PregledničlanakUDK101:7.01Prohić,K. 111.852:165

Primljeno17.4.2012.

Zlatan DelićUniverzitetuTuzli,Filozofskifakultet,Dr.TihomilaMarkovića1,BA–75000Tuzla

zlatan.delic@untz.ba

Estetska teorija spoznaje, tekstualni aktivizam i fenomenografija u djelu Kasima Prohića

SažetakU ovom radu kontekstualiziramo djelo/tekst bosanskohercegovačkog filozofa, profesora estetike Kasima Prohića (1937.–1984.). Analiziramo nekoliko njegovih knjiga: Odvažnostizricanja:fenomenologijaživotnihformi,Činitiibiti,Apokrifnostpoetskoggovora:poezijaMakaDizdara,Figureotvorenihznačenjai Prizmaiogledalo. Prohićev tekst čitamo u zna­ku njegovog programskog otvaranja prema »literariziranju filozofije«, koje vrši na tragu estetskog iskustva, tekstualnog aktivizma i potrage za drugačijim poimanjem i filozofije i umjetnosti. To »drugačije mišljenje« nastojimo razumjeti kao potrebu proširenja grani­ca racionalnog poimanja suvremenog filozofijskog diskursa estetskim iskustvom koje se otvara za »emancipatorske potencijale moderne« (Albrecht Wellmer). Konstruiramo vlastiti interpretativni okvir: prvo analiziramo neke upečatljive stavove o »jakom« i »slabom« tek­stualizmu Richarda Rortyja, potom reinterpretiramo kritiku »dekonstrukcije« poduzetu od strane Manfreda Franka koju posredno dovodimo u vezu s Prohićevom kritikom konstruk­tivne strane u Derridaovoj »dekonstrukciji«. Na kraju, tekstualističku postavku da »nema ništa izvan teksta« i Prohićev uvid o »problematičnosti svake pojmovne uredbe svijeta« dovodimo u vezu s njegovim zalaganjem za »metaestetičko mišljenje umjetnosti« koje, na kraju krajeva, ovaj bosanskohercegovački filozof prepoznaje u etici.

Ključne riječitekstualniaktivizam, literariziranje filozofije, fenomenografija, semiotikaživotnih formi,kritičkaanalizadiskursa,pisanjeopisanju,interpretacija

Umjesto uvoda

Uposljednjemdanumjesecastudenog2014.navršitćese30godinaodprera­nesmrtibosanskohercegovačkogfilozofa(estetičara)KasimaProhića.Rođenje25.listopada1937.uKonjicu,aumroje30.studenog1984.uzagrebačkojbolniciRebro,nakonkratkeiteškebolesti,steknavršenihčetrdesetsedamgodina.1 Doktorski rad,koji jeobraniouSarajevupodnaslovomFunkcija umjetnosti u konstituiranju autentičnosti čovjeka u Marxovoj filozofiji,pri­premaojekodestetičaraHelmutaKuhnaiMaxaMüllerauMünchenu.Bioje urednik novopokrenutihLica, Izraza (1973.–1975.), biblioteke »Logos«(kojujevodiood1972.padosvojesmrti1984.godine)ičasopisaDijalog(od1979.).UvišenavrataboraviojenastudijskimistraživanjimauParizui

1

KasimProhićdiplomiraojefilozofijusjugo­slavenskomknjiževnošću1960.adoktorirao1964. u Sarajevu. Predavao je suvremenufilozofiju i estetiku.Prohićeve tekstovemo­

gućeječitatiuznakusamoporicajućedekon­strukcije filozofije i kritike svakoghegemo-nističkogdiskursa.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…268

Düsseldorfu.Osimprijevoda ranogLukácsa (1968.–1969.),Prohić će svo­juprvuknjiguOdvažnost izricanja: fenomenologija životnih formiobjaviti1970.ubiblioteci»Razlog«NakladeNaprijed(uredniciMilanMarićiVladoGotovac).Ubrzonakonprve,nastatćeknjigaFigure otvorenih značenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma kojaćesepojavititek1976.uizdanjuzagrebač­keTeje(urednikVjeranZupa).Godine1972.uSarajevuizlaziknjigaoMešiSelimovićuČiniti i biti,a1974.knjigaoMakuDizdaruApokrifnost poetskog govora.1978.izabranjezaredovitogprofesora.UtovrijemeprevodiobimnustudijuEstetička teorijaTheodoraW.Adornazakojupišeipredgovor,aknji­gasepojavljujeuizdanjubeogradskogNolita.1980.godineobjaviojeuNo­litustudijuPrizma i ogledalokojasadržitrivelikaesejaoLukácsu,BlochuiAdornu.IzostaviojestudijuoWalteruBenjaminusnamjeromdajeobjaviuposebnojknjizi,kojunijeuspiozaživotazavršiti.OlgaKostreševićprevodiLukácsevo obimno djeloOsobenost estetskog koje, s dugim predgovoromKasimaProhića, izlazi uNolitu1980.Preveo jeLukácsevuknjiguTeorija romana i napisao pogovor (VeselinMasleša, Sarajevo 1969.),H.Holz, L.Kofler,W.Abendroth,Razgovori sa Lukacsem (VeselinMasleša, Sarajevo1970.).1980.izabranjezadekanaFilozofskogfakulteta.Natojćedužno-stiostati trigodine,kratkodopredsvojusmrt.Odvažno jepratiokulturnaipolitičkadogađanjanaprostorubivšeJugoslavijeinaokruglimstolovimasudjelovaouraspravamazadržavajućietičkistavjednevišeodgovornostiočemujepisaoijedanodnajvećihkritičarasrpskognacionalizmautovrijemeRadomirKonstantinovićupredgovorunjegovimsabranimdjelima.Usvrhuskupljanjagrađeorazličitimpristupimapojmudrugogufilozofiji,Prohić jeboraviouHusserlovomarhivuuLeuvenu1977.Knjiga je treba­laimatinaslovIskustvo drugoga: ka teoriji intersubjektiviteta u savremenoj filozofiji i umjetnosti. Ali, nikadanijezavršena.2Husserlovomišljenjefilo­zofijekaoznanosti»pomoglo jenizuznačajnih filozofadadođudosamo­stalnogshvaćanjafenomenologije«.3UtakvefilozofespadaiKasimProhić.PrvenstvenozatoštojeodgovornotragaozaznačenjemDrugogufilozofijiiumjetnosti.Simboličkivišaksadržanunjegovimtekstovimamožeuputitinanešto»više«ilidrugoodonogaštobismo(izimanentnogznačenjaostata­ka4drugihtekstovaoestetici5),moglidovestiuvezusonim»neidentičnim«(Adorno).Istodobno,nekiodtihtekstovasadrženeštoiodonogaštobismo,na»tragu«kasnogaDerridaa,kaoštoćemopokazatikasnije,moglipovezatispolitikomotporaprematržišnomfundamentalizmuteistodobnos»dekon­strukcijom«etnonacionalističkihkodovaivokabulara(Campbell).6VjerujemdabiseunekimbudućimistraživanjimamoglopokazatidaProhićevakriti­kapojmovnogpozitivizma(kaoišireznačenjeonogaštojeimenovanokaosmisaousamoporicanju7)kaopozadinskailiprešutnapretpostavkaodgovor-nostipremadrugomimpliciraneštodalekosežnijeodonogaštobiurazličitiminterpretacijama,odkojihnitijednanemožebitiposljednja,8mogaoznačitiizrazkaoštojerecimo‘rizom’(Deleuze).

»Rizomskipristupneupućujenužnonanekujezičkuosobinu,većsetusvimogućisemiotičkilancivezujuuzveomarazličitenačinekodiranja,uzbiološke,političke,ekonomskelance,itd.,uvodećiuigrunesamorazličitesistemeznakovavećistatusestanjastvari(…)Rizomjemnoš­tvokojesenemoženatkodiratizapotrebenekogjedinstva,kodnjeganijemogućedodatijošjednudimenzijupromatranogsistema.Zbogtogajerizomprijesvegakarta,9anekopija«.10

Prijenegoštoukažemnajošnekolikoepistemološkihihermeneutičkihteš­koćakoje iskrsavajuprilikomkontekstualizacije, odnosno situiranjaProhi­ćevog disperziranog mišljenja u konstelacijama različitih postmetafizičkih»endizama«,11 potrebno je podcrtati bar neke osnovne stavove u njegovoj

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…269

misaonoj poziciji.Unedostatku adekvatnijeg izraza, njegovupozicijumo­gli bismoopisati kao transfilozofsko, metaestetičko razumijevanje filozofi­jeiumjetnosti.Zaslužanjezasvojevrsnoliterariziranje filozofijeuBosniiHercegovini.Pretvaranjefilozofijeuliterarni žanr,odnosnouvrstu pisanja(vezanouzimenakaoštosuDerrida,Barthes,Rorty,Sloterdijk,Deleuzeitd.)

