti

- sekundarna - IkinetikaI melodija- sekundarna - IkinetikaI melodija

8 ter#ijar"a ili aso#ijativ"a po$ruja8 ter#ijar"a ili aso#ijativ"a po$ruja

8 "ije*a po$ruja 1p) ut"je28 "ije*a po$ruja 1p) ut"je2


16/67

"!"(4 >%*'5J " !3!()K3*%&"!"(4 >%*'5J " !3!()K3*%&

%5!L%43*'&%5!L%43*'&

>lijezde izluuju hormone izravno u krvotok,>lijezde izluuju hormone izravno u krvotok,kontroliraju metabolike procese u organizmu.kontroliraju metabolike procese u organizmu.ojedini hormoni mogu utjecati na funkciju ivanihojedini hormoni mogu utjecati na funkciju ivanihstanica u mozgu i tako utjecati na tijek psihikihstanica u mozgu i tako utjecati na tijek psihikihprocesa.procesa.

HIPO6IZAHIPO6IZA

:.I.NJA4A:.I.NJA4A /tiroidna 0/tiroidna 0NADB0BR,;N, ;LIJ,ZD,NADB0BR,;N, ;LIJ,ZD,/adrenalne0/adrenalne0G0:.,RA4AG0:.,RA4A/pankreas0/pankreas0

SPOLN, ;LIJ,ZD,SPOLN, ;LIJ,ZD,/gonade0/gonade0


17/67

ojam o sebiojam o sebi iliili slika o sebislika o sebiutjee u veli!oj *jeri "autjee u veli!oj *jeri "aivot sva!o% poje$i"#a 8 to +e "et!o s*atratiivot sva!o% poje$i"#a 8 to +e "et!o s*atrati

va"i*( !oji +e $o%a9aji "a "je%a $jelovati stres"o(va"i*( !oji +e $o%a9aji "a "je%a $jelovati stres"o(ho+e li &iti 'a$ovolja" o"i* to je ui"io it$)ho+e li &iti 'a$ovolja" o"i* to je ui"io it$)

Sva!o$"ev"o se&e pro#je"juje*o u o$"osu "aSva!o$"ev"o se&e pro#je"juje*o u o$"osu "ao"o to &is*o tre&ali ui"iti ili &iti) Re'ultat tiho"o to &is*o tre&ali ui"iti ili &iti) Re'ultat tihpro#je"a jepro#je"a je sa*opotova"je)sa*opotova"je)"amopotovanje se sastoji iz dva dijela"amopotovanje se sastoji iz dva dijela::osje+aj vlastite vrije$"ostiosje+aj vlastite vrije$"osti/imamo pravo biti/imamo pravo biti

sretni, zasluujemo uspjeh, prijateljstvo, ljubav0sretni, zasluujemo uspjeh, prijateljstvo, ljubav0 sa*opou'$a"jesa*opou'$a"je//sposobni smo uiti,sposobni smo uiti,razmiljati,razmiljati,

savladavati izazove, donositi odluke0savladavati izazove, donositi odluke0


18/67

Sli!a o se&iSli!a o se&i- to pojedinac misli o sebi.- to pojedinac misli o sebi."adri nekoliko aspekata :"adri nekoliko aspekata :

fizika slikafizika slika - snaga, ljepota, odjea, frizura,- snaga, ljepota, odjea, frizura,

intelektualna slikaintelektualna slika - uenje brzo ili sporo,- uenje brzo ili sporo,

inteligencija niska9 visoka, pamenjeinteligencija niska9 visoka, pamenjedobro9loe, koncentracijadobro9loe, koncentracija

uvstvena slikauvstvena slika - preteno sretan9nesretan,- preteno sretan9nesretan, stabilan9nestabilan, suosjeajan9stabilan9nestabilan, suosjeajan9beutan, zadovoljan9 nezadovoljan,beutan, zadovoljan9 nezadovoljan,

siguran9nesiguransiguran9nesiguran


19/67

socijalna slikasocijalna slika- otvorena ili zatvorena- otvorena ili zatvorenaosoba,osoba,

sklapanje prijateljstava teko9lako,sklapanje prijateljstava teko9lako, prihvaanje razliitih ljudiprihvaanje razliitih ljudi

komunikacijska slikakomunikacijska slika- bogatstvo rjenika,- bogatstvo rjenika,

sposobnost sluanja, jasnoa usposobnost sluanja, jasnoa u

formuliranju misliformuliranju misli

filozofska slikafilozofska slika- osnovna vrijednosna- osnovna vrijednosnaorijentacija, politika uvjerenja,orijentacija, politika uvjerenja,

religijska opredijeljenostreligijska opredijeljenost


20/67

/ARA/.,R/ARA/.,R- oznaavao je skupinu- oznaavao je skupinuosobina koje su povezane s moralnom, etikomosobina koje su povezane s moralnom, etikom

stranom linosti. osljedica je utjecaja sredinestranom linosti. osljedica je utjecaja sredineu kojoj se pojedinac odgaja.u kojoj se pojedinac odgaja.

