radelj o obiteljskom zakonu 6.2.2015

8/9/2019 Radelj o obiteljskom zakonu 6.2.2015

1/15

1


2/15

2

Naziv nacrta zakona,drugog propisa ili akta

Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, s Konačnim

prijedlogom Zakona

Naziv tijela nadležnog zaizradu nacrta

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Razdoblje savjetovanja(početak i završetak)

04.02.2015.-19.02.2015.

Naziv/ime sudionika/cesavjetovanja (pojedinac,udruga, ustanova i sl.) kojidaje svoje miljenje iprimjedbe na nacrtzakona, drugog propisa iliakta

!etar "arija Radelj

#ematsko podru$je ibrojnost korisnika kojepredstavljate, odnosnointeres koji zastupate

•

%ladavina prava,• !ravnost propisa,

• &egitimna o$ekivanja adresata obiteljskoga zakona (ato su dvije tre'ine rvatski graana),

• !otovanje osnova demokracije,

• #ransparentnost i javnost rada tijela javne vlasti,

• *stavnost i zakonitost objektivnoga pravnogaporetka.

Na$elne primjedbe na

predloženi nacrt

Očitovanje u prvu javnu raspravu o Nacrtu

Oiteljsko!a "akona 2015.0. #a$etak. Neozbiljno je i neprivatljivo otvarati javnuraspravu+1. o nacrtu "akona na 15 dana, kad Zakon o pravu na pristup informacijama kao pravilo predvia - dana, a"inistarstvo socijalne politike ve' je upozoreno da u 0slu$ajeva nezakonito skra'uje vrijeme savjetovanja2. o nacrtu %s konačnim prijedlo!om &akona jer setime u lice izruguje cjelokupnoj javnosti i unaprijedobezvrjeuje sav trud stru$ne i zainteresirane javnosti da sebilo to popravi'. o nacrtu "akona koji nije uvr(ten u !odi(nji )lan

savjetovanja "inistarstva o nacrtima svi propisaotvaranjem javne rasprave o Nacrtu novoga obiteljskogazakona, o $emu godinjim planom nije predvienosavjetovanje, onemogu'ava se transparentnost i javnostrada "inistarstva, suzbija elektroni$ka demokracija i prezireglas javnosti, kre se postulati otvorenosti, demokracije iodgovornoga obnaanja vlasti4. o nacrtu "akonu čiji se autori*sastavljači taje od javnosti iako javnost ima pravo znati tko je sastavljao aktkoji se daje na javnu raspravu i koliko to stoji porezneobveznike5. koja nije dopu(tena jer joj je treala prethoditi javna rasprava o )rijedlo!u iska"a, kako zbogustaljenosti takvoga postupanja s Obiteljskim zakonom (uzor je postavljen održavanjem javne rasprave o 3skazu o procjeni

http://www.mspm.hr/ministarstvo/savjetovanje_sa_zainteresiranom_javnoscu/okoncana_savjetovanja/savjetovanje_s_javnoscu_i_zainteresiranom_javnoscu_o_nacrtu_prijedloga_iskaza_za_obiteljski_zakonhttp://www.mspm.hr/ministarstvo/savjetovanje_sa_zainteresiranom_javnoscu/okoncana_savjetovanja/savjetovanje_s_javnoscu_i_zainteresiranom_javnoscu_o_nacrtu_prijedloga_iskaza_za_obiteljski_zakon


3/15

u$inaka 4biteljskoga zakonu od 5. svibnja do 5. lipnja2-1.), tako i zbog isoda pretodne procjene od 6. velja$e2-17. u kojoj je potvrdno odgovoreno na pitanja broj , 11,12 i 1. pa je sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa potrebno sastaviti !rijedlog iskaza o procjeni u$inaka propisai o provesti -8dnevno savjetovanje o tezama. 3zradi nacrta

propisa može se pristupiti tek nakon objave rezultata te javne rasprave, dobivanja suglasnosti *reda zazakonodavstvo i pozitivni miljenja drugi resora vezano zautvrenu procjenu socijalni, gospodarski, ekoloki i9skalni u$inaka.:aprepaten sam koli$inom krenja procedure i drsko'u dase pravnom poretku poto8poto ponovno name'e u biti istizakonski projekt koji je naiao na op'e zgražanje pravni$kestruke, suda$ke i odvjetni$ke pro;esije i suspenziju*stavnoga suda koji je preglomazan, nerazumljiv ineartikuliran te koji ne može biti alat za premo'ivanjeegzistencijalni situacija rvatski graana, njiovi obitelji,brakova i djece.