2

JedanbrojtekstovaoProhiću,gotovostolje­će nakon Husserlovog pokušaja zasnivanjafilozofijekaostrogeznanosti, izgorjelisu ti­jekomratneopsadeSarajeva(1992.–1995.)uokolnostima namjernog granatiranja grada iljudi.Nekolikostotinaprimjerakateškogarti-ljerijskog oruđa Jugoslavenska narodna ar­mijakoristilajesvakodnevno,izdanaudanubijajućiljude,grad,kulturu,život.Utakvimokolnostima, preciznim pogotkom granate,zapaljena i izgorjela sarajevska Vijećnica.Izraženo u brojevima, izgorjelo je oko mi­lijun knjiga čija se kulturna i civilizacijskavrijednost ne može iskazati u brojevima.Povodom jedne verzije jezičkoanalitičkograzumijevanja značenja djelatne dispozicijei jednostavnog asertornog stava »Vijećnicagori«,njegove»iskustvenepodloge«i»okol­nosti« tog stava (u fusnoti broj 43), kratko(radinedostatkavremenaiprostora),proble­matiziram pragmatičku i stvarnu kompleks-nost stava »Vijećnica gori«. Zato što se tostvarnodogodilo. I dobro sudokumentiraneokolnosti,kakojetoučinjeno,izaštojeuči­njenotoštojeučinjeno.Pomoćuanalizestava»Vijećnicagori«možemodoćidodrugačijegtumačenjapojmadjelatnedispozicije.Vjeru­jemdajeanalizadjelatnedispozicijestavovavažnaiuetičkomsmislu;usmisluotvaranjamogućnosti moralnog oporavka bosansko­hercegovačkog društva, kao što je općenitovažno odgovorno rekonstruirati »epistemo­loškelomove«(LouisAlthusser)povezanesokolnostimaupotrebegovornihčinovaiarti-ljerije koja puca po civilnom stanovništvui vijećnicama. Stav »Vijećnica gori«, prijenego što jeVijećnica uSarajevu stvarno iz­gorjela (jer je uspješnom realizacijom jednepreciznedjelatnedispozicijeprvobilanacilja-na,papogođenaizapaljenagranatomsbrdaiznadSarajeva), analizira i ErnstTugendhatusvojojJezičkoanalitičkoj filozofiji.V.ErnstTugendhat,Jezičkoanalitička filozofija,Vese-lin Masleša, Sarajevo 1990. str. 208–213.V. također predgovorAbdulaha Šarčevića otekstovima koji su izgorjeli u Sarajevu podtakvim okolnostima u knjizi Kasim Prohić,Otvorena značenja, Naklada Zoro, Zagreb–Sarajevo2000.,str.16.

3

WernerMarx,Fenomenologija Edmunda Hus­serla,NakladaBreza,Zagreb2005.,str.9.

4

Označenju‘ostatka’vidjetiu:SadudinMusa-begović, Žargon otpatka,Svjetlost,Sarajevo

1998., str. 9. Knjiga je posvećena KasimuProhiću.

5

OAdornovompomakukesteticividjetiu:Ri­digerBubner,Savremena njemačka filozofija,Plato,Beograd2001.,str.187.

6

Premdase,premaovdjecitiranomiskazuDa­vidaCampbella, »emfatičnoodnosi naBos-nu«,njegovaknjiga(ukojoj izmeđuostaloggovori o etnizaciji političkog polja, odnosuizmeđu pravde i dekonstrukcije, teritorijali­zaciji i deteritorijalizaciji odgovornosti) nijesamo»knjigaoBosniper se«.Višeotomeu:DavidCampbell,Nacionalna dekonstrukcija. Nasilje, identitet i pravda u Bosni,Međuna­rodni forumBosna, Sarajevo 2003., str. 9 idalje.

7

V.KasimProhić,Odvažnost izricanja: feno­menologija životnih formi / Figure otvorenih značenja: ka kritici pojmovnog pozitivizma,Svjetlost–VeselinMasleša,Sarajevo1988.,str.38–44.

8

V.SlavojŽižek,Organ bez tela. O Delezu i posledicama,Centarzamedijeikomunikaci­ju,Beograd2012.

9

Odgovorno promišljanje značenja karte, te­ritorija i »dekonstrukcije«, u (de)teritorijali-ziranomkontekstu»rastakanja stvari i eska­lacije zla«, čitamo u knjizi SadudinaMusa­begovića, Karta i teritorija, Međunarodnicentarzamir,Sarajevo1995.

10

JovanČekić,JelisavetaBlagojević,»Upotra­zizanovimpovezivanjima«,u:JovanČekić,JelisavetaBlagojević(ur.),Moć / Mediji / &,CentarzamedijeikomunikacijeFakultetazamedijeikomunikacijeUniverzitetaSingidu­num,Beograd2012.,str.viii.

11

»Endizam, to pamtljivo ime obuhvaća širokrasponstajalištaimislilacačijejezajedničkoobilježje proglašavanje ‘kraja’ nečega – po­vijest, humanizam, ideologija, suvremenost,filozofija,marksizam,autor,‘čovjek’isvijetsumeđunajpopularnijimkandidatimau po­sljednjevrijeme«.Višeotomeu:StuartSim,Derrida i kraj povijesti, Naklada Jesenski iTurk,Zagreb2001.,str.15.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…270

opisivanojeumnogostrukoposredovanimraspravamao»krajufilozofije«,»krajupovijesti«,»krajumoderne«itd.Nakonratnihipostratnihpokušajadase (nasimboličkim i institucionalnimrazinamaetno-klero-nacionalističke itržišnofundamentalističkekonstrukcije»znanja«i»vjerovanja«),obesmislisama ideja zajedničkog života uBosni iHercegovini, kao i da se potisnuidejemultikulturalizma imetodološkogkozmopolitizma– tekstoviKasimaProhića dobivaju dodatna kozmopolitska i transkulturna, pa čak,možda, iemancipatorskaisubverzivnaznačenja.Motivacijazapisanjeovogarada,kojijenapisanvišeizjedneradikalnene­omarksističke,sociosemiološkeilisociosemiotičkeperspektivenegoizfilo­zofskepozicije,nastajeizuvjerenjadajeotvorenaznačenjatekstovaKasimaProhićapotrebnoiznovarekontekstualizirati.Netolikoradilarpurlartističkog»oživljavanja«Prohićeveodvaganekritiketadašnjeverzijemarksističkete­orije,negovišeradibuduće»dekonstrukcije«opasnoopticajnihetno-klero-nacionalističkih i jošopasnijihkognitivno-kapitalističkih režimaznanja.Tirežimi,u znaku strateških saveza i alijansi, trijumfiraju teknakonpropastijugoslavenskogsocijalizmaproizvodećiopasnedogmatizme,12simboličkoistvarnonasiljetebijedu.

Kako pristupiti čitanju Prohićevih tekstova?

Prohićnijedoživiozadnjedesetljećedvadesetognitidrugodesetljećedvade­setprvogstoljećadabiiznovarekontekstualiziraookolnostidjelovanjaAdor­novemislionemogućnostipoezijenakonAuschwitza.Nijeimaoiskustvenupodlogu i okolnosti u kojimapitamo»je li teologija uopćemoguća nakonSrebreniceikakvesutoteologijekojeidaljeoSrebrenici,kaosimbolusvihnevinihžrtavaposljednjegratauBosniiHercegovini,besramnošute«.13Ali,poslijegenocida,nijedovedenaupitanjusamopoezija.Pravopitanjeglasi:kakojemogućaproza?Kakojemogućeposlijesvegagovoriti?Tkosmoto»Mi«?Kako razumjeti različite »slikemišljenja«, kodove, režime znanja injihovemehanizmedjelovanja?Kakoseodnositipremačinjenicipostojanjakoncentracijskih logora?Kako razlikovatipojam bodljikave žice odmeta­fore bodljikave žice?Tkoodlučuje o tome što je znanstveno znanje, a štomitologija, san,14 fikcija, basna?15 »Povijest se istražuje samo još s foren­zičkogstanovišta,kaoleškojinamusudskompostupkumožedatikorisneinformacije«.16Poredtogačestosegovorioestetizacijicjelokupnogljudskogpostojanja,17premdajejošMaxDessoirpriznaoda»esteticinikadnijeišlodobro«.18Umjestoestetikemoranastati nekanovadisciplina,pišeMorav­ski.19Prohićtakođernijevjerovaouakademskuestetiku.Pisaojeopisanjuičitanju,transcendentalnojestetici,metaestetičkommišljenju,letećimobjekti­ma,oniričkomiskustvu,pokretnimslikamafilmovimapoputonihkojiprika­zujuodisejuusvemiru.20MauricioFerarisidedaljeodDerridaovedefinicijepisanja,kaotragakojisebrišeneposrednočimseotisnuo,alitočinipišućiomobitelimakaofilozofskiinteresantnimpredmetima.Preuzimanjemfunkcijerokovnikaimalogračunala,mobilnitelefonjesvemanjeinstrumentusme­nosti,asvevišeinstrumentzačitanjeipisanje.Takvasituacijautječenanašeživote,komunikaciju,memoriju,pokrete,mijenjanačineupoznavanja,ime­novanjaipozivanjaonogaštoDerridanaziva»prijateljstvom«.Mobilnitele­fonipriključeninainternetmijenjajusmisaorazumijevanjateksta,kontekstaitekstualističkefilozofije,mijenjajuonoštosmonekadanazivalipisanjemičitanjem.Dramatičnoseondamijenjaiznačenje»jakog«i»slabog«tekstu-alizma,kakosutoranijeopisivaliDerridailiRorty.21