%spitivanja openitosti i dosljednosti tzv.%spitivanja openitosti i dosljednosti tzv.karakternih osobina pokazale su da su i tekarakternih osobina pokazale su da su i teosobine pod utjecajem situacija, prethodnihosobine pod utjecajem situacija, prethodnih

iskustava pojedinca, te procjene moguihiskustava pojedinca, te procjene moguihposljedica odstupanja od moralnih normiposljedica odstupanja od moralnih normi..


21/67

.e*pera*e"t.e*pera*e"t - obino obuhvaa onu- obino obuhvaa onugrupu psihikih osobina koje su povezanegrupu psihikih osobina koje su povezane

s uvstvima.s uvstvima. (e su osobine prvenstveno(e su osobine prvenstvenoodreene biolokom strukturom linosti,odreene biolokom strukturom linosti,mada ih okolina moe u znaajnoj mjerimada ih okolina moe u znaajnoj mjerimodificirati.modificirati.

#bino se promatraju F karakteristike#bino se promatraju F karakteristikeuvstvenog ivota:uvstvenog ivota:

- brzina izmjenjivanja uvstava8- brzina izmjenjivanja uvstava8- jaina uvstava8- jaina uvstava8

- opi ton raspoloenja8- opi ton raspoloenja8

- izraavanje uvstava.- izraavanje uvstava.


22/67

6R,0DOVA .,ORIJA LI4NOS.I6R,0DOVA .,ORIJA LI4NOS.IPSIHOANALI.I4/APSIHOANALI.I4/A

ostoje tri razine svijesti :ostoje tri razine svijesti : svjesnosvjesno podsvjesnopodsvjesno -moemo biti svjesni ako elimo,-moemo biti svjesni ako elimo, nesvjesnonesvjesno - moemo biti svjesni samo pod posebnim- moemo biti svjesni samo pod posebnim

okolnostimaokolnostima

i$ e%o supere%oi$ e%o supere%o

uroena komponenta izvrni organuroena komponenta izvrni organ,, aspekt moralni aspektaspekt moralni aspektli"ostili"osti

izvor energije realnosti, nastoji razvija se podizvor energije realnosti, nastoji razvija se podne poznajene poznajeinhibiciju zadovoljiti elje ida uinhibiciju zadovoljiti elje ida u utjecajem nagraivanjautjecajem nagraivanjabitno je postiibitno je postii skladu s realnou i i kanjavanjaskladu s realnou i i kanjavanjazadovoljstvo i zahtjevima superega.zadovoljstvo i zahtjevima superega.izbjei bolizbjei bol


23/67

,


24/67

N,0RO.I4NOS.N,0RO.I4NOS.

zabrinut, pesimistian,zabrinut, pesimistian, nnemiran, razdraljivemiran, razdraljivutljivutljiv,, apatian,apatian, i impulzivani impulzivan, nije, nije

smeten, ne snalazi sesmeten, ne snalazi se uporanuporan, neprecizan, neprecizanu drutvuu drutvu--*ela"!o"i!*ela"!o"i! 88!oleri!!oleri!

IN.ROV,R.IRANOS.IN.ROV,R.IRANOS. ,/S.RAV,R.IRANOS.,/S.RAV,R.IRANOS.

briljivbriljiv,, miranmiran,, drutvendrutven,, otvoren,otvoren,

smeten ne volismeten ne voli ivahan, razgovorljivivahan, razgovorljivdrutvodrutvo--7le%*ati!7le%*ati! nije uporan neprecizan-nije uporan neprecizan-88 sa"%vi"i!sa"%vi"i!

S.ABILNOS.S.ABILNOS.


25/67


26/67

>>?8>@? i'"a$ prosje"a i"teli%e"#ija

? 8 >>? prosje"a i"teli%e"#ija

? 8 ? ispo$ prosje"a i"teli%e"#ija

C? 8 ? %ra"i"a i"teli%e"#ija

? 8 C? la!a *e"tal"a 'aostalost

E? 8 ? u*jere"a *e"tal"a 'aostalost8 E? te!a *e"tal"a 'aostalost


27/67

itanjeF!oli!o ste pa*et"i trebalo bi zamijenitipitanjem !a!o ste pa*et"i otrebno je respektirati

injenicu da postoji vie tipova inteligencije. 3a primjer,Gar$"erova teorijanavodi slijedee faktore inteligencije:

lo%i!o8*ate*ati!a i"teli%e"#ijaprostor"ai"terperso"al"a 1so#ijal"a2tjeles"o8!i"esteti!aver&al"ai"traperso"al"a 1oso&"a2%la'&e"o8rit*i!a


28/67

,*o#io"al"a i"teli%e"#ija,*o#io"al"a i"teli%e"#ija ukljuuje:ukljuuje:

sposobnost uoavanja, procjene, razumijevanja isposobnost uoavanja, procjene, razumijevanja iizraavanja uvstava8izraavanja uvstava8

mogunost motiviranja samog sebe, ustrajavanjamogunost motiviranja samog sebe, ustrajavanja

unato potekoama i frustracijama8unato potekoama i frustracijama8 obuzdavanje impulzivnosti8obuzdavanje impulzivnosti8

odgaanje trenutka primanja nagrade8odgaanje trenutka primanja nagrade8

suosjeanje i nadanje8suosjeanje i nadanje8 onemoguavanje uzrujanosti da zagui; sposobnostonemoguavanje uzrujanosti da zagui; sposobnost

razmiljanjarazmiljanja0.0.


29/67

Duhov"aDuhov"a odnosnoodnosnospiritual"a i"teli%e"#ijaspiritual"a i"teli%e"#ija88 povezuje racionalnu i emocionalnupovezuje racionalnu i emocionalnu

inteligenciju8 omoguuje prihvaanje iinteligenciju8 omoguuje prihvaanje irjeavanje problema vezanih uz pitanjarjeavanje problema vezanih uz pitanjasmisla i vrednota.smisla i vrednota.

"piritualno ili duhovno znai biti u vezi s"piritualno ili duhovno znai biti u vezi sneim irim, bogatijim, dubljim, punijim toneim irim, bogatijim, dubljim, punijim to

naoj limitirajuoj zemaljskoj situaciji dajenaoj limitirajuoj zemaljskoj situaciji dajedrukiju perspektivu.drukiju perspektivu.

40VS.VA ,-O=IJ, OSJ,AJI


30/67

40VS.VA( ,-O=IJ,( OSJ,AJI

pri*ar"apri*ar"a - univerzalna, nalazimo ih kod svih ljudi, oituju- univerzalna, nalazimo ih kod svih ljudi, oitujuse u karakteristinom izrazu lica, ija je prepoznatljivostse u karakteristinom izrazu lica, ija je prepoznatljivost

univerzalna. (o su :univerzalna. (o su : ra$ost( tu%a( strah i sr$&a)ra$ost( tu%a( strah i sr$&a)

se!u"$ar"ase!u"$ar"a - sklopovi razliitih uvstava, ili kulturalne- sklopovi razliitih uvstava, ili kulturalnevarijacije uvstvenih doivljaja.varijacije uvstvenih doivljaja.

))sa*oo#je"esa*oo#je"e / ponos, sram, krivnja, kajanje, ljubav0/ ponos, sram, krivnja, kajanje, ljubav0

) pre*a $ru%i*a) pre*a $ru%i*a /ljubav - roditeljska, bratska, spolna8/ljubav - roditeljska, bratska, spolna8

ljubomora, zavist, mrnjaljubomora, zavist, mrnja pro#je"a stvari i '&iva"ja u o!ol"o* svijetupro#je"a stvari i '&iva"ja u o!ol"o* svijetu

estets!aestets!a- doivljaji koje izazivaju estetski objekti i situacije,- doivljaji koje izazivaju estetski objekti i situacije, reli%io'"areli%io'"a- ne postoje kao posebno stanje, ve se govori o- ne postoje kao posebno stanje, ve se govori o

religijskom strahu, ljubavi.religijskom strahu, ljubavi.


31/67

Luvstva se sastoje od nekoliko komponentiLuvstva se sastoje od nekoliko komponenti::

a) fizioloko uzbuenje ili aktivacija, b) kognitivna interpretacija ili procjena,

c) vanjski znakovi, izraaj ili ekspresija,

d) ponaanje ili reakcija na doivljeno

uvstvo

BOL t ili j t


32/67

BOL 8 uvstvo ili osjet

*e"tal"a &ol*e"tal"a &ol,, emocionalna bol, patnja /vezana uz strah, gubitakemocionalna bol, patnja /vezana uz strah, gubitak00tjeles"a &oltjeles"a &ol/povreda tkiva0 - ima zatitnu ulogu/povreda tkiva0 - ima zatitnu ulogu

tjeles"a &ol psiho%e"o uvjetova"atjeles"a &ol psiho%e"o uvjetova"a/glavobolja0/glavobolja0

Psiholo!e $eter*i"a"tePsiholo!e $eter*i"a"teboli mogu biti:boli mogu biti: osnovni uzrok boliosnovni uzrok boli/psihogena0, IublaivaiI boli, Ipojaivai Iboli,/psihogena0, IublaivaiI boli, Ipojaivai Iboli,

-- uvstvena stanja /trans, depresija, anksioznost0,uvstvena stanja /trans, depresija, anksioznost0,-- prijanje iskustvo / utjecaj obitelji0,prijanje iskustvo / utjecaj obitelji0,- oekivanje /bolje toleriramo bol ako znamo kada e se pojaviti0,- oekivanje /bolje toleriramo bol ako znamo kada e se pojaviti0,