1. "inistarstvo socijalne politike i mladi otvorilo je 6.velja$e 2-17.


4/15

6

* svjetlu ti pravni standarda, *stavni sud podsje'ana svoje ustaljeno stajalite da je Bdonoenje propisaprema predvienim pravilima i/ili demokratskimproceduralnim standardima temeljni zatjev kojiproizlazi iz vladavine prava u demokratskom drutvuC.!ostupak u kojem se taj zatjev ne potuje nesuglasan je s $lankom 1. *stava, to jest s demokratskimureenjem Republike Drvatske, i s $lankom . Ustava,to jest s vladavinom prava kao najviom vrednotomustavnog poretka Republike Drvatske (odluka broj *83381-6/2-1 od 1. srpnja 2-1., NN /1).

* odluci broj *83381115/2-1 i dr. od 22. svibnja 2-1.(NN /1) *stavni sud ponovio je i ovo na$elnopravno stajalite+ B5. ... esencijalna na$ela na kojimase temelji demokratsko drutvo u smislu $lanaka 1. i .*stava E na$ela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja Eimaju i svoj proceduralni aspekt. Frugim rije$ima,demokrati$nost procedure u okviru koje se odvija

drutveni dijalog o pitanjima od op'eg interesa jestono to sam akt, kao isod te procedure, može odreditikao ustavnopravno privatljiv ili neprivatljiv.C

* istoj je odluci *stavni sud implicitno utvrdio da jedemokratski pluralisti$ki pristup pretpostavka procesapravnog oblikovanja normi, a da se pod javnomraspravom razumije ona koja se vodi Bunutardemokratski organizirane institucionalne procedureC.

++. ,ruo kr(enje pravila postupka

'. Fonoenje novoga obiteljskoga zakona nije najavljeno u

Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2!"# koji je%lada RD donijela 1@. prosinca 2-16.

"inistarstvo socijalne politike 6. velja$e 21-7. nije predo$ilorazloge, osim kaprica protiv *stavnoga suda RD, da se ide udonoenje novoga obiteljskoga zakona.

%lada 'e, ako privati taj prijedlog, postati pijun osoneosvete jedne povrijeene ta(tine. #o je protivno na$eluda se zakoni donose radi zajedni$koga dobra.

Gvra je pridržavanja $lana normativne aktivnosti da sesmanji


5/15

7

5. !ovjerenica za in;ormiranje ve' je upozoravalaministarstva da u godinji plan normativni aktivnosti i plansavjetovanja o nacrtima propisa moraju staviti sve propisekoje izrauju te i je pozivala da objavljuju sastave radniskupina (dopis klasa --58-/168-1/12, ur. broj 6-18-1/-28168-6, od 2.11.2-16.). "inistarstvo socijalne politikeponovno se ogluilo o oba legitimna o$ekivanja.. 3zmeu 2. sije$nja 2-17. (kad je "inistarstvo socijalnepolitike donijelo Iodinji plan savjetovanja) i 6. velja$e 2-17.(kad je otvorilo nenajavljenu javnu raspravu) nije sedo!odilo ni(ta novo jer je Rjeenje *stavnoga suda broj *8381-1/2-16, koje se ovim potvatom "inistarstva želiizigrati, doneseno 12. sije$nja 2-17. i objavljeno u NN 7/17od 1. sije$nja 2-17. te, sukladno $lanku 7. (u pro$i'enomtekstu $lanku 77.) stavku 2. Ustavno&a zakona o Ustavnomsudu , proizvodi pravne u$inke od dana objave u'arodnim novinama, dakle od 1. 3. 2-17. Gtoga ne postojepravno privatljivi razlozi da se o 'acrtu novo&a

obiteljsko&a zakona uop'e otvara javna rasprava.