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…271

Zapanjujuće jekakopovjerenjeuznanosti i simboličkikapital, sadržanouriječimakaoštosuznanjeispoznavanje,rezultiratimedajednaodnajopti­cajnijihsintagminašegdoba,22pomoćukojesetodobanastojinesamoznan­stveno imenovatinego i adekvatno razumjeti iobjasniti,glasidaživimouglobalnomdruštvuznanja,23 anerecimoudruštvustoljetnog,ulančavajućegnasilja,kakotosugeriraJacoby.24Tosusamonekeodsocijalno-epistemološ­kihteškoćaskojimasesuočavamoprilikomsituiranjaProhićevamišljenja.Prohić je biovječiti početniku filozofiji, ali ju je želio nekakonadmašiti,nadići.Shvaćaojedanemoženadićisamfilozofskivokabular teseslužiosemantičkiminovacijama.Pokazaojekakoseononaštodiskursupućujevišenepoklapasoznačenimsvakogoznačiteljauokvirujednogzatvorenogsu­stavaznakova.Svakareferencijajeko-referencija,odnosnodijaloškareferen­cija.Otudasesmjenjivanjeparadigmiufilozofiji,odHusserlovefenomeno­logijekaoznanosti,padopoststrukturalizma,strukturalističkogmarksizma,egzistencijalne hermeneutike, »dekonstrukcije« i literarnog tekstualizma uProhićasedamdesetihgodinaodvijakaodramatičnopovezivanjereferencijaproizašlih iz šireg univerzuma filozofije i umjetnosti s autoreferencijalnimrazumijevanjemvlastitogpoložajauspecifičnimkulturološkimokolnostima,na bosanskohercegovačkoj zemlji, kao da se oduvijek, upravo tu, radilo o»teškomterenu«.Bitinapočetkufilozofije,ibitivječitipočetnikufilozofiji,zaHusserlajenapočetkudvadesetogstoljeća,premainterpretacijamarazliči­tihautora,odkojihćemonekecitiratiunastavku,biloononajvišeštoseunjoj

12

»Problemneležitolikoudogmatizmu,negoutomenaštoonljudetjera«.Vidjetiu:StuartSim, Svijet fundamentalizma. Novo mračno doba dogme,Planetopija,Zagreb2006.,str.37.

13

AlenKristić,Religija i moć,Rabic,Sarajevo2009.,str.246.

14

Višeotomevidjetiu:MarkoŽivković,Srpski sanovnik,BibliotekaXXvek,Beograd2012.

15

Vidjeti,primjerice,ViktorIvančić,Jugoslavi­ja živi vječno. Dokumentarne basne,EdicijaReč,Beograd2011.

16

BorisBuden,Zona prelaska.O kraju postko­munizma,EdicijaReč,Beograd2012.,str.56.

17

Više o tome u: Stefan Moravski, Sumrak estetike,Noviglas,BanjaLuka1990.,str.58.VidjetitakođerDivnaVuksanović,Filozofija medija. Ontologija, estetika, kritika, Čigojaštampa,Beograd2007.,str.32.

18

MaxDessoir,Estetika i opća nauka o umjet­nosti,VeselinMasleša,Sarajevo1963.,str.9.

19

S.Moravski,Sumrak estetike,str.68–69.

20

K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvo­renih značenja,str.279.

21

Višeotomeu:MauricioFeraris,Gde si? On­tologija mobilnog telefona, Fedon, Beograd2011.

22

Našedobaobilježavastrastzaimenovanjem,klasificiranjem,razvrstavanjem.Pravonaime-novanje Jean-Louis Calvet vidi kao jezičnustranupravanaposjedovanje.Višeotomeu:NikolaPetković,Identitet i granica. Hibrid­nost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2010., str.165.

23

Opisujućiagonijufilozofijestavomdajeonaveć »cijelo stoljeće na samrtnoj postelji amrijet joj se neće«,Sloterdijk ironizira zna­čenjesintagmeznanje je moć(sintagmekojaje,na izopačennačin,upisana iuskrivene iu definitivne pretpostavke nove ekonomijeznanja, odnosno, u same temelje globalnogkognitivnogkapitalizma),ipiše:»Znanještogaposjedujemotakvejevrstedanamnepadanapametdabismogaljubili,negosepitamo,kakoćemoproguratidastimeživimoadaneokamenimo«.PeterSloterdijk,Kritika cinič­nog uma,Globus,Zagreb1992.,str.5.

24

Usporediti u: Rasel Džekobi, Kraj utopije.Politika i kultura u doba apatije,Beogradskikrug,Beograd2002.,str.259.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…272

možepostići.Tojetakođerzakreativnenastavljačefenomenološkefilozofijeznačiloda je filozofiju stalno iznovamoguće razumijevati kaoobnovljenoiskustvosvogvlastitogpočetka,kaodaseonaisastojijedinouopisivanjutogpočetka.Zadrugeautore:»Čitavafilozofijajesimptomatologijaisemiologi­ja.«25»Nepostojinijedandogađaj,nijedanfenomen,nijednariječinijednamisaočijismisaonijevišestruk«.26

Treba zahvaliti belgijskom franjevačkom pateru Leu Van Bredi da nakonHusserlovesmrti27.ožujka1938.nijeodstranenacionalsocijalistauništenanjegovaopsežnaostavština,soko45000stranaistraživačkihrukopisauge­belsbergerovojstenografiji.VanBredijepošlozarukomdaostavštinupreba­ciuLeuvenuBelgijiidanatamošnjemsveučilištuutemeljiHusserlovarhiv.Od1950.Husserl-arhivLeuvenizdajeHusserlovasabranadjelaHusserlia­na.27Ovonijenevažanekskurskadagovorimoo recepciji fenomenologijenaovimprostorima.Nemogućeje,nesamoiz»školskih«(ThomasKuhn)ilihermeneutičkihrazloga,izdvojitikonceptualniokvirProhićevogmišljenjaazanemaritiučinkeulančavanjaratova28isociopatološkikontekstpostsocijali­stičketranzicije–tzv.postkonfliktnovrijeme,ononakon»posljednjegrata«.Nakonnegativnogiskustvatotalitarnihideologijadvadesetogstoljećaispro­bavajuserazličitinačiniizlaženjanakrajslošimposljedicamanerazumije­vanjadihotomijaizmeđuprirodoznanstvenihmetodaobjašnjavanjaiherme­neutičkihmetodarazumijevanja;kaoiizmeđuscijentizma,antiscijentizma29iRortyjevogtekstualizma,naročitouinterpretacijamakojesedirektnorefe­rirajunapostratnudruštvenustvarnostupostdaytonskoj,tranzicijskojBosniiHercegovini.Tranzicijajedrugoimezanedostatakpravogimenazaonoštosedogađaupoliticiimenovanjadogađaja,stvariiljudi(mrtvihkaoiživih)uBosniiHercegovini.»Cjelokupnibosanskohercegovačkiteritorijmožeserazumijevatikaovelikakazneno-popravnainstitucijakojomsuverenouprav­ljaeuropskivisokipredstavnik,europskapolicija,europskavojskaimahomeuropske institucije«.30 Znanosti su fraktalizirane i komercijalizirane i nitijednapojedinačnaznanostutakvojsituacijinemožepolagatipravodamožeimatinekinadnesenipoglednasvemogućepogledenatakvo»stanjestvari«isvemogućeokolnostiokotoga.Tekstualizamsepokušavapovezatispre­tvaranjemfilozofijeu vrstu pisanja,odnosnouneobavezniliterarni žanr,ufikcijuilimetafikciju,kojanemanikakvuvezusistinom,doksesociologijanemožeosloboditipogrešnogpojmovnogpozitivizmai tabelarnogmodelamišljenja.Utolikoinovaekonomijaznanja,kaonovaideologija,bezikakvekritičkeepistemologijekojabipropitalanjenekognitivneosnoveidomete,moženeometanonastavitioperacijesascijentističkimkvantificiranjemkvali­teteiistraživanjima»zadovoljstva«.Bubnersmatradasociologija,umjeriukojojnijeizgubilasvakuvezusfi­lozofijomipedagogijupojmovazamijenilaprikupljanjemkvantitativnihpo­dataka,vršivelikiutjecajnafilozofskeprakse.Bubnerpiše:»Teorijekojeseneuklapajuuuobičajenupodjelupredmetačestosu,međutim,intelektualnonajplodnijeiispostavljasedaihjemogućeproširiti«.31RussellJacobymeđu­timsmatradapojedineambiciozneteorije,paionekojeseponegdjeneukla­paju,donoseskromnerezultate.UtomkontekstukritiziraSloterdijkaiRor­tyja(»cinizam«,»ironizam«,»redeskripciju«).Optužujeihzaneodgovornuestetizacijufilozofije,izatošto»istinumijenjajuzaumjetničkodopadanje«.32Istodobno,kaomogućiodgovornakrizuzapadnetehnoznanosti,znanstveniciizrazličitihoblastitragajuzaalternativnimpolitikamapreoznačavanjasmislaiznačenjaznanja.Istraživačiiteoretičarikulturenovogkognitivnogkapita­lizmasmatrajudasunampotrebnenovekritičkeznanosti isintezekojebimogledovestidosubverzijedominantnihdruštvenihikulturnihobrazaca.33

