psihologija odgoja obrazovanja ucenje
DESCRIPTION
A.Bubic Psihologija odgoja obrazovanja ucenjeTRANSCRIPT
Psihologija odgoja i obrazovanja
18/19.10.2013.
Andreja Bubić
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Sadržaj
Psihologija odgoja i obrazovanja
Metodologija psihologije odgoja i obrazovanja
Psihologija obrazovanja i nastavnici
Učenje
Biheviorističke teorije učenja
Teorije socijalnog učenja
Kognitivistički pristupi učenju
Konstruktivistički pristupi učenju
Samoregulirano učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
* psihologija - znanost o doživljavanju i ponašanju
• Pedagoška, edukacijska ili psihologija obrazovanja:
• grana psihologije* koja proučava psihološku stranu odgoja i
obrazovanja
• glavni cilj: razumjeti i unaprijediti načine učenja i poučavanja
djece ili odraslih (u kontekstu obrazovnog sustava)
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA
PSIHOLOGIJAOBRAZOVANJA
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
Podjela psihologije obrazovanja:
S obzirom na dob učenika:
Psihologija obrazovanja djece
Psihologija obrazovanja mladih
Psihologija obrazovanja odraslih
Psihologija obrazovanja osoba treće životne dobi
S obzirom na mjesto realizacije obrazovanja:
Psihologija nastave
Psihologija izvannastavnih aktivnosti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
Psihologija učenja
POUČAVANJE:
sustavna primjena generaliziranih
obrazaca ponašanja u nastavi s ciljem
olakšavanja učenja i poboljšavanja
ishoda učenja
UČENJE:
proces kojim iskustvo ili vježba
proizvode promjene u
mogućnostima obavljanja različitih
aktivnosti
Psihologija poučavanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
Tradicija psihologije obrazovanja:
nadilazi povijesne okvire psihologije kao znanosti
nadilazi granice psihologije kao discipline
Platon i Aristotel: rasprave o ulozi učitelja i metodama poučavanja
Kvintilijan: radosna nastava
Johann Amos Comenius (17. st.): razumijevanje, ne zapamćivanje
kao cilj učenja
Jean-Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi, Johann
Friedrich Herbart (18. st.): važnost aktivnosti, ranijeg iskustva i
interesa
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
William James (1842-1910)• Organizirao seriju predavanja za učitelje pod nazivom
“Talks to teachers about psychology”
• Zalaže se za aktivno učenje, korištenje edukacijskih
materijala uz organizaciju rasprava i eksperimenata u
učionici
•Stanley Hall
• Jamesov učenik, naročito se zalagao za istraživanja razvoja djece i
korištenja tih znanja u organizaciji obrazovanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
John Dewey (1859-1952)• Dijete u središtu svega
• Svrha znanja je prilagoditi pojedinca svijetu u kojem živi
• Uspješno učenje se javlja onda kad učenik radi nešto što
mu je vrijedno i smisleno
•Lav Semijonovič Vigotski (1896-1934)
• U procesu učenja oblikuju se i psihičke funkcije
• Kako potaknuti razvoj psihičkih funkcija?
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
E. L. Thorndike (1874-1949)• Važnost mjerenja i znanosti u psihologiji
• Razvoj testova za mjerenje sposobnosti
• Obrazovanje prilagođeno sposobnostima djece
• Autor udžbenika o psihologiji obrazovanja
• Alfred Binet i Theodor Simon
• Osnivači empirijske znanosti o odgoju i obrazovanju u Francuskoj
• Razvijali metode identificiranja djece s posebnim potrebama - autori brojnih
skala za određivanje mentalne dobi djece
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Ostali velikani psihologije obrazovanja
• Jean Piaget:
• Teorija kognitivnog razvoja – važnost izravnog iskustva sa svijetom
• Benjamin Bloom:
• Taksonomija edukacijskih (kognitivnih, afektivnih i psihomotornih) ciljeva
• J.M. Catell, Ernst Meumann, Emile Claparede
• HRVATSKI VELIKANI:
• Ramiro i Zoran Bujas
• Ivan Furlan
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
Suvremena psihologija obrazovanja:
zasnovana na znanstveno utemeljenim znanjima
često subjektivan
nepouzdan
pristran
OBJEKTIVNA
POUZDANA
PROVJERLJIVA
ZNANOST (vs. zdravi razum)
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
Ključne metrijske karakteristike znanstvenih
istraživanja u psihologiji obrazovanja:
VALJANOST
POUZDANOST
OBJEKTIVNOST
OSJETLJIVOST
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
KORAK 1Definiranje problema /
nacrt istraživanja
KORAK 2Testiranje hipoteza
KORAK 3Donošenje zaključaka
KORAK 4Provjera / Revizija teorije
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
Vrste istraživanja u psihologiji obrazovanja:DESKRIPTIVNA: opisuju fenomen koji se istražuje
EKSPERIMENTALNA: utvrđuju kauzalne veze među varijablama
RAZVOJNA: ispituju promjene koje se događaju tijekom dužeg
vremenskog razdoblja
Longitudinalni pristup: praćenje iste grupe ispitanika kroz različite
vremenske periode
Tranverzalni pristup: usporedba različitih grupa ispitanika mjerenih u
istom trenutku
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA:
Opisuju fenomen koji se istražuje
Često korištena u razvojnim istraživanjima
Mogu uključivati promatranje/opažanje, korištenje testova, upitnika,
intervjua ili bilo kojeg standardiziranog oblika prikupljanja podataka
ANKETNA
KOMPARATIVNA
KORELACIJSKA
AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA: istraživanja koja učitelji provode u
učionicama
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Primjer korelacijskog istraživanja:
Kako objasniti pozitivnu povezanost stupnja permisivnosti učitelja i
smanjene discipline u razredu?