+++. /avna rasprava o nacrtu nije dopu(tena prije javnerasprave o te"ama

. Javna rasprava o 'acrtu novo&a obiteljsko&a zakonapostupnički nije mo!ua jer je, sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (NN -/11), javnoj raspravi o nacrtuzakona trebala pretoditi javna rasprava o tezama, tj. o!rijedlogu iskaza.

"inistarstvo socijalne politike je, kao radni materijal u javnuraspravu priložilo popunjen obrazac iz !riloga 1 *redbe o

provedbi postupka procjene u$inaka propisa (NN /12) (akt"G!"8a, klasa -118-2/178-2/1, ur. broj 718-8181/81782,od 6. velja$e 2-17.). * tom je obrascu "inistarstvo socijalnepolitike potvrdno odgovorilo na pitanja broj , , 11, 12 i 1.

4brazac iz !riloga 1. služi nositelju izrade propisa da utvrdi je li potrebno provoditi javnu raspravu u dvije ;aze+ o tezamai o samom nacrtu propisa, sve prema Zakonu o procjeniučinaka propisa, ili je dovoljna samo javna rasprava o nacrtupropisa, sukladno $lanku 11. Zakona o pravu na pristupinformacijama. 4noga $asa kad su najmanje dva odgovorana pitanja 5.812. u obrascu iz priloga 1. bila potvrdna,nositelj izrade propisa bio je dužan sastaviti 3skaz, to nije

u$inio, i o njem provesti javnu raspravu. Klankom 1.stavkom . Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN /12), naime, propisano je+


6/15

. "inistarstvo socijalne politike dobro zna da je prije javnerasprave o 'acrtu novo&a obiteljsko&a zakona trebaloodržati javnu raspravu o tezama, jer je samo tako bilopredložilo %ladi u $lan normativnih aktivnosti za 2!*# isamo provelo održavanjem javne rasprave o 3skazu oprocjeni u$inaka 4biteljskoga zakonu od 5. svibnja do 5.lipnja 2-1., dakle 1 dan trajanja savjetovanja. "inistarstvu je trebalo vie od mjesec dana da sastavi 3zvje'e o tomsavjetovanju te ga je objavilo 1. srpnja 2-1.

Nakon toga je "inistarstvo socijalne politike izradilo nacrtObiteljsko&a zakona i stavilo ga na javnu raspravu od 5.kolovoza do 2-. rujna 2-1. #ada je postavljen standard da javna rasprava o obiteljskom zakonu traje mjesec i pol dana isve kra'e od toga, zbog važnosti, slojevitosti i irokeprimjene toga zakona, jest neprivatljivo. 4biteljskozakonodavstvo je prevažno, ti$e se prevelikoga broja ljudi,da bi se moglo mijenjati sezonski, kao olinjala dlaka.

"inistarstvu je trebalo vie od dva mjeseca da sastavi3zvje'e o toj javnoj raspravi te ju je objavilo 27. studenoga2-1.

Gtoga je zdravoj pameti strana zamisao, koju je "inistarstvosocijalne politike objavilo 6. 33. 2-17. da javna rasprava o'acrtu novo&a obiteljsko&a zakona umjesto u dva navrata,ukupno dva i pol mjeseca, traje samo pola mjeseca, dapa$eda se zakon donese u Gaboru do kraja prvoga tromjese$ja, tj.tijekom ožujka 2-17.

9. Gvra sastavljanja teza i njiov sadržaj najbolje suobjanjeni u zborniku O izradi pravnih propisa3 koji jeobjavio :avod za javnu upravu u Leogradu 17. godine kaomaterijale sa seminara o osnovnim problemima sistema imetoda izrade propisa, a koji je priredio Gekretarijattadanjega Gaveznoga izvrnog vije'a za zakonodavstvo iorganizaciju od 11. do 22. svibnja 17. 3ako je od tadaprolo $ak 7 godina, osim pojma socijalizam isamoupravljanje, svi su drugi izrazi u tom tekstu aktualni idanas. Na str. 287 dr. &eon Ierkovi' (11-.E12.)iscrpno izlaže o utvrivanju problematike, izradi teza, izradiprednacrta i utvrivanju propisa od strane politi$ki tijela.!ravna služba "inistarstva socijalne politike ili od javnostiskriveno !ovjerenstvo za izradu nacrta novoga obiteljskogazakona nita od toga nisu konzultirali ni svatili, pa mislirvatskoga pravnika i revolucionara o izradi teza valja