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…273

Kritika pojmovnog pozitivizma, iskustvena podloga i okolnosti

Teškobibiloujednomznaku(danekažemo»predznaku«),slijedećiilikon­struirajućinekubalkansku,europsku,posteuropsku,postkolonijalnuilinekudruguimagološkuideju(ne)razlikovanjafilozofijeiknjiževnosti,ilipolazećiod pretpostavke opravdanja postojanja bilo koje »ideje strogih disciplinar­nihgranica«,34ukratkoocrtatisvepretpostavkesuvremenefilozofijekojesuodredileioblikovaleProhićevtekstualniaktivizamiusmjeravalegakradi­kalnojkriticipojmovnogpozitivizma.Prohićevitekstovisadržebespoštednukritikusvakepojmovneuredbesvije­ta,tabelarnogmodelamišljenjaidogmatizmauvrlorazličitimkontekstima.Interpretatori suvećdobroprepoznali da je riječohibridnom i polifonomdjelu.35Riječjeoautorukojeganijemogućeprilagoditinekomhegemonij­skom diskursu, bilo marksizmu, bilo etničkom nacionalizmu.36 Radi se odramatskomtekstualnomaktivizmu,37odnosnoopokušajudase,uzpomoćikonoklastičkihstrategijapisanjairazumijevanjauniverzumaumjetnosti,ta­dašnji birokratiziranimarksističkivokabular iznutra»dekonstruira«.Ali dase,usprkostomeiistodobnonatraguMarxa,38naznačeobrisinovihidruga­

25

Žil Delez, Niče i filozofija, Plato, Beograd1999.,str.8.

26

Isto,str.9.

27

VišeotomeuW.Marx,Fenomenologija Ed­munda Husserla,str.11.

28

»Ništanas«,pišeVlaisavljević,»kaogeotropidiskursaudobaprocvjetale‘realpolitike’nepoučavaoveziizmeđujezikaitla(…)Kul­turna politika jest ratna politika i obrnuto.Kulturnapolitikajepolitikaprotivasimilaci­je.Midanasvišenemamokulturuuonomsu­blimnomsmisluriječi.Usuštini,svakulturanaovimprostorimajeantiasimilacijska«.Višeotomeu:UgoVlaisavljević,Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonaciona­lizma,Mauna–fe,Sarajevo2007.,str.7,171.

29

»Znanostneostajenapovršinistvarikaošto‘antiscijentisti’misle,negoponirepremaonimnevidljivimdubinamaodaklesejavljai‘čudosvijesti’;ponirepremaonimnevidljivimdubi­namagdjeiščezavamakroskopskosuprotstav­ljanje subjektivne slike i objektivne stvarno­sti«.IvanSupek,Filozofija, znanost i humani­zam,Hrvatskaakademijaznanostiiumjetnosti–Školskaknjiga,Zagreb1995.,str.279.

30

AsimMujkić,Mi, građani Etnopolisa,Šahin­pašić,Sarajevo2007.,str.118.

31

RidigerBubner,Savremena njemačka filozo­fija,Plato,Beograd2001.,str.217.

32

R.Džekobi,Kraj utopije,str.200.

33

Vidjetiu:RičardSenet,Kultura novog kapi­talizma,Arhipelag,Beograd2007.

34

DavorDukić,ZrinkaBlažević,LahorkaPle­jić Poje, Ivana Brković, (ur.),Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, SrednjaEuropa,Zagreb2009.,str7.

35

Vidjeti:UgoVlaisavljević, »Bosna iHerce­govina: književna republika«, Dijalog 1–2(2005),str.230.

36

PoGramsciu,»hegemonijanijesamoideološ­kamanipulacijaniispiranjemozgakojejednaklasaprovodinaddrugomnegojeiistančanaidjelomičnosporazumnakulturnaasimilacijaprekokojeseuspostavljaideološkikonsenzusizmeđuvladajućihipodčinjenihklasa«.Sini­šaMalešević, Sociologija etniciteta, EdicijaReč,Beograd2009.,str.70.

37

Osmisluiznačenju»tekstualnogaktivizma«– naročito u kontekstu promišljanja odnosaizmeđurata,filozofije,nasiljaibolinadalji­nu–gdjejeriječio»bosanskomjaduine­čovječnosti ljudipremadrugimljudima«ioznačenju»mogućnostidapesnicikomentirajuonošto jeostaloodBosne«,vidjetiu:Mar­tinMekkvilan,Tekstualni aktivizam. Dekon­strukcijaposle »11. septembra«,Beogradskikrug,Beograd2008.,str.17.

38

O»patentiranimmarksistima«iborbizamo­nopol na legitimno čitanjeMarxa, vidjeti u:Pierre Bourdieu, Što znači govoriti: Ekono­mija lingvističkih razmjena,Naprijed,Zagreb1992.,str.183.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…274

čijihnačinarazmišljanjaodruštvenomsvijetuinepravdiunjemu.OvdjesenamećedilemamoželiseProhićčitatitakodasepokažedaje,kaostvaralačkiinterpretatorMarxa,ranogDerridaa,AdornaiBenjamina,barjednimdijelomsvogpisanja,mogaobitiblizaknekimnovijimverzijamamarksizmaokojimajemoždanajdalekosežnijepisaoDerridauSablastima Marxa.39Imanentnomanalizomtekstovarazložnobisemoglopokazatidamože.»Najvećiproblemčovječanstva nije toliko višak agresije koliko nedostatak razmišljanja«.40Marksistički vokabular 90-ih godina biva nadomješten i to još poraznijimetno-klero-nacionalističkim konstrukcijama (i rekonstrukcijama) društvenestvarnosti.41Ali»zabludajeutomeštomipod‘marksističkim’podrazumije­vamoupravoonoideološko,dokjezaovogautoraonobiloupravooznakaza‘najradikalnijukritikuideologije’«.42

Bosna je i nakonProhićeve smrti (bila) suočena smonstruoznimoblicimasimboličkogistvarnognasiljaprotivdrugog–s»etničkimčišćenjem«,»hu­manimpreseljavanjemstanovništva«,silovanjimažena,ubijanjemdjece,ra­zaranjemgradova,granatiranjemipaljenjemVijećnice,43rušenjemdžamija–ukratko,sazločinimaprotivčovječnosti.44Zločinisupočinjeniuimereali­zacijeidejetakozvanihetničkičistihkultura.

