BOSNA I HERCEGOVINA 2025:SCENARIJI BUDUEG RAZVOJA DOGAAJABOSNA I HERCEGOVINA 2025: SCENARIJI BUDUEG RAZVOJA DOGAAJA Uredio Paul PaschUredio Paul PaschPublikacija Bosna i Hercegovina 2025: Scenariji budueg razvoja dogaaja nudi pet razliitih pogleda na to kako bi zemlja mogla izgledati 2025. godine.Dvadeset osoba iz razliitih drutvenih sfera radilo je na projektu tokom2011.godineprimjenjujuimetodolokiokvirShellovih scenarija,automprocesuodabralisurazliitaimenavozova kako bi metaforiki prikazali napredak zemlje na putu evropskih integracija.#ILJ OVE PUBLIKACIJE NIJE DA DONESE PREDLOAK ZA POSTUPANJEdonositeljimaodluka,negodaponudidodatnuvrijednost KONTINUIRANOJ DEBATI PRUANJEM JEDNOG NEKONVENCIONALNOGpogleda na mogua i vjerovatna kretanja u zemlji. www.fes.baBOSNA I HERCEGOVINA 2025:SCENARIJI BUDUEG RAZVOJA DOGAAJAUredio Paul PaschSarajevo, 2012.Izdava:Friedrich-Ebert-Stiftung (FES)Kupreka 2071 000 SarajevoBosna i HercegovinaTel.: +387 (0)33 722-010E-mail: fes@fes.bawww.fes.ba Friedrich-Ebert-Stiftung Odgovoran:Dr. Paul PaschPrijevod:Senada KresoLektura:Gwen Jones Zinaida LakiIlustracije:Mirza IbrahimspahiDTP:Filip Andronikfotograje.Dr. Paul PaschCIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo 316.422:[323:338(497.6)2011/2025(083.92) O5NA i Hercegovina 2025: scenarij buduegrazvoja dogaaja / uredio Paul Pasch ; [prijevod Senada Kreso ; ilus tracije Mirza Ibrahimspahi]. -Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung, 2012. - 87str. : ilustr. ; 24 cm 8ibliogralja. slr. 88. ISBN 978-9958-884-10-81. Pasch, PaulCOBISS.BH-ID 19407366osna i Hercegovina 2025.5cenariji budueg razvoja dogaajaUredio Paul Pasch55adrzajPredgovor ......................................................................................................... 7UVOD ............................................................................................................ 13Metoda scenarija ............................................................................................. 15Polreba za svjezim pogledom .......................................................................... 17lzvrsni sazelak ................................................................................................. 195CENARI1I ZA O5NU I HERCEGOVINU 2025: .............................................. 23Dayton Mail - Status quo................................................................................ 24Trans 8iH Arrow - lunkcionalna decenlralizirana drzava.................................. 288iH Union Lxpress - lunkcionalna cenlralizirana drzava................................... 34Western Balkan Inter City - Ponovno regionalno povezivanje ............................ 40Tripartite Border Train - Disolucija ..................................................................... 46POZADINA ,5CENARI1A iH 2025." ............................................................. 53Planiranje politikih scenarija: kratki vodi ........................................................ 55Put ka scenarijima BiH 2025. ....................................................................... 62Pojedinane prie uesnika .............................................................................. 65Neki daljnji rezultati Radne grupe o regionalnom povezivanju ........................... 77ANEKS ........................................................................................................... 83Tim za izradu scenarija................................................................................... 858ibliogralja ..................................................................................................... 887Globalnaekonomskakriza svom snagom je pogodila Bosnu i Herce-govinu. Socioekonomska situacija je vrlo teka. Prevladava politiki zastoj. Meu-narodnazajednicajejouvijekveoma angazirana.Mnogosepisaloaidalje se piseo ovoj zemlji. Mi ipak ponekad imamopogrenepercepcijeoBosnii Hercegovini. FES-ov projekt Bosna i Hercegovina 2025.Scenariji budueg razvoja doga-aja nudi pet razliitih scenarija o tome kakobizemljamoglaizgledati2025. godine.Scenarijinastojeisprovocirati kontinuiranudebatutakotoeponu-ditijedannekonvencionalanpogledna situaciju.Meunarodnazajednicajepredana pomaganjuBosniiHercegovinikakobi seprevladalesjenetraumatinepro-lostiipomoglozemljinanjenomputu katransatlantskimievropskimintegra-cijamatepostizanjustatusamodernei funkcionalne evropske zemlje.Sadanjiustav,kaojedanodanek-saDejtonskogmirovnogsporazuma, sasvojomkompleksnomstrukturom poluaulonomnihenlilelaPepublike SrpskeiFederacijeBosneiHercegovine (snjenihdesetkantona),nepogoduje elkasnom lunkcioniranju drzavnih insli-tucija.Godine1995.Dejtonskimirovni sporazumbiojeveomadobrodolodo-stignue,alisuse,sambicijomBosnei Hercegovine da pristupi NATO-u i EU-u, stvari promijenile. ini se kako su sada svi svjesni da Bo-sni i Hercegovini treba ustavna reforma. Potrebnojeosiguratiboljefunkcionira-nje drzavnih inslilucija. U oklobru 20!0. godineodrzanisuopiizbori.Zadrza-vu koja je poela zaostajati za ostatkom regionatojetrebaobitipoetakizlaza izpolitikogzastoja.Meutim,liderima estvodeihpolitikihstranakatrebalo je 15 mjeseci natezanja da bi doli do ra-zvodnjenog kompromisa koji je omogu-ionaelnidogovoroformiranjuVijea ministara. Postojistoga,velikapotrebazado-noenjemjasnihodlukaodstranenove vlastivezanihzabudunostUredavi-sokogpredstavnika(OHR),Distrikta Predgovor8Brko, ispunjavanje obaveza iz Sporazu-ma o slabilizaciji i pridruzivanju, lanslvo u NATO-u, te dobijanje statusa kandida-ta za pristupanje EU-u.Meunarodnazajednicajesvevie uvjerena da pokretaka sila tih promjena treba doi od naroda i njegovih voa. Re-formskiprocestrebadaseodvijakonti-nuirano i postepeno. Usklaivanje ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pra-vima, usvajanje zakona o drzavnoj pomo-i kao i iznalazenje kompromisa o zakonu o popisu stanovnitva prvi su koraci koje trebapoduzeti.Nadalje,trebajubitipo-tovanivladavinapravaiprincippravne sigurnosti.Aliprijesvegatrebadoido promjeneparadigmekakobipomirenje meu narodima moglo dati rezultate. Ustavnareformamorabitidobro pripremljenaidogovorenasdomaim politiarimakakobisemoglaformirati koalicijska vlada. Mora se iznai rjeenje za meusobno suprotstavljene koncepte |on|ederac|jevs.saveznedrzave.Sveu svemu,potrebnereformetrebashvatiti kao situaciju u kojoj su svi na dobitku. To je, dakako, lake rei nego uiniti. Ovakvostanjepolitikogzastojaje bilopolaznatakaukojojsmoprviput razmolrilimogunosldavjezbaizrade scenarijamozedanakonslruklivanna-indoprineseprocesu.Nadamoseda emopredstavljanjemmoguihiuvjer-ljivihscenarijaotomekakobiBosnai Hercegovinamoglaizgledati2025.go-dinedatimaterijalazarazmiljanjepo-litiarimaikreatorimapolitike.Kadse suoe s moguim scenarijima, koji mogu biti u skladu s njihovim vizijama o budu-nosli vlaslile zemlje ili oni koje bi zeljeli svim sredstvima sprijeiti, kreatori politi-ke i i politiari mogli bi postati odluniji u provoenju svojih politikih strategija. Oitojedajeodgovornostdoma-ihakterajedininaindasegarantira ishodpotrebnihreformi.Meutim,pre-ma sadanjim scenarijima meunarodna zajednicajouvijekimanekihobaveza kojetrebaispunitikakobipomoglau nastojanjimadaseprevladadisfunkci-onalnadejtonskastruktura.ZatoBosnu iHercegovinutrebadovestidotogada postigne napredak u reformama. Scenarijinedajudonositeljimaod-lukapredlozakzaposlupanje,alinude porukuizkojenjeniprimateljimogu izvuivlastitezakljuke.Ovapublikacija imazaciljponuditidodatnuvrijednost kontroverznoj javnoj debati, koja e, na-damose,doprinijetiprevladavanjuza-stoja.NarodBosneiHercegovine,kaoi svinarodiZapadnog8alkana,zasluzuje daimamirnu,prosperitetnuisocijalno pravednu perspektivu u okviru evropske porodice naroda. Projektovepublikacijebiojemo-guzahvaljujuizajednikimnastojanji-mavrlopredanogtimakojijeradiona 9scenarijima;timjeinilo20ljudiizsvih bosanskohercegovakihdrutvenihslo-jevatekoordinacijskitimFES-a.Svila-novi tima uestvovali su u izradi scenarija u svom linom svojslvu. Scenariji nuzno predslavljajukompromisiodrazavaju konsenzuskojijepostigaocijelitimza izraduscenarija.Ovdjeupuujemsvoju zahvalnostsvimlanovimatima,kojisu tokomcijelegodinebilitakoodluniu namjeridaovajprojekluspije.Zeliobih posebnozahvalitiWinfrieduVeitu,Me-rimi Ali, Miji Karamehi i Tanji Topi za njihovpredaniradtokomcijelogovog jednogodinjegprocesa.Njihovaulo-gaukoordinaciji,islrazivanju,pisanjui tehnikojobradiuinilajeovajprojekt moguim.ZahvalnostupuujemiMirzi Ibrahimpaiu i Filipu Androniku za dra-gocjenradnailustriranjuidizajniranju ove publikacije.Zapublikacijujeodgovoranjedino njen urednik. Paul Pasch 13UVOD15Metoda scenarija1!Ovaj segmenlje uglavnom izveden iz ,Zenevskih scenarija o globalnom ekonomskom upravljanju 2020", lLS, Zeneva, 2009.Mijednostavnoneznamo. Ovojeuvenikomentarobudunosti Johna Maynarda Keynesai glavna mo-tivacija za izradu scenarija. Ljudi su stolje-ima pokuavali predvidjeti budunost; u drevnimvremenimasutoinilitakoto su konsullirali delljske proroice, a danas lo ine solsliciranom primjenom lehnika ekstrapolacije.Posebnosuvojnistratezi oduvijek bili skloni izradi scenarija kako bi se pripremili za razliite situacije. Kasnije je tehnika scenarija prilagoena i postala operativna i u poslovnom svijetu. Neizvjesnostikomplicirajuproces izrade scenarija. Budui da je budunost potpunonepoznata,svejezamislivo, iakobisemoglosmatratinevjerovat-nim. Peter Schwartz je bio u pravu kada je rekao da su scenariji instrumenti koji nam pomazu da danas donosimo odluke s razumijevanjem kako bi mogle ispasti (Schwartz, 1991: 4).Kakofunkcionirajuscenariji?Onine kazujujedinumoguubudunost,ve prijeocrtavajurazliitebudunosti.Po-tom je na onima koji donose odluke da odlue o tome kojoj budunosti su sklo-niji i koju strategiju e izabrati za njezino postizanje.Skepticipremascenarijima mogu kritizirati da je neki odreeni trend prenaglaenilidajeutjecajodreenih faktoraprecijenjen.Onikojizagovaraju tehniku scenarija mogli bi tvrditi kako bi sescenarijimoglikoristitikaoogledalo kojepokazujestvarnostnajedannedo-tjeran nain. Kakoseizraujuscenariji?Vjezba izradescenarijapoinjeanalizomono-gatojevepoznato,tojestsadanje situacije.Dogovoresekljunaaktualna pilanjauspecilnompodruju,idenli-lcirasedinamikakojabimoglaigrali kljunu ulogu u budunosti, te se uzmu uobzirvanjskidogaajikojibimogli dovestidotemeljnihpromjena.Scena-rijebitrebaoraditiheterogenitim,iji su lanovi iz razliitih sredina i imaju ra-zliiteperspektive.Scenarijinemajuza cilj postizanje konsenzusa, nego upravo 16suprotno,njimasupotrebnekontro-verznedebatekakobisedalerazliito nijansiraneslikebudunosti.Scenariji treba da budu dosljedni i uvjerljivi, ak i ako ,neke slrane koje ueslvuju u vjezbi izradescenarijamoguodreenescena-rijesmatratiizuzetnonevjerovatnimili nepozeljnim, ali niko ne bi lrebao bili u mogunostidokazatidajebilokojiod scenarijanemogu(Lempert,Popper, Bankes, 2003: 30).Posljednjihgodinametodaizrade scenarijaprimjenjujesekaoinstrument i za strateko planiranje u socijalnoj i po-litikoj sferi. Srz razmalranja nije neki vrslo ulvr-eni cilj, niti nain i sredstvo da se taj cilj postigne, ve prije pitanje: ta ako...? Naprimjer,taebitiakosedese dogaajikojisadanisuposebnopred-vidljivi, ali koji u dobroj mjeri potpadaju u domenu mogueg razvoja dogaaja te timemoguosujetitiprocesplaniranja? Slasemozeuinilidaselosprijei?U dijalogu izmeu raznih drutvenih grupa ova meloda pruza prednosl lime slo opi-sujerazliilebuduescenarijeipomaze u postizanju konsenzusa oko raznih ver-zija budunosti, kao to se to deava pri-likom argumentacije o moguem budu-emscenariju.Meutim,svakiuesnik morabitispremanpriznativjerovatnost buduihscenarijakojeprezentirajunje-govi politiki protivnici. Kako bi dao i ilustraciju scenarija, tim jeodabraometaforurazliitihvozova. Takve ilustracije su privlane, a pokazale su se i vrlo uinkovitim tokom javnih pre-zentacija i diskusija o scenarijima. 