ponoviti+


7/15

@

"eutim, izmeu teze i nacrta propisa postoji bitnarazlika. #eze trebaju obuvatiti cjelokupno drutvenostanje, bez obzira tko 'e i kako urediti odnose.3zraene teze moraju do kraju sagledati cjelokupnumateriju, cjelokupno podru$je i dati postavke kako teodnose treba rijeiti od sredinje vlasti do mjesnogaodbora. Fakle, mora se dati cjelokupno stanje.Ato 'e od toga u'i u zakon, to je drugo pitanje.

!rema tomu, teze trebaju razraditi cjelokupan odnos,pružiti osnovne postavke, imati izvod $injeni$nogastanja, predvidjeti odreenu osnovu rjeavanja.

#eze trebaju biti daleko opirnije nego sam zakon. #ezeu isto vrijeme trebaju služiti tomu da se utvrde isagledaju cjelokupno $injeni$no i drutveno stanje,politi$ki problemi, stru$ni problemi, i da se predvidimetoda ureenja problema. #o sve u propisu ne dolazido izražaja i zato se $esto postavlja pitanje koje ne bi

bilo postavljeno da su pretodno bile izraene teze. #eze su potrebne i za politi$ke ;orume, jer se iz pravni;ormulacija ne može vidjeti kakvi su sve odnosi. > onikoji trebaju odlu$ivati u politi$kom ;orumu ne moguznati sve odnose. :ato su teze nužni element u izradisvakoga važnijega pravnoga akta. 4ni koji nisu pravniciiz pravni ;ormulacija mogu samo nazrijeti te odnose.%rlo $esto se daje propis kao osnova za diskusiju,postavljaju se pitanja koja se ne bi postavila da susvemu tomu pretodile teze. >ko je u pitanju kakavvažan zakon, teze su neopodne.

Fakle, resorna stru$na tijela trebaju postaviti teze i

razraditi i, a onda dolazi rasprava o tezama koja jeizvanredno važna stvar. #a rasprava treba dovesti dosuglasnosti s drugim resorima i politi$kim tijelima.

#eze trebaju pisati i stru$njaci i pravnici. !ri tomstru$njaci trebaju biti jasni. Kesto dobivamo nacrtezakona iz koji uop'e ne vidimo to se o'e. 3 to zatoto nisu pretodno izraene teze. =ad bi stru$njacipretodno izradili teze, pravnici bi bez teko'a napisalipropis. > to se dogaaH Gtru$njaci nisu dovoljnorazradili teze, a pravnik je mislio da i je razumio."eutim, pravnik ima sasvim druge pojmove i on upropisu napie onako kako je mislio. > kad doe

stru$njak, on kaže da nije tako mislio i da je pravnik toiskrivio. 4bojica su zna$i, polazili od pogrjenipretpostavki. 4 tezama, dakle, treba razvijati raspravu. #eze moraju biti tako kompletne u svim odnosima istru$nim postavkama da onaj koji na osnovi teza trebaizraditi propis, može to u$initi i bez stru$njaka. * tojmjeri one moraju biti sa stru$ne strane jasno inedvosmisleno postavljene.

:na$i, osnovna rasprava o propisu vodi se na osnoviteza kad je rije$ o tom to i kako treba urediti. (Oizradi pravnih propisa, Leograd, 17., str. 182)

10. "inistarstvo socijalne politike je kao dio isprava za javnu

raspravu objavilo i tzv. +eze za Obiteljski zakon. No, to uop'enisu teze u smislu navedene pravne literature ni Zakona o procjeni učinaka propisa.

http://www.mspm.hr/content/download/12198/93700/version/1/file/Teze+za+Nacrt+prijedloga+Obiteljskog+zakona+s+kona%C4%8Dnim+prijedlogom+zakona.docxhttp://www.mspm.hr/content/download/12198/93700/version/1/file/Teze+za+Nacrt+prijedloga+Obiteljskog+zakona+s+kona%C4%8Dnim+prijedlogom+zakona.docxhttp://www.mspm.hr/content/download/12198/93700/version/1/file/Teze+za+Nacrt+prijedloga+Obiteljskog+zakona+s+kona%C4%8Dnim+prijedlogom+zakona.docx