»Nijedovoljnorećidajeprošlostbalkanskeregijeobilježenamnogimratovimaidajetosva­kakoostavilodubokeposljedicenapolitički,društveniikulturniživotnarodakojituobitavaju.Pritomseipaknajčešćepreviđakonstitutivnaulogaratazamnogenajvažnijeaspektemirnodop­skogživotaovihnaroda.Trebadovoljnoozbiljnouzetičinjenicudasenakonsvakogbalkanskogratamijenjaju temeljniobrascikulture,politike idruštva,a tako ikolektivnog identiteta.Nesamodasupromjenepolitičkihrežimaunovijojpovijestiproizvodratanegosutakonastaleinovegramatikeistandardnijezici,noviknjiževnikanoniiknjiževnestvarnosti,novehistorio­grafijeinačininjihovogpisanjaiizlaganja,noveideologije,novimoralniobrasci,novimuzejiiarhiviitd.«45

»Usvojitietničkiidentitetznačiparticipiratiutransgeneracijskomprenošenjuizvjesnenaracije,ustvarivelikognarativnogkorpusaukojemjedno‘mi’pri­povijedakakojeusprkosdramatičnimzapletimauspjeloostatitoštojeodu­vijekbilo.«46Postojiobimnaliteraturakojapokazujedajesvakikolektivniidentitetsocijalna konstrukcijanerazdvojnopovezanaspovlaštenimpoliti­kamaznanja,odnosnosideologijamakaodominantnimdiskurzivnimprak­sama.47UtolikovećinaProhićevihtekstova,anaročito»Slovoopomenekaomogućitragotvorenogpisma«,sobziromnamogućnostirazličitogtumačenjakritikepojmovnogpozitivizma,izperspektivepostdaytonskeBosneiHerce­govinemožedjelovatiizazovno.48Odvažnostizricanjazahtijevaiodvažnostčitanjajersupisanjeičitanjekomplementarniprocesi.Odvažnostizricanjanijesamopsihologijskičiniličinkomunikacijskeotvorenostipremasvijetuidrugima.Onajeprijesvegamoralničinodgovornostipremarazumijevanjudrugog,bilodaseradiofilozofskomtekstuiliumjetničkomdjelu.Riječjeomisliteljukojise,usvommišljenjuiiskazu,protivisvemuonomeštopred­stavljakomplementarniidiotizammoderne.49

Prohićajemogućeanaliziratiinatragujednogsocijalnoepistemološkidaleko-sežnoguvida (moždanajboljenaznačenoguknjiziKontingencija, ironija i solidarnostRichardaRortya)daseznačajandiosuvremenefilozofijemožerazumjetikaovrstapisanja.»Svijetjestaprioran,aliopisisvijetanisu«.50Tomeđutimneisključujemogućnostdrugačijihnačinačitanja.PodnaslovspisaFigure otvorenih značenjaglasi»kakriticipojmovnogpozitivizma«.Figurepočinjuriječima:»Dalijeriječdovoljnorječitadaosamojsebimožesmi­slenodasudi?«Već jeovdjemogućenaslutitida jeautoroverečenicebio

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…275

filozofkaoumjetnik,aumjetnikkaofilozof.Vječitipočetnikufilozofiji,kojijeznaodanemožerećisve,aželiojerećisveonoštosenemožeiskazatiotom»nemogućem«iskustvuneprestanogzapočinjanja,napočetkuinakra­ju svakog teksta,komentara ili interpretacije.To je teškoćasamogpisanja,okojoj je rečenoda jevećaodsvake teškoće,»nemoguć izazov,nemogućzadatak,nemogućapošiljka,nemogućekaojedinamogućnostikaouvjetmo­gućnosti«.51UProhićevompozivanjunaDerridaovo rekurzivnoopisivanjevlastitogprocesapisanjariječinemajudefinitivnaznačenja,negojenjihovoznačenjeuvjetovanosvimznačenjimakojamoguimatiilidobitiurazličitimkontekstimanjihoveupotrebe.Otudanastajeiokretanjeksemioticiživotnihformi,kaobijegodnedostatkariječisame.Teformenemožemorazumjeti

39

Višeotomevidjetiu:S.Sim,Derrida i kraj povijesti,str.55.

40

LašFr.H.Svensen,Filozofija zla,Geopoeti­ka,Beograd2006.,str.222.

41

Osocijalnojiekonomskojnejednakostikojaproizlazi iz tranzicijom nametnutih preda­torskih politika identiteta i nametnutih dru-štveno–političkih okvira danas se u Bosni iHercegovini vrlo rijetko govori.Ako bismoanaliziralikulturukaostrateškouporištenoveekonomije znanja i etnopolitike, a etnicitetkaopostmodernifenomen,moglibismootvo­ritinoveoblastitumačenjastvarnostiiukazatinazajedničkepretpostavkebivšesocijalistič­ke i aktualne etno-klero-kapitalističke ideo­logije.Višeotomeu:EldatSarajlić,Kultura kulture. Etnicitet, postmodernost i politika,Dijalog,Mostar2010.,str.11.

42

Usp.U.Vlaisavljević,»BosnaiHercegovina:književnarepublika«,str.230.

43

Tragajućiucijelomtrinaestompoglavljuknji­geJezičkoanalitička filozofija zaodgovoromnapitanjemoželiserećidaseznačenjene­kogasertornogstavasastojiuokolnostimaukojimsetajstavupotrebljava(prethodnoana­lizirajući pojam djelatne dispozicije), ErnstTugendhat iznosi različite verzije odgovorana topitanje.U svim timverzijamautvrđu­jeznačenjestavakojiglasi:»vijećnicagori«.Tajstavuzimakaoprimjerasertornogiskaza.Tugendhatdakle,kakonavodinaistommje­stu,analiziraznačenjejednostavnogstavakaoštojestav»vijećnicagori«(pretpostavljajućida»postojineodređenomnogorazličitihsitu­acijaukojimaovajstavmožebitipraktičnorelevantan«). Nakon razmatranja različitihpravila upotrebe tog stava, i pozivajući nasda, još jednom, pomislimo na čovjeka kojivikne»vijećnicagori«,Tugendhatzaključuje:»Mićemotajiskazodmahrazumjetiiakoneznamokakvu iskustvenupodlogu taj čovjekimazatajiskaziimaliuopćezanjeganekuiskustvenu podlogu. Naravno, njegov ćemoiskaz mi ozbiljno shvatiti samo onoliko ko­

liko pretpostavljamo da je on zasnovan.Nonašerazumijevanjetogiskazajenezavisnoodtoga shvaćamo ligamiozbiljno ili ne.Kadmisebeilinjegaupitamokojesutookolnostikojesuganaveledaizgovoritajstavilikojeonrazlogezanjegaima,miuvijekvećpret­postavljamodajeznačenjestavazanjegaizanasvećizvjesno,nezavisnoodovihokolnos-ti ili razloga.Neizbježan je dakle zaključakda suzaznačenje stavapotpuno irelevantnenesamoprisutnenegoiprethodneokolnostiupotrebenekogstava«.Višeotomeu:ErnstTugendhat,Jezičkoanalitička filozofija,Vese­linMasleša,Sarajevo1990.,str.208–213.

44

Više o tome u: Charles Ingrao, ThomasA.Emmert(ur.),Suočavanje sa jugoslavenskim kontroverzama. Inicijativa naučnika,Biblio­tekaMemorija,Sarajevo2010.

45

Ugo Vlaisavljević, Avetinjska stvarnost na­rativne politike, Rabic, Sarajevo 2012., str.17–18.

46

Isto,str.19.

47

Vidjeti u: Nenad Veličković, Školokrečina. Nacionalizam u bošnjačkim, hrvatskim i srp­skim čitankama,Edicijareč,Beograd2012.

48

K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvo­renih značenja,str.170.

49

AbdulahŠarčević,»Horizontiduhovnogživo-tainade«,u:KasimProhić,Otvorena znače­nja,NakladaZoro,Zagreb–Sarajevo2000.,str.12.

50

RichardRorty,Kontingencija, ironija i soli­darnost,Naprijed,Zagreb1995.,str21.

51

ŽakDerida,Odmetničke države (dva ogleda o umu),Centarzamedijeikomunikaciju,Beo­grad2007.,str.66.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…276

kao definitivne filozofske kategorije.One i predstavljaju i naznačuju nekauniverzalna,aliuvijekkontingentna(uRortyjevomsmislu)ineizvjesnazna­čenjaljudskeprolazneegzistencije.Prohićjeimaodilemurazumijevaliseumjetnostnapravinačinukolikosefilozofskiunaprijedodrediilisefilozofijashvaćaboljeukolikosenjenegra­nicespramumjetnostidržeotvorenima.Takoformuliranudilemu,na traguAdornovihnalaza,pokušaojerazriješitiipoznavateljnjemačkeidealističkefilozofije Bubner.52Uvažavajući ovu drugumogućnost, pokazuje se da sepojmovniokviri tematiziranjaumjetnosti lomeusamomjeziku,udiskursufilozofije.Ili,kakokažeLyotard:

»Pravilofilozofskoggovorajedaotkrivasvojepravilo:njegovoapriorijenjegovcilj.Trebaformuliratitopravilo,atomožeteknakraju,akopostojikraj.Vrijemesedaklenemožeisklju­čitiizfilozofskoggovora,adaonneprestanebitifilozofski.«53