17Kakoebosanskohercegova-ko drutvo izgledati 2025. godine? I kroz koja deavanja e proi do tada? Hoe li uspjeti prevladati duboke podjele koje ga danaskarakteriziraju?Aakonee,koje opcijezabudunostBosnaiHercegovi-naimanaraspolaganju?Pokuajdase nauodgovorinaovapitanjabiojecilj vjezbe planiranja scenarija koja je prove-denaizmeumartainovembra2011. godinesa20uesnikaizsvihaspekata zivola bosanskohercegovakog druslva.ProjektjepokrenuoFriedrich-Ebert-Stiftung (FES), a uraen je prema modelu scenarijasimulacijskeigre,Monllle-ur, s kojim je ured FES-a u Cape Townu pratio prijelaz s aparthejda na demokra-liju u Juznoj Alrici, poelkom !990-ih. Odpoetkajesvimuesnicimabilo jasno. budunosl se ne moze predvidje-ti.Umjestotoga,planiranjescenarijaje inleleklualnavjezbakojasekorislikao instrument stratekog planiranja. Tako je ciljplaniranjascenarijaopisatinaosno-vu jasne analize jedan broj opcija za bu-dunostimoguihputevakojidonjih vode.Naosnovutihscenarijamoglabi sepokrenutidiskusijameuonimakoji formulirajupolitikeidonoseodluke kako bi se elaborirali koraci potrebni da biodreenibuduiscenarijipostalimo-guiili,prije,kakobisesprijeilodase oni ostvare. Timzaplaniranjescenarijainiloje 20osobaizpolitikog,ekonomskog, akademskog, medijskog i druslvenog zi-vota, razliitih politikih struja i razliitog etnikogporijekla.Uveomadinami-nomprocesudiskusijeianalize,uesni-civjezbeplaniranjascenarijauspjelisu sedogovoriti,unatosvojimrazliitimi djelominosuprotstavljenimpolitikim iideolokimpozicijama,opetmoguih scenarija o budunosti, koji su predstav-ljeni simboliki metaforama razliitih na-ziva vozova:x Daylon MailStatus quo x TransBiHArrowlunkcionalnade-cenlralizirana drzava x BiHUnionExpresslunkcionalna cenlralizirana drzavax Western Balkan Inter CityPonovno regionalno povezivanjex Tripartite Border TrainDisolucijaPotreba za svjezim pogIedom18lanovi grupe nali su zajedniki jezik ne samo kako bi opisali mogue budue scenarije nego i sadanjost svojih zajed-nica. Svi uesnici su svjesni akutne opa-snosti koja je ukorijenjena u socioloke i ideolokepodjeledrutva.Takoi2025. godina kao konceptualna taka razliitih scenarijaimaleksimbolinoznaenje opisanirazvojidogaajauscenarijima mogli bi ve sutra postati realnost. Takoer,lanovigrupesusmatrali dajepolrebnopojasnilinjihovudelni-cijupojmastatusquokaopostojeeg stanja stvari (u odreenom trenutku) ili situacijekojatrenutnopostoji.Kon-ceptstatusquoestosekoristikadase govoriopolitikimilisocijalnimprilika-ma. Ta ideja je esto predmetom debate u odnosu na dijalektiku izmeu sistema moi koji uvruju status quo i onih koji lraze da se on preokrene.Osim toga, treba naglasiti da nijedan lan tima koji je radio na izradi scenarija nijebiosklonscenarijudisolucije.Ipak, svi lanovi tima to smatraju vjerovatnom mogunouiakosmoguimrazliitim ishodima.19PublikacijaFES-aBosnai Hercegovina2025.Scenarijibudueg razvojadogaajanudipetrazliitih scenarijaotomekakobizemljamogla izgledati2025.godine.Njihovciljjeda se oni koji delniraju polilike senzibilizira-ju za mogue posljedice vlastitih odluka, bilodaseradiodjelovanjuilionedje-lovanju.Onisunamjernopretjerani,ali nisu nevjerovalni. Scenariji leze dodalno isprovociratiaktualnudebatuopotreb-nimrelormamaopisujuijedansvjezi nekonvencionalan pogled na stvari. Kakobiseomoguiloporeenje, sviscenarijisustrukturiraninaistina-in.Imajusljedeazajednikapolazita: osvruseunatragnavrijemeod2025. godine,poevisasituacijomupostiz-bornoj2011.godini,teserazvijajuod tetakeslijedeiputanjuopisanogsce-narija. Svaki scenarij potom razvija svoju jedinstvenu dinamiku, koja vodi do razli-itih rezultata. Slijedisinopsispredlozenihmoguih ishoda. Dayton MaiI - Status quo Godine2025.ustavnastrukturaBo-sne i Hercegovine i dalje je ostala ista dva entiteta i Brko Distrikt, 10 kantona u Federaciji BiH, tri konstitutivna naroda, ostali i graani. Iako su neke provede-ne reforme omoguile BiH da stekne sta-|us|and|da|aza|ans|vou|U,drzava je u looj ekonomskoj situaciji u poree-njusasusjednimzemljamaisuoenaje snepodnoljivomjavnompotronjom, ogromnim unutarnjim i vanjskim dugom tekanjenjemuisplatiplaaisocijalnih davanja.Funkcioniranjesistemaidalje zavisiododreenihpolitikihintere-sapolitiara.Promjenesedogaaju,ali uvijek na isti nain: krajnje sporo ili kao rezultatlinogpolitikoginteresadase ostane na vlasti, te pod razliitim meu-narodnim, regionalnim i unutarnjim pri-||sc|ma. |rva|s|a se pr|druz||a |U 201J. a 2014. od|ne | os|a|e susjedne drzave dobile su status kandidata.Izvrsni sazetak20TransiHArrov-funkcionaIna decentraIizirana drzava Do 2025. godine, Bosna i Hercegovi-na lanica Evropske unije funkcional-na je | decen|ra||z|rana drzava, s v|adav|-nom prava, potivanjem ljudskih prava i ekonomijomuprocvatu,tojerezultat znaajnihustavnihpromjena.Novous-postavljene politike elite uspjele su pre-vladatipreprekestarogpolitikogsiste-ma,kojijebiozasnovannapartikular-nimetnikiminteresima,istvoritinovu strukturusjasnomsocioekonomskom po|||||om, |oja s|uz| |n|eres|ma sv|h ra-anaudrzav||ejeuspos|av||aza`|||ne mehanizme kako bi se osigurala ljudska prava razliitih grupa.iH Union Express - funkcionaIna centraIizirana drzavaGodine2025.BosnaiHercegovina je|un|c|ona|nacen|ra||z|ranadrzava ilanicaEvropskeunije.Centralizira-nipolitikisistem,uspostavljennakon nasilnihsukobaikasnijemeunarodne vojneintervencije,omoguiojepojed-nostavljenjeprocesadonoenjaodluka, to je rezultiralo politikim, ekonomskim ireformamapravosua.Zakonioljud-skim pravima se provode, ekonomija na-preduje,stopanezaposlenostiopadaa socijalna kohezija jaa. Western aIkan Inter City -Ponovno regionaIno povezivanjeGodine2025.BosnaiHercegovina jedioEvropskeunijezajednosaSrbi-jom,Hrvatskom,CrnomGorom,Make-donijomiKosovom.Kaorezultattoga, stvorenajenovapolitikaparadigma,a podjela na nacionalnoj ili etnikoj osnovi postala je besmislena. Ali prije nego to jedoaodotetakeintegracije,region jeproaokrozdecenijedugprocespo-novnogpovezivanjakojijebiovoens ne|o|||o vazn|h mo||vac|js||h e|emena|a. ekonomska meuzavisnost, iste sportske ikulturnevrijednosti,istaperspektiva lanstva u EU, nepostojanje jezikih bari-jera, kulturoloka regionalizacija itd. De-cenije politikog zaostajanja, ekonomske | |s|a|ne |r|ze |oje su opus|o`||e soc|ja|-ne programe u svakoj od zemalja ogolile sunacionalistikeideologijeipotpuno razotkrilenjihovdugoronidestruktivni potencijal. Poto te ideologije nisu bile u stanju ponuditi nita novo osim iste stare mantreoetnikojpodjeli,tlu,krviihi-storijskim sjeanjima, ljudi su postepeno poe|| |raz||| a||erna||vu. 1rezven|je | pra-gmatinije snage dobile su svoju priliku. Ponovno regionalno povezivanje postalo jemodusoperandikojimseprihvaaju take povezivanja, a ne razdvajanja. 21Tripartite order Train -DisolucijaGodine2025.BosnaiHercegovina vie ne postoji u svom prethodnom obli-|u. 1|njaju| e|n||| su|oo, |oj| je |rajao decenijama,kulminiraojedisolucijom 3||na|r|zaseonedrzavepodo|r||jem meunarodne zajednice kako bi se spri-je|o nas||n| su|oo. 1e nove zem|je sada suusredotoenenaunutarnjestruk-turalnepromjenenanjihovomputuka evropskim integracijama. Ekonomije no-vonas|a||hdrzavarazv|jajusezahva|ju-juiprilivudirektnihstranihinvesticijai meunarodnoj pomoi.235CENARI1I ZA O5NU I HERCEGOVINU 2025. 24Godine 2025. ustavna struktura Bosne i Hercegovine i dalje je ostala ista dva entiteta i Brko Distrikt, 10 kantona u Federaciji BiH, tri konstitutivna naroda, ostali i graani. Iako su neke provedene reforme omoguile BiH da stekne status kandidata za |ans|vo u |U, drzava je u |o`oj e|onoms|oj s||uac|j| u poreenju sa susjedn|m zem|jama isuoenajesnepodnoljivomjavnompotronjom,ogromnimunutarnjimivanjskim 25Dayton MaiIStatus quo dugom te kanjenjem u isplati plaa i socijalnih davanja. Funkcioniranje sistema i dalje zavisi od odreenih politikih interesa politiara. Promjene se dogaaju, ali uvijek na isti nain: krajnje sporo ili kao rezultat linog politikog interesa da se ostane na vlasti, te pod razliitim meunarodnim, regionalnim i unutarnjim pritiscima. Hrvatska se pridru-z||a |U 201J. a do 2014. od|ne | os|a|e susjedne drzave doo||e su s|a|us |and|da|a.26Nakonvrlodugeibolne procedurebeskrajnihpregovoraofor-miranjuvlade,pogoranapolitikasitu-acijanastalanakonopihizbora2010. godine izazvala je politiki zastoj, to je dodatno doprinijelo ekonomskom padu. ak i nakon to je krajem 2011. godine postignutdogovoroformiranjuVijea ministara,nijedolodoznaajnijegpo-boljanja politike i ekonomske situacije, tojetakoerbilaiposljedicaglobalne ekonomske krize. Socijalni pad, prijetnja duznikekrize,lejosnizizivolnislan-dard stanovnitva doveli su do trajkova i daljnjih nemira. Evropska Unija je ustra-jala na punom potivanju osnovnih prin-cipavladavineprava.Uzvelikiotpor time pogoenih elita, neki sluaje-vi koji su upuivali na korupci-ju izvedeni su pred sud. Sljedeiopiizbori donijeli su promjene u sa-stavuparlamenata,toje dovelodopostavljanja konstrukti vni j eg vodstvabu-duidasu stareelite shvatile da je temelj njihove moi postao krhak. To je rezultiralo preispitivanjem ve-like veine prethodno donesenih odluka, prijesvegaonihizoblastiekonomije.S obzirom na injenicu da su vladama oaj-niki bile potrebne reforme i strane inve-sticije,Vijeeministaraidrugevladesu lormirane mnogo brze, pri emu su mini-starstva ekonomije dijelom inili tehniki strunjaci.Tojebilostogatopolitiari nisu bili skloni preuzimanju odgovornosti za bolne odluke u oblasti socijalnih pita-nja i restrukturiranja socijalnog i admini-strativnog sistema. 27Vr e -me n s k i pritisak da sezapo-neciklusna-pretkaiostane navlastiprisilio jepolitikestranke daolabaveprepre-kefunkcionalnosti institucijanasvim nivoimastvarajui uinkovitemehanizmekoordinacijeoko EUpitanjateuspostavomzajednikog pravnogokvirausmislujedinstvenog ekonomskogprostora,zdravstvaistan-darda obrazovanja. Efekt tih reformi tre-bao je biti u stvaranju pomaka u pravcu smanjenjasiromatvaiekonomskogra-sta,poveanjamogunostizainvestira-nje, unapreenja zdravstva i ohrabrivanja mirnog graanskog angazmana. Meu-tim,ishod,baremkratkoronoisred-njorono,nijebiousvemupozitivan.. Godine2013.Hrvatskajepostala punopravna lanica EU-a i BiH je odjed-nomizgubilavelikidiolrzislazasvoje proizvode,dokjeuvozpovean.Isto-vremeno,BiHjeoptereenaotplatom duga nastalog po osnovu stand-by aran-zmanasMMl-om.Susjednezemljesu navrijemepostavilesvojeprioritetei poele provoditi potrebne reforme kako bipoboljsalemehanizmelrzisnepri-vrede,osiguralesocijalnupravduiviu stopuzaposlenosti,tepostiglerelativni prosperitetsaciljempostizanjapuno-pravnoglanstvauEvropskojuniji.To jeuzrokovalosveveuizolacijuBiH,a injenicadasuzemljuokruzilevanjske granice Evropske unije na kojima vladaju izmijenjeni standardi dovela je do dodat-nih potekoa za izvoz njenih proizvoda. Pored toga, postojao je unutarnji pritisak siromanogstanovnitvaivanjskipriti-sakmeunarodnihlnansijskihinsliluci-ja, kao i formalnih ili neformalnih centa-ramoi.Kaoposljedicatogadolazido reformskihnastojanja,iakomukotrpno i iznimno sporo. Unato neispunjavanju pretpristupnihobaveza,EvropskaUnija jeBiHodobrilakandidatskistatuspri-marno iz politikih i stratekih razloga.Godine2025.BiHidaljeimastruk-turuutvrenuuDejtonskommirovnom sporazumu,alismanjepreprekaizme-urazliitihadministrativnihjedinicais funkcionalnijim ekonomskim prostorom, tojeprvenstvenorezultatsoci-jalnogpritiska,ekonomske potrebe i ispunjenja oba-veza koje proizlaze iz zahtjevakojena-meeproces e v r ops k i h integracija. 