KORELACIJA MOGUĆA OBJAŠNJENJA
Pozitivna povezanost
permisivnosti učitelja i
smanjene discipline
PERMISIVNOST PAD DISCIPLINE
PAD DISCIPLINE PERMISIVNOST
DRUGI FAKTORI
PERMISIVNOST i PAD DISCIPLINE
Metodologija psihologije obrazovanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA:
Utvrđuju kauzalne veze među varijablama
Strogo definirani i kontrolirani uvjeti
slučajan raspored ispitanika u eksperimentalne i kontrolne
skupine
Mjerenje utjecaja nezavisne na zavisnu varijablu
Najveća znanstvena vrijednost od svih metoda u psihologiji
Kvazieksperimentalna istraživanja:
Nema slučajnog rasporeda ispitanika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metodologija psihologije obrazovanja
Učenici po slučaju raspoređeni u:
Mjerenje znanja na testu
EKSPERIMENTALNA SKUPINA
(S povratnim informacijama)
KONTROLNA SKUPINA
(Bez povratnih informacija)
Primjer eksperimentalnog istraživanja:
Kako organizirati istraživanje utjecaja povratnih informacija na
znanje učenika operacionalizirano kao uspjeh u testu?
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja
Istraživanja u psihologiji obrazovanja:
Poboljšavaju kvalitetu obrazovnog sustava i rada nastavnika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja i nastavnici
Nastavnici... poučavaju
Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika:
Jasnoća
Organiziranost
Toplina
Entuzijazam
Očekivanja
Stavovi
Znanje
Intencionalnost
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja i nastavnici
Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika Znanje nastavnika o:
Predmetu koji poučavaju
Zakonitostima učenja
Ciljevima i svrsi poučavanja
Općim strategijama poučavanja koje su primjenjive u svim
predmetima
Nastavnom planu i programu
Osobinama učenika i okruženju u kojem uče
Nastavne vještine
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja i nastavnici
Odlike poučavanja učinkovitih nastavnika
Intencionalnost
Svrhovitost ponašanja nastavnika
Visoki stupanj osobne samoučinkovitosti: uvjerenje
da je njegov posao važan i da utječe na učenike
Promišljen nastavnik pažljivo bira svoje postupke,
procjenjuje njihove posljedice i stalno unaprjeđuje
svoje vještine
Da bi se nastavnik mogao ponašati svrhovito, mora
znati više o zakonitostima učenja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Psihologija obrazovanja i nastavnici
Ključni pojam u psihologiji obrazovanja: UČENJE
Da li su ovo primjeri učenja?
Dijete prvi put počinje hodati.
Adolescent se zaljubi.
Dijete se prestraši kad vidi liječnika s iglom u ruci.
Dječak se smiri kad mu roditelj obeća čokoladu.
Djevojčica zbraja dvoznamenkaste brojeve.
Dječak s nasilnim ocem na kritiku drugog djeteta
odgovara udarcem.
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Maturacija i učenje
Maturacija i učenje međusobno se isprepliću bez
jasnih granica.
Maturacija uključuje fizičke i fiziološke promjene koje utječu
na funkcije
Kad organizam dosegne neku razinu zrelosti, ponašanje se
javlja uz minimalnu potporu okoline
Učenje je proces kojim iskustvo ili vježba proizvode
promjene u mogućnostima obavljanja određenih aktivnosti
(Zarevski, 2002)
Rezultira stjecanjem određenih znanja, vještina, navika,
stavova i vrijednosti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije učenja
Biheviorističke teorije učenja
Klasično uvjetovanje
Operantno uvjetovanje
Teorije socijalnog učenja
Kognitivistički pristupi učenju
Konstruktivistički pristupi učenju
Samoregulirano učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Ivan Pavlov: ruski fiziolog koji je proučavao slinu koja se
izlučivala u probavnom sustavu psa
Klasično uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Klasično uvjetovanje
bezuvjetnipodražaj (hrana)
bezuvjetnareakcija
(slinjenje)
neutralnipodražaj (zvono)
nema slinjenja
bezuvjetnipodražaj (hrana)
bezuvjetnareakcija
(slinjenje)
uvjetovani podražaj (zvono)
uvjetovana reakcija
(slinjenje)
PRIJE UVJETOVANJA
UVJETOVANJE
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
BEZUVJETNI PODRAŽAJ (BP)
Podražaj koji na prirodan način i bez ikakvih uvjeta izaziva
određenu reakciju - urođeno
BEZUVJETNA REAKCIJA (BR)
Reakcija koja se prirodnim putem i bez učenja uvijek javlja
kad se pojavljuje i bezuvjetni podražaj (uzročno-posljedična
veza)
NEUTRALNI PODRAŽAJ (NP)
Podražaj koji na prirodan način i bez učenja ne izaziva
nikakvu reakciju
Prije uvjetovanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
UVJETNI PODRAŽAJ (UP)
Podražaj koji je tijekom uvjetovanja stekao mogućnost
izazivanja bezuvjetne reakcije
UVJETOVANA REAKCIJA (UR)
Reakcija koja je na kraju uvjetovanja došla pod kontrolu
nekog ranije neutralnog, a sada uvjetovanog podražaja
Nakon uvjetovanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Primjeri učenja uvjetovanjem
Mali Albert
(John B. Watson)
Mali Peter
(Mary C. Jones)
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se dovoljno jak
(prepoznatljiv) UP zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s)
prije BP
Vjerojatnost uspostavljanja UR raste s povećanjem broja
uparivanja UP i BP
UR se uspostavlja teže ako se UP na početku zadaje
samostalno
Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali
jednako brzo i nestaje
Zakonitosti uvjetovanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
GENERALIZACIJA PODRAŽAJA
Podražaji slični uvjetovanom podražaju izazivaju uvjetovanu
reakciju istog intenziteta.
DIFERENCIJACIJA/DISKRIMINACIJA PODRAŽAJA
Omogućava učenje razlika među sličnim podražajima
GAŠENJE REAKCIJE
Nestajanje uvjetovane reakcije
UVJETOVANJE VIŠEG REDA
Uspostava nove uvjetovane reakcije uparivanjem dotad
neutralnog podražaja s originalnim uvjetovanim podražajem
(bez bezuvjetnog)
Važni pojmovi i procesi
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Važni pojmovi i procesi
VAŽNOST RASPOREDA
PODRAŽIVANJA:
Stalno: reakcija se brže
uspostavlja, ali i gasi kod
izostanka bezuvjetnog
podražaja
Povremeno: reakcija se
sporije uspostavlja i gasi
nakon izostanka bezuvjetnog
podražaja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Što učimo klasičnim uvjetovanjem?