-- panja /usredotoiti panju na neto drugo0,panja /usredotoiti panju na neto drugo0,- psihofizioloko stanje /umor dovodi do pojaane osjetljivosti0,- psihofizioloko stanje /umor dovodi do pojaane osjetljivosti0,-- crte linosti /ekstrovertirani lake podnose bol0,crte linosti /ekstrovertirani lake podnose bol0,- psiholoko znaenje ozljede / ozljeda moe znaiti odmor ali i- psiholoko znaenje ozljede / ozljeda moe znaiti odmor ali i

gubitak0 gubitak0

- sugestija - Iplacebo efektI- sugestija - Iplacebo efektI


33/67

++# #?#*K(% +#3()#!L!4"(4:

-- priznati postojanje odreenog uvstva,priznati postojanje odreenog uvstva,- izbjegavati situacije koje izazivaju neugodna- izbjegavati situacije koje izazivaju neugodna

uvstva ,uvstva ,

- poveati spremnost za suprotstavljanje- poveati spremnost za suprotstavljanjeneugodnim uvstvima,neugodnim uvstvima,

- reinterpretirati situacije, pokuati sagledati- reinterpretirati situacije, pokuati sagledati

objektivno, verbaliziratiobjektivno, verbalizirati

- aktivirati se neim u neugodnim situacijama ,- aktivirati se neim u neugodnim situacijama ,

- otkrivati humor ako je mogue,- otkrivati humor ako je mogue,

- fiziki se relaksirati.- fiziki se relaksirati.


34/67

- O . I V I&otivacija se bavi otkrivanjem uzroka ljudske&otivacija se bavi otkrivanjem uzroka ljudske

aktivnosti. (emeljni pojam je motiv - pobuda ili poticajaktivnosti. (emeljni pojam je motiv - pobuda ili poticajkoji ovjekovo djelovanje usmjerava prema nekomkoji ovjekovo djelovanje usmjerava prema nekomcilju, odrava to djelovanje i pojaava njegovcilju, odrava to djelovanje i pojaava njegovintenzitet.intenzitet.

&otivi izviru iz potreba te se najee dijele na:&otivi izviru iz potreba te se najee dijele na: uro9e"e i stee"euro9e"e i stee"e

pri*ar"e i se!u"$ar"epri*ar"e i se!u"$ar"e &iolo!e i so#ijal"e&iolo!e i so#ijal"e

I"tri"'i!i iI"tri"'i!i ie!stri"'i!i3e!stri"'i!i3 o&iljao&iljaii "e$ostat!a"e$ostat!a


35/67

rema 6lasseru postoje F socijalne /psihike0rema 6lasseru postoje F socijalne /psihike0potrebe:potrebe:

8 'a lju&avlju8 'a lju&avlju//ukljuuje potrebu za pripadanjem,ukljuuje potrebu za pripadanjem,prijateljstvom, brinou i ukljuenosti0prijateljstvom, brinou i ukljuenosti0

88'a *o+i'a *o+i //postizanje i zadravanje vjerovanja dapostizanje i zadravanje vjerovanja da

smo u nekom trenutku priznati od drugih, da smosmo u nekom trenutku priznati od drugih, da smovani i kompetentni0vani i kompetentni0

8 'a slo&o$o*8 'a slo&o$o*//vjerovanje da moemo raditi ivjerovanje da moemo raditi imisliti bez da nas drugi ograniavaju, ukljuujemisliti bez da nas drugi ograniavaju, ukljuujemogunost izbora, nezavisnosti i autonomije0mogunost izbora, nezavisnosti i autonomije0

8 'a 'a&avo*8 'a 'a&avo*/vjerovanje da se moemo upustiti/vjerovanje da se moemo upustitiu ono u emu emo uivati i zabavljati se0u ono u emu emo uivati i zabavljati se0


36/67

-otiv 'a posti%"u+e* -otiv 'a posti%"u+e* oituje se u stremljenjuoituje se u stremljenjuuspjehu, ostvarenju visokih dostignua.uspjehu, ostvarenju visokih dostignua.

tenja za uspjehomtenja za uspjehom

- motiv za postizavanjem uspjeha- motiv za postizavanjem uspjeha

- subjektivna vjerojatnost da e se uspjeh ostvariti- subjektivna vjerojatnost da e se uspjeh ostvariti

- atraktivnost uspjeha u odreenoj aktivnosti- atraktivnost uspjeha u odreenoj aktivnosti

tenja za izbjegavanjem neuspjehatenja za izbjegavanjem neuspjeha

- motiv za izbjegavanjem neuspjeha- motiv za izbjegavanjem neuspjeha

- subjektivna vjerojatnost da in vodi u neuspjeh- subjektivna vjerojatnost da in vodi u neuspjeh

- odbojnost neuspjeha u odreenoj aktivnosti- odbojnost neuspjeha u odreenoj aktivnosti

/ON6LI/. / k b i 0


37/67

/ON6LI/. /sukob motiva 0

/o"7li!t $vostru!o% privlae"ja

/o"7li!t istovre*e"o% privlae"ja io$&ija"ja

/o"7li!t $vostru!o% o$&ija"ja Dvostru!i !o"7li!t istovre*e"o% privlae"ja

i o$&ija"ja

I"terperso"al"i !o"7li!t8sukobi proizlazenajee iz nae potrebe odnosno pokuaja da

druge kontroliramo.