8/15

5

+. &naju li (to su pravna pravila i (to umijee osastavljanju propisa

11. * zadnjem ulomku +eza i obrazloženju $lanka 72.'acrta konačno&a prijedlo&a obiteljsko&a zakona

"inistarstvo socijalne politike pokazuje bitnonerazumijevanje osnova nomotenike i primjene pravnipravila.

!ri odreivanju primjene Obiteljsko&a zakona iz 2--. dookon$anja ocjene ustavnosti Obiteljsko&a zakona iz 2-16.,*stavni se sud vodio na$elima svrovitosti, razmjernosti ilegitimni o$ekivanja stranaka, kao i $injenicom da je tajzakon bio u uodanoj primjeni zadnji 11 godina, da zanjega postoji izgraena sudska praksa i iroka upu'enostdjelatnika sustava, stru$ne i zainteresirane javnosti.>lternativa nalaganju primjene pravni pravila Obiteljsko&a zakona iz 2--. bila je automatska primjena $lanka 2.

Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije ,#travnja !-.!# &odine (NN @/1). Frugim rije$ima, da se*stavni sud suzdržao od odreivanja primjene Obiteljsko&a zakona iz 2--., obustavom primjene Obiteljsko&a zakona iz2-16., predmet njegova ureenja postao bi neureenpropisima Republike Drvatske koji su u primjeni, to zna$i dabi po samom pravu mjerodavno pravo u podru$ju ureenjaobiteljskoga zakona bila pravna pravila iz Op/e&a&ra0ansko&a zakonika iz 1511., s promjenama kakve su bilena snazi na dan . travnja 161.

4dreuju'i primjenu pravni pravila Obiteljsko&a zakona iz2--., *stavni sud nije nametnuo nikakav novi propis negonajbezbolnije premostio prijelazno razdoblje do okon$anjaustavnosudskoga postupka, osigurao jednakost predzakonom i obavijetenost, da svi adresati imaju pravodobnu,potpunu, to$nu obavijest o mjerodavnom, dostupnom iustaljenom pravu.

!ravni u$inci ukidanja Obiteljsko&a zakona iz 2--. nastupilisu stupanjem na snagu Obiteljsko&a zakona iz 2-16. i oni sene mogu unatražno mijenjati.

12.1. * obrazloženju $lanka 72. 'acrta konačno&a prijedlo&a obiteljsko&a zakona "inistarstvo socijalne politikezamjera *stavnom sudu to svojim Rjeenjem od 12. sije$nja2-17. nije ukinuo odredbu o prestanku vrijeenja

Obiteljsko&a zakona iz 2--., iako je rije$ o odumrloj(opsoletnoj) odredbi koja je prestala vrijediti nakon to je uvremenu proizvela pravni u$inak.

12.2. #akoer, u obrazloženju $lanka 72. 'acrta konačno&a prijedlo&a obiteljsko&a zakona "inistarstvo socijalne politikezamjera *stavnom sudu to svojim Rjeenjem od 12. 3. 2-17.nije


9/15

svojim


10/15

1-

"inistarstvo socijalne politike, naravno, ne proputa upasti usvaku grjeku koju je *stavni sud izbjegao pa sada rvatskoj javnosti nudi upravo to+ tobože novi Obiteljski zakon iz2-17., s nizom rjeenja kojima se prejudicira odluku*stavnoga suda u ocjeni ustavnosti Obiteljsko&a zakona iz2-16.

No, i na njega se mora primijeniti zaklju$ak pro;. dr. Fijane Jakovac &ozi', predstojnice obiteljskoga prava u Gplitu, da


11/15

11

usklaeno djelovanje sudova, jedinstvenu primjenuustaljenoga propisa i stabilnost postupanja u obiteljskimstvarima. Gvi znamo da je postupanje centara za socijalnuskrb i sudova u obiteljskim stvarima u pravilu manjkavo,neažurno i nezainteresirano, ali ni jedan zakon ne moževratiti entuzijazam nego izlazak iz depresije, bolji uvjeti radai motivacija ljudi. :akon ni za to od toga nije kriv, osim to je novi Obiteljski zakon iz 2-16. nepotrebno kompliciraoživot.