Sisanje, hvatanje, treptanje, kihanje…
Navike hranjenja
Higijenske navike
Rani govor
Emocionalne reakcije (strahove, ljubav, mržnju, gađenje)
………
Klasično uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
E.L. Thorndike: postavio temelje operantnog učenja radeći s
mačkama
ZAKON VJEŽBE
Ponavljanje uvjetovanog odgovora će učvrstiti vezu između
podražaja i reakcije
ZAKON EFEKTA
Vjerojatnost pojave ponašanja iza kojeg slijedi nagrada se
povećava, a smanjuje onog iza kojeg slijedi kazna
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
B.F. Skinner: psiholog koji je proučavao učinke
nagrada i kazni na ponašanje
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Operatno uvjetovanje:
Oblik učenja kod kojeg se vjerojatnost pojave nekog odgovora
mijenja na temelju posljedica tog odgovora za pojedinca
POTKREPLJENJE: događaj koji mijenja vjerojatnost pojave
reakcije kojoj je prethodio
NAGRADA je posljedica koja povećava vjerojatnost javljanja
ponašanja, a KAZNA posljedica koja smanjuje vjerojatnost
javljanja ponašanja
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
VRSTE POTKREPLJENJAPrimarno:hrana i voda
bolprikladna temperatura
Sekundarno:novac
pohvalaocjena
Pozitivno:hrana
pohvaladozvola za željenu aktivnost
Negativno:bol
negativne reakcije okoline
Intrinzično:ugoda koja proizlazi iz same
aktivnosti
Ekstrinzično:nagradapohvala
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Potkrepljenje je:
Prisutno Odsutno (uklonjeno)
Pozitivno potkrepljenje
(raste vjerojatnost pojave ponašanja)
Kaznauskraćivanjem
(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)
Kazna zadavanjem
(smanjuje se vjerojatnost pojave ponašanja)
Negativno potkrepljenje
(raste vjerojatnost pojave ponašanja)
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Nagrade i kazne:Nagrade su ključne za učenje: pokazuju što treba napraviti da
ishod bude pozitivan.
Iako često pozitivne, ekstrinzične nagrade mogu umanjiti
intrinzičnu motivaciju (i učinak).
Kazne pomažu da se neko ponašanje ODUČI (iako ne uvijek
trajno); ne omogućuju usvajanje poželjnog ponašanja.
Kazne često karakterizira strah ili bol, pa mogu dovesti do
povećanja agresivnosti ili izbjegavanja.
Ako se kazna primjenjuje, važno je znati KAKO je iskoristiti za
pozitivan ishod.
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Prilikom kažnjavanja:
Kaznu treba zadati za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog
ponašanja.
Treba biti dosljedan u primjeni kazne; ključno je izbjegavati da se
isto ponašanje nekad nagrađuje, a nekad kažnjava.
Treba jako paziti na intenzitet kazne.
Treba paziti na osobine pojedinca i kategorije nagrada i kazni
koje su učinkovite za njih.
Treba paziti da kazna osobi zapravo nije potkrepljenje.
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Povremeno potkrepljivanje
INTERVALNI RASPORED OMJERNI RASPORED
PRAVILNI RASPORED
Bez obzira na ponašanje, potkrepljujemo u pravilnim vremenskim razdobljima,
npr. svakih 5 min
Potkrepljujemo ponašanje svaki n-ti
put kad se pojavi
NEPRAVILNI RASPORED
Potkrepljujemo ponašanje nepravilno raspoređeno u
vremenu
Povremeno potkrepljujemo
ponašanje kad se pojavi; nekad prvi, nekad sedmi put
Raspored potkrepljivanja
• Kontinuirano vs. povremeno potkrepljivanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Još o potkrepljenju i učenju:
Kada se potkrepljenje makne ili prestane davati, dolazi do
slabljenja i nestajanja (gašenja) ponašanja
Osim u samom početku – tada može doći do privremenog
povećanja intenziteta ponašanja
Ukoliko se potkrepljenjem uspostavi neka reakcija, to nije
garancija da će doći do generalizacije: samo zato jer smo naučili
zbrajati, ne znači da ćemo to primijeniti u trgovini
Važnost vježbe s različitim primjerima i u različitim
kontekstima
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Što učimo operantnim uvjetovanjem?
Znanja, vještine, vrijednosti, stavove, navike: npr. urednost,
upornost u rješavanju problema, socijalna ponašanja...
OPERANTNO UVJETOVANJE U ŠKOLI:
Potkrepljivanje pohvalom
Premackovo načelo
Oblikovanje
Tehnika žetona
Programirana nastava
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Negativne strane operantnog uvjetovanja:
Naučena bespomoćnost: pojava da ljudi ne poduzimaju akciju
koja bi ih uklonila iz neugodne situacije ako vjeruju da ne postoji
uzročno-posljedična povezanost između njihova ponašanja i
ishoda takvih situacija.
Psihosomatski poremećaji koji se razvijaju kao posljedica
kažnjavanja (bihevioralna terapija)
Praznovjerja: razvijaju se kroz povremeno omjerno
potkrepljivanje ponašanja
Operantno uvjetovanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije učenja
Biheviorističke teorije učenja
Klasično uvjetovanje
Operantno uvjetovanje
Teorije socijalnog učenja
Kognitivistički pristupi učenju
Konstruktivistički pristupi učenju
Samoregulirano učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije socijalnog učenja
Nije nužno da se naše ponašanje nagrađuje ili kažnjava da
bismo nešto naučili
Teorije socijalnog učenja: ponašanje opažača je pod utjecajem
opažanja ponašanja modela.
Rad Alberta Bandure
Prihvaća većinu postavki bihevioralnih teorija učenja kojima
dodaje elemente kognitivizma
Recipročni determinizam
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije socijalnog učenja
Bandura: istraživanje s lutkom Bobo
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije socijalnog učenja
Faze observacijskog učenja:
FAZA USMJERAVANJA PAŽNJE
FAZA ZADRŽAVANJA
FAZA REPRODUKCIJE
MOTIVACIJSKA FAZA
Teorija prihvaća kognitivističke elemente!
Za učinkovitost modela važna je njegova sličnost s
nama, opažena kompetentnost i status.
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije socijalnog učenja
Učenik kod socijalnog učenja očekuje da će imitiranje
modela dovesti do nagrade
Vikarijsko učenje: učenje gledanjem kako su drugi
nagrađeni ili kažnjeni za neko ponašanje
Osim potkrepljivanja modela, u teorijama socijalnog
učenja važno je i samopotkrepljenje
Važan pojam u teorijama socijalnog učenja:
SAMOREGULACIJA
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije učenja
Biheviorističke teorije učenja
Klasično uvjetovanje
Operantno uvjetovanje
Teorije socijalnog učenja
Kognitivistički pristupi učenju
Konstruktivistički pristupi učenju
Samoregulirano učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivizam
Kognitivistički pristupi u psihologiji:
Učenik kao izvor planova, namjera, ciljeva, zamisli, sjećanja i
emocija koje se aktivno koriste za usmjeravanje, odabir i
izgradnju značenja iz podražaja i znanja iz iskustva
Postoje mentalni procesi koji se mogu znanstveno proučavati
Ljudi kao aktivni sudionici svojih spoznajnih postupaka
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivizam
Kognitivistički pristupi istražuju:
Kako ljudi misle, uče pojmove i rješavaju probleme
Što opažamo, kako pamtimo i donosimo odluke
...
“Znati nešto“ znači:
Primijetiti i obraditi informaciju pred nama
Zapamtiti tu informaciju tijekom vremena i
Moći ju pronaći / upotrijebiti kad nam zatreba.
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Percepcija
Kako vidimo, čujemo, osjećamo..?
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Vidna (i druga) percepcija
RAZUMIJEVANJE PERCEPCIJE:
Opažanje odozdo-prema-gore: analiza informacije počinje
podražajem i postaje sve složenija
Opažanje odozgo-prema-dolje: znanje i iskustvo pomažu u
organizaciji podražaja u smislenu cjelinu
Utjecaj očekivanja
Utjecaj znanja, kulture, iskustva
Konstruktivistička percepcija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Gestalt principi opažanja
Načelo sličnosti Načelo kontinuiteta
Načelo zatvorenosti
* * * * * ** * * * * * * * * * * *
Načelo blizine
Opažanje lika i pozadine
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Percepcija i pažnja
PAŽNJA: usmjerenost prema sadržajima
Selektivna pažnja – problem odabira informacija
Neke informacije primjećujemo (gotovo) automatski
Neke informacije moramo tražiti – usmjeravanje pažnje
Pobuđenost
Održavanje pažnje kroz duže vrijeme – pozornost i “zadržana”
pažnja
Pažnja kao vrata u svijest (svjesnu, eksplicitnu obradu informacija)
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje
Pamćenje: proces usvajanja, zadržavanja i
dosjećanja (korištenja) informacija
Uska veza s pojmom učenja koje se više veže uz
usvajanje informacija
Dinamičan proces: na temelju jednih znanja stvaramo
novo
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje
Metode istraživanja pamćenja kroz tri faze:
Zadavanje materijala za upamćivanje
Retencija ili zadržavanje materijala
Testiranje dosjećanja
Osnovni načini testiranja pamćenja:
Prepoznavanje
Dosjećanje (tzv. dosjećanje uz znak)
Metoda uštede
Materijali korišteni u istraživanjima pamćenja:
Besmisleni slogovi, brojevi, riječi, slike, složeniji materijali…
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje
Model obrade informacija U počecima je računalo poslužilo kao model pamćenja
Danas se to shvaćanje mijenja; ljudski mozak funkcionira drugačije
informacije SENZORNO PAMĆENJE
KRATKOTRAJNOPAMĆENJE
DUGOTRAJNOPAMĆENJE
dosjećanje
pažnja
zaboravljanje
kodiranje
zaboravljanje zaboravljanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Zadržavanje podražaja koji dolaze do naših osjetila (cca 0.3-4s) –
nakon toga potrebno usmjeriti pažnju da dođe do daljnje obrade
Glavne vrste senzornog pamćenja: ikoničko i ehoičko
Senzorno pamćenje
Sperlingova paradigma
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje
informacije SENZORNO PAMĆENJE
KRATKOROČNOPAMĆENJE
DUGOROČNOPAMĆENJE
dosjećanje
pažnja
zaboravljanje
kodiranje
zaboravljanje zaboravljanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kratkoročno pamćenje i svjesna obrada
informacija:
Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je
zadržavamo onoliko dugo koliko nam je potrebna
Ako nam informacija treba za kasnije, nastojimo je kodirati i
pohraniti u dugoročno pamćenje
Ako nam je potrebna informacija koju smo već naučili, onda
je iz dugoročnog vratimo u kratkoročno (radno) pamćenje
Radno pamćenje: aktivni aspekt kratkoročnog
pamćenja – onaj koji nešto “radi” s informacijama
Kratkoročno pamćenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
KRATKOROČNO PAMĆENJE
Vrijeme zadržavanja informacija je ograničeno
Kapacitet je ograničen na 5-9 čestica.
ALI
Učinkovitim kodiranjem može se smanjiti količina
informacija koju trebamo pohraniti i olakšati buduće
pronalaženje informacija
Kratkoročno pamćenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Upamćivanje informacija
Na lakoću i brzinu učenja utječe smislenost gradiva,
stupanj sličnosti među elementima i dužina razdoblja
između pokušaja učenja.
Što bolje kodiramo informaciju u trenutku
kad se s njom susretnemo,
to ćemo je se kasnije lakše i bolje dosjetiti!
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Primanje informacija:
Važnost višestrukog kodiranja (vizualno ili verbalno)
Važnost aktivne obrade informacija koja (uz
ponavljanje) uključuje grupiranje, organizaciju i
elaboraciju
Upamćivanje informacija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Grupiranje brojeva ili informacija:
Vježba povećava broj i veličinu skupina brojeva koji se
mogu zapamtiti (eng. chunk)
Organizacija informacija:
Prolaženje unutrašnjih veza i strukture!