38/67

6rustra#ija- stanje uvstvene napetosti,

neugode, nemira i nezadovoljstva izazvanozaprekama ili tekoama.

Zapre!e se mogu podijeliti na va"js!e/proizlaze iz prirodne ili drutvene okoline0 iu"utar"je/uvjetovane individualnim

osobinama, nedostacima ili sukobom motiva0.


39/67

Stres- nastaje kada su ljudi suoeni s

dogaajima koje smatraju prijete+i*a, ilikoji od njih trae ulaganje pose&"ih "apora."ituacija procijenjena kao stresna moe za

pojedinca znaiti:

neposrednu opasnost, povredu,

gubitak; prijetnju; izazov


40/67

6i'i!i stresori77 /izvanjski ili unutarnji/izvanjski ili unutarnjipodraaji8 npr. buka, vruina, hladnoa,podraaji8 npr. buka, vruina, hladnoa,bol0bol0

Psiholo!i stresori77 /naruavaju/naruavajuinterpersonalnu ravnoteu8 npr.interpersonalnu ravnoteu8 npr.nesporazumi, svae0nesporazumi, svae0

So#ijal"i stresori/pogaaju cijelo/pogaaju cijelodrutvo8 npr. ekonomska kriza, ratovi,drutvo8 npr. ekonomska kriza, ratovi,drutvene promjene0drutvene promjene0

Duhov"i stresori/konflikt vrijednosti8/konflikt vrijednosti8gubitak ideala, vjere u ?oga0gubitak ideala, vjere u ?oga0


41/67

V,LI/I ;IVO.NI DOGAKAJI/smrt

suprunika, rastava braka, zatvorska kazna /RONI4NI IN.,NZIVNI S.R,SORI

/neimatina, kronine bolesti, dugotrajne

svae, odgojni problemi0

-ALI SVA/ODN,VNI S.R,SORI/nedostatak vremena, guva u prometu,

nezadovoljstvo na poslu0


42/67

RADNI S.R,SORI/nedostatak osoblja, rad

u smjenama, rad sa strankama9 uenicima,pritisak rokova, nedostatak komunikacije ikonzultacija, prekovremeni sati,preoptereenost poslom, nadgledanjei

upravljanje podreenima

.RA0-A.S/I DOGAKAJI /smrt bliske

osobe, prirodne katastrofe, silovanje 0


43/67

"tres se moe manifestirati:

tjeles"i* si*pto*i*a7 lupanje srca, ubrzanodisanje, znojenje, drhtanje, suha ustaG

e*o#io"al"i* si*pto*i*a7 zabrinutost, tuga,depresivnost, napetost, razdraljivost

!o%"itiv"i* si*pto*i*a7 zaboravljivost,blokada, smanjena koncentracija, padkreativnosti, prebrzo9presporo donoenje odluka

si*pto*i*a u po"aa"ju7 nesanica, gubitakapetita, prekomjerno jedenje, pad tolerancije,izoliranost


44/67

"tresna reakcija moe biti trojaka:"tresna reakcija moe biti trojaka:

88 tolerira"jetolerira"jestresora i nastupajuih posljedicastresora i nastupajuih posljedica//procjena vanosti i teine situacije0procjena vanosti i teine situacije0

8 !o"trolira"je8 !o"trolira"jestresora, reagiranje na njihstresora, reagiranje na njih//mogunost djelovanja u vlastitu korist, odabir nainamogunost djelovanja u vlastitu korist, odabir naina

suoavanja sa situacijom0suoavanja sa situacijom0

8 re'i%"a#ija( o$ustaja"je8 re'i%"a#ija( o$ustaja"jeod pokuaja da seod pokuaja da sestres savlada /stres savlada /prihvaanje gubitka kontrole0prihvaanje gubitka kontrole0


45/67

Suoava"je sa streso*

socijalna podrka, razgovor,

traenje pomoi molitva, meditacija

mijenjanje situacije humor

OBRA-B,NI -,HANIZ-I


46/67

OBRA-B,NI -,HANIZ-I

1.1. PONA:ANJ, 0S-J,R,NO NA PROBL,-( NA4IN

RJ,:AVANJA N,R,ALANra#io"ali'a#ija-pronalaenje IdobrogI razloga umjesto

pravog, Islatki limun, i kiselo groe

!o*pe"'a#ija- prikrivanje stvarnih ili umiljenih nedostataka,

proje!#ija- pripisivanje svojih negativnih osobina drugima

i$e"ti7i!a#ija- poistovjeivanje s onima koji su uspjeni,zamjenjivanje osobnih neuspjeha uspjesima drugih.