1. *stavni je sud svojim Rjeenjem pokuao nadomjestitigoleme nedostatke uo$ene u radu "inistarstva i Drvatskogasabora. Naime, u toj je meuodluci dopustio svimzainteresiranim stranama da raspravljaju, argumentirano,o svim spornim to$kama. "etodologija koju je *stavni sudprimijenio prilog je ponovnom otvaranju dijalo!a urvatskom drutvu. Gudionici rasprave su+ predlagateljiocjene ustavnosti, "inistarstvo socijalne politike i mladikoje je bilo nositelj izrade spornoga zakona, pro;esorica iz

4sijeka koja je vodila pisanje zakona, pravobraniteljica zadjecu koja joj je u tom pomagala i tri neovisna visoko stru$natijela+ pro;esori katedri obiteljskoga prava u Rijeci, Gplitu i:agrebu. *stavni se sud u tom Rjeenju ograni$io na op'eiznimno loe u$inke zakona te je po prvi put u rvatskojpovijesti u cijelosti suspendirao cijeli jedan zakon. #o ve'samo za sebe govori o ozbiljnosti o$iti posljedica kojeuklju$uju povrjede ljudski prava, pravila postupka i na$elaustavnosti te vrjednote vladavine prava i zatite obitelji kojurvatski ustavnopravni poredak jam$i, ali baati pojedinci napolugama mo'i nije$u.

+. Nečitanje pro7esora 8laču

19. !ravna akrobatika u koju se "inistarstvo socijalnepolitike uputa potvruje da 'e ocjenu pro;. dr. Nenada Dla$ekoju je *stavni sud ve' smatrao potrebnim navesti, trebatinavoditi u vie ustavnosudski odluka+


12/15

12

primjenu zakona. #ek je sudska praksa koja se polakostvara i godinama brusi pokazatelj uspjenosti nekogzakonskog projekta. 4dvjetnitvo je taj bitanmeanizam unutar pravnog sustava koji najboljeosje'a i na neki na$in nadgleda primjenu zakonskirjeenja.

Gvaka promjena zakona mora polaziti od razumneprocjene razmjernosti i tek dugoro$no o$ekivanipozitivni promjena.

Gtanje u kojem se pravni sustav RD zatekaostupanjemO na snagu Obiteljsko&a zakona iz 2-16.upravo je eklatantan primjer pravne anarije,neracionalnog postupanja to ne doprinosi pravnojsigurnosti i izvjesnosti kao osnovama vladavine prava,nego opasno generira pravnu nesigurnost ineizvjesnost. Gvaka promjena tako kompleksnog isveobuvatnog zakona koji se doslovno doti$e sudbinesvakog graanina RD u kriznim gospodarskimvremenima opravdano postavlja pitanje cijene kotanjaljudski prava, jer je u$inkovita i dosljedna primjenazakona kojima se promi$u i ostvaruju ljudska prava$ista ekonomska kategorija o $emu se u RD nedovoljnorazmilja.

:akonopisac nije ni imao dovoljno vremena i rabrostiprovjeriti primjenjivost i u$inkovitost novi rjeenjamentalnim vje$ama rjeavanja zamiljeniipotetski slu$aja i usporedbom dobiveni rjeenja sonima koje postoje'i istoimeni 4biteljski zakonproizvodi danas u praksi upravni i sudski tijela. Nanekoliko ipotetski primjera u svezi s maj$instvom i

o$instvom pokualo se u nastavku dokazati nanedomiljenost rjeenja iz Obiteljsko&a zakona iz 2-16.i opravdanost prigovora predlagatelja za ukidanjemodredbi, a posljedi$no i $itavog zakonskog projekta.