Naročitojeunovijojfrancuskojfilozofijiizražavanouvjerenjedasmopro­zreliiluzionističkikaraktertotalizirajućegmišljenjaidafilozofskistav»Isti­nitojecjelina«54možebitiusmjerenprotivslobodeidostojanstvaindividue.Atomističkiorijentiranefilozofijenalažudajeupravo»cjelina«kaocjelinasmislaonoprvoštomoramonapustiti.Idoista,poslijeAdornovihrefleksijaizoštećenogživota,55kakoglasipodnaslovnjegovogdjelaMinima moralia,nadramatičanjenačinizašlonavidjelozaštoje»20.stoljećepolagalonekoposebnopravo(Claim)naneraspoloženje«.56ZatoProhićprogramskiodba­cuje svakinekritički linearizammišljenja, epistemološki fundacionalizam iesencijalističkumetodologijuukoristironijskog,ciničnog,antiakademskog,antiaspektološkog,transdisciplinarnogestetskogmišljenja.Prohićvršisemiotičkiokretpremajeziku.Njegove tekstove izsedamdese­tihgodinamožemočitatiuznakutendencijeliterariziranja filozofijegdjesegubegraniceizmeđufilozofskihdisciplina.Mnogiautoriprimijetilisudajeuzadnjačetiridesetljećaufilozofijiikulturološkimdisciplinamaprimjetanprocvatiširenjeteorijakojenaovajilionajnačinslijedeprovodnunitjezika.Međutim,toprividnojedinstvoparadigmeuopćenijepovezalorazličitesmje­rove(ogrankeanalitičkefilozofije,semiologije,egzistencijalnehermeneuti­ke,strukturalizmailisemiotike)ujedinstvensklopsmjerovaiistraživanja.

»Strukturalizamisemiotika,kojidominirajusredinomstoljeća,proširujupojamtekstanatakvesveobuhvatnefenomenekaoštosu‘kultura’,‘jezik’,‘ideologija’.Predmetvišenijenekasup­stancijalnastvarnost,negosvojevrsnokrižištekodovaiodnosa.Timejeotvorenprostorzaobratuteoriji recepcije,gdjespoznajno-perceptivnisubjekt(svijest)nedvosmislenopreuzimavodećuuloguuspoznajnomprocesu«.57

UmjetnostuProhićevimtekstovimane figurirakaopukipredmetestetičkeanalize.Analizaiinterpretacijanestavljajuseupogonuimestrogihdiscipli­narnihnadležnostiiličistihkognitivnihpretenzijanekeznanstvenoutemelje­neestetike,znanostioknjiževnostiiliuimesamefilozofijeumjetnosti.Umje­stotoga,onseokrećepremaestetskomiskustvu. Uodređenim okolnostimatakvo iskustvo mijenja načine percepcije i kulturne orijentacije. Jedan oduvidadokojegajedošaomožeseizrazitistavomdajesmjenjivanjefilozofij­skeparadigmeneposredovanogodslikavanjastvarnostiparadigmompisanjaičitanjausmjerenokoslobađajućemproširenjuegzistencijalnihhorizonata,azatoproširenjeuvelikojmjerisuzaslužneknjiževneipoetsketvorevine.AkobismouvažiliRortyjevorazlikovanjedvijuvrstafilozofija,oneakademskeiantiakademske,moglibismorećidajeProhićblizakantiakademskojtradiciji.PovodomapokrifnepoezijeMakaDizdara,ondoslovnopišedamunimalonijestalodo»čisteizvedenostiakademskesheme«.58

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…277

Takavrascjepdopuštadasemogućnostodgovoranapitanjastatusaiulogefilozofijeiumjetnostiukažekaoononeodlučivo,odnosno»vidiustanjuleb­denja«.59Na tragu nagoviještenog rascjepa artikulacijskog polja filozofije,kojiseuFigurama javljakaosama»strukturafilozofskogizricanja«,60željelismoopisatinakojinačintodjeloulaziuproblematikusuvremenogmišljenjaumjetnosti.

Potraga za drugačijim mišljenjem

UProhićakaokreativnogintelektualcajavljasepotrebazadrugačijimmišlje­njem.Onase,u»razrovanompejzažumoderne«,61javljaodmahposlijeHe­gela.Alisenadramatičannačinintenziviratekudrugojpolovicidvadesetogstoljeća,kaoinapočetkudvadesetprvogstoljećakadajezbognapretkamili­tarističketehnoznanostipostaloneophodnopriznatidajesama‘racionalnost’»izrazsideološkomfunkcijom«.62

HansLenknavodijednu»privremenulistu–kojujoštrebaproširiti«,63kojomdiferenciradvadesetjednoznačenjepojma‘racionalnost’.Potrebazadruga­čijimmišljenjem,kojenebibilodalekood»sanitarnogpojmauma«,64če­stojeiskazivanakaooblikotporapremadominantnimtokovima.Međutim,konkretni sadržajovogmišljenjaneafirmira seuznaku same filozofije iliu likunekog svevidećegpojma.Filozofiji jeoduvijekbilopotrebnodrugodabizadržalaugledvlastitog imena.Stoga jeupravopojamdrugogpočeofiguriratikaoonoštorazotkrivaprikraćenostsamogfilozofskogdiskursa.65

52

Vidjetiu:RüdigerBubner,Estetsko iskustvo,MaticaHrvatska,Zagreb1997.,str.16,31.

53

FransoaLiotar,Raskol, Izdavačkaknjižarni­caZoranaStojanovića–Dobravest,SremskiKarlovci–NoviSad1991.,str.67.

54

GeorgWilhelmFriedrichHegel,Fenomeno­logija duha,Naprijed,Zagreb1987.,str.14.

55

Uprvojrečenici»Posvete« kojučitamouMi­nima moralia iz1944.godine,Adornopišeo»tužnojznanosti«kojaseodnosinapodručjekojejeod»pamtivijekaimalougledautentič­nogpodručjafilozofije«.Pretposljednjomre­čenicomistogdjelaAdorno izražavauvjere­njedafilozofskomišljenje»jošmorashvatitisvojuvlastitunemogućnostradimogućnosti«.TheodorW.Adorno,Minima moralia,VeselinMasleša,Sarajevo1987.,str.7,248.

56

PeterSloterdijk,»Pariškiaforizmioracional­nosti«, u:Abdulah Šarčević (ur.),Filozofija u vremenu,VeselinMasleša,Sarajevo1991.,str.103.

57

Josip Užarević, »Znanost o književnosti iteorija interpretacije«,u: (ur.)VladimirBiti,Nenad Ivić, Josip Užarević, Trag i razlika. Čitanje suvremene hrvatske književne teorije,NakladaMD–HUDHZ,Zagreb1995.,str.13.

58

KasimProhić,Apokrifnost poetskog govora. Poezija Maka Dizdara,VeselinMasleša,Sa­rajevo1974.,str.164.

59

Hans-GeorgGadamer,Istina i metoda,Vese­linMasleša,Sarajevo1978.,str.409.

60

K.Prohić,Odvažnost izricanja/Figure otvo­renih značenja,.str.170.

61

P.Sloterdijk,»Pariškiaforizmioracionalno­sti«,str.106.

62

HansLenk,Između teorije znanosti i društve­ne znanosti. O tipovima racionalnosti i kri­tici racionalnosti,VeselinMasleša,Sarajevo1991.,str.131.

63

Isto,str.132.

64

P.Sloterdijk,»Pariškiaforizmioracionalno­sti«,str.117.