7i!sa#ija- uporno ponavljanje akcija za koje je oito da nedovode do cilja, ili ustrajanje u aktivnosti za kojunedostaju sposobnosti

supstitu#ija- zamjena ciljeva tako da novi cilj barem

djelomino zadovoljava potrebu koju nije mogue ostvariti

:


47/67

E) PONA:ANJ, PR,DS.AVLJA BIJ,G OD PROBL,-A

*ata"je- zamjena za realne aktivnosti, bijeg iz stvarnosti

represija - potiskivanje neugodnih doivljaja iz svijesti,

re%resija - vraanje na oblike ponaanja karakteristine za nii razvojni stupanj /esta kod djece0

"e%ira"je - neprihvaanje neugodnih injenica.

re'i%"a#ija- odustajanje od svega, potpuna pasivizacija

pojedinca iji su ciljevi onemogueni

po*a!"utaa%resija-ne napada se izvor potekoa,nego pogodna osoba

S.AVOVI


48/67

S.AVOVI 8 pre$stavljaju relativ"o traj"uus*jere"ost $a se po'itiv"o ili "e%ativ"o rea%ira "a

lju$e( pojave i sl)

StavoviStavovi utjeu "autjeu "a

opaa"jeopaa"je-- /selektivnost - na utakmici vide se samo dobri potezi

onih za koje navijamo, a preuveliavaju loi potezi protivnika08ue"jeue"jeii pa*+e"jepa*+e"je/onaj tko ima negativan stav prema crncimaodlino pamti sve informacije koje potvruju taj stav08

uvstve"o rea%ira"jeuvstve"o rea%ira"je/ pozitivan stav prema ovisnicima

izazvati e suosjeanje, a negativan mrnju i gaenje0.


49/67

"vaki stav se sastoji od tri komponente:

spo'"aj"e - znanje o onome premaemu postoji stav

uvstve"e 1e*o#io"al"e2- izazivaju

ugodu ili neugodu&ihevioral"e1po"aa"ja2 8 tendencija da

se neto uini u odnosu na osobu ili

objekt prema kome postoji odreenistav


50/67

S.,R,O.IPje pojednostavljena i previegeneralizirana slika o ljudima. Sa$raj stereotipamogu biti osobine linosti, sposobnosti, ivotne navikei druge karakteristike odreene grupe /kao npr. enepretjeruju u izraavanju svojih emocija, ?raani sukrti, 3ijemci su uredni, invalidne osobe su zloeste..0

PR,DRAS0DA je stav koji potie osobu damisli, osjea, percipira i djeluje na povoljne i

nepovoljne naine prema nekoj grupi ili pojedinimlanicama te grupe. osljedica predrasuda jestdiskriminacija odreenih osoba ili grupa koja se oitujeu ponaanju pojedinca.


51/67

VRIJ,DNOS.I su najopenitiji ciljevi ijim sepostizanjem zadovoljavaju odreeni motivi. 4rijednosti

su motivativna svojstva koja djeluju integrirajue naponaanje pojedinca i daju mu svrhovitost idosljednost. 4rijednosti su nauene.

&ogue je razlikovati vrije$"ostii vre$"ote) !tom sluaju vrednote su krajnji ciljevi djelovanja / ivot,ljudsko dostojanstvo, graanska prava i sl.04rijednosti kao to su npr. bogatstvo, drutveni

poloaj, znanstvena otkria i sl., u tom su kontekstusamo sredstva za dosizanje vrednota odnosno ivotnihciljeva.

)54#* )3' "4%*'"(%)54#* )3' "4%*'"(%


52/67

)54#* )3' "4%*'"(%)54#* )3' "4%*'"(%

-oral-oral -- skup pravila i normi to funkcionirajuskup pravila i normi to funkcionirajukao standardi socijalnog ponaanja u drutvu.kao standardi socijalnog ponaanja u drutvu.)adi se o kriterijima za vrednovanje ponaanja)adi se o kriterijima za vrednovanje ponaanjau terminima IdobrogI ili IloegI, IispravnogI iliu terminima IdobrogI ili IloegI, IispravnogI ili

IneispravnogI ponaanja.IneispravnogI ponaanja.

&oralno ponaanje se esto poistovjeuje s&oralno ponaanje se esto poistovjeuje s

proso#ijal"i*proso#ijal"i*po"aa"je*)po"aa"je*) &oe biti&oe bitiegoistiki i altruistiki motiviranoegoistiki i altruistiki motivirano

--


53/67

6AZ, -ORALNOG RAZVOJA6AZ, -ORALNOG RAZVOJA

predkonvencionalna fazapredkonvencionalna faza/od F do AC god.0 7/od F do AC god.0 7moralnost odreuje autoritet, odnosno vlastiti ciljevimoralnost odreuje autoritet, odnosno vlastiti ciljevii potrebei potrebe

konvencionalna fazakonvencionalna faza// od AC dC AB. god.0 7od AC dC AB. god.0 7pravila vrijede za sve ljude, vana je dobrobitpravila vrijede za sve ljude, vana je dobrobitdrugihdrugih

postkonvencionalna fazapostkonvencionalna faza//od AB nadalje0 7od AB nadalje0 7postoje univerzalni principi moralnosti iznadpostoje univerzalni principi moralnosti iznadzakona. otuju zakone dok su u skladu s timzakona. otuju zakone dok su u skladu s timprincipima, u protivnom principi imaju prednostprincipima, u protivnom principi imaju prednost