28Do 2025. godine, Bosna i Hercegovina lanica Evropske unije funkci-ona|naje|decen|ra||z|ranadrzava,sv|adav|nomprava,po`||vanjem|juds||hprava| ekonomijomuprocvatu,tojerezultatznaajnihustavnihpromjena.Novouspostav-ljene politike elite uspjele su prevladati prepreke starog politikog sistema, koji je bio 29zasnovannapartikularnimetnikiminteresima,istvoritinovustrukturusjasnomso-c|oe|onoms|om po|||||om, |oja s|uz| |n|eres|ma sv|h raana u drzav| |e je uspos|av||a zatitne mehanizme kako bi se osigurala ljudska prava razliitih grupa.Trans iH ArrovFunkcionalna decenlralizirana drzava 30Izgodineugodinu,situaci-jauBosniiHercegovinisepogorava-la. Lkonomija zemlje bila je na sve nizoj taki. Nezaposlenost, raspad sistema so-cijalnezatitetesveukupnosiromatvo izazvali su masovne socijalne nemire. Po-kazalosedajedisfunkcionalnipolitiki sistemglavnapreprekauprocesueuro-atlantskihintegracija.Zbognedostatka stabilnostiipravnenesigurnostinisuse moglaprivuidirektnastranaulaganja kojabibilaiskoritenazarazvojogro-mnoghidropotencijalauzemlji.Nacio-nalislikarelorika,sovinizamimrznja, poticanidiskursompolitikihpartijai medijauzemlji,izazivalisusporadine aktemeuetnikognasiljaijijeciljbio skrenulipaznjusasvegoreekonomske situacije,nepostojanjarazvojnihstrate-gija i ogromne nezaposlenosti. Drugaglobalnaekonomskailnansij-skakriza2015.godinetekojepogodila BosnuiHercegovinu.Cijeneenergijena svjelskom lrzislu su ekslremno skoile, slo se odrazilo i na cijene energije u zemlji. Ve-liki dio drutva nije si vie mogao priutiti grijanje u svom domu i izali su na ulice da iskazu bunl. Do kraja godine javni budzeli subiliprazni,avladajenametnulanove porezepokuavajuiouvatifunkcionira-nje velike i slozene adminislracije. Sve so-cijalne naknade za demobilizirane vojnike i za zrlve rala su obuslavljene, a policaji za izvozno orijentirana preduzea su ukinuti. Nezadovoljstvonarodaseiskazivalokroz rastuuopozicijuvladajuimetno-nacio-nalislikimoligarhijamakojesuopluzene dapotiuetnikesukobekakobiprikrile uzasne ekonomske i socijalne prilike u ze-mlji.Sindikaliinovoosnovanaudruzenja graana organizirali su niz trajkova diljem zemlje. Kako bi se sprijeila destabilizacija ze-mlje, sazvana je nacionalna skuptina pod okriljemmeunarodnezajednice,koja jeokupilapredstavnikecivilnogdrutva, akademske zajednice, sindikata i razliitih drutvenihgrupa.Njezinzadatakjebio promijeniti ustav i izabrati prijelaznu vladu. Utomkontekstu,meunarodnazajedni-ca je ponudila lnansijsku podrsku i prav-nu ekspertizu kako bi pomogla prijelaznoj vladi da provede potrebne reforme. lormiranajenovadrzavnaslruklura, koja se saslojala od lri nivoa vlasli. Drzavni 31nivo trebalo je da ine jedan predsjednik, potpredsjednici,dvodomniparlamentar-nisistemicentralnavlada.Ovavladaje lrebalabilinadleznazadrzavnuvojsku, jedinstvenepolicijskesnage,unutarnju sigurnosl,monelarnuilskalnupoliliku, energetskupolitiku,prirodneresurse, vanjskupolitikuimeunarodneodno-se,kaoivisokoobrazovanje,tercijarnu zdravstvenu zatitu i sektor komunikacija. Posebnapaznjaposveenajeodrzivom razvoju i upravljanju prirodnim resursima, sposebnimnaglaskomnahidroelektra-neiobnovljiveizvoreenergije.Novoo-snovaniVrhovnisud trebaojeosigura-tijednakostsvih ljudi. Srednji nivo vlasti bi inile teritorijalne jedinice s vlastitom administracijom kon-cipiranom lako da radi elkasno i bez ne-potrebnih trokova. Teritorijalne jedinice sutrebalebitiuspostavljeneuskladus geografskim, infrastrukturnim, ekonom-skimikulturalnimfaktorima,uzimajui uobziretnikudisperzijustanovnitva gdjegodjetomogue.Svejedinicesu trebale dobiti mehanizme zatite od dis-kriminacije, ime se dodalno osnazivalo meuelnikouvazavanjelespreavalo budueugrozavanjebilokojeelnike, vjerskeilidrutvenegrupe.Jedinicesu trebalebitipovezanenizomrazvojnih infrastrukturnihprograma,kaoipreko-graninom saradnjom. Ti programi bi se lnansiraliizpolporairazvojnihkredila s niskom kamatnom stopom koje bi osi-guralameunarodnazajednica, akojibipotaknuli zapoljavanjeu proizvodnimsek-torima.Trebalo jeuspostavitii Vijee teritorijal-nihjedinicakao s avj et odavno tijelo koje je za-duzenozapla-niranjeipredla-ganjedrzavnoj vladi mjera za so-cijalni i ekonomski razvojteritorijalnih jedinica te praenje njiho-vog provoenja. 32Tr e i , o p i n s k i nivo,kojiko-ordiniraVijeeopi-na, trebao je dobiti jake nadleznosliiovlasliza ispunjavanje veine po-lreba graana i pruzanje uslugauskladusEvropskompoveljom o lokalnoj samoupravi, koja se rukovodi principom supsidijarnosti. Reformekojejeprovelaprijelazna vlada,kaoinovavladaizabrana2018. godine,stabiliziralesuzemlju.Refor-miranojezakonodavstvokakobise uklonileadministrativnepreprekeza ulaganjaiosiguralazdravijaklimaza malaisrednjapreduzeatepostiglo smanjenje poreza i osigurale subvencije kojim bi se poveala zaposlenost, pove-aoizvozipoboljaoekonomskirejting zemlje. Postignuta politika, ekonomska i socijalna stabilnost dovodi do poputa-nja etnikih napetosti i rezultira viim ni-voom socijalne kohezije. Sve je to dovelo dotogadaBosnaiHercegovinastekne status kandidata za lanstvo u EU 2020. i da 2025. godine pristupi Evropskoj uniji. Iakojestrukturapolitikogsistema 2025. godine jos uvijek slozena, procesi planiranja,donoenjaodlukaiproved-beseodvijajunamnogofunkcionalniji ielkasnijinain,slojeimalopozilivne posljedicezaekonomijuBosneiHer-cegovineirezulliralovisimzivolnim standardom. 34Cod|ne 202. 3osna | |erceov|na je |un|c|ona|na cen|ra||z|rana drzava i lanica Evropske unije. Centralizirani politiki sistem, uspostavljen nakon nasilnih sukobaikasnijemeunarodnevojneintervencije,omoguiojepojednostavljenje 35procesadonoenjaodluka,tojerezultiralopolitikim,ekonomskimireformama pravosua. Zakoni o ljudskim pravima se provode, ekonomija napreduje, stopa ne-zaposlenosti opada a socijalna kohezija jaa. iH Union Express Funkcionalna cenlralizirana drzava 36SituacijauBosniiHercego-vinisepogoravalaizgodineugodinu. Do2015.godineekonomijazemljebila je na najnizoj laki. Nezaposlenosl, pro-padanje sistema socijalne zatite te sve-ukupnosiromatvoizazvalisumasovne socijalnenemire.Pokazalosedajedis-lunkcionalanislozenpolilikisislem glavnapreprekauprocesueuroatlant-skihinlegracija.Nakonizboraodrzanih 2010.godine,inakonizuzetnodugog kasnjenjaulormiranjudrzavnevlade, opi izbori 2014. godine su bili jo vea katastrofaupogleduizgradnjestabilne politikekoalicijenaentitetskomidr-zavnomnivou.Nacionalislikarelorika, sovinizamimrznja,polaknuligovorom politikih partija i medija u zemlji, pokre-nulisusporadineaktemeuetnikog nasiljaijijeciljbioskrenulipaznjusa svegoreekonomskesituacije,nepo-stojanjarazvojnihstrategijaiogromne nezaposlenosti. Godine2015.susjednaHrvatskaje ve punopravna lanica EU-a, a Srbija je u zavrnoj fazi procesa kandidature. Me-utim,zbogzamoraodproirenjaunu-tarEvropskeunije,pristupanjeSrbijeje stavljeno na ekanje, to je izazvalo ne-zadovoljstvo njenih graana i destabilizi-ralo politiku situaciju u zemlji, posebno zbogzahtjevazaveomautonomijom Vojvodine i Sandzaka, ali i zbog jos uvi-jek nerijeenog pitanja Kosova.Do kraja te godine politike elite u BiH josuvijeknisuuspjelelormiralidrzavnu vladu, to je dovelo do kulminacije neza-dovoljstva.Uistovrijeme,meunarodna zajednicajeinsistiralanaustavnimpro-mjenama koje bi ojaale drzavne nadlez-nosti, a to je bilo neprihvatljivo za politi-kestrankeuRepubliciSrpskoj.Politiari izRepublikeSrpskesutvrdilidazastoju spreavanju ekonomskog razvoja i podri-vanje polilike slabilnosli uljeu i na drza-vu i na entitete. Nije postojala zajednika drzavna ekonomska slralegija, a lskalna politika je izazivala nezadovoljstvo, pogo-tovokadaseradilooraspodjeliporezai sredslavasdrzavnognivoapremaenli-tetimaiBrkoDistriktu.PolitiariizRS-a predstavljalisutokaojojedanrazlog zatoje,ponjihovommiljenju,Bosnai Hercegovina kao drzava neodrziva. Sloga sudonijeliodlukuoodrzavanjureleren-duma o otcjepljenju Republike Srpske od BosneiHercegovine.ReakcijeizFedera-cijebilesumasovneistendencijomda prerastuunasiljejersereferendumdo-zivljavao kao objava rala. Na poetku 2016. godine sve tri et-nike grupe su se mobilizirale, potaknu-teubrzanomkulminacijometnikihna-petosti,neprijateljskimiotvorenoagre-sivnimjavnimgovorom,kojisumediji podrzavaliiprovodili.Ceslinapadina povratnike u obama entitetima, formira-nje paravojnih grupa i izbijanje oruzanih sukobazaprijetilisudaeeskaliratiu graanski rat. Eskalacija nasilja potaknu-la je NATO da pokrene vojnu intervenci-ju. Brza reakcija meunarodne zajednice bila je rezultat nauenih lekcija iz prolo-sti,pogotovogreakapoinje-nihuBosniiHercegoviniu periodu1992-1995.Svrha misijenijebilasamosmi-ritisukob,veikonano stabiliziratistanjeuregionu stvaranjemfunkcionalnog drzavnogokvira.Nakon godina rada s brojnim in-stitucijamaipredstavni-cima 14 razliitih vlasti, EUiostatakmeuna-rodnezajednicezau-zelisusezacentra-liziranudrzavukako biolakali komunikaciju i saradnju s vlastima i ui-nili ih brzim i elkasnijim. Srbija se snaz-nousprotivilaintervenciji,tvrdeidasu ugrozeniinleresiSrbau8osniiHerce-govini,alijenakonsnaznogpolilikog pritiska meunarodne zajednice odusta-la od svog protivljenja. Ciljtemisijenijebiosamosmiriti sukob,negoioduzetivlastetabliranim etnikimpolitikimelitama,odkojihje veinabilanavlastijoodrata.Nakon smirivanjanaterenu,meunarodnaza-jednica je sazvala nacionalnu skuptinu, kojusuinilipredstavnicicivilnogdru-tva,akademskezajednice,sindikatai razliitih drutvenih grupa, kako bi se iz-mijenio ustav i izabrala prijelazna vlada.3738Izvrenjepritisaknapolitiareda usvojeustavkojimseBosnaiHercego-vina delnira kao cenlralizirana drzava s ugraenim mehanizmima za zatitu pro-tivbilokakvevrstediskriminacije.Novi ustav, usvojen krajem 2016. godine, de-lnirao je sve ljude u 8osni i Hercegovini kaograanesjednakimpravimaiindi-vidualnimslobodama,dokjepolitiki sistembiotakokoncipirandagaine jedanpredsjednik,jednajakacentralna vlada,dvodomniparlamentiopine. Meutim,donesenjeinoviizborniza-kon kako bi se zatitila etnika i manjin-ska prava kroz primjenu principa rotacije mandatanasvim nivoimaizmeu trijunajveihet-nikihgrupai ostalih.Timeje sprijeenabilo kakvamo-g u n o s t blokade f unkci -oniranja drzavei i zbor ni h prevarau budunosti.Nakonto suopiizbori 2017.godine donijelinove politikeelite,kojesusepojavileupe-rioduodgodinudananakonprijelazne vladekaorezultatintenzivnoglobiranja meunarodnihakteraprisutnihubo-sanskohercegovakomdrutvu,meu-narodna zajednica sainila je ekonomski plan slian uvenom Marshalovom pla-nu,kojimsejaajuinfrastruktura,za-poljavanje i ekonomija. To je rezultiralo poputanjemetnikihnapetostiuslijed znalnog poboljsanja kvalilela zivola i zi-votnog standarda za graane BiH. Nova drzavna slruklura omoguila je slvaranje jedinslvene i snazne ekonomske polilike iodrziverazvojneslralegije,kojesu,u kombinacijispaketomzakonskihrefor-mi,stvorilestabilnuklimuzadirektna stranaulaganja.Smanjenjeglomazne administracije,znaajnesubvencijei programipodrkedomaimpreduzei-marezultiralisustabilnimistalnimra-slom domae privredena veliko zado-voljstvo graana BiH i meunarodne za-jednice. Regionalna saradnja je dodatno poboljana, a zemlja je postigla znaajan napredak prema euroatlantskim integra-cijama,uzpomosvojihsusjedaHrvat-skeiSrbijekojesusadaobjelanice EU-a. BiH je stekla status kandidata za pri-stupanjeEU-uu2019.godiniipostala njenomlanicomujanuaru2025.Sta-bilno poliliko i socijalno okruzenje u ze-mlji pozitivno je utjecalo na cijeli region. 