65

MarijaTodorovapišedasu»tokomdvadeset­ljećanakon1989.godinestudijeo‘Drugom’uvelikeušleumoduusvimvrstamadisciplina(psihologiji,povijesti,sociologiji,književnimstudijama itd.) i u svim žanrovima (od ana­litičkihznanstvenih tekstovadonormativnih

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…278

»Umjetnost i filozofijaudružujuseu toj točki,u izgradnji jednognaroda ijednezemlje«.66

Drugačijemišljenje se javljau samom jeziku,kada sedramatičnozaoštra­va»problematizacija filozofskogdiskursakao takvog«.67Onosenaslućujeupoljuljanompoljuotežanogsagledavanjaunutarnjihivanjskihgranicara­cionalnogpoimanja,odnosnonagranicamajednogkritičkogodnosnosamo­kritičkogmišljenjakojeneželibitiprivilegirano,negoželibitidrugačijeuodnosunaonokojejedominantnoujednomvremenu.Drugačijemišljenjejeonomišljenjekojeusamomsebinemožeostatiisto.Alikojekao»čistopoj­movnomišljenje«,ukolikotakoneštopostoji,nemožepostatinidrugačije,zatoštomunedostajedrugo,različito.Alištobizapravomoglobititomišlje­njevišeostajenepoznatonegoštomožebitipredstavljenoredukcionističkomlogikompojmovnogpozitivizma.Nijeteškorazabratidaseusvijetukojiznasamozacijene,alineizavri­jednosti,mogućnostdrugačijegmišljenjamožesamonaziratitekkaoslutnjabliskanajneodređenijemodsvih tvorevina―pjesništvu.MeksičkipjesnikOctavio Paz smatra da je »između revolucije i religije poezija ‘drugačijemišljenje’«.68Poezijaje»protuotrovtehniciitržištu«.69Onaje»modelmo­gućegdruštva«.70Ona»treniranašumaštu i takonasučida raspoznajemorazličitostiiotkrivamosličnosti«.71»Akočovjekzaboravipoeziju,zaboravitćesamogsebe.Vratitćeseuprapovijesnikaos.«72Izovihstavovatakođerpo­stajerazbirljivasrodnostpoezijeifilozofije.Drugačijemišljenjenazireseuintertekstualnimzonamasusretanjahermeneutičkihstrategijarazumijevanjasmislaistrategijatekstakojistvarasamogsebe.Drugačijemišljenjezakojimtragamomogućejeshvatitiupravokaoumijećepravilnograzumijevanjago­voraDrugogkojiznamislitiiiskazatirazličitekonteksteupotreberetoričkihfigura.Filozofijaseipakitakoponovozaplećeuraščišćavanjusasjenkama»metafizikeZapada«.73 Posljednjih desetljeća o »estetskoj racionalnosti«74govorimokaoodrugačijemmišljenju,aonoseiskušavaurazličitimviđenji­mapisanja,kaoaktivnosti slobodnog jezičnog samoproizvođenjakojenijeizgubiloodnospremaistini,alisenemožesvestisamonauskipojamiskazneistine, niti napraktiku jednoznačno i zauvijek fiksiranih semantičkihpoljavaženja.Marksizamnijepriznavaodrugačijemišljenje,aposljedicenjegovograspadamračnesukaoionoštojeuslijedilonakontograspada.

»AlinijeproblemzaštoseraspaloneštoštojebilaJugoslavija,negokakoiskojimposljedicamazabudućedruštveneodnose,političkeigremoćiikulturnusuradnjunaroda,državaipojedinacaujednomneprijepornointegriranomprostoruprožetimsrodnimirazličitimpovijesnim,socijal­nimikulturnimodnosima«.75

Filozofskusituaciju»poslijepropastimetafizike«76Frankopisujeispitujućihermeneutičkedometetezeo»nestankuvjerodostojnostivrhovne(‘metafizič-ke’)instanceutemeljenjapojedinačnogisocijalnogživota«.77Onsmatrada

»…onaj odsječak evolucije čovječanstva, koji u čudnovato smjelomkolektivnom singularu‘Zapad’okupljabeskonačnomnogopriča ibeskonačnomnogospisa,nauka idjela (…)nijeoduvijekvidiosebekaoonojedinstvokakvimgamividimo.Akosetojedinstvouopćedadevidjeti–KoselleckiFoucaultdatirajutajvisinskipoglednajedinstvoZapadaudrugupolovicu18.stoljeća–ondajetomogućesamoizsvijestijednekrize.Prvinjensimptomjestnesigurnostodlukedalimi,mikojiZapadzamišljamokaojedinstvoizaključenost(»cloture«),uopćejošpripadamotomZapadu«.78

DabismolakšerazumjelitekstualniaktivizamkojiproizlaziizanalizeodnosaizmeđufilozofijeiumjetnostuProhićevomtekstu,potrebnojenavestinjego­voshvaćanje‘metafizike’. NapočetkuFiguraonodbacuje»tabelarnimodel«

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…279

mišljenja,kaoi»‘dvodijelnost’tzv.‘epistemologijskogatomizma’i‘deduk­tivnogenciklopedizma’«.79Polazećioduvjerenjadaje»mrežaizgleda,isple­tena,prijenegoštojepokušavamoimisliti«,odnosnoodtogadaje»dovoljnadaprekrijeobjeove‘krajnosti’«–uodjeljku»Idealizampisanjakaopatetikaslova/konstrukcije«piše:»‘Metafizičko’sekrijeiuonomeštodeklarativnoustajeprotivdiktatureJednoznačnosti,jermetafizika nemajednoobrazanlik,nitisvagdalakouočljivu‘ideju’prepoznavanjasvojihoblika«.80Mnogifilo­zofijezikaslagalisuseutomedafilozofskepojmovenezatičemogotovekaonebeskatijela.Bilisuuvjerenidanepostojinebozapojmove.Naučavalisudapojmovitekuprocesupisanjamorajubitiizumljeni,stvoreniipripremlje­niufunkcijiproblemazakojeseocjenjujedasulošesagledaniilinisudobropostavljeni.FeridMuhićtvrdida»većsamnaslovProhićevestudije‘Prizmaiogledalo’,asociranjenaSpinozučiniplauzibilnim;bruseseprizmeiglačajuseogleda­la,sveuspomenznamenitogBaruhakojijesvojetijelohraniobrušenjemiglačanjemprizmiiogledala,kaoštojesvojduhodgajaonagradnjiprizmeza razumijevanje svijeta i glačanju ogledala u kom će ljudi najzad vidjetiistinsko svoje lice.«81TvrtkoKulenović82 pišeda»dragocjenadvostrukostKasimaProhićanijeimalagranica«.83VladimirPremecutekstu»Fenome­nografija:Estetičko-kritičkametodaKasimaProhića«prepoznajedaseradiovrlorijetkomnačinuistilupisanja.Premecsmatradabinajbližinazivza

programskihdokumenata).Onesubilejednaodglavnihistraživačkihmetodananagloraz-vijenom polju istraživanja udžbenika«. AliTodorovanapominjeda jeodpočetkagajilaskepticizam prema »nekritičkoj fascinacijipojmom drugosti«. Vidjeti u: Marija Todo­rova, Dizanje prošlosti u vazduh. Ogledi o Balkanu i Istočnoj Evropi,XXvek,Beograd2010.,str.7.

66

ŽilDelez,Šta je filozofija,Izdavačkaknjižar­nica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci–NoviSad1995.,str.138.

67

KasimProhić,Filozofsko i umjetničko isku­stvo. Paradigma savremenog filozofskog mi­šljenja,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.107.

68

Octavio Paz, Drukčije mišljenje, Svetovi,NoviSad1991.,str.130.

69

Isto,str.123.

70

Isto,str.130.

71

Isto.

72

Isto,str.131.

73

ManfredFrank,Kazivo i nekazivo. Studije o njemačko­francuskoj hermeneutici i teoriji teksta,Croatialiber,Zagreb1994.,str.190.

74

Heinz Paetzold,Ästhetik des deutschen Ide­alismus. Zur Idee ästhetischer Rationalität bei Baumgarten, Kant, Schelling, Hegel und Schopenhauer, Steiner, Wiesbaden 1983.

75

ŽarkoPaić,»Melankolijairevolucija.Kultu­raupostkomunističkomopsadnomestanju«,Tvrđa 1–2(2009),str.22.

76

ManfredFrank,Conditio moderna, Svetovi,NoviSad1995.,str.74.

77

Isto.

78

M.Frank,Kazivo i nekazivo, str.190.

79

K.Prohić,Odvažnost izricanja /Figure otvo­renih značenja,str.161.

80

Isto,str.162.

81

FeridMuhić,»Spinozističkainspiracijaufi­lozofijiKasima Prohića«,Dijalog 3 (1986),str.25.

82

Tvrtko Kulenović, »Kjubrikova ‘Odiseja usvemiru2001’u‘Figuramaotvorenihznače­nja’«,Dijalog3(1986),str.88.