Elaboracija informacija:
Dodavanje informacija
Povezivanje gradiva s prethodnim znanjem
Upamćivanje informacija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Upamćivanje informacija
Razlike u razinama zapamćivanja i mogućnostima kasnijeg
korištenja informacija:
razina traga
razina prepoznavanja
razina reprodukcije
razina automatizacije
Za pronalaženje informacija značajni su:
znakovi za dosjećanje
znakovi za kodiranje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Model dubine obrade informacija: što bolje (dublje, više
elaborirano) obradimo informaciju, veća je šansa da ćemo je
se kasnije uspješno dosjetiti!
Craik i Lockahrt, 1972: više razina obrade informacija (od
osjetilne do visoko semantičke)
“plitka obrada”: na razini zvukova i rime
“duboka obrada”: na razini dubljeg značenja informacija
Kapur i sur., 1994: čitanje imenica kako bi se pronašlo slovo „a”
ili odredila neka osobina imenovanog
Upamćivanje informacija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje je selektivno i neujednačeno
Efekt prvenstva
Efekt novosti
Efekt istaknutosti
Što je informacija relevantnija za pojedinca, veća
je šansa da će se bolje zapamtiti.
Upamćivanje informacija
istaknuti podražaj
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kako učiti: “zbijeno” i distribuirano učenje
(globalno vs. distribuirano)
Upamćivanje informacija
distribuirano
zbijeno
vrijeme nakon usvajanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Složenije gradivo može se učiti na nekoliko načina:
Globalna metoda: učenje sadržaja u cjelini - zahvaćanje biti i
povezanosti, izostavljanje činjenica i podataka, malo vremena,
poznati sadržaj, jednostavniji zadaci
Učenje sadržaja po dijelovima: podjela sadržaja na manje
cjeline, nov i težak sadržaj, kompleksni zadaci
Kombinirana ili progresivna metoda – uči se prvi dio, pa drugi,
pa se oba ponove, zatim se uči treći dio, pa se sva tri ponove -
ova metoda daje najbolje rezultate, ali traži najviše vremena
Upamćivanje informacija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Upamćivanje informacija
Pamćenje ovisno o kontekstu:
Bolje se dosjećamo informacija koje su u skladu s
kontekstom u kojem se nalazimo
Pamćenje ovisno o stanju
Važnost emocija za pamćenje:
Pobuđenost utječe na upamćivanje informacija – najbolja
je srednja razina pobuđenosti
Veća dostupnost emocionalnih sjećanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Ukoliko se pred nama dolazi gradivo kojem teško možemo
odrediti unutrašnju organizaciju, možemo koristiti i mnemotehnike
Mnemotehnike služe zadržavanju materijala koji bismo inače
najvjerojatnije zaboravili
Mnemotehnikama nastojimo:
povezati nepovezano
pronaći dobre znakove za dosjećanje
učiniti besmisleno smislenim
Mnemotehnike
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Vrste mnemotehnika:
VERBALNE
PREDODŽBENE
MJEŠOVITE
Mnemotehnike
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
VERBALNE MNEMOTEHNIKE
Skraćivanje: zapamtimo kraticu koja je nastala uzimanjem prvih
slova riječi s neke liste
npr.: prijem, obrada, pohrana, prijenos – POPP
Elaborirano kodiranje: dodaju se informacije i prerađuju na
takav način da budu što bolje zapamćene
npr. spektar boja – ljubičasta, modra, zelena, žuta, narančasta, crvena
LjMZŽNC: Ljepotica Miluje Zlatnu Žabu Na Cigli
Mnemotehnike
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
VERBALNE MNEMOTEHNIKE
Rečenični mnemonici: nepovezane riječi koje treba upamtiti
slažemo u logičnu rečenicu ili kraću priču.
npr.: pas, lula, prozor... – “Pas je pušio lulu i gledao kroz prozor...”
Rime i ritam: unošenje rime i ritma u materijal koji treba
zapamtiti znatno olakšava učenje
npr.: Mala moja, dajem ti na znanje,
sila kroz masa daje ubrzanje!
Mnemotehnike
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metoda mjesta: vizualno predočimo neki dobro poznati prostor i
stvari koje želimo zapamtiti u njemu
Metoda prostornog uređenja stranice: zabilješke razmjestimo
na papiru tako da dobijemo prostorni raspored prikladan za
zapamćivanje
Bizarno predočavanje: lakše ćemo zapamtiti čudnu, bizarnu
sliku
Mnemotehnike
VIZUALNE / PREDODŽBENE
MNEMOTEHNIKE
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivne mape ili popularno zvane mentalne mape (engl.
mind mapping) su tehnike osmišljene za lakše organiziranje
čitanja, učenja ili rada.
Pripadaju u skupinu mnemotehnika
Pomoć u organizaciji vremena i pojedinih dijelova gradiva i
sveukupnog gradiva
Organizacija kognitivne mape odražava način na koji vaš
vlastiti mozak organizira ideje.
Kognitivne / Mentalne mape
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Za izradu kognitivnih mapa nam je potrebno:
prazan list papira
olovke u boji
dobra volja
mašta
Kognitivne mape koristimo za:
• vođenje bilježaka• prisjećanje• kreativnost• rješavanje problema• planiranje• izlaganje• učenje
Kognitivne / Mentalne mape
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivne mape
Kognitivne mape koriste samo ključne riječi i ključne
slike - na stranicu stane puno više informacija.
Kognitivne mape se mogu jednostavno ispitivati i
revidirati.
Najbolje je prvo pokušati ispitivanje u vlastitoj mašti,
potom se vratiti i provjeriti ona područja koja su bila
maglovita.
Vizualna kvaliteta kognitivnih mapa dopušta vam opis
ključnih točaka koje su lako uočljive.
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivne mape
Istraživanja pokazuju:
Da studenti više nauče iz kognitivne mape nego
običnog teksta.
Najviše koristi od kognitivnih mapa imaju oni
učenici koji inače imaju slabije verbalne
sposobnosti.
Važno je dobro strukturirati kognitivnu mapu –
uzeti u obzir principe percepcije.