54/67

Kto moe utjecati na moralno ponaanje:Kto moe utjecati na moralno ponaanje:

- utjecaj drugih - nagrada, kazna, nazonost- utjecaj drugih - nagrada, kazna, nazonostdrugih ljudi /drugih ljudi /7e"o*e" pasiv"o% pro*atraa27e"o*e" pasiv"o% pro*atraa2

-- jasnoa signalajasnoa signala- stupanj potrebe za pomo- stupanj potrebe za pomo

- interpretacija uzroka nevolje- interpretacija uzroka nevolje

- 1cijena2 pomaganja odnosno uskraivanja- 1cijena2 pomaganja odnosno uskraivanjapomoipomoi


55/67

; I V O . N A R A Z D O B LJ A; I V O . N A R A Z D O B LJ A

DJ,.INJS.VODJ,.INJS.VO

-LADOS.-LADOS.

ZR,LOS.ZR,LOS. S.AROS.S.AROS.


56/67

PR,NA.ALNO RAZDOBLJ,PR,NA.ALNO RAZDOBLJ,

ovu*ovu*/jaje0 - AF dana/jaje0 - AF dana e*&rio"e*&rio"/ do kraja @ mjeseca0 - velika/ do kraja @ mjeseca0 - velika

glava, mali udovi, spolni organi diferenciraniglava, mali udovi, spolni organi diferencirani,,

koica izmeu prstiju, glava predstavljakoica izmeu prstiju, glava predstavljapolovinu organizma,polovinu organizma,

7etus7etus /do roenja 0 - do AF sedmice/do roenja 0 - do AF sedmice

raspolae gotovo svim refleksima kaoraspolae gotovo svim refleksima kaonovoroene, osjet sluha - reagira na jakinovoroene, osjet sluha - reagira na jakizvuk 8 osjet bola ne postojizvuk 8 osjet bola ne postoji;;

NOVOROK,N4,


57/67

NOVOROK,N4,

dijete se raa nakon @DC dana provedenih u tijelumajke,

nedonoe - trebalo bi imati cca ACCCgr. i barem ADCdana da bi moglo preivjeti.

prvi krik - prvi udisaj, ne pla, nema suza, nema boli, velika glava, kosti nisu vrste, teina BECC / AECC - MCCC gr.0,duina EC cm.,

kosti hrskavine,disanje bre od odraslog, puls ABC, koa smeurana, refleksi - JarNinov ili hvatanja8 r. hodanja:

r. ?abinskog


58/67

DOJ,N4, /odAF) danado kraja A.god. 0

doba najbreg tjelesnog rasta /krajem A.god.prosjena teina je O-ACkg, a visina MC cm0,

razvija se osjetljivost za dodir, za toplinu ihladnou, za miris, jainu zvuka.

javlja se razlikovanje razliitih oblika, fiksiranjepredmeta, zapoinje razvoj govora manifestacije inteligencije /anticipiranje dogaaja -

traenje sakrivenog predmeta, - dohvatanjepredmeta povlaenjem podloge0 razvijaju se uvstveni odnosi s okolinom, interes za

ljudsko lice i glas

RANO DJ,.INJS.VO


59/67

jasli!o ra'$o&ljeA-B god., pri kraju razdoblja velika samostalnost-

jedenje, navike na istou, opaanje je difuzno i sinkretiko, pamenje nenamjerno, opaajno-praktino miljenje, faza pitanja, govor dobro razvijen, vani poticaji iz obitelji, diferencijacija uvstava - jaka, esta, prolazna,

vrti!o ra'$o&ljeB-P god., motorni razvoj vrlo intenzivan, sve vea spretnost i

samostalnost - jedenje, oblaenje i svlaenje, pamenje i dalje nenamjerno, govor je brzo razvija, miljenje konkretno, mata razvijena, djeje QlaiQ, uvstva intenzivna, polako dolaze pod kontrolu, zrelost za kolu - fizika i psihika,

SR,DNJ, DJ,.INJS.VO / od P9M do AC9AA god. 0


60/67

/ g 0

visina se mijenja od AAD do ABC cm, teina od @C do BC kg., ispadaju mlijeni zubi, kosti jo nisu dovoljno vrste, dolazi do razliitih

deformacija, velika potreba za aktivnou, razvija se namjerno i logiko pamenje, pojava apstraktnog miljenja, konkretno jo uvijek

dominira, panja traje oko FC min, ovisi o interesu i aktiviranosti govor pravilan, usvojena osnovna pismenost, uvstva se uspjenije kontroliraju, esto se javlja strah

od kole, potreba za drutvom vrnjaka, antagonizam izmeu

djeaka i djevojica, -popularna i nepopularna djeca-.

/ASNO DJ,.INJS.VO 8 PR,DP0B,R.,.