83

Isto.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…280

takvuvrstupisanjabio»metafizikapjesme«,84aliseodlučiozanazivkojijeupotrebljavaoiProhić–fenomenografija.Prohićjebiouvjerendasenajednomširemkulturološkomplanusmoder­nomumjetnošćuzbivaistoštoisasuvremenomfilozofijom.Umjetničkozbi­vanjebivauvučenoufilozofijomobilježenurefleksijupreispitivanjasmislakonkretnogumjetničkogstvaranja,kojesepoduzimameđusamimumjetni­cima,doksefilozofija–iznevjerenarazravnoteženošćutradicionalnesamo­dovoljnostiCogita,dovođenjemsvogvlastitogvaženjausumnju,usplahire­nompotragomzavlastitimsamospašavanjem,kaoikonačnimodustajanjemodimperijalističkestrategijevlastitogpojma–svevišeogledaiprepoznajeudimenziji istinskeumjetnostikoja semisli idoživljavakao»univerzalnalingvistika« suvremenog svijeta.85Odustajući od sudjelovanja na izgradnjifilozofijekaosuverenog,nadnesenogpogledanasvemogućepoglede,odu­stajućiodtotalizirajućegteorijskogzahvatakojibiželiopojmovnoukrotitiiumjetnostkaonajslobodnijuodsvihdjelatnosti–Prohićjeodpočetkasvogpisanjaoumjetnostiispravnovidioda

»…prisvemutome,situacijuusuvremenojfilozofijiisuvremenojumjetnostinetrebavještačkirazdvajatipodizgovoromdaseradiodvijemeđusobnonesvodiveibitnorazličitevrsteduhov­nog iskustva,opodručjimakoja imajusvojevlastitezakonekonstitucije,zasebnu tematiku istrogodjeljivutekstualnuorganizaciju.Jer,akoigovorimoofilozofskomiliterarnomdiskursukaooposebnimpraksamajednogjedinstvenogpisma,ipaksuu‘geologiji’duhovnogiskustvasadržanajedinstvenaosnovaijedinstveneskrivenepretpostavkeifilozofijeiliterature«.86

IzovogasemožerazabratidajeuProhićanascenivokabularčijaupotrebaimpliciraliterariziranjefilozofije.RichardBrüttingpokazujekakoseznačenjeriječi‘tekst’posljednjihgodinabrže ičešćepreobražavanegoudesetljećimadotadašnjepovijesti te riječi,pišeManfredFrankuStudijama o njemačko­francuskojhermeneutici. Ovepromjene, prema Franku, ne dokazuju, kako bi se moglo pomisliti, samodvojbenost pojma ‘teksta’ većprvenstvenonjegovuaktualnost.Pogledamoliurječnike»europskihglavnihjezika«,uvjeravaFrankuprvomdijeluStu­dija,uodjeljku»Tekstualna literarnost (a)Doslovnost i literarnost teksta«,podrazumijevajućidanemapotrebepojasnitinakojejezikemisli–kaonaj­starijeznačenjeriječi‘tekst’(odlat.textus:tkanje,splet)naćićemocjelinuilimjestoizPisma–tj. izSvetogpisma–i tonasuprotegzegezi,glosi, ilipropovijedikojagaslijedi.87Frankpreciziradaunjemačkomjeziku‘tekst’znači nešto poput izvornog sklopa izraza nekogpisma, nasuprot njegovimrazličitimpreobražajimaugovoru,komentaruilipjevu.Zarazlikuod‘tek-sta’kaonasljednikazaranijeuobičajeniizraz‘pismo’skojimseudanašnjojFrancuskojjošuvijekpovezuje,discoursnijepisaninepoznajeautora,pišeManfredFranknanavedenommjestu,pozivajućisepritomnaFoucaultovoshvaćanjerecepcijetekstapremakojemništanejamčimogućnostotkrivanjaprvobitneintencijeteksta.Postavljajućiopćenitopitanjepostojilikontinuumizmeđurazineuniverzalnihjezičnihznačenja i individualnogosmišljavanjaizgovoreneriječi,Frank tražimogućeodgovorena topitanjenekrećućisesamoupodručjunjemačkeduhovnoznanstvenetradicije,kojurazmatrapola­zećiodSchleiermachera,negokomparativnorazmatrajućikulturološkiiher­meneutičkiznačajmeđusobnogukrštanjarazličitihtradicijauneomeđenomfilozofijskomprostoru. Frank pokazuje kako u jedno nerazmrsivo čvorišteutječustrujanja francuskeegzistencijalističkehermeneutike izraženeuSar­trea,jezičniagonizamštoganalazimouLyotarda,tekstualizamtipaDerridaaiPauldeMana,američkahermeneutikaEricaDonaldaHirscha–značajnoukazujućinaograničenja»scijentističkipojednostavljenihpostupakajezičko­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…281

analitičketradicijeukojoj–osimmnogihdrugih–stojiiteoretičar‘govornogčina’JohnR.Searle«.88Ovajteoretičar»govornogčina«,suprotnoFoucaultu,smatradarazumjetiiskazeznačiprepoznatiilokucijskeintencijeautora,kakosu se više ilimanje potpuno ostvarile u iskazanim riječima. PritomFrankpokazujedanemožemounaprijedposjedovatipragmatičkomjerilozapri­mjerenostpojmovakojebinamomogućiloodgonetavanjeobjektivnogsmislatekstaprijeinterpretacijskeaktualizacije.OrijentacijskekoordinateukojeFranksmještanovijarazumijevanja‘teksta’posrednomoguimatiupućujućeznačenjeizabudućarekontekstualiziranjatekstovaKasimaProhića.KaoopravdanjenavedenetezemožeposlužitinesamoProhićevouvažavanje različitih filozofskih tradicija, i njihovoprivo­đenjeuzajedničkiprostorukojemseuzpomoćosobenog tekstualnogak­tivizma, ne niveliraju razlike između različitih značenja u različitim okol­nostima. Produktivno povezivanje problemskih sklopova pojedinih autora,uvažavajućiSchleiermacherovoznačenjeumjetničkog razumijevanja,putemdivinatorskogkompariranjastavovaFoucaulta,Nietzschea,Adorna,Bubnera,Rortyja,Derridaaitumačenjanjihovihnačinapisanjaičitanja,doisprobava­njastvaralačkihmogućnostiumjetničkogpovezivanjafilozofskog,literarnogipoetskogteksta–važikaoglavnoprogramskousmjerenjemnogihznačajnihautora.Toznačidajedinstvoteksta,naročitopoetskog,urazličitiminterpre­tacijamanijerezultatilifunkcijasamogramatikenegoduhovnepokretljivostičitateljakoji»divinatorskom«,stvaralačkomsnagomtumačenjanadomještamanjaktekstualnogjedinstva.SamoizovogajemogućerazumjetiProhićevouvjerenjeda je ičitanje istinskostvaranje.Pritomdiviniranje,deviner (po­gađanje)neznačiintuitivno,jezičnoneposredovanonagađanje,odgonetanjezagonetkesmislateksta,jerbitounaprijedpretpostavljalomogućnostnjego­vogcjelovitogzahvaćanja.StvaralačkodiviniranjeuProhićevojstrategijiči­tanjanijeeksplicitnoprepoznavanjeznačenjakojebiuvijekdokrajaiscrpilosmisaodjela,većpokazivanjeestetskeprijemljivostizaodređenepravilnostitekstualnog komponiranja, ali koje ipak ne ovise o nekimmakroskopskimmjerilimaotkrivanjaunaprijeddanogsmislamimoslobodeidostojanstvami­slećegpojedinca.

84

VladimirPremec,»Fenomenografija:estetič­ko-kritičkametodaKasimaProhića«,Dijalog3(1986),str.93.

85

KasimProhić,Filozofska i umjetnička kritika,Svjetlost,Sarajevo1988.,str.357.

86

Isto,str.103.

87

M.Frank,Kazivo i nekazivo, str. 34.

88

Isto,str.39.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA130God.33(2013)Sv.2(267–282)

Z.Delić,Estetskateorijaspoznaje,tekstual-niaktivizamifenomenografijaudjelu…282

Zlatan Delić

Aesthetic Theory of Knowledge, Textual Activism, and Phenomenography in the Works of Kasim Prohić

AbstractThis paper contextualises works/texts of a Bosnian philosopher, professor of aesthetics Kasim Prohić (1937–1984). We will analyse several of his books: TheBaldnessofSpeech:Phenomeno-logyofLifeForms,ToDoandtoBe,TheApocryphaofPoeticSpeech:ThePoetryofMakDizdar,TheFiguresofOpenMeaning, PrismandMirror. We read the works of professor Prohić in the sign of its programmatic opening to “literariness of philosophy”, which is done on the trail of aesthetic experience, textual activism and the quest for a different understanding of both philosophy and art. We tend to understand the “different opinion” as a need to expand the limits of rational understanding of the contemporary philosophical discourse of aesthetic experience which is opened with the “emancipative potential of modernity” (Albrecht Wellmer).We tend to construct our own interpretative framework: firstly, we analyse some of the impres­sive views of Richard Rorty’s “strong” and “weak” textualism, and then we switch to reinter­preting the criticism of “deconstruction”, taken by Manfred Frank, which we, indirectly, associ­ate with Prohić’s criticism of the constructive side in Derrida’s “deconstruction”.Finally, the notion that “there is nothing outside the text” along with Prohić’s insight into “the problematic of each conceptual decrees of the world”, we tend to associate with his advocacy of “meta­aesthetic opinion on art”, which this Bosnian philosopher ultimately recognizes in ethics.

Key wordstextualactivism,literarinessofphilosophy,phenomenography,semioticsof lifeforms,criticaldis­courseanalysis,writingaboutwriting,interpretation