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kognitivne mapeKognitivne mape predstavljaju dobru metaforu za način na koje je organizirano dugoročno pamćenje i znanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje
informacije SENZORNO PAMĆENJE
KRATKOTRAJNOPAMĆENJE
DUGOTRAJNOPAMĆENJE
dosjećanje
pažnja
zaboravljanje
kodiranje
zaboravljanje zaboravljanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Neograničenog kapaciteta
Potencijalno neograničenog trajanja
Upamćenje informacije čine naše znanje
Dugoročno pamćenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Dugoročno pamćenje
PAMĆENJE
DEKLARATIVNO (znanje činjenica)
SEMANTIČKO EPIZODIČKO
NEDEKLARATIVNO
PROCEDURALNO (znanje postupaka)
OSTALO:UDEŠAVANJE,UVJETOVANJE
NEASOCIJATIVNO
Možda ste nekad čuli i sljedeće izraze: simboličko pamćenje, motorno pamćenje,
logičko pamćenje, mehaničko pamćenje, blic pamćenje, namjerno pamćenje,
nenamjerno pamćenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Dugoročno pamćenje
Deklarativno / eksplicitno pamćenje: znanje da
nešto “jest”
Pamćenje kojeg smo svjesni i možemo ga verbalizirati
Epizodičko pamćenje: pamćenje konkretnih epizoda, znamo
kad se dogodilo (autobiografsko pamćenje)
Semantičko pamćenje: pamćenje generaliziranih činjenica; ne
sjećamo se konteksta u kojem su naučene
Proceduralno / implicitno pamćenje: znanje o tome
“kako” nešto napraviti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Dugoročno pamćenje
Podjela dugoročnog pamćenja zapravo pokazuje kako
je organizirano naše znanje:
Deklarativno
Epizodičko
Semantičko (opća znanja i znanja specifična za područja)
Proceduralno
Vještine: specifični oblici iskustva koju čini psihomotorička ili
senzomotorička struktura.
Metakognitivno / samoregulirajuće
Red
Fire
Cherry
Roses
Fire Engine
Apples
House
Green
Flowers
Daisies
Yellow
Orange
Truck
Bus
Ambulance
Sunrise
Sunsets
Clouds
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Znanje
Kako reprezentiramo znanje?
Znanje reprezentirano kroz predodžbe i verbalne kodove
Simbolička građa: činjenice, pojmovi, pravila, zakoni, načela i
modeli intelektualnih operacija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Znanje
Organizacija znanja:
Pojmovi
(prototip vs. egzemplar)
Namještaj
Ormar Stol
Ugradbeni ormar
Ormar za cipele
Radni stol
Kuhinjski stol
Kategorije
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Znanje
Organizacija znanja:
Sheme i kognitivne mapeScenariji
Teorije
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Razine znanja
Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva / znanja (1956-
1964)
• Najpoznatija taksonomija u području psihologije učenja i
poučavanja
Definira hijerarhiju znanja u tri domene intelektualnog
ponašanja pri učenju:
kognitivna
afektivna
psihomotorna
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Razine znanja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Znanje
Stjecanje znanja:
Konstrukcija znanja (utjecaj konstruktivizma)
Različiti ljudi mogu od istih informacija stvoriti različitoznanje
Naslanjanje na ranije znanje: važnost konceptualne promjene u učenju
Važnost osobina pojedinca: njegove motivacije, uvjerenja o učenju i individualnih pristupa učenju za stjecanje znanja
Različite vrste znanja stječu se na različite načine
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Pamćenje i učenje
Kako učiti … vještine?
Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se
obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili
djelomično
Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za jednostavne
vještine
Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih
vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit).
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Učenje vještina
Kognitivna faza:
Zadatak se analizira i nastoji se verbalno opisati što i kako
treba napraviti da se zadatak izvrši
Asocijativna faza:
Povezivanje sklopova ponašanja
Autonomna faza:
Vještina savladana
Povećava se brzina njezinog izvođenja i postaje otporna na
interferenciju
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
broj ponavljanja
učinak
broj ponavljanja
učinak
Zakonitosti stjecanja jednostavnih vještina
Zakonitosti stjecanja složenih vještina
Učenje vještina
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Vrlo “nesofisticiran” oblik učenja
Isprobavanje raznih (motoričkih ili simboličkih) radnji
dok se slučajno ne dođe do ispravne reakcije
Postupno napuštanje neuspješnih radnji
Zadržavanje onih koji odgovaraju svrsi aktivnosti
Korisno kad nismo u mogućnosti koristiti složenije intelektualne
funkcije (npr. ako nemamo dovoljno podataka, situacija je
nejasna i slično)
Učenje pokušajima i pogreškama
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Učenje koje ide po principu sve ili ništa, tj. nije stupnjevit
proces, nego se ono odjednom javlja u svijesti i tu ostaje
Učenje kao proces rješavanja problema – kod učenja se
susrećemo sa problemskom situacijom koja je
neuravnotežena i koja se rješavanjem dovodi u ravnotežu
Naročito korisno kod loše strukturiranih problema
Učenje uvidom
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
FAZA PREPARACIJE ILI PRIPREME
Bezuspješni pokušaji
FAZA INKUBACIJE
Prividno odustajanje, sudjelovanje u drugim aktivnostima
FAZA ILUMINACIJE ILI UVIDA
Rješenje se odjednom pojavljuje
FAZA VERIFIKACIJE ILI PROVJERE RJEŠENJA
Omogućava zadržavanje rješenja
Uvid kod rješavanja problema
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Oblik učenja koji se temelji na uočavanju, shvaćanju novih odnosa
između stvari i pojava
Usvajanje znanja u užem smislu
Rješavanje problema
Uključuje: učenje ideja, koncepata, stavova, činjenica
Moguća primjena različitih strategija učenja
Primjena: formiranje percepcije, stavova, aktivnosti, moralnog
ponašanja
Učenje spoznajom
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Učenje spoznajom
brže od ostalih načina učenja
veća trajnost znanja i vještina
veći doprinos razvoju
kristalizirane inteligencije
veća transferna vrijednost znanja i
vještina
PREDNOSTI UČENJA SPOZNAJOM
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Zakonitosti učenja
U učenju djeluju pojava transfera (prethodno učenje, tj.