* podlozi donoenja Obiteljsko& zakona ogleda seniska ra"ina političke kulture kojoj je strana ideja odiobi vlasti, a potpuno nejasna ideja o vladavini prava.Ludu'i da *stav RD jam$i nepovredivost prava isloboda, *stavnom sudu su na raspolaganju golemeovlasti koje je u ovom slu$aju nužno potrebnoiskoristiti.

#ako važan i delikatan zakon poput 4biteljskoga

zakona mora uvijek biti $vrsto usidren sustavomvrijednosti koji se njime tite. "a koliko to bio bolan itežak proces nemogu'e ga je izbje'i. 4bjektivanmultidisciplinaran pristup obitelji trasirat 'e vrijednosnisustav koji zakonodavac želi dugoro$no ostvaritipolaze'i izmeu ostaloga i od demogra;ski,ekonomski, socioloki trendova koji su u izvjesnojmjeri predvidljivi. * nas kao da se zaboravlja da seuvoenjem nekoga novoga, obiteljskopravnog odnosa,kao primjerice izvanbra$ne zajednice sa sli$nim, a opetrazli$itim pretpostavkama za priznavanje u$inaka upojedinim granama prava stvara pravna nesigurnost.!roblem je to izvanbra$ne zajednice, kao i zajedniceosoba istog spola povijesno postoje, i postojat 'e i uznove zakonske tekstove, kao slobodne zajednice osoba


13/15

1

koje ne žele podilaženje pod pravni okvir. Jedinau$inkovita zatita temeljni civilizacijski vrijednosti jekazneni progon poligamije, incesta ili pedo9lije. (to$ka2-. Rjeenja od 12. 3. 2-17.).

20. Rjeenje *stavnoga suda *8381-1/2-16 pokazalo je


14/15

16

;je(enja od 12. siječnja 2015.

"inistarstvosocijalne politike i

mladi

3stovjetnoo$itovanje

pravobraniteljiceza djecu

3stovjetnomiljenje!ravnoga

;akulteta u4sijeku

1@. 15.2@. i 25. 2.

. @. 5.62. 6.. .6. @.12-. 122.

1-. i 11. 12. 17.16. 165.1@. 15.1@6. 1@@.15@. 15.

2--. i 2-1. 2-2.226. 22.2-. 21. 22.2@. 2. [email protected]@6. [email protected]. 25.

251.1 252.2. 27.1 2.-7. [email protected]

6. i 6.1 7. i 7.1 .-. 2. .. @-.

5. 1. 2.6-1. 6-2.61. 61. [email protected]@. 665.65. 6@-. [email protected]@. 655.7-. 711.72-. 722.72. 76.776. 775.752. 75.7@. 7. --.

-7. -.1. 7.. .7-. 72. i 72.1 7.@7. @.5. 5@. 55.2. .

. i .1 @-1. i @-2.@1. i @1.1 @16.

@@. @6-.

* :agrebu . velja$e 2-17.

!etar "arija Radelj

http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/24ba570488fdc25ec1256e2e005768ff/1d118484ee64e79fc1257dcb0052b47a/$FILE/U-I-3101-2014.pdfhttp://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/24ba570488fdc25ec1256e2e005768ff/1d118484ee64e79fc1257dcb0052b47a/$FILE/U-I-3101-2014.pdf


15/15

17

!rimjedbe na pojedine$lanke nacrta zakona,drugog propisa ili dijeloveakta

3me i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe iliosobe ovlatene zazastupanje

!etar "arija Radelj

=ontakt

M8mail+

#ele;on+

Fatum dostavljanjaobrasca

Jeste li suglasni da se ovajobrazac, snazivom/imenom

sudionika/ce savjetovanja,objavi na internetskojstranici nadležnog tijelaH1

)opunjeni ora"ac dostaviti na adresu elektronske po(te>

suncica.loncar?mspm.hr

"aključno do> 19. veljače 2015.

1 Gukladno :akonu o zatiti osobni podataka (NN 1-/12), osobni podaci ne'e se koristiti u druge

svre, osim u povijesne, statisti$ke ili znanstvene svre, uz uvjet poduzimanja odgovaraju'izatitni mjera.>nonimni, uvredljivi ili irelevantni komentari ne'e se objaviti.
mailto:[email protected]:[email protected]

radelj o obiteljskom zakonu 6.2.2015

Documents