40Godine 2025. Bosna i Hercegovina je dio Evropske unije zajedno sa Srbi-jom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom. Kao rezultat toga, stvo-rena je nova politika paradigma, a podjela na nacionalnoj ili etnikoj osnovi postala je besmislena. Ali prije nego to je doao do te take integracije, region je proao |roz decen|je du proces ponovno povez|vanja |oj| je o|o voen s ne|o|||o vazn|h motivacijskihelemenata:ekonomskameuzavisnost,istesportskeikulturnevri-jednosti, ista perspektiva lanstva u EU, nepostojanje jezikih barijera, kulturoloka 41re|ona||zac|ja ||d. |ecen|je po|||||o zaos|ajanja, e|onoms|e | |s|a|ne |r|ze |oje su opustoile socijalne programe u svakoj od zemalja ogolile su nacionalistike ideo-logije i potpuno razotkrile njihov dugoroni destruktivni potencijal. Poto te ideolo-gije nisu bile u stanju ponuditi nita novo osim iste stare mantre o etnikoj podjeli, ||u, |rv| | h|s|or|js||m sjeanj|ma, |jud| su pos|epeno poe|| |raz||| a||erna||vu. 1rezve-nije i pragmatinije snage dobile su svoju priliku. Ponovno regionalno povezivanje postalo je modus operandi kojim se prihvaaju take povezivanja, a ne razdvajanja.Western aIkan Inter CityPonovno regionalnopovezivanjePoto nisu imale ni priliku ni sposobnostdasenosesvelikimevrop-skim korporacijama na njihovom terenu, velikekompanijeuzemljamazapadnog 8alkanalezilesuljesnjojekonomskoj saradnjiizmeusvojihzemaljakakobi poboljaleslabuinfrastrukturukojaje predstavljalavelikupreprekuzanjiho-voirenje.Zbogpodrkemedijapod kontrolomekonomskiholigarhaizbog stalnihsocijalnihnemira,novepolitike stranke i lideri koji su doli na vlast na ta-lasu promjene ideoloke paradigme pri-hvatili su ekonomsku meuzavisnost kao radnu platformu. Odluili su unaprijediti ekonomskookruzenjeiumjeslo igranja na iracionalnu kartu etnikih po-djelapoelisuigratinakarturegional-nihpreferencijaiekonomskihinteresa. Nadalje, u to vrijeme svi ratni zloinci na Balkanu su ve bili procesuirani, a meu-etnike napetosti zamrle. iroka kampa-nja za pomirenje pod sloganom Nikad vierat!provedenajeucijelomregi-onuipraenajebrojnimprogramima kulturneisportskerazmjene.Postojee regionalnestrukture,poputSporazuma oslobodnojtrgoviniuSrednjojEvropi (CEFTA)iVijeazaregionalnusaradnju (RCC),sasjeditemuSarajevu,kori-tenesukao 4243platformazaponovnoregionalnopo-vezivanjesglobalnimciljemboljepri-premezemaljazakoritenjestruktu-ralnihikohezijskihfondovaEU-a.To sepodudarilosnamjeramaEU-ada stvorizajednikiekonomskiprostorna svojojjugoistonojgranici,kaosvoje-vrsnuekaonicuzalanstvouEU. RegionalnilideriipredstavniciEU-a odrzalisunizsaslanakaipripremilile-meljzabudunost.Ekonomskaunija Zapadnog 8alkana" (W8LU) sluzbeno je uspostavljenanaregionalnomsamituu Sarajevu odrzanom 20!7. godine. Clav-nigradBosneiHercegovineizabranje nesamozatotojebiosjediteRCC-a negoistogatojeBosnaiHercegovi-nageografskibilausredituregionai inilasvojevrsnumikrosferukultur-no-etniko-religijskestruktureregiona. WBEUnijebiozamiljennikaodr-zavanikaokonlederacijaperse,ve vie kao ekonomski voena integracija u okviru zadatih mehanizama EU-a. Svaka odzemaljauWBEUbiostalapotpuno nezavisna,sasnaznomindividualnom perspektivom lanstva u EU. WBEU ne bi zamijenioniEUkaozajednikicilj,niti je pretpostavljao da sve ukljuene zemlje trebadaodustanuodsvogustavnog okvira, ustavne strukture i svog suvereni-teta. Stvaranje WBEU-a nije znailo stva-ranje nove Jugoslavije, ve je prije pred-stavljalointegracijskipolukorakkaEU. Lvropskaunijajesluzilakaosvojevrslan model za to: evropska integracija je po-ela nakon Drugog svjetskog rata na vrlo skromnom nivou, uspostavom Evropske zajednice uglja i elika, a njena glavna llozoljabilajeekonomskainlegracija do tog nivoa da rat meu njenim lani-camavieneebitimogu.Uigrinisu bilaemocionalnapitanja,vetrezveni ekonomski interesi. Do2020.godineekonomskapita-njapostalasuglavnomtemom,doksu etnikainacionalnaosjeanja,toje duzeiinlenzivnijelrajaoprocessarad-nje,gubilanaznaaju.Velikeinvesticije uinfrastrukturu,kojajepovezivalaze-mljeregiona,omoguilesurazvojveli-koghidropotencijalauBiH,kaoipre-kograninusaradnjunaplanuzatite okolia.Tojedovelonesamodobolje ekonomske perspektive, kroz jaanje re-gionalnelrgovine,negoidosnaznijeg osjeaja zajednikog kulturnog naslijea i identiteta u zajednici od oko 20 milio-na ljudi koja je govorila isti jezik i dijelila istikulturniimedijskiprostor.Promoci-jazajednikihekonomskihinteresado-velajedoboljegkoritenjakohezijskih istrukturalnihfondovaEU-a,kaoido zajednikih projekata ruralnog i poljopri-vrednograzvoja.Ponovnopovezivanje infrastrukture kulminiralo je uspostavom regionalne zeljeznike kompanije. Zajed-nikiposlovi,aponekadakizajedni-kadiplomatskapredstavnitvaWBEU-a, otvorenisudiljemsvijetaiakonijebilo cenlralnevladeUnije,veprijekaou 44sluaju Njemake i lrancuskezajedni-kiinteresipotrebazaekonomskimrje-enjima. Bosna i Hercegovina je takoer poslala kapija za lursko i arapsko lrzisle. Sveusvemu,noveregionalneper-spektivestvorilesunovupolitikupara-digmu,anacionalneilietnikepodjele uBosniiHercegovinisu potroene.Kaoposljedica toga, politiki sistem u BiH postepenosemijenjaoka funkcionalnojfederaciji, bezmehanizmaulaganja veta na etnikoj osnovi koji je ugraen u svaki segment procesa odluivanja. To je pomoglo elkasnosli vlade i omoguilo joj da nadoknadi izgubljeno vrijeme i dosti-gneregionalnudinamikuEUintegracija. Godine 2025. Bosna i Hercegovina je, za-jedno sa ostalim zemljama u regionu, ve bila lanica Evropske unije.46Godine2025.BosnaiHercegovinavienepostojiusvomprethodnom oo|||u. 1|njaju| e|n||| su|oo, |oj| je |rajao decen|jama, |u|m|n|rao je d|so|uc|jom 3|| na |r| zaseone drzave pod o|r||jem meunarodne zajedn|ce |a|o o| se spr|je|o nas||n| 47su|oo. 1e nove zem|je sada su usredo|oene na unu|arnje s|ru||ura|ne promjene na nj|hovom pu|u |a evrops||m |n|erac|jama. ||onom|je novonas|a||h drzava razv|jaju se zahvaljujui prilivu direktnih stranih investicija i meunarodnoj pomoi.Tripartite order TrainDisolucija48Susjednedrzave8osnei HercegovineHrvalska,Srbija,Crna Cora,kaoiMakedonijapridruzilesu seEvropskojunijiizmeu2013.i2020. godine,nakonispunjavanjapretpristu-pnihuvjeta i rjeenja svojih nacionalnih pitanja.DotogvremenaBiHjouvijek nije uspjela rijeiti svoje nacionalno pita-nje, nije ispunila uvjete, te je stoga ostala izolirana u novom evropskom susjedstvu. Neophodnarelormadrzavneslruklure nije provedena, to je dovelo do irenja i pogoranja problema i uinilo da zemlja zaostane za vie od dvije decenije: previ-se krhka na drzavnom nivou u odnosu na entitete,kojisusesvevieponaalisa-moslalno,drzavaseprogresivnoelniki dijelila u svim vidovima graanskog zivo-ta, pogotovo u oblasti ekonomije i medi-ja. I 20 godina nakon rata demografska strukturazemljejouvijekserazlikovala odoneupredratnomperiodu(1991). Izbjeglice se nisu vratile u svoje prijeratne domove. Raseljene osobe su se naselile i organizirale svoj zivol u "svojim" enlile-timailidrugimzemljamadiljemsvijetai time zacementirale rezultate etnikog i-enja. Izborni rezultati proteklih godina takoeroitujuetnikepodjelezemlje. Uglavnomzbogodvojenihobrazovnih sislema,poslijeralnegeneracijesesnaz-nopoistovjeujusasvojimzajednicama. Pokuaji da se potaknu meuetniki od-nosi nisu uspjeli. Donosioci odluka su za-govaralistavovedajeetnikoodvajanje potpuno normalna stvar i da je prirodno zivjelijedniporeddrugih,anejednisa drugima.Utjecajreligijebiojesvevie prisulan u svim segmenlima zivola, oso-bito u politici i obrazovnom sistemu. Stagnacijaiukorijenjenakorupcija nasvimnivoimaudrzavnimsluzbama dovelajestanovnitvoudubokosiro-matvo,besperspektivnostioaj.Kako sutitrendovinastavljeni,politikeelite su se sve vie okretale ka etnikim pita-njima s ciljem da odvrale paznju graana od sve gore ekonomske i socijalne krize. Podijeljenimedijipodrzavalisupoliliku svojih vlastitih entiteta tako to su izvje-tavalinapristrasanipropagandistiki nain. I dok je Republika Srpska postigla prilinofunkcionalannivoadministraci-je, ukupni drzavni nivo i nivo lederacije BiHpostajalisusveviedisfunkcional-nizbognapuhavanjajavnihinstitucija ukojimajesvevieivieljudidolazilo 49najavnufunkciju.Tojerezultiraloglo-maznombirokralijom,smanjenomel-kasnosujavnogseklora,slojepruzalo idealnuklimuzanepotizam,politiko favoriziranjeidrugeoblikekorupcije. Od2010.godinemeunarodnaza-jednicajepojaalasvojeprisustvopo-novnorasporeujuibivezvaninike kojisuveradilinaZapadnomBalkanu 1990-ih, oito uviajui postojanje izvje-snih rizika u golovo propaloj drzavi 8iH.UvjeledelniraneDejlonskimmirov-nimsporazumomjouvijekjemorala nadzirati meunarodna zajednica, speci-jalni predstavnik Evropske unije jo uvijek je prisutan u Bosni i Hercegovini, borei se da nae naina kako da odrzi zemlju jedinstvenom. Ni EU ni ostatak meuna-rodne zajednice nemaju jasnu strategiju ouvanja jedinstvene Bosne i Hercegovi-ne i zauzimaju nedosljedan i e-sto kontraproduktivan pristup reguliranju razvoja dogaaja. Nakonposljednjegtalasa prosirenjaivelikelnansijske krize2015.godine,Evrop-skaunijajepokazalaveliki intereszastabilizaciju posljednjeproblema-tinetakeuregio-nu.Imeunarodna zajednicaisame zajedniceu Bosnii Hercegovinividjelesumirnirazlaz,kao tojetopostignutounekimdrugim zemljama,kaojedinomoguerjeenje. Bonjakipolitikipredstavniciiveina bonjakognarodabilisusveviefru-strirani zbog stalnih neuspjeha u nasto-janjimadasezemljaodrzicijelomipo-mirili su se s injenicom da se dvije od tri elnikezajednicenemoguidenlilcirali sasvojomdrzavom8osnomiHercego-vinom.Uposljednjihnekolikogodina postignut je konsenzus izmeu Evropske unije, Sjedinjenih Amerikih Drzava, Pu-sijeiTurskedasepokreneprocesdiso-lucije.Rezultatintenzivnihdiplomatskih aktivnostibilajekonferencijaDayton 2", odrzana 2022. godine, koja je rezul-tiralasporazumomodisolucijikoji supotpisaliel-nicitriju 50konstitutivnihnaroda,akojisupo-drzalesusjednezemljekojesuve bilelaniceNATO-aiEvropskeunije. Meutim,diobonjakogstanovni-tva bio je protiv tog sporazuma te je svoje razoarenje izrazio nasilnim akcijama.lpak,slvorenesulrinovedrzave,i totakotosegotovopotovalagranica RepublikeSrpskeidvijegrupekantona, jedna s bonjakom i druga s hrvatskom veinom. Uinjene su neke granine teri-torijalne podjele, ukljuujui rjeenje sta-tusa Brko Distrikta, kako bi se omoguilo njihovo teritorijalno jedinstvo. Srebrenica je proglaena eksteritorijalnim distriktom sastatusommemorijalnogcentra.Nova bosanskadrzavazadrzalajepravnikon-tinuitet prethodne zemlje, ukljuujui sve diplomatske misije u inostranstvu i mjesto uUjedinjenimnacijama.Uzovajproces, organiziranajedonatorskakonferencija ipokrenutesuirokeakcijeprikupljanja sredslavakakobiselnansijskipodrzala slabilizacija novih drzava i sprijeio potencijalniradikalizam. Turskainekearapske zemlje su bile inten-zivnoukljuene uinvesticijeu privredu. Meunarodna zajednica ostala je ak-livnoprisulnaulrimanovimdrzavama, ukljuujuiivojnoprisustvo,kakobise smirili neredi i sprijeilo koritenje disolu-cijeBosneiHercegovinekaoizgovorza teroristike napade. Godine 2025. meunarodna zajedni-ca,aposebnoEU,ukljuenajeudiplo-malska naslojanja da odrzi sve lri zemlje na putu ka evropskim integracijama. Na-dalje,zadatakmeunarodnezajednice biojedaosigurazatituljudskihprava, pogotovo u pogledu prisustva novostvo-renihmanjinaunovimelnikimdrzava-ma zbog prekrajanja granica u nekim di-jelovima bive BiH.Nakontosurijeenaetnikapita-nja, nacionalne voe u trima novoosno-vanimdrzavamaimeunarodnazajed-nica usmjerili su se ka izgradnji drzave i regionalnoj ekonomskoj integraciji, ime se otvorio put ka ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU.53POZADINA,5CENARI1A iH 2025."55PIaniranje poIitikih scenarija. kratki vodi11 Autorsko pravo Winfrieda Veita. Davnonekadbijaejedno monokraljevstvozvanoLidijakojimje vladao kralj Krez, ije ime je do dan-da-nasostalosinonimzaogromnobogat-stvo. Na istonoj granici Lidije pojavljiva-lasenovasila,Perzija,kojomjevladao |ra|j r|r. rrez je ze||o napas|| |erz|ju pr|je nego to postane jaa od njegovog kra-ljevstva. Ali, slijedei drevnu tradiciju, on je prvo pos|ao |asn||e uvenoj de||js|oj proroici,upitavijedalidanapadne Perzijuiline.Odgovorproroicebioje: Ako napadne Perziju, unitit e jedno velikokraljevstvo.KraljKrezjenapao Perziju,alijeizgubiobitku,anjegovo vlastito kraljevstvo bijae uniteno. Ovapriaukazujenasutinuikori-snost scenarija. Poput drevnih proroica, niscenarijinedajuizvjesnapredvianja budunosti, ve prije nude razliite slike mogue budunosti, ime omoguavaju onima koji donose odluke i onima kojih se te odluke tiu da prilagode svoje stra-tegije kako bi ostvarili ili izbjegli odree-niscenarij.DajeKrezboljerazmislioo odgovoru proroice, mozda ne bi napao Perziju,vebiumjestotogaprvoproci-jeniovojnesnagedvakraljevstva,atek ondapolraziomoguesaveznikekako biosiguraosvojusuperiornost.Njegova glavna greka bila je to je pobrkao od-govor proroice s vlaslilim zeljama. Poputproroica,scenarijinedaju modelzaonekojidonoseodlukekako dadjeluju,veupuujuporukuizkoje primaocimoguizvestivlastitezaklju-ke.Tosedesilosauvenimscenarijima ,Monl lleur" u Juznoj Alrici, poelkom devedesetihgodinaprologstoljea,u kojima sam imao privilegiju uestvovati. Gotovo dvadeset godina kasnije ministar lnansija,kojijenalompolozajudugo ostao, i glavni arhitekt ekonomske politi-ke Juzne Alrike, Trevor Manuel, rekao je zaluvjezbunaosnovuscenarija.,Mo-gaosamzatvoritioiiponuditivamte scenarije. Ja sam ih prihvatio, a kad neto prihvatite kao svoje onda to provodite ci-jeli zivol." Zaslo je Manuel prihvalio kao svojescenarijeMontFleur?Zatoto 56su imali veliki utjecaj na smjer ekonom-skepolitikeitogajenovavladapod vodstvomAfrikognacionalnogkon-gresa provodila, i zalo slo la vladaza razlikuodKrezanijepobrkalavlaslile zelje s porukama scenarija. Da su vlaslile zelje prevladale, nova vlada bi provodila populistiku ekonomsku politiku s ogro-mnim drzavnim rashodima, ali i s leskim dugoronim posljedicama, koje su jasno bile demonstrirane u jednom od scenari-ja. Umjesto toga, vlada je izabrala jedan drugiscenarijpokojemsuvladinepoli-like bile odrzive a zemlja krenula pulem sveobuhvatnograstaidemokratijekoja je ukljuivala sve pripadnike drutva.Upravosuprotnosedesilosjednom drugomvjezbomnaosnovuscenarija kojusamdozivioulzraelu!999/2000. akojasezvala"lzrael2025.Scenariji budueg razvoja. Zbog nestabilne unu-tranjesituacije,gdjemanjinskepartije mogublokiratisvakupolitikuodluku, uobiajena politika nastavljena je unato injenicidasuscenarijijasnoukazivali nakatastrofalneposljedicetakvejedne politikeiiakosuscenarijiprezentirani kljunimosobamakojedonoseodluke ugotovosvimpolitikimgrupacijama. Samodesetgodinakasnije,vremenski jodalekood2025.godine,posljedice su ve vidljive, dok neki od najgorih sce-narija postaju sve vjerovatniji. Poeci i razlozi za izradu scenarijaScenarijisuprvobitnobilirazraivani nakon Drugog svjetskog rata u vojne svr-he kako bi se oruzane snage pripremile za nepredvidljive dogaaje. Poetkom 1970-ih,suoenesasveveomneizvjesnou ikompleksnou,privatnekompanije poelesurazraivatiscenarijeirazvijati vlastitemetodologije,odkojihjenajpo-znatijipristupscenarijuonajmultinaci-onalnekompanijeShellOil.Kasnijesu vladineagencije,nevladineorganizacije, fondacijeiakademskezajedniceprepo-znale korisnost planiranja na osnovu sce-narija kako bi i same procijenile politika, drutvena i globalna deavanja, pored do lada preleznih vojnih i poslovnih inleresa. Ve1972.godineRimskiklubobjavio jesvojuuvenustudijuGranicerasta, ukojojjekoristiosvojevrsniranipristup zasnovannaizradiscenarija.Ovastudija jeimalavelikiutjecajnapokretanjede-bateoekolokimpitanjimaiformiranje ekolokogpokretadiljemsvijeta.Toje drugiprimjerkakoplaniranjenaosnovu scenarija moze uljecali ne samo na djelo-vanje vlade nego i moze doprinijeli javnoj debati te ak promovirati formiranje civil-nogdrutvaipolitikihpokreta(partije zelenih). Sljedeeopservacijeoslanjajuse uglavnomnamojevlastitoiskustvos planiranjimanaosnovuscenarijaura-znimzemljamainaraznimkontinen-tima,aliinanekeodnajutjecajnijih 57metodaplaniranjanaosnovuscenarija, teinstitucijapoputShella,GlobalBusi-ness Network and z-punkta, kao i od au-tora poput Petera Schwartza i Lemperta le drugih (vidjeli prilozenu bibliogralju). Polazite za planiranje na osnovu sce-narija je izjava Johna Maynarda Keynesa, uvenogekonomisteijednogodosni-vaaMeunarodnogmonetarnogfon-danakonDrugogsvjetskograta:Mi jednostavnoneznamo.Keynesjetime hlioreidanikonemozepredvidjeli budunost,aknikadprimjenjujenaj-solsliciranijekompjulerskeprograme. Predvianjejedugobilo,adijelomje idanas,instrumentkojipokuavapred-vidjeti budue razvoje dogaaja. Sve me-lode i lehnike kao slo su Dell, loresighl iliTrendExploration,zapravonaosnovu prolostiprocjenjujukakoesekljuni faktori,izajednosnjimacijelikontekst, razvijatiubudunosti.Oitinedostaci tihmetodasuogranienvremenskiho-rizont i nepotivanje diskontinuiteta (koji sezovuikritineneizvjesnosti).Stoga sesvimpristupimadogodidaimsnagu ugrozi nesposobnost suoavanja sa izazo-vom viestruke vjerovatne budunosti. To ima veze s ljudskom slabou koja poka-zujetendencijudaprecjenjujepostojeu situacijuizamiljadaesestvarinasta-viti u budunosti onako kako se deava-judanas:Suoenismasompodataka, ljudi eslo prepoznaju pozeljne lrendove tamo gdje oni uope ne postoje ili igno-riraju nepozeljne ali realne malrice. Ljudi nevjerovatno loe procjenjuju vjerovatno-sti zato to u velikoj mjeri precjenjuju vla-stito povjerenje u tok buduih dogaaja, dok istovremeno vjeruju da kre osnovne zakonevjerovatnoe.Ljudskepredrasu-de,zajednosnesposobnoudasepra-te implikacije dugih uzrono-posljedinih lanaca,moguonemoguitiprosudbena nainkojinijelakoprepoznatljiv(Lem-pert i ostali, str. 25).Nasuprot tome, planiranje zasnovano na scenariju osmiljeno je upravo zato da senosistimmnotvominepredvidljivo-u.Stogaoninenudepredvianja,niti dajustrategije.Umjestotoga,oninude slike mogue budunosti koje omogua-vaju onima koji donose odluke da poduz-mumjerekakobiizbjeglinepozeljnera-zvoje i/ili doprinijeli pozeljnom okruzenju. ,Scenariji su alal koji nam pomaze da po-gledamo daleko u budunost, u jedan svi-jet velike neizvjesnosti. To su prie o putu kojim bi svijet mogao krenuti sutra, prie koje nam mogu pomoi da prepoznamo idaseprilagodimopromjenjivimaspek-lima naseg sadasnjeg okruzenja. Kada je planiranje na osnovu scenarija u pitanju, govorimo o izborima koje pravimo danas s razumijevanjem kakav bi im ishod mo-gao biti kasnije (Schwartz, str. 3).Metodologija planiranja scenarijaIzradascenarijajeumjetnost,ane nauka.Onasenekoristikvantitativnim 58metodama,vekvalitativnimpristupom kojisezasnivanaintuiciji,kreativnosti, hrabrostiineortodoksnomnainumi-ljenja. U isto vrijeme, to je timski rad u kojem je proces (izrada scenarija) gotovo jednakovazankaoirezullali(lj.scena-riji). To se moze jasno vidjeli na primjeru scenarija Mont Fleur, koji ne samo da su utjecali na orijentaciju vlade nego su idovelidoveegrazumijevanjaizmeu suprotstavljenih, ak neprijateljskih pozi-cija lanova tima (Afriki nacionalni kon-gres nasuprot predstavnika bijele manji-ne), za to e se kasnije ispostaviti da ima pozitivan efekt na miran ishod pregovo-ra. lslo vazi za izraelske scenarije, gdje su se mirovni aktivisti, jevrejski naseljenici i predstavniciarapskemanjinevienego jednomsukobilitokomprocesaizrade scenarija, ali su se kasnije slozili oko e-tiri scenarija i iskazali meusobno povje-renje iako je to bilo uzalud kada se radi o politikoj situaciji. ak i na manje emoci-onalnom globalnom pitanju teko je bilo da se neki lanovi lima Zenevskih scena-rija o globalnom ekonomskom upravlja-nju,kojimsamrukovodio2008/09.go-dine,slozesasvaeliriscenarija,lesu voeneskoroemocionalneraspraveo tom prilino trezvenom pitanju.Oviprimjeripokazujukolikojeva-zan lim koji radi na scenarijima i njegov sastavzaishodprocesaplaniranjasce-narija,aliikolikoprocesmozeuljecali ipromijenitiuanenepozicijeidu-gotrajnepredrasude.Timkojiradina scenarijima treba da bude odraz razlii-tihpolitikih,socijalnih,demografskih, rodnih,obrazovnihiprofesionalnih slojeva jednog drutva ili regije, a treba ukljuitiivanjskuekspertizu.Meutim, brojuesnikanesmijebitiveiod20 do25ljudi.Razlogzatojetosvaiji glas treba da se uje, te to treba do-voljno vremena da osoba artikulira svoje stavove,aliitotosuradioniceizrade scenarijaradnesesije,aneklasi-niseminari.Tosudemokralskevjezbe (okrugli stolovi), gdje ne postoji hije-rarhija i gdje svaki uesnik ima isti zna-aj.Nemapodjeleizmeugovornika i publike i nema predavanja ni dugih rasprava meu uesnicima. Kakosuscenarijikolektivniproi-zvod,timkaocjelinamorasesnjima idenlilcirali.Nelreba,meulim,po-stojatikonsenzus,veprijepotovanje pozicijedrugih.Scenarijiuvijekmoraju bili podlozni pilanjima, sasvim prirodno, oni ne mogu bili zavrseni nili odrazavali sve vrijednosti i perspektive lanova tima kojidolazeizrazliitihsredina.Scenariji netrebadaizgledajuprevieuglaa-no;upravosuprotno,trebasmatrati uspjehomakomotivirajunadaljnjudis-kusijuiakosenjihovakonzistentnost ivjerovatnostmorajukasnijetestirati. Neki uesnici u ovoj vjezbi mogu smalra-ti odreene scenarije krajnje nevjerovat-nim i nepozeljnim, ali niko ne bi lrebao bitiumogunostidokazivatidajebilo koji scenarij nemogu. 59Nema openitog odgovora na pitanje kolikoscenarijatrebaizraditi;toovisio temi. Meutim, ne treba biti previe sce-narija i treba izbjei da se oni posmatraju napojednoslavljennainkao,pozi-tivni,negativniilikaodapripadaju srednjoj struji. To bi vie imalo veze sa zeljama nego sa ozbiljnom izradom sce-narija te treba uvijek imati na umu da nije sve pozitivno ni negativno za svakoga na istinain.Zanimljivprimjerizliterature u ovom pogledu je Aleksandrijski kvar-tet, zbirka od etiri romana Lawrencea Durrella.Svakiromansebaviistomte-mom,aliizperspektiveetirijurazliitih osobakojesubliskomeusobnopove-zane. Rezultat su etiri razliita scenari-ja za isti kontekst s razliitim gleditima knjizevni primjer kako ljudi gledaju na istu stvar kroz vlastite naoale. 1r| s|upa |zrade scenar|jaKaotojegoreobjanjeno,postoji nizpristupaizradiscenarija,kojiseop-enitovrlomalorazlikuju.Pomommi-ljenju, najdosljednija metodologija, koja se pokazala najboljom i bila primijenjena u svim mojim vjezbama izrade scenarija, jeslShellovprislup,islrazivanjebudu-nosti.Shelljebiojednaodprvihmul-tinacionalnihkompanijakojajeprovela planiranjenaosnovuscenarijanasiste-matiannain,akasnijetoproirilasa uskoposlovnihgleditakajednomop-enitijempogledupodnaslovomLjudi iveze:Globalniscenarijido2020.To znai da je Shell u ranoj fazi prepoznao da se poslovni interesi ne mogu posma-tratibezuzimanjauobzirpolitikog, druslvenogiekoloskogokruzenja.Sce-narij Mont Fleur, naprimjer, proveo je AdamKahane,utovrijemeefShello-vogtimazascenarije,kojijetokomte vjezbe prepoznao znaaj polilikih i kul-turalnihpitanjaikojijeposlijepostao meunarodniorganizator,projektanti voditeljprojekataizradescenarijaopi-tanjima poput mirovnog procesa u Gva-temali,deblokiranjapolitikogzastoja na Filipinima, ili u rjeavanju pitanja sve dubljih kulturalnih i ideolokih podjela u Izraelu. On je i autor nekoliko bestselera o planiranju na osnovu scenarija.Dapojednostavim,Shelloviscenariji slijedetrikoraka:orijentaciju,izradui potvrivanje. Ta tri stupa planiranja sce-narija su obino teme triju radionica od kojih se svaka bavi jednom od njih. Ori-jentacijaznai,kaoprvo,idenlilciranje datogpitanja(tozvuilakenegoto jeustvari);drugo,uzimanjeuobzirsa-danjesituacije,pretpostavkikojestoje upozadinipomiljenjusvakoguesni-kaiuenjeoizazovimaskojimsesuo-avazemlja/region/organizacija;itree, islrazivanjebrojnih,pokrelakihsila" koje bi mogle oblikovati budunost. Pod pokretakimsilamapodrazumijevamo agente promjene koji utjeu na budu-irazvoj,kakonapredvidljivtakoina nepredvidljivnain(ovajdrugisezovei 60kritinaneizvjesnost).Izradaznaida lanovitimazaizraduscenarijapriaju prieilismiljajunovinskenasloveu vremenskom razdoblju kojim se bavimo. lz lih pria obino mozemo sklopili obri-seishodaonogatoekasnijepostati scenarij i to e biti razraeno u radnim grupama. Potvrivanje znai provjerava-njeishodascenarija,uglavnomuvezis vjerodostojnou i dosljednou, ime ga cijelitimzaizraduscenarijapotvruje, da bi se potom napisao sam scenarij. Orijentacija:prvikorakuovojfazije prepoznavanjesamogpitanja.Topitanje je vaznije nego slo bi neko mogao pomi-sliti. Ako postavite previe uopeno pita-nje, mozele imali poleskoa u iznalazenju dosljednih i vjerodostojnih scenarija. Ako gapakprevisesuzile,mozeleprevidjeli vazne laklore i pilanja, slo lakoer moze ozbiljnoograniitidosljednostivjerovat-nostscenarija.Datudvaprimjera:ako pogledatebudunostvicarskepoljopri-vrede openito u narednih deset godina, nakrajumozeledobilisljedeiscenarij. vicarska poljoprivreda e i dalje posto-jati,povrinapoljoprivrednogzemljita esesmanjiti,abiolokapoljoprivreda enagloporasti.Tojescenarijkojinije previekoristanzaonekojidonoseod-luke.Sdrugestrane,kadaserazmatra budunostposlovnogcentraujednom kongresnom hotelu u sljedeih deset go-dina,nebitrebalozaboravitirazmotriti budunosthotelaucjelini,jernikonee odsjestiuhotelusamozbogposlovnog centra (primjeri uzeti od Wilmsa, str. 71). Udrugomkorakurazmatramosadanju situaciju i kako je vidi svaki lan tima. Iako scenarijioslikavajuzivolubudunosli, oni moraju biti ukorijenjeni u onom to se deava u sadanjosti. Oni moraju pokaza-ti slijed dogaaja, odluka, stavova i akcija koje nas vode u budui svijet koji se opi-suje u datom scenariju. To nema nikakve vezesekstrapoliranjemilipredvianjem, ve je samo uzimanje u obzir polazita u razradinaihscenarija,priemuseisto-vremenorazjanjavajupretpostavkekoje stojeizatemeljnepretpostavkesvakog uesnikaurazradiscenarijaiuenja(od vanjskiheksperata)oglavnimizazovima s kojima se suoava idenlilcirano pilanje. U lreem koraku idenlilciramo pokrela-ke snage; to su faktori ili razvoji dogaa-jakojigurajusistem(akteri,instituci-je)ujednomilidrugomsmjeru.Onisu elementikojipokreuradnjuscenarija, koji odluuju ishod prie (Schwartz, str. 107).Postojepredvidljiveinepredvidlji-vepokretakesile,odkojihseovedru-ge zovu i kritine neizvjesnosti, a to su uznemirujuidogaajiilidiskontinuiteti kojibimoglidovestidoradikalnopro-mijenjenogokruzenja.Onisenemogu predvidjeti,alisemogudogoditiistoga se moraju uzeti u obzir. Izrada:Nakonslosmoidenlilcira-lidatopitanjeiglavnepokretakesile, mozemopoelisaizradomscenarija. Prvikorakjekadalanovitimazaizra-du scenarija priaju prie o tome kako 61zamiljaju budunost. Te prie jo uvijek nisu scenariji, ali su prvi korak ka njiho-vojizradi.Odreenibrojpriaseonda mozeobjediniliurazliile,blokove", kojikasnijemogupostatipraviscenari-ji.Drugiputustvaranjuscenarijajeza-miljanje buduih naslova novina koji e bitiobjavljeniuvremenskomrazdoblju scenarija (npr. 2025. godine). Primjer za to je skraena verzija izrade scenarija li-staBalkansDaily,kojijeobjavljen 20!5. godine, kao rezullal vjezbe razra-de scenarija koju su na podruju Balkana 2004/05.godineproveledvijemeuna-rodnenevladineorganizacije(CASINi MI). Na osnovu tih blokova, koji su obi-no ve svojevrsna skica scenarija, nekoli-ko radnih grupa onda razrauje stvarne scenarije i predstavlja ih cijelom timu. Potvrivanje:Premaveinitehnika izradescenarija,dobarscenarijtreba imati sljedee karakteristike: -Vjerovatnost:toznaidaopisane razvojedogaajatrebasmatratimogu-im, slo ne znai da e se nuzno i dogo-diti. Budui putevi i slike opisane u sce-nariju moraju se moi zamisliti i ne treba ih smatrati nemoguim. -Dosljednost:toznaidabudui puteviislikeudatomscenarijutrebaju biti usklaeni i ne smiju biti meusobno kontradiktorniuodreenimaspektima, ili se ak uzajamno potpuno iskljuivati. -Diferencijacija:scenarijitrebaju biti jasno prepoznatljivi. Moraju ponuditi alternativneslikebudunostikakobise mogli uporeivati. -Jasnoa:razvojislikeujednom scenariju trebaju biti jasno razumljivi. To znaidatrebajubitidovoljnodetaljni, alida,sdrugestrane,nesmijukombi-niratipreviepokretakihsilaikritinih neizvjesnosti. -Transparentnost:scenarijiuvijek, biloimplicitnoilieksplicitno,utjelovlju-jupercepcijeiprosudbe.Tomorabiti jasnonavedeno,kakosusedogodile pretpostavke i opcije (npr. izbor kritinih neizvjesnosti).Sve to trebaju provjeriti lanovi tima zaizraduscenarijaivanjskistrunja-ci.Posljednjikorakjepisanje(iuveini sluajevanekolikoputarevidiranje)ko-nane verzije scenarija, to rade direktor tima za izradu scenarija i koordinatori. 62ProjektscenarijaBosnai Hercegovina2025.trajaojeodmar-tadonovembra2011.godine.FES-ov projektscenarijaBosnaiHercegovina 2025.predvodilisudirektorFES-aza BosnuiHercegovinuinjegovikoordina-tori.Uprojektuscenarijakaomoderator uestvovaojedr.WinfriedVeit,kojiima dugogodinjeiskustvouplaniranjusce-narija,naprimjerscenarijaMontFleur iz Juzne Alrike !99!/92., scenarija ,lzrael 2025."iz!999/2000.i,Zenevskihsce-narijaoglobalnomekonomskomuprav-ljanju 2020. iz 2008/09. Ovaj koordina-cijskitimvodiojeprocesitimzaizradu scenarija. Pruzao je lehnike inlormacije i oblikovao cijelu vjezbu. Priizradiscenarijaprimijenilismo metodolokiokvirShellovihscenarija. Izrada scenarija sastoji se iz tri faze: ori-jentacije, izrade i potvrivanja. Slijedi de-taljniji opis faze izrade scenarija.Orijentacijajeostvarenanaradionici na Vlaiu od 7. do 9. aprila 2011. godine, u ijem je drugom dijelu poela izrada sce-narija. Radionica je poela uvodom u me-todologiju i zagrijavanjem lanova tima.1. Orijentacija a) Pregled sadanje situacijeUpetak,8.aprila,zapoelismofazu orijentacije s pregledom sadanje situacije, jereloposluzilikaopolazislezapredvi-anjebudunosti.lanovitimasusainili dugaku listu uglavnom negativnih faktora kojinaglaavajusadanjutekusituacijuu BosniiHercegovini.Situacijusmonazvali Ujedinjeniukrizi,aprvizakljuaksvih uesnika u vezi s dananjim stanjem u Bosni i Hercegovini je da je zemlja u stalnoj krizi i da drzava ne lunkcionira elkasno. Od lre-nutkakadajezemlja1992.godinestekla nezavisnost, nakon ega je odmah uslijedio etverogodinji rat, kriza u Bosni i Hercego-vini bila je, i jo uvijek je, kljuni atribut poli-tike, socijalne i ekonomske situacije. Glavnielementipolitikekrizekojeje lim idenlilcirao su. slrah od ugrozenosli od drugeetnikegrupe/grupa;prevlastetni-kog principa; slabi/nepostojei meuetniki odnosi;etnikasegregacijakroznastavne planove u kolama i na univerzitetima; ne-dostatakiliakpotpunoodsustvokulture kompromisa;grekepoinjeneuprocesu Put ka scenarijima ,iH 2025."63izgradnjemiraipomirenja;nepostojanje graanske kulture; glomazna, skupa i nee-lkasna adminislracija, manipulacija narodi-maodpolitikihfaktoravoenaetnikim motivima;neslaganjeokoprirodeanga-zmana meunarodne zajednice.Kaoglavneelementeekonomskei druslvene krize lim je idenlilcirao sljedee. neposlojanjeslralegijeodrzivograzvoja, neposlojanjeodrzivogupravljanjaprirod-nimresursima;gotovo20postostanov-nislva zivi ispod granice siromaslva, visoka stopanezaposlenostiodoko44posto; slab sislem socijalne zaslile i prazne drzav-neblagajne;pogrenoprovedenproces privatizacije,kojijedoveodouglavnom negativnog ekonomskog razvoja; starenje drutva i odljev mozgova; negativne strane investicije i bijeg kapitala zbog pretjeranog birokratiziranja i pravne nesigurnosti. Politiki, ekonomski i socijalni elementi aktualne krize zahvaeni su spiralom me-usobnihuzrokaiposljedicakojastalno vue nadolje. Da bi se taj trend promijenio, neophodna je istovremena intervencija na sva tri nivoa. Tim je tvrdio da e, nastavi li se ova situacija, problemi Bosne i Hercego-vine i dalje bili pogorsani, a mozda i dove-sti do socijalnih nemira i produbiti sukobe, slo bi ak moglo ugrozili opslanak drzave.b) Prepoznavanje pokretakih silaPokretakesilesuvanjskifaktorikoji posjeduju potencijal da pokrenu sistem u razliitim smjerovima. To su elementi koji pokreu zaplet scenarija, koji odreuju is-hod prie (Peter Schwartz).Timzaizraduscenarijaprepoznaoje sljedeih 7 pokretakih sila koje e obliko-vati budunost zemlje:-Ekonomija-Demogralja-Obrazovanje-Mediji-EU integracije-Regionalna stabilnost-Meunarodna zajednicac) Prepoznavanje kritinih neizvjesnosti Kritineneizvjesnostisuremetilaki dogaajiilidiskontinuitetikojibimogli dovesli do radikalnih promjena okruzenja. Onisenemogupredvidjeti,alisemogu dogoditi.Tim za izradu scenarija idenlilcirao je sljedee etiri kritine neizvjesnosti:-Ljudska katastrofa u mediteranskoj regiji-Neslaganje o lanstva u NATO-u-Socijalni nemiri-EU implozija/Raspad EU-a2. Izradaa) Prva faza: VlaiPookonanjufazeorijentacije,od-mahjezapoetafazaizrade.Naosnovu 64rezultatafazeorijentacijelanovitima izlozili su brojne kralke prie ili ,novinske nasloveiz2025.godine,kojejepotom koordinacijski tim grupirao. Rezultat je bio nekoliko vrlo grubih skica moguih scena-rija, koji su kasnije razmatrani i dalje razra-ivani u radnim grupama. Radne grupe su u subotu ujutro predstavile skice scenarija cijelomtimutesudaljerazgovaralionji-ma,posebnoupogledunjihovedosljed-nosti, vjerovatnoe i logike. Tim za izradu scenarija saglasio se o pet nacrta scenarija:-Funkcionalna decentralizirana drzava-lunkcionalna cenlralizirana drzava-Regionalna ekonomska integracija-Status quo-Mirna disolucijaOvi nacrti scenarija su zatim dalje ra-zraeni,akoordinacijskitimihjenapi-saoodmahnakonradionice.Potomsu navrijemeposlanisvimlanovimatima kako bi se pripremili za drugu fazu pro-cesa izrade te dali komentare na nacrte.b) Druga faza: NeumDruga faza izrade scenarija dogodila se tokom prvog dijela druge radionice u Neu-mu od 2. do 4. juna 2011. godine. Nacrti scenarijasudodatnorazraeniuradnim grupama, uzimajui u obzir primjedbe, iz-mjene i dopune te pitanja lanova tima. 3. PotvrivanjeFinaliziraniscenarijisupotompred-stavljeniudrugomdijeluradionicecije-lom timu radi potvrivanja. etiri scenari-ja su jednoglasno prihvaena:-Ponovno regionalno povezivanje-Funkcionalna decentralizirana drzava-lunkcionalna cenlralizirana drzava-DisolucijaKonsenzusoscenarijustatusquo, meutim, nije mogao biti postignut.TreisaslanakodrzanjenaJahorini 2. i 3. septembra 2011. godine. Na tom sastankusudjelominoponovorevidira-na etiri scenarija. Cijeli tim ih je konano potvrdio, a usvojene su i ilustracije. Radna grupa za scenarij status quo pripremila je novu verziju, koja je, meutim, jo uvijek imala nekih slabosti u pogledu dosljedno-sti i logike strukture.NazavrnomsastankuuBernriedu, Njemaka,odrzanomod!8.do20.no-vembra 2011. godine, scenarij status quo je revidiran i odobren od grupe, te poslan elektronskompotomostalimlanovima timazaizraduscenarijaradikonanog potvrivanja. 