prethodno stečena znanja olakšavaju stjecanje novih znanja)
Ukazati učenicima na sličnosti koju nova građa ima sa starom
Učiti s razumijevanjem, da se u naučenom mogu pronalaziti
sličnosti s novim i stvarati generalizacije
U učenju djeluje interferencija (ili negativni transfer), tj. pojava
da prethodno učenje otežava stjecanje novih znanja
Ukazati učenicima na razlike novog i starog gradiva
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Interferencija različitih vrsta informacija:
Retroaktivna interferencija:
Novi materijal kojeg učimo ometat će dosjećanje starog kojeg
smo već naučili
Snažnija kad je nova aktivnost slična prethodnom učenju
Proaktivna interferencija
Ono što smo već naučili ometa naše učenje novog gradiva
Interferencija je manja kada je gradivo učeno s
razumijevanjem, prenaučeno i ako se slični sadržaji uče u
dužim vremenskim intervalima
Zaboravljanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Zaboravljanje: gubitak sjećanja koji su prethodnim učenjem činili
dio čovjekova iskustva.
Zaboravljamo zbog:
Lošeg inicijalnog učenja (loše kodiranje)
Osipanja tragova pamćenja koje ne koristimo (pomalo upitno)
Nemogućnosti pronalaženja informacija koje smo naučili
Interferencije različitih vrsta informacija
retroaktivna i proaktivna
Potiskivanja informacija (utjecaj emocija)
Zaboravljanje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Teorije učenja
Biheviorističke teorije učenja
Klasično uvjetovanje
Operantno uvjetovanje
Teorije socijalnog učenja
Kognitivistički pristupi učenju
Konstruktivistički pristupi učenju
Samoregulirano učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Konstruktivistički pristupi učenju
Ključne postavke konstruktivističkih pristupa:
Znanje se ne prenosi
Znanje se izgrađuje
Konstruktivistički pristup se naslanja na:
rad Piageta i Vygotskog
teorije socijalnog učenja (važnost samoregulacije)
Učenik treba sam otkriti informacije i obraditi ih na način da
postanu njegove
Ključna je aktivnost učenika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Samoregulirano učenje
Razlike u uspjehu različitih učenika u školi ne mogu objasniti
samo razlike u kognitivnim sposobnostima
Samoregulirano učenje: sposobnost učenika da razumije i
kontrolira svoje učenje (Schunk & Zimmerman, 1994)
Samoregulirani učenik:
Razvija ponašanja koja mu olakšavaju učenje i omogućuju
ostvarivanje postavljenih ciljeva
Određuje svoje ciljeve i bira način učenja, motivira samog
sebe, preuzima inicijativu, pokazuje ustrajnost u radu i dobro
je organiziran (Nunan, 1989)
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Aspekti samoreguliranog učenja
Samoregulirano učenje uključuje samoregulaciju više elemenata
1. Samoregulacija ponašanja:
Aktivna kontrola resursa potrebnih za učenje:
Okolina za učenje
Druge osobe kao potencijalna pomoć u učenju
Vrijeme za učenje
Samoregulacija
Ponašanje
Emocije i motivacijaKognicija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Aspekti samoreguliranog učenja
2. Samoregulacija kognicije:
Učenik zna kako učiti i kontrolira svoj proces učenja
– važnost metakognitivnih procesa
Ključan je odabir prikladnog pristupa i strategija
učenja
Strategije učenja treba uskladiti s:
Ciljevima učenja
Gradivom koje se uči
Situacijom u kojoj se učenik nalazi
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Metakognitivni procesi su procesi višeg reda koji se odnose na
razmišljanje o vlastitom mišljenju i znanjima
Metakognicija uključuje:
Kognitivna znanja o sebi kao učeniku i o učenju (npr.
strategijama i oblicima učenja, znanje o načini primjene svake
od njih, znanje o znanju…)
Kognitivnu samoregulaciju: sposobnost odabira, primjene i
procjene uspješnosti različitih strategija učenja, sposobnost
samomotiviranja i ustrajanja u zadatku…
Metakognicija
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Strategije učenja
Strategije učenja: „taktike” koje učenik namjerno koristi za
postizanje željenog cilja
Korištenje prikladnih strategija učenja:
Poboljšati stjecanje znanja, olakšava pohranu ili dosjećanje
informacija
Omogućuje učinkovito korištenje ograničenih resursa
(kognitivnih i okolinskih) za učenje
Povećava pozitivna uvjerenja o samoučinkovitosti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Strategije učenja
Strategija dubinske obrade:
Učenika zanima gradivo i želi ga razumjeti
Učenik postavlja pitanja, aktivno organizira i povezuje gradivo s već
postojećim znanjem
Strategija površinske obrade:
Učenje napamet, bez razumijevanja i povezivanja s drugim
sadržajima
Strategija samootežavanja
Namjerno izbjegavanje napora
Ima samozaštitnu ulogu
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Aspekti samoreguliranog učenja
3. Samoregulacija emocija i motivacije:
Kontrola raspoloženja i emocija:
Važno regulirati negativne emocije (npr. anksioznost,
dosada)
Važno iskoristiti pozitivne emocije
Kontrola i promjena nekih aspekata motivacije:
Moguće promijeniti ciljeve učenja
Moguće utjecati na vjerovanja o vlastitoj
samoefikasnosti
Važan utjecaj atribucija i ciljnih orijentacija učenika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Samoefikasnost
Stupanj uvjerenja u vlastitu sposobnost organiziranja i izvedbe
nekih akcija koje su potrebne za ostvarenje cilja
Na uvjerenja o samoefikasnosti utječu
(Pajares, 1996):
stvarna razina sposobnosti učenika
namjerno i nenamjerno oponašanje
vršnjaka i nastavnika
verbalni komentari drugih i
trenutno psihološko stanje učenika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Samoefikasnost
Učenici koji imaju visoku samoefikasnost biraju izazovnije
zadatke, spremnije postižu ciljeve, više rade i dulje ustraju kad
se susretnu s problemima (Bandura, 1977, 1991)
Primjena uspješnih strategija učenja povezana je s uvjerenjima
o samoefikasnosti
Uz samoefikasnost nerijetko je povezano i samopoštovanje
Učenici s visokim samopoštovanjem skloniji su ulaganju napora i
prihvaćanju rizika u učenju
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Ciljne orijentacije
ATRIBUCIJE: temeljne interpretacije kojima učenici sebi
objašnjavaju svoj uspjeh u učenju (uspjeh u školi)
Neki učenici misle da imaju dobre ocjene jer su pametni, neki
jer puno uče, neki jer je gradivo lagano...
3 vrste ciljnih orijentacija:
Usmjerenost na učenje: učenik želi naučiti, razumjeti
Usmjerenost na izvedbu: učenik želi uspjeti, dobiti dobru ocjenu,
biti bolji od drugih, ostaviti dobar dojam
Usmjerenost na izbjegavanje napora: učenik želi što manje raditi
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Samoregulirano učenje
Volja Vještine učenja
Motivacija Strategije učenja
Semoregulacija učenja
Atribucije
Baza znanja
Samoučinkovitost Vježba Povratneinformacije
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Faze samoreguliranog učenja
1. Faza planiranja
Učenik treba odlučiti kad će početi učenje, gdje će učiti, što ga u
učenju može omesti...
2. Faza učenja
Učenik uči, kontinuirano prati svoj napredak i, ukoliko je potrebno,
prilagođava svoje ponašanje
Učenik motivira sam sebe za daljnji rad i ustraje u zadatku
3. Faza nakon učenja
Učenik procjenjuje da li je ostvario planirano
Učenik vrednuje proces učenja: da li je planirao dobro, u čemu je
pogriješio prilikom učenja, a koji postupci su bili učinkoviti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Faze samoreguliranog učenja
FAZA PLANIRANJA (prije učenja)
FAZA UČENJA (za vrijeme učenja)
FAZA NAKON UČENJA
(reakcija na učenje)
• Stvaranje uvjeta za učenje
• Postavljanje specifičnih kratkoročnih
i dugoročnih ciljeva
• Podjela na podzadatke
• Planiranje vremena
• Stvaranje realističnih očekivanja i vjerovanja
• Odabir strategija učenja
• Aktivno korištenje odabranih strategija
• Nadzor učenja
•Samoprovjeravanje upamćenog
• Praćenje oscilacija pažnje
• Praćenje razumijevanja
odgovaranjem na pitanja
• Traženje pomoći
• Samovrednovanje ostvarenog učenja
• Razmišljanje o vlastitom radu
(uspješnost korištenih strategija, kontrola
ometanja i anksioznosti)
• Izgradnja povjerenja u vlastito mišljenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kritičko mišljenje
Za samoregulirano učenje važne su i vještine kritičkog mišljenja i
rješavanja problema
Vještine kritičkog mišljenja:
Procjena zaključaka korištenjem logičke i sustavne analize
problema, dokaza i rješenja. Pritom je važno:
Jasno definirati problem, formulirati jasna pitanja i ciljeve
Odrediti što je važno
Znati razlikovati činjenice i mišljenja
Znati provjeriti konzistentnost argumentacije
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
identifikacija problema
definicija i reprezentacija
problema
oblikovanje strategije
organiziranje informacija
raspodjela resursa
praćenje
evaluacija
CIKLUS
RJEŠAVANJA
PROBLEMA
Rješavanje problema
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Rješavanje problema
Dobro strukturirani problemi: Problemi s jasnim ciljem i informacijama
Rješavanje određeno pravilima
Važnost algoritama i heuristika
Loše strukturirani problemi:Problemi s nejasnim ciljevima
Nejednoznačne informacije
Važnost uvida i kreativnosti
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kako učiti efikasnije?
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Poboljšanje pamćenja
Kako poboljšati pamćenje:
Vježbom
Boljom organizacijom uvjeta učenja i upamćivanja
Dubljom obradom informacija
Organizacijom materijala
Elaboarcijom: povezivanjem materijala s postojećim znanjem
Korištenjem mnemotehnika
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Za obradu u kratkoročnom / radnom pamćenju važno je:
Ograničiti količinu informacija koje se uče
Koristiti ključne riječi
Prikladno graduirati i povezati informacije
Upute za zadatke dati polako i čekati na odgovor
Poboljšanje pamćenja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Za obradu u dugoročnom pamćenju važno je:
Ukazati na specifičnosti učenja predmeta
Povezati s prethodnim gradivom i učenicima
Prikazati odnose među idejama
Pomoći pri kodiranju – koristiti što više ulaznih sustava inačina poučavanja
Osigurati vrijeme za primjenu i ponavljanje
Što češće ponavljati gradivo nakon što je usvojeno
Poboljšanje pamćenja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Vještine savladane u potpunosti trajno se zadržavaju i lako se
obnavljaju, zaboravljaju se one koje su svladane površno ili
djelomično
Kontinuirano, jednokratno, ali duže učenje je dobro za
jednostavne vještine
Kraće učenje, u više termina, pogodnije je za učenje složenih
vještina i stjecanje znanja (bicikl ili ispit).
Vježba je nužna za složena znanja i efikasnija je što su jasnije i
brže povratne informacije.
Kako učiti?
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kako učiti?
ORGANIZACIJA UČENJA U ŠKOLI
Ne prenatrpati sat materijalom
Povezati gradivo s prethodnim znanjem učenika
Građu učiniti što smislenijom
Gradivo približiti učenicima koristeći različite metode i osjetne
sustave:
višestruko kodiranje pomaže zapamćivanju
važnost aktivnog eksperimentiranja
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Kako učiti?
SAMOSTALNO UČENJE
Dobro je imati stalno mjesto za rad i smanjiti mogućnost pada
koncentracije (čist stol, itd.)
Važno što češće koristiti “naprednije” oblike i strategije učenja
Koristiti se mnemotehnikama
Aktivno učenje: učenje s prepričavanjem gradiva svojim riječima i
samoispitivanje
Gradivo koje želimo zadržati na duži rok treba prenaučiti
Treba definirati bliže i dalje ciljeve učenja i nagrađivati se za
ostvareno uspješno učenje
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Temeljna literatura
Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V.,
Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb,
IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o.
Poglavlje 1, Uvod u psihologiju obrazovanja
Poglavlje 3, Teorijski pristupi učenju i njihova primjena
listopad2013.
Uvod
Metode
Učenje
Hvala na pažnji