61/67

/ od AA9A@ do AF9AE god.0

djevojice su u prosjeku tee i vie od djeaka, javljaju se sekundarne spolne oznake, dobra kontrola uvstava, vedro raspoloenje, /moe

se javiti strah od kole, bolesti i smrti0, interes presudan za brzinu i kvalitetu pamenja, prisutnije apstraktno miljenje, kritinost prema sebi i

drugima,

esto i rado druenje s vrnjacima, raste vanostnjihova miljenja, /popularni uenici: dobri aci, dobridrugovi, spretni, staloeni8 nepopularni: agresivni,tuibabe, loi aci0.

RANA -LADOS. 8 P0B,R.,.8 RANA ADOL,S=,N=IJA


62/67

/ od AB-AE do AP -AD god.0

intenzivan rad spolnih lijezda, nespretnost adolescenta najee je posljedica nedostatka

iskustva u socijalnim situacijama, a ne fizike nespretnosti, namjerno pamenje dobro razvijeno, usko povezano s

interesima, stvaralaka mata zajedno sa stvaralakim miljenjem

sudjeluje u svim oblicima inteligencija dostie maksimum, kritinost miljenja vrlo razvijena, lako se uviaju vlastite i

tue pogreke u miljenju, esto se javlja interes za sport,

3eke karakteristike adolescencije:


63/67

- uvstve"a"esta&il"ost- promjene raspoloenja,poveana osjetljivost na kritike, nemogunost

kontroliranja uvstvenih reakcija-$epresiv"ost( tu%a( sa"jare"je- moe se javiti osjeaj

praznine i besperspektivnosti kao posljedicaosamostaljivanja i preuzimanja odgovornosti8 strah

od odrastanja8- $osa$a- Isve je glupoI, problem ne pripadanja ni

meu djecu ni meu odrasle. "tari interesi nestajua novi jo nisu izgraeni.

- a$oles#e"t"a !ri'a- formiranje identiteta zahtjeva odadolescenta da povee svoju prolost i sadanjosts nejasnom budunou, svoje sposobnosti,interese, elje s oekivanjima i zahtjevima roditelja

i ire sredine kojoj pripada.

+riza identiteta doivljava se u odnosu na:


64/67

+riza identiteta doivljava se u odnosu na:

- obitelj/prkosno ponaanje - pruanje otpora prema autoritetu

odraslih0.- kolu/ uenje, odnosi s nastavnicima 0

- socijalnu prilagodbu/ odnosi s vrnjacima - njihovo miljenje postaje izuzetno vano 0

- izbor zanimanja/ to izabrati s obzirom na sposobnosti,mogunosti, vlastita oekivanja i oekivanja drugih0

- vlastitu osobu! slika o sebi8 kritinost prema sebi i drugima 0

- hijerarhiju vrijednosti/ moralne vrijednosti - smisao ivota,spolnost - odnos prema suprotnom spolu, egzistencijalni

problemi0


65/67

/ASNA ADOL,S=,N=IJA 8 /ASNA -LADOS.

/ od AP-AD do @A-@E god.0 fizika zrelost potpuna, uvstveno i socijalno sazrijevanje traje i dalje, tenja za slobodom, nezavisnou i afirmacijom, vrlo snana prijateljstva, prihvaanje roditelja kao svojevrsnih partnera prihvaanje odgovornosti za vlastite postupke.

ZR,LOS.ZR,LOS.


66/67

1 o$ EE8E $o ?8C?%o$)21 o$ EE8E $o ?8C?%o$)2-

uspostavlja"je svih aspe!ata 'relostiuspostavlja"je svih aspe!ata 'relostiuvstve"e( so#ijal"e i e!o"o*s!euvstve"e( so#ijal"e i e!o"o*s!esa*ostal"ostisa*ostal"osti

88stvara"je vlastite o&itelji( 8 o$%ovor"ostvara"je vlastite o&itelji( 8 o$%ovor"oro$iteljstvo( 8 "apo" s"a%e u 7i'i!o* iro$iteljstvo( 8 "apo" s"a%e u 7i'i!o* ipsihi!o* s*islu(psihi!o* s*islu(

,!o"o*s!i pro&le*i esto $opri"ose,!o"o*s!i pro&le*i esto $opri"osepostoja"ju ovis"osti o ro$itelji*a( topostoja"ju ovis"osti o ro$itelji*a( to

o"e*o%u+ava $osi'a"je potpu"e 'relosti)o"e*o%u+ava $osi'a"je potpu"e 'relosti)

S.AROS.


67/67

S.AROS./od EE9MC do GG.0

velike individualne razlike u zapoinjanju ovog razdobljakao i u njegovu tijeku, patoloko starenje i fizioloko starenje najee prvo opadaju senzorne funkcije inteligencija sporije opada ako se bave intelektualnim radom,

to je bila via kasnije e poeti opadati, pamenje je loije samo ako je vrijeme uenja ogranieno, usporava se vrijeme jednostavnih i sloenih psihomotornih

reakcija,

8 pro&le* !li*a!terija(8 pro&le* o$las!a u *irovi"u(8 pro&le* sa*ostal"o% ivlje"ja - dom ili obitelj

psihologija 1-ua.ppt

Documents