65BosnaiHercegovinaebiti domainsljedeimZimskimolimpijskim igrama 2030. godine. Ova odluka je usvo-jena juer i izazvala je veliko slavlje diljem zemlje. To predstavlja najvee dostignue cijele drzave 8osne i Hercegovine nakon rata koji je zavren prije trideset godina. To je, naravno, rezultat ogromnih napo-ra koje je Bosna i Hercegovina uinila to-kom posljednjih deset godina, a pogoto-vo u periodu nakon to je postala lanica EU-a 2020. godine. Graani e konano imati priliku jo jednom pokazati svijetu dasuumogunostibitidomainitako velikog i vaznog dogaaja, kao i iskaza-tisvojusvjetskipoznatugostoljubivost. Oekuje se da e zbog potrebe izgrad-njesvihneophodnihobjekatabitiotvo-reno 100.000 radnih mjesta. Potrebno je obnovitiolimpijskaborilitanaBjelani-ci, Igmanu i Jahorini, kao i na Vlaiu, te e domae graevinske kompanije imati prilikudaobavesvepotrebneradove. Oekivanirezullaljepolpunilnansijski oporavakoveprivrednegraneuBosnii Hercegovini. Naa zemlja e konano biti povezana s regionalnim autoputom i ve-inasadanjihproblemauprijevozue biti rijeena. Dakle, tokom narednih ne-koliko godina sigurno emo biti najvee evropskogradilite.Meutim,radniciu graevinskom sektoru nisu jedini koji su primili informaciju Meunarodnog olim-pijskogkomitetasaosmijehomnalicu. Bilojemnogoradostijuerimeutu-ristikimradnicima,zaposlenimaume-talnojindustriji,trgovinskomsektoru... Miemomoratiizgraditioko30novih hotela, brojne motele i hostele, naravno i mnoge reslorane, kale i druga slina mjesta na kojima e se posjetioci i turisti tokomIgaramoismjestiti,odmoriti,i gdje e moi u polpunosli uzivali u svom boravku u Bosni i Hercegovini. Stoga, svi radnici iz navedenih sektora, kao i ostali graani u naoj zemlji vide priliku za vie posla i vee plae za vrijeme priprema za predstojee Olimpijske igre, kao i u peri-odu tokom i nakon Igara. To e svakako Pojedinane prie uesnikaLejla auevi-SueskaBosna i Hercegovina, 15. jula 2025.66smanjiti nau stopu nezaposlenosti, koja je,nazalosl,josuvijekmeunajvisimu EU.Mnogepolitikeodlukemorajubiti usvojeneunarednihnekolikomjese-ciitoebitivelikiizazovzadonosio-ceodlukaunaojzemlji.Moratebiti promijenjenosadanjezakonodavstvoi drugi relevantni dokumenti, koji e omo-guiti Organizacionom odboru da nasta-visradomnanajboljimoguinain.Tu ima mnogo posla koji se mora uraditi, ali mi emo ga raditi korak po korak.678osna i Hercegovina je drzava sa dva entiteta koji imaju visoki stepen au-tonomije, ali se ne proizvode politike i dru-ge tenzije, kao to je to bio sluaj u prolo-sti, poto je BiH sada lanica Evropske unije. Mada ima odreenog poboljanja u kvali-tetuobrazovanja,tekoeizprethodnih decenija utjecale su najvie na mlade ljude. Zbog ekonomske krize, nedostatka posla i vizije budunosti mnogi od njih su odluili pronai bolje mjeslo za zivol izvan zemlje. Iako je BiH postala lanicom EU-a, ona seidaljesuoavasanizomekonomskihi socijalnihproblemazbogvisokognivoa korupcije i sporosti u provoenju politikih i ekonomskih reformi. BDP je jo uvijek je-dan od najnizih u regionu, u isloj grupi sa Kosovom i Albanijom. Zemlja se suoava s problemima u poljoprivredi, a veina proi-zvoda se uvozi, posebno iz Srbije i Hrvatske.Koridor 5c je gotovo zavren. Politiari razmatraju mogunost za njegovo otvara-njetokompredizbornekampanje2026. godine. SudBosneiHercegovinejouvijek radi na nekoliko predmeta ratnih zloina. Haki tribunal za bivu Jugoslaviju je za-tvoren.Jouvijeknepostojijedinstven poglednanedavnupovijest,tojestna period od 1991. do 1995. godine, ali je atmosfera meu ljudima razliitih nacio-nalnosti bolja. Oni nemaju iste stavove o povijesti,aliimajuzajednikuzemljute ekonomskaisocijalnapitanja.lanstvo uEU-uiNATO-unajviejedoprinijelo situaciji u kojoj obini ljudi vie razmilja-ju o svakodnevnim pitanjima (podizanju djece,studiranju,radu)negoopoliti-kim podjelama. Postoji jedan predsjednik sa dva pot-predsjednika,smanje-vieslinimovla-stimakojesuimalinjihoviprethodnici. Drzavne inslilucije su jae zalo slo je lo bio jedan od uslova za lanstvo u EU.Uredvisokogpredstavnikaviene postoji.OHRjezatvoren2015.godine. Visokipredstavnikjeproslavio20.go-dinjicu Dejtonskog sporazuma, a zatim napustio Bosnu i Hercegovinu. ProvedbaAneksa7Dejtonskogspo-razuma je propala. Nije bilo povratka zna-ajnijeg broja izbjeglica u vlastite domove. Duka JuriiBiH 2025.68Iakoznamdaseodnasne oekuje da razmiljamo o scenarijima za ,3|| 202. o||o u sm|s|u ze|ja ||| u sm|s|u strahovanja,jasamnapisaodvakratka nizanaslova,odkojihprvipredstavlja nasloveizpozitivneverzijebuduno-sti, a drugi iz negativne. Naslovi I-BOSANSKI BDP DOSTIGAO 70 POSTO OD PROSJEKA U EU-DA SE NE PONOVI VIDEOTON: lK ZLLJLZNlCAP U POLUllNALU EVROPSKE UEFA LIGE1-BOSANSKE PLANINE - CENTAR EVROPSKOG ZIMSKOG TURIZMANaslovi II-BOSNA I HERCEGOVINA JE JEDINA ZEMLJA NA ZAPADNOM BALKANU KOJA NIJE DIO EU-a-TUZNA CODlSNJlCA. !4 CODlNA OD PRVE SUSPENZIJE BOSANSKOG FUDBALSKOG SAVEZA KOJI JE JO UVIJEK POD SUSPENZIJOM UEFA-e I FIFA-e-TRAGINA NESREA U BOSANSKIM PLANINAMA: MINSKA POLJA JO UVIJEK POSTOJE Muharem Bazdulj!Ovo je aluzija na najslavniji poraz lK Zeljezniar kada je !985. godine njegov lim izgubio u po-lulnaluKupaULlA-eodmaarskogVideolona.DajeZeljezniarpobijedio,ulnalubiigraosa uvenim Real Madridom.69Do2025.godineBosnai HercegovinaeuiuEvropskuunijui NATO.Nakondecenijanacionalizma,et-no-nacionalnogseparatizmaikolektiviz-ma politike elite izgubile su radikalizam, naprosto zato to ga je politiki raciona-lizamnadmudrio.Prolazeikroztunele standardizacijeEU-aiNATO-a,BiHse uspjela potpuno transformirati uspostav-ljajui nove drutvene parametre: prospe-ritet pojedinca umjesto kolektivne krinke; prosperitetcijelogdrutvazasnovanog naobrazovanju,ekonomskomnapretku imeuovisnosti,umjestomonoetnikog autizma. Budui da su to vrijednosti koje su sklone ponovnom povezivanju umjesto razdvajanju,onesupotaknuleinteresne grupenaprihvaanjenovepolilikello-zolje.lslijezik,islakullura,ekonomska meuovisnost i prilino veliko i privlano lrzislenavelisupoliliaredarazmisljaju kakodapridobijuobineljudetakoto eimpruziliprilikudaseidenlilcirajus jednim sirim enlilelom od vlaslile drzave regionom koji je dovoljno veliki i uljeca-jan da se uzima kao igra u okviru EU-a. Nakon dugog zastoja u meusobnom povezivanju infrastrukture u regionu koji sunacionalizmidrzalizalaoca,zemlje regionasukonanoodluileda,kori-steistrukturalnefondoveEU-a,stvo-reboljuceslovnuizeljeznikumrezu. InfrastrukturaDo 2014. godine Bosna i Hercegovi-na i Hrvatska (u to vrijeme jedina lanica EU-a iz regiona) zajedno su aplicirale za kredit EBRD-a i fondove EU-a kako bi za-vrile dio Koridora 5c od Sarajeva preko Mostara do Luke Ploe, gdje se on spaja saulopulomZagrebSplilPloei dijelom bh. teritorije u podruju Trebinje Dubrovnik.Sdrugestrane,BiHiCrnaGorasu zajednopripremilestudijuizvodljivosti zazeljeznikikoridorizmeuSaraje-vaiPodgoricekojiedaljeiikaSko-pljudoAtinetepremaTiraniiDrau. Natemeljuregionalnihpoveljao energijiitransportu,BiH,CrnaGora, Makedonija i Kosovo su zajedno osnova-liregionalnuaviokompanijuStarAllian-cevrijednu300milionaeura,salolom od40aviona.Tojebiorezultatdugog Amer KapetanoviBiH u srcu regionalnog povezivanja70nastojanjasvihstranadasepostigne odrzivosl na planu zranog promela.Politika saradnjaSlijedeiuspjeniskandinavskipri-mjer,BiH,Srbija,CrnaGoraiHrvatska uspostavile su zajednike kulturne centre uNewYorku,Moskvi,Pekingu,Tokiju, Berlinu, Parizu i Londonu. Godine 2020. etirizemljesuorganiziralezajedniki prijemzanacionalniprazniknaosnovu bilateralnogsporazumaozajednikim diplomatskimnaporimakojisuvlade potpisale2018.Prematomsporazumu, zemljepolpisnicesuobaveznepruzili jedne drugima diplomatske i konzularne usluge u zemljama i na podrujima gdje ta druga zemlja nema vlastitu ambasadu nitikonzularnopredstavnitvo.Studija izvodljivosti koja je prethodila potpisiva-njuovogsporazumapokazalajedabi svaka zemlja provedbom tog sporazuma utedjela oko 10 miliona eura godinje. EkonomijaKoristeidijagonalnukumulaciju EU-akaopolazite,BiH,Srbija,Crna GoraiMakedonijasuuspjelepokrenuti brojnezajednikeposlove,posebnona poljupoljoprivredneindustrije,tekstilne industrijeiobnovljivihizvoraenergije. One su mudro koristile takozvanu diver-zilkaciju izvora kako bi dopunile meu-sobna nastojanja u postizanju maksimal-ne produklivnosli i prisulnosli na lrzislu LU-a i lreim lrzislima. SportPrvi put nakon raspada bive Jugosla-vije, BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Ma-kedonija i Kosovo uspostavili su zajedni-ku nogometnu ligu. Srbija, BiH i Hrvatska su se zajedno prijavile da budu domai-niSvjetskognogometnogprvenstva. 71Mostar: Evropska prijestolnica kulture u 2026?!MinistarkultureHerceg-Bosnelo-biraojenasastankuVijeaministarau BruxellesudaMostarbudeproglaen evropskomprijestolnicomkultureu 2026. godini umjesto Sarajeva.Premaprincipurotacijeentitetskih ministaranasastankuVijeaministara EUgospodinKomadinajeimenovanda zastupaBosnuiHercegovinunaovom posljednjem sastanku. On je zloupotrije-bio tu priliku kako bi promovirao nomi-naciju Mostara za evropsku prijestolnicu kulture 2026. iako je u Bosni i Hercego-vini postignut opi konsenzus o nomina-ciji Sarajeva, slo je podrzala i Vlada PS-a. Press-sluzba gradonaelnika Sarajeva je ulozila prolesl poslo su ovim prekrseni prethodnisporazumiprincipdaseu Bruxellesu govori jednim glasom.Novine su otile u historiju?!UBiHsuprestaleizlazitiposljednje slampanenovinezboglnansijskihpro-blema. Dnevni avaz, novine koje su u proslosli imale najvei liraz u 8iH, zalvo-ren je. VlasnikDnevnogavazaFahrudin Padonirekaojedasulnansijskipro-blemi izazvani padom liraza jer se neko-liko hiljada internetskih portala i blogova itanamobilnimtelefonima.Dodaoje daenastavitiizdavatiDnevniavaz kao internetski portal, ali i da e otpustiti veliki broj novinara i radnika. Kriza FacebookaZastupniciFacebookpartijeuparla-mentuucijenilisuvodeepartijezahtje-vomdadobijupolaministarskihpozicija. Nekolikolanovaparlamenta,uglavnom mladih ljudi bez politikog iskustva, rekli su da svakodnevno putem interneta od svojih biraa dobijaju zahtjeve za promjenama u zemlji. Ostale staromodne partije tvrde da Sran Mazalica2025. Balkan Press (agencijske vijesti)72je,iakoovapolitikakrizanemautjecaja naekonomiju,neostvarenaambicijajedi-ni razlog takvog ponaanja. Postideoloko doba donijelo je razne fenomene, kao to suFacebookpartija,Strankapotroaa, Savez zabrinutih mukaraca itd.Srpska otvara svoje srceOkonan je poziv za podnoenje za-htjevauVladiRepublikeSrpskezavie od 200 mladih iz druga dva entiteta koji eiduegodinedoiuposjetuSrpskoj, njenim institucijama, nevladinim organi-zacijama, te obii razna druga odredita i odsjesti kod porodica domaina. Press-sluzba Vlade PS-a naglasava da ovajprojeklpodrzavarazmjenuslude-nataistudijskeposjetekakobisepro-moviralasaradnjaiuzajamnorazumije-vanje meu mladima u BiH. Na interes jepoboljsaliislvoriliboljiimidznaseg enlilela, slo moze imali pozilivne elekle i na nau ekonomiju. veanin naelnik Banje Lukevedska zajednica u Bocu kod Banje Luke izabrala je svog prvog naelnika Ba-njeLuke.JohanSoderbergh,novinael-nik glavnog grada RS-a, iskoristio je pred-nost uea mnotva kandidata te osvojio oko 20 posto podrke i dobio uglavnom glasove mladih i liberalnih ljudi.veani,uglavnomizgradaLulea, ponosnisutosunaovajnainpostali diozajednice.Nakontosearktikiled lopio brze nego slo se oekivalo i nakon poveanja prosjenog nivoa mora u svije-tu,mnogiljudiizskandinavskihzemalja preselili su u juzne, slabo naseljene medi-leranske zemlje, sa blazom klimom. Sve-ani,potosudonijelisvojutehnologiju uBanjuLuku,poboljalisuekonomijui smanjilistopunezaposlenostina10po-sto,tojemnogeSrbe,uglavnomor-ganiziraneuraznedruslvenemrezena internetu,navelodaglasajuzaJohana Soderbergha.|epuo|||a 5rps|a se pr|druz||a 3|ANakon to su potroene rezerve uglja uUgljevikuiGacku,atermoelektrane zalvorene, Pepublika Srpska se pridruzila 8alkanskom luzijskom udruzenju invesli-rajui novac u zajedniku elektranu koja proizvodi 60 posto energije za region.MadaRSproizvodi50postosvo-jeenergijeizobnovljivihizvoraenergije (uglavnom u hidroelektranama), nedosta-takrezerviugljaizazvaojeznaajanpad proizvodnje energije i rast njene cijene. ImajuinaumudalanstvouBFA podrazumijeva uese kompanija drzava lanica u izgradnji pogona i njihovo vla-snislvo nad dionicama le sljecanje prol-ta, Vlada RS-a opravdava ovu investiciju 73buduim budzelskim prihodima i olvara-njem novih radnih mjesta. Porast stope poreza na prihod na15 postoUdruzenjeslranihinveslilora,koje okupljavieod15postoposlodavaca, protestiralojekodVladeRS-azbogpo-rasta poreza na prihod na 15 posto.Izmjenezakonaoporezunaprihod predlozene su u Narodnoj skupslini PS-a irazmatratesenasljedeojsjednici. ZvaniniciRS-atvrdedajestopapore-zanaprihodod!0poslonajnizauJu-goistonoj Evropi i da je poveana zbog dugaupenzionomfondudokojegje dolo uslijed starenja stanovnitva.74Sadasnjapolraznjazazdra-vom hranom sve vie hrabri proizvoae daproizvodeprirodne,organskeproi-zvode. Bosna i Hercegovina danas ne za-ostajezanajrazvijenijimzemljamaEvro-pe na polju poljoprivrede. BiHjejedanodregionalnihlidera utojproizvodnji.Najboljiprimjerzato jesajamorganskehraneodrzanuLiv-nuod15.do21.juna2025.Sajamje okupiooko900proizvoaaorgan-skehraneizcijeleBiHivelikbrojproi-zvoaaizregionaJugoistoneEvrope. SajamjeotvoriopremijerBosne iHercegovine,kojijeuvodnomgo-vorurekaosljedee:Vladaidalje namjeravauvelikeinvestiratiumoder-nizacijuipoboljanjepostojeihkapa-citetazbogvelikihprilikakojenamse pruzajunasvjelskimlrzislima.Vazno je naglasiti da Bosna i Hercegovina pro-izvodiviaknaovompoljuuodnosu nasvezemljeregiona,idaovajsektor upoljavaznaajanbrojgraanaBiH. Sajmusuprisustvovalipredstavnicisvih velikihlanacasupermarketakojidjeluju u regionu i predstavnici prehrambene in-dustrije iz gotovo svih zemalja EU. Oe-kuje se da e ovaj sajam pomoi mnogim proizvoaimadasklopenoveugovore sapotencijalnimkupcimaipreprodava-ima le donesu vee prolle samim proi-zvoaima, kao i ekonomiji BiH u cjelini.Andrija VrdoljakSajam organske hrane u Livnu75Danas, 20. juna 2014. godi-ne, graani Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske dobili su veliku vijest od Saveza evropskihludbalskihudruzenja(ULlA). Trizemljeezajednobitidomainslje-deegEvropskogfudbalskogprvenstva, koje e se odrzali u junu 2020. Ovavijestnepredstavljaiznenae-nje.Tokom2011.godinepredstavnici triju nacionalnih fudbalskih asocijacija ja-sno su signalizirali UEFA-i svoj interes da budu domaini Eura 2020. Nakon to je Evropska fudbalska asocijacija odluila u vanrednoj proceduri razmotriti zajedni-kukandidalurulrijuudruzenja,kojasu njeni lanovi, tri zemlje su 2012. godine podnijele konanu kandidaturu da budu domainiovogpresliznogludbalskog turnira.OstalikandidatisubiliTurskai zajednikakandidaturaekeRepubli-ke i Slovake. Meulim, snazna podrska vlada samih zemalja i efektna kampanja promocijeilobiranjakodnacionalnih fudbalskih asocijacija urodile su plodom tejekoalicijapobijedilanakontoje nadjaalaTurskuuposljednjemkrugu selekcije. Sobziromnastalnemeuetnikei politiketenzijeiozbiljnoekonomsko zaostajanje u najveem dijelu balkanskog regiona posljednjih godina, lokalne vlasti iljudigledajunaovajdogaajsvelikim optimizmomivelikimoekivanjima.Za njihjeEuro2020mnogovieodsport-skogturnira.Kakouspjenaorganiza-cijaovogdogaajazahtijevaobnovu(i izgradnju)sportskeikomunikacijskein-frastrukture,izgradnjuhotelaiopenito poboljanje turistikih kapaciteta, oeku-je se da e ovaj dogaaj donijeti znaajno jaanje triju privreda i otvoriti nova radna mjestazanezaposlene.Takvaoekiva-njaposebnosuvisokameugraanima BosneiHercegovine,ijajestopaneza-poslenosti prema najnovijim statistikama jo uvijek meu najviim u EU.Ali,slojejosvaznije,lakvazajed-nika naslojanja lriju drzava mogla bi u meuvremenusnaznonaglasiliznaaj zajednikih ekonomskih interesa za regi-onalniprosperitetipolitikustabilnost, postavljajuitokaoosnovniprincipnji-hovihmeusobnihodnosakojienad-vladatietnikerazlikeitenzije.Nakon Aid SmajiHrvatska, BiH i Srbija domaini Evropskog fudbalskog prvenstva 2020. 76prologodinjegpristupanjaHrvatske Evropskoj uniji, i sad, kad su Srbija i BiH takoerdobilestatuskandidata,ubiti suetnikerazlikeimeuetniketenzi-jekojenastajukaorezultattihrazlika, kaoiteretnedavneprolosti,glavna preprekanaputukaEUovihdvijuze-malja.Takavkooperativnistaviprojekti moguuklonititubarijeruidvjemaze-mljamapredstavljatikonanipoticajka evropskimintegracijama.Sobziromna pozitivnu atmosferu koja u njima prevla-davaivremenskiokvirodestgodina, veoma je mogue da Srbija i BiH postanu i domaini Eura 2020, okupljanja fudbal-skih reprezenlacija i drzava lanica LU. U meuvremenu, jedno je sigurno: kao to su se dogovorile drzave domaini, zavrs-ni me e se igrati u glavom gradu Bosne i HercegovineSarajevu.77Neki daIjnji rezuItati Radne grupe o regionaInom povezivanjuIste sportske i kulturne vrijednostiOpenitogledano,regionjeoduvi-jekdozivljavankaojedan.Odpoznalih llmskihleslivala,svakovrsnihkullurnih susreta,dopojedinihkulturnihprezen-tacija,balkanskakulturnatradicijaje koritenauvelikojmjeri.SarajevoFilm FestivaliExituNovomSadupostali suregionalnikulturnibrendovi,zajed-nosaslinimkulturnimdogaanjimau razliitim podrujima. Regionalna kultu-ralnaidenlilkacijalnansijskijepodrza-vanapodjednakoodvelikihregionalnih kompanija,LUlondovaisamihdrzava. Godine2015.BosnaiHercegovina,Sr-bija,CrnaGoraiHrvatskazajednosu apliciralezaregionalnepartnereMeu-narodneturistikeberze(ITB),najveeg svjetskogskupatevrste.Nijednaodtih zemalja pojedinano ne bi mogla dobiti taj status. To je zapravo prisililo ambasa-detihzemaljainjihovaministarstvada bliskosaraujunapromociji.Ministar-stva turizma RS-a i Federacije BiH tijesno su saraivala kako bi delnirali zajedni-kuplatformuzapredstavljanjeBosnei Hercegovine. Nakontosuseuspjenopredsta-vilenaITB-u,zemljesuodluiledase zajednikikandidirajuzadomaina prvogevropskognogometnogprven-slvaikadaodrzanognallu8alkana. Ista perspektiva lanstva Srbijaje2012.godinedobilastatus kandidata, a Bosna i Hercegovina je iste godine podnijela zahtjev za lanstvo (Hr-vatska je pristupila EU 2013., Crna Gora i Makedonija ve imaju status kandidata, dok je EU put za Kosovo ostao sporan u pogledu kandidatskog statusa). Hrvatska i Crna Gora su pomogle Sr-bijiiBosniiHercegovinidaboljepripre-meodgovorenaupitnikrelevantanza statuskandidata.StrunjaciizSlovenije, 78Hrvatske,MakedonijeiCrneGorepo-mogli su Bosni i Hercegovini i Srbiji da se pripreme za usvajanje svih relevantnih di-jelova pravne tekovine EU-a (acquis). Sve zemljesupotpisalebilateralnesporazu-me o meusobnoj saradnji i tehnikoj po-moi u vezi s pitanjima koja se tiu EU-a.Nepostojanje jezike barijereS obzirom na injenicu da ne posto-jijezikabarijeraizmeuSrbije,Bosne iHercegovine,CrneGoreiHrvatske, InternationalMediaCorporationjepo-krenularegionalneprogrameipoela izdavatiregionalnednevnenovineia-sopise. TV Al Jazeera je bila prva koja je uspostavilaregionalnuNewsTV,aneke medijske grupe su kupile razliite novine iusmjeravaleihvienaregionalninego nacionalniureivakipristup.Domai istraniizdavaipoboljalisusaradnju uregionuuspostavomprvebalkanske knjizevne nagrade za aulore koji pisu na juznoslavenskim jezicima. 83ANEKS85azduIjMuharem,publicistino-vinar. Poen u Travniku, zivi u Sarajevu. Pie za dnevne novine Osloboenje.Ceni 5vetIana, diplomirala na Eko-nomskomfakultetuuSarajevu.Postdi-plomskestudijezavrilanaCambridge univerzitetu,doktorantjeuvicarskoj. Radilajeuspoljnojtrgovini,kaokon-sultant u vie inostranih preduzea, bila savjetnikpredsjednikaRepublikeSrpske Dragana Cavia. 8ila je minislrica lnan-sijauVladiRepublikeSrpske(2007/08. godine). Predavala je grupu predmeta na privatnim fakultetima u Banjoj Luci.Causevi-5ueskaLejIa,diplomira-na novinarka, voditeljica ureda za meu-narodnusaradnjuiinformisanjeSamo-stalnogsavezasindikataBiH.Roenau Zenici, zivi u Sarajevu.Dzumhur1asminka,eksperticaza ljudskaprava.Pozanimanjudiplomi-ranapravnicaimagistricakriminalisti-kihnauka. Poena u Zenici, zivi i radi u Sarajevu.1urisi Duska, diplomirana pravnica imagislricazurnalislike.Pozanimanju novinarka. Zivi i radi u Sarajevu.KapetanoviAmer,diplomirani politikolog.Viegodinjidiplomat,radi uMinistarstvuvanjskihposlovaBiHi vodiodjelzaEvropskuuniju.Predsjed-nikjeUpravnogodboraFondacijeza kinemalogralju.Martinovi AIeksandra, diplomira-laekonomijunaUniverzitetuuBeogra-du.Ziviiradiu8anjojLuci.Clanicaje OdboradirektoraTransparencyInterna-tionalaBiH.Baviseborbomprotivko-rupcije u ekonomskoj i politikoj sferi.MazaIica5ran,poslanikuNarod-nojSkupsliniPS.Diplomiraniinzenjer eleklrolehnike.Ziviu8anjojLuci,zapo-slenuElektroprenosuBiH,operativno podruje Banja Luka.NikoIi Predrag, predsjednik Centra za strateku saradnju u Banjoj Luci. Lje-kar,klinikifarmakolog.RoenuTuzli, ziviu8ijeljini,lanSrpskedemokralske stranke.Tim za izradu scenarija 86OsmaneviEnes,doklorzurnali-stikih nauka. Predaje na Filozofskom fa-kultetuuTuzliinaFakultetupolitikih naukauSarajevu.Objavioetiriknjige, povremenopiekomentareiosvrteza razliite novine. Rami-MesihoviLejIa,magistran-ticanaFakultetupolitikihnaukauSa-rajevu,Odsjekdiplomalije.Ziviiradiu Sarajevu.RondiAdnan,novinarnameu-narodnojinformativnojTVstaniciAl-Ja-zeera.Pozanimanjunovinar,diplomski imagistarskistudijzavrionaFakultetu polilikihnaukauSarajevu.Ziviiradiu Sarajevu.5maji Aid, doktor psiholokih nau-kaidocentnaFakultetuislamskihnau-ka.Posebnosebavipropitivanjemmje-slareligijeuzivolupojedincaidruslva. Angaziran u nevladinom sekloru, u Cen-tru za napredne studije.5taniojan,politikiaktivist.Ro-en u Zenici, zivi u Moslaru. Prolesor hr-vatskog i engleskog jezika. Direktor HKK Zrinjski iz Mostara.TesanoviNatasa,profesoricanje-makogjezikaiknjizevnosli.Od!997. direktorica je Alternativne televizije u Ba-njoj Luci.Tri!unovi AIeksandar, urednik me-dijskog projekta Buka u Banjoj Luci. Objav-ljuje u medijima u zemlji i inostra