Digitalne knjige postaju papirnatePomrčina Mjeseca

Počinje zimaPošalji ime na Veneru

AkceleracijaNeke nove zamisli

Viseće jasliceSlanje poruka kroz svemir

Radio

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo je uporabu “ABC tehnike” u osnovnim i srednjim školama

U OVOM BROJUDigitalne knjige postaju papirnate . . . . . . . . 2Pomrčina Mjeseca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Počinje zima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Pošalji ime na Veneru . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Akceleracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Tipkovnica koja je zapravo PC . . . . . . . . . . 9Računajmo pomoću integriranih krugova! (4) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Sveta obitelj - Sretan Božić . . . . . . . . . . . . 14ANO 1404 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Neke nove zamisli … . . . . . . . . . . . . . . . . 17Viseće jaslice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Kutijice … . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Voltaic solarna torba . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Blu-ray za odabrane . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Skype na drugačiji način . . . . . . . . . . . . . . 24DSLR za početnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Call of Juarez: Bound in Blood . . . . . . . . . 25Podmornica Nereus . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Slanje poruka kroz svemir . . . . . . . . . . . . 26Ne ljulja se, ne poskakuje . . . . . . . . . . . . . 27Radio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Robotičke udruge i klubovi svijeta . . . . . . . 32Nagradna križaljka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Neograničeni razgovori za nula kuna . . . . . 35

Nacrt u priloguSveta obitelj - Sretan BožićViseće jaslice

Google ima milijune knjiga u svojoj digitalnoj knjižnici. Ako neku od njih poželite u papirna-tom obliku, moći ćete ju dobiti za samo pet minuta. Prognoziramo da će Google uskoro zavladati svijetom.

Google shvaća da ne žele svi knjige u digi-talnom obliku i zbog toga je otvorio dio svog indeksa proizvođaču brzog stroja za tiskanje, koji u pet minuta može proizvesti knjigu od tristo stranica.

“Espresso Book Machine” postoji već neko-liko godina, no zablistat će u potpunosti tek kad ima pristup ovolikoj količini skeniranih knjiga. Osim toga, ako Google dobije dozvolu suda da prodaje knjige koje su van tiska, doći će kraj rijetkim knjigama.

Ovim potezom, Google je napravio puni krug. Proveo je proteklih 5 godina digitalizi-rajući knjige, da bi ih sad ponovno tiskao na papiru.

Knjige tiskane na ovaj način prodavat će se za 8 dolara po komadu, a jedan dolar od svake ići će Googleu, koji je obećao donirati taj novac u dobrotvor-ne svrhe.

Google je nedavno kupio i tvrtku reCAPTCHA, koja je poznata po tehnologiji za razli-kovanje ljudi od računala na internetu. CAPTCHA od kori-snika traži da unesu dvije riječi s ekrana. Budući da su riječi dio slike, ljudima je to lak, a raču-nalima vrlo težak zadatak.

CAPTCHA koristi teško čit-ljive riječi iz skeniranih knjiga, a Google bi ga mogao iskori-stiti za digitalizaciju skeniranih knjiga.

Nakladnik: Hrvatska zajednica tehničke kul­ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb, Hrvat ska/CroatiaIzdavački savjet:Akademik Marin HRASTE, (predsjednik), Dubravko MALVIĆ, dr. sc Zvonimir JA KOBO­VIĆ, prof. dr. sc. Zdenko KOVAČIĆ, Marčelo MARIĆ, Mihovil Bogoslav MATKOVIĆ, Željko ME D VEŠEK, Božica ŠKULJUredništvo: Žarko BOŠNJAK, dr. sc. Zvonimir JAKO BOVIĆ, Sanja KOVAČEVIĆ, Zoran KUŠAN, Ivan LUČIĆ, Željko MEDVEŠEK, Miljen ko OŽURA, Igor RATKOVIĆGlavni urednik: Zoran KUŠAN, ing.Priprema za tisak: Zoran KUŠAN, ing.Lektura: Marina ZLATARIĆ, prof.Administrator: Sandra TOMLJANOVIĆ

Broj 4 (530), prosinac 2009.Školska godina 2009./2010.

Naslovna stranica: Sretan Božić!

Uredništvo i administracija: Dalmatinska 12, P.p. 149, 10002 Za greb, Hrvatska/Croatia; telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641; www.hztk.hr; e­pošta: abc­tehnike@hztk.hr

“ABC tehnike” na adresi www.hztk.hr

Izlazi jedanput na mjesec u školskoj godini (10 brojeva godišnje)

Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju

Žiro­račun: Hrvat ska zajednica tehničke kul­ture 2360000­1101559470

Devizni račun: Hrvatska zajednica tehnič­ke kulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagre­bačka banka d.d. 2500­3222764 swiftcode: ZABAHR2X

Tisak i otprema: DENONA d.o.o. ­ 10000 Zagreb, Ivanićgradska 22

Časopis se tiska uz novčanu potporu Mini­starstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

Digitalne knjige postaju papirnate

IZDAVAŠTVO

3

Pomrčina MjesecaPosljednja ovogodišnja pomrčina, i to ona

Mjeseca, dogodit će se u večernjim satima na samu Staru godinu–31.prosinca.

Radi se o djelomičnoj pomrčini Mjeseca s najvećom fazom pomračenja od 0.076, što znači da će Zemljina sjenka u maksimumu pomrčine prekriti svega 7.6% Mjesečeva diska.

Astronomski dio događanja počinje u 18:17 kada Mjesec ulazi u Zemljinu polusjenu.

Događanje, vidljivo za promatrače golim okom, započinje u 19:52 kada će Zemljina sjena započeti svoj brzi hod po Mjesečevom disku.

Najveća faza pomrčine nastupa već u 20:22 i Mjesec će tada od Zemlje biti udaljen 360.264km.

Iz Zemljine sjenke Mjesec izlazi u 20:52, a iz Zemljine polusjenke u 22:28, kada nastupa kraj pomrčine.

Iako je faza pomrčine veoma mala, bit će to zanimljivo događanje u vrijeme kada se pripremamo za doček Nove godine. Nebeska

mehanika podarila nam je ovogodišnji doček Nove godine nebeskom pojavom koju imamo prigodu vidjeti tek jednom do dva puta tijekom kalendarske godine.

Ovo je pomračenje u cijelosti vidljivo iz naših krajeva.

Pomrčinu je sigurno promatrati, kako golim okom, tako i dalekozorom ili teleskopom, koji-ma se iz minute u minutu može promatrati kako Zemljina sjenka prekriva Mjesečeve kra-tere i “mora”.

Ovisno o onečišćenosti i prilikama u Zemljinoj atmosferi, fazi pomrčine, te trenu-tačnoj udaljenosti od Mjeseca do Zemlje, sjen-kom prekrivena Mjesečeva površina obično poprima najprije crnu, a potom i narančasto-crvenkasto-smeđu boju, mada je kroz povijest zabilježeno i viđenje zelenog i plavog Mjeseca, ali za vrijeme potpunih pomračenja Mjeseca što ovdje nije slučaj.

Svi navedeni podaci dani su prema važećem lokalnom vremenu.

Marino TumpićMjesec, foto Marcela Rasonja i Marino Tumpić

ASTRONOMIJA

Potpuna pomrčina Mjeseca, foto Marcela Rasonja i Marino Tumpić

4

Dana 21. prosinca, točno u 18:46 po našem vremenu, započinje kalendarska zima. Dan će biti najkraći, a noć najdulja.

Ovaj se događaj u astronomiji naziva zimski solsticij.

Istovremeno, na južnoj zemljinoj polutci započinje ljeto.

Sunce će prvog dana zime izaći u 07:40 na jugoistoku, a zaći će u već u 16:25 na jugoza-padu.

Toga dana, točno u 12:03, prilikom prolaska kroz lokalni meridijan, naša će zvijezda dose-gnuti najnižu visinu na nebu tijekom godine i nalazit će se svega 21.4° iznad južnog hori-zonta.

Tijekom svog će se puta po nebu prvog dana zime Sunce prividno gibati zviježđem Strijelca.

U trenutku nastupanja zime naš će planet od Sunca biti udaljen 147,41 milijuna kilometara.

Podaci o izlascima i zalascima Sunca izračunati su za Kanfanar u centralnoj Istri (45.1250°N, 13.8430°E). U ostalim dijelovima Hrvatske odstupanja od ovih vrijednosti mogu iznositi nekoliko minuta!

Marino Tumpić

ASTRONOMIJA

Počinje zima

Zimski ugođaj u Vidulinima

Svemirske agencije diljem svijeta posljednjih godina omogućuju svakome od nas da sudjelu-je u svemirskim programima. Različiti su moda-liteti takve suradnje, od interdisciplinarnih do onih jednostavnih i svakom prihvatljivih. Jedan od tih načina je i nešto što se naziva “Pošalji ime na ....”.

Japanska svemirska agencija (JAXA) inten-zivno radi na priprema za lansiranje robotič-ke letjelice PLANET C (“AKATSUKI”) prema Veneri tijekom naredne godine. Sastavni dio letjelice bit će specijalne metalne pločice na kojima će se ugravirati imena i prezimena svih osoba kao i njihova poruka, a koji se do 25. prosinca uključe u projekt “Pošalji svoje ime na Veneru”.

O čemu se zapravo radi?!Na stranicama http://venus.star2009.jp/

index_e.php očekuje vas jednostavno web-sučelje u kojemu se traži da upišete svoje ime i prezime, poruku koju želite poslati k Veneri te nakon toga kliknete na ikonu “submitt” (dodaj svoje ime).

Pošalji ime na Veneru

Računalni model japanske letjelice “PLANET C” u svemiru

5

Odmah nakon toga slijedi obavijest da je vaše ime zabilježeno, te da će kao veoma sitna grafika biti zapisano na specijalne metalne pločice koji će se pridodati na “PLANET C” pri-likom kompletiranja letjelice neposredno prije lansiranja. Želite li imati opipljiviji dokaz sudje-lovanja u ovom projektu, JAXA nudi moguć-nost spremanja certifikata u jpeg formatu, te kasnije njegovog printanja ukoliko to želite.

Prije samo dva ili tri desetljeća mogućnost sla-nja poruke ili imena u svemir bila je privilegija tek neko-licine odabranih. Danas,

Certifikat za ABC tehnike koji će za godinu dana kružiti oko Venere na japanskoj letjelici “PLANET C”

Shematski prikaz ključnih područja istraživanja Venere s “PLANET C”

razvojem tehnologije, ova “mala stvar za ljude, a velika za pojedinca” postala je besplatna i dostupna svakome tko ima pristup internetu.

Uključite se u ovaj projekt i postanite dio novog doba istraživanja Venere.

Letjelici će do Venere trebati šest mjeseci leta, a očekuje se da će “sestrinski” Zemljin planet istraživati najmanje dvije godine. Lansiranje je planirano za svibanj 2010., a na odredište će (480kg masivna japanska letjeli-ca) stići tijekom prosinca.

Oko Venere će kružiti na elipsoidnoj orbiti s minimalnom visinom od 300km iznad površi-ne, a kada se najviše udalji, bit će čak 70.000km od površine vruće planete. Za jedan oblet oko nje trebat će joj nepunih 30 sati.

Mnogobrojni će instrumenti, čija se ukupna masa procjenjuje na 35kg, istraživati atmos-feru i tlo Venere pomoću raznih senzora u optičkom i infracrvenom te ultraljubičastom dijelu elektromagnetskog spektra. Iako blizu Zemlje, Venera je i pored dvadesetak istraži-vačkih robotičkih misija veoma tajnoviti planet. Za one koji zaista požele saznati sve što će “PLANET C” raditi oko Venere, savjetujemo posjet internet stranicama: http://www.stp.isas.jaxa.jp/venus/E_instrument.html .

Pri gradnji ove letjelice japanski su struč-njaci surađivali sa svojim europskim i ruskim kolegama koji imaju iskustva u gradnji letjelica za istraživanje Venere. Tijekom ove godine planet Veneru možemo vidjeti svakog jutra prije Sunčeva izlaska kao najsjajniju zvijezdu na jutarnjem nebu, iznad istočnog horizonta.

Marino Tumpić

6

MALA ŠKOLA PROGRAMIRANJA (25)Akceleracija

Galileo je proučavao gibanje tijela, posebno slobodni pad. Smatrajući da vrijede isti zakoni gibanja, došao je do sjajne ideje da brzi slobod-ni pad zamijeni gibanjem po blago nagnutoj kosini. Otkrio je zakon jednolikog ubrzanog gibanja. Jednoliko ubrzano gibanje je gibanje pri kojemu ubrzanje (ili akceleracija) ima stal-no jednaku vrijednost. Pri jednolikom ubrza-nom gibanju, upravo zbog stalne vrijednosti akceleracije, svake sekunde brzina ima jednaki

prirast. Slobodan pad je poseban slučaj jedno-likog ubrzanog gibanja. Sila teža daje tijelima, koja padaju, stalnu akceleraciju od približno 10 m/s2.

Ako je nekom tijelu koje je krenulo iz stanja mirovanja do trenutka t brzina porasla na neku brzinu v, tada je akceleracija tijela a = v / t [ m/s2 ]. Uobičajeno je akceleraciju prikazati pomoću grafikona brzina - vrijeme (v-t gra-fikon). U v-t grafikonu akceleraciji odgovara

nagib pravca. Matematički je to jednadžba pravca. Što pravac ima veći nagib, veća

je i akceleracija. Galileo je otkrioˇpraktičnuˇ

formulu pomoću koje je mogao točno, u bilo kojem trenutku, odrediti prijeđeni put tijela na osnovu njego-ve akceleracije. Ta praktična formula glasi: s = a/2 × t2. Prijeđeni je put kod jedno-likog ubrzanog gibanja raz-

mjeran kvadratu vremena, s ~ t2 . Zato je i krivulja nastala u s-t

grafikonu za jednoliko ubrzano gibanje-parabola. Zanimljivo je pogle-

dati s-t grafikon s usporednim parabo-lama za različite vrijednosti akceleracija.

U našim je školskim udžbenicima teško naći neki korisni program iz fizi-ke ili nekog drugog predmeta. Takvi su programi potrebni radi same primjene informatike, a učeniku bi trebali olakša-ti usvajanje gradiva. Problem je što su ti programi uglavnom popraćeni lošim objašnjenjima koja učenika mogu navesti na pogrešne zaključke.

Profesor Mudrić je, svjestan tih proble-ma, napravio ogledni primjer programa iz fizike. Program je u skladu s gradivom iz fizike u 8. razredu osnovne škole. U redovnom programu fizike učenici uče jednoliko ubrzano gibanje te usvajaju

Sad ću ti ja dati akceleraciju !!!

7

pojam akceleracije. Pomoću programa profe-sora Mudrića učenici mogu jednostavno dobiti v-t graf (graf akceleracije). Kad se program starta, dovoljno je unijeti samo vrijednost želje-ne akceleracije. U programu je pretpostavljeno vrijeme gibanja tijela t =1 s pa se brzina na kraju prve sekunde može i napamet jednostavno izračunati po formuli v = a ∙ t. Oni, koji polaze izbornu nastavu iz fizike, tako mogu dobiti i s-t graf pomoću formule s = a/2 ∙ t2 .

Unosom različitih vrijedno-sti akceleracije učenik će ekspe-rimentiranjem moći uočiti kako se u v-t grafikonu mijenja nagib pravca, a u s-t grafikonu širina parabole. Time se razvija osjećaj za pojam akceleracije kao fizičke veličine. Uz pomoć računalnog programa može se eksperimenti-rati s realnom fizičkom veličinom i njenim apstraktnim matematič-kim prikazom, čime se povezuje praksa s teorijom.

Za početak je u v-t grafikon poželjno unijeti akceleraciju slo-bodnog pada, a=10 m/s2 . Lako je uočiti da će neko tijela pri slobod-nom padu iz stanja mirovanja na kraju prve sekunde imati brzinu od v = 10 m/s.

Iz s-t grafa može se odrediti put koji će prijeći neko tijelo na kraju prve sekunde. Ako se unese akce-leracija od = 6 m/s2 prijeđeni put, koje će tijelo prijeći za vrijeme od jedne sekunde, iznosi 3 m.

Hoćuuu igriceeee,

a nee fizikuuu …..

????

Kaži,Galileo,gdje

ćepastikamen?

8

Program koji crta v-t grafikon ( graf je pravac akceleracije )

nomainwin[pocetak] WindowWidth = 376 WindowHeight = 175 UpperLeftX = 20 UpperLeftY = 14 button # myFirst.ok, “OK!”, [okClicked], UL,

294, 111, 58, 25 textbox #myFirst.textbox1, 102, 16, 248, 25

statictext # myFirst.statictext1, “ a [m/s2]:”, 22, 26, 64, 20

statictext # myFirst.statictext2, “(od 0 do 18)”, 22, 46, 64, 20

open “ PRAVAC AKCELERACIJE “ for window as #myFirst

UpperLeftX = 400 UpperLeftY = 14 WindowWidth = 600 WindowHeight = 730

open “ akceleracija=brzina/vrijeme” for grap-hics as #draw

print #draw,”fill darkblue” print #draw, “trapclose [quit]” print #draw, “down” print #draw, “size 3” print #draw, “color green” print #draw, “line 1 650 1 1” print #draw, “line 1 650 500 650” print #draw, “color yellow” print #draw, “color red” print #draw, “place 5 15” print #draw, “\brzina” print #draw, “place 500 660” print #draw, “\vrijeme” print #draw, “place 340 670” print #draw, “\1s” wait

[okClicked] print #myFirst.textbox1, “!contents? a” if a<0 or a>18 then goto [quit] x=0 a=a/10 for i = 1 to 350

print #draw, “set “; x ; “ “; 650-x*a x=x+1 next i print #draw, “place “; x;” “;650-x*a print #draw, “ \akceleracija=”;a*10;” m/

s2” print #draw, “place “; 10;” “;650-x*a print #draw, “\”;a*10;” m/s” wait x=0 goto [pocetak]

print #myFirst, “trapclose [quit]”

[quit] confirm “Završiti program?”; answer$ if answer$ <> “yes” then close # draw: close #myFirst

:n$=””: goto [pocetak] else close #draw close #myFirst end if end

Program koji crta s-t grafikon (graf je parabo-lu s=a/2*t2 )

nomainwin[pocetak] WindowWidth = 376 WindowHeight = 175 UpperLeftX = 20 UpperLeftY = 14 button # myFirst.ok, “OK!”, [okClicked], UL,

294, 111, 58, 25 textbox # myFirst.textbox1, 102, 16, 248, 25 statictext # myFirst.statictext1, “ a [m/s2]:”,

22, 26, 64, 20 statictext # myFirst.statictext2, “(od 0 do

18)”, 22, 46, 64, 20 open “ PARABOLA s=a/2*t2” for window as

#myFirst UpperLeftX = 400 UpperLeftY = 14 WindowWidth = 600 WindowHeight = 730 open “s-t graf kod jednoliko ubrzanog giba-nja” for graphics as #draw

9

print #draw,”fill darkblue” print #draw, “trapclose [quit]” print #draw, “down” print #draw, “size 3” print #draw, “color green” print #draw, “line 1 650 1 1” print #draw, “line 1 650 500 650” print #draw, “color yellow” print #draw, “color red” print #draw, “place 5 15” print #draw, “\put” print #draw, “place 500 660” print #draw, “\vrijeme” print #draw, “place 340 670” print #draw, “\1s” wait

[okClicked] print #myFirst.textbox1, “!contents? a” if a<0 or a>18 then goto [quit] x=0:aa=a a=a/100 for i = 1 to 350 print # draw, “set “; x ; “ “;

650-(x*a*x*a) x=x+1 next i print # draw, “place “; x;”

“;650-(x*a*x*a) print #draw, “\akceleracija=”; aa ;” m/s2” print # draw, “place “; 10;”

“;650-(x*a*x*a) print #draw, “\”;a/2*100;” m” wait x=0 goto [pocetak]print #myFirst, “trapclose [quit]”

[quit] confirm “Završiti program?”; answer$ if answer$ <> “yes” then close # draw: close #myFirst

:n$=””: goto [pocetak] else close #draw close #myFirst end if end

Damir Čović,prof.

Tipkovnica više nije samo input uređaj. Tvrtka Asus je ponovno redefinirala ovaj komad hardwarea i pred vama je nova, kako najavljuju, revolucionarna tipkovnica.

Naime, ovaj uređaj ima specijalni 5-inčni zaslon osjetljiv na dodir te ultra širokopojasni HDMI (uz prijemnik) za spajanje na HDTV.

Kao i prethodna Asusova linija tipkovnica na Eee Netbook i ova ima 1.6GHz Intel Atom pro-cesor, 1GB DDR2 RAM, 16 - ili 32GB solid-state disk, 802.11n Wi-Fi, Bluetooth, HDMI, Wireless HDMI, USB 2.0 i naravno baterije (nepoznatog kapaciteta). A tu je također i niz standardnih dodataka kao što su Ethernet, audio... itd.

Cijena nije mala i kreće se između 400 i 500 US dolara. Kakogod, ideja je prilično nova i orginalna te otvara novi segment na tržištu koji cilja na multimediju i na internet freekove. Puštanje HD filma bežično s vaše tipkovnice (ups! ovaj PC-a) na HDTV, streaming online sadržaja, pregledavanje web-a i sl. postat će tako sasvim novo iskustvo.

Ugrađeni ekran je više nego solidan s mogućnošću prikaza 16bit boja, no rezolucija je još nepoznata. Ipak, ne bi trebala biti manja od one na iPhoneu (320x480).

Iako ne možete puno toga napraviti na 5-inčnom zaslonu, Asus je još pametno dodao sučelje slično onom na mobitelima na kojemu se prikazuju aplikacije poput Facebooka, Doc ili pretraživač baš kao i na iPhoneu. Ipak, nije izvjesno koliko će to biti od koristi budući da ovo nije telefon koji možete lako prenositi. Unatoč tome, ova funkcija koristit će vam pri-marno kao Info i Media kontroler.

U Asusu su opet napravili sjajan posao. Jedina stvar koja ostaje pod znakom pitanja je koliko će dugo trajati baterija u slučaju kada puštate HD filmove na vaš televizor. Ako Asus dobro riješi ovaj problem, sigurno je da će svi biti na dobitku.

RAČUNALA

Tipkovnica koja je zapravo PC

10

ELEKTRONIKA

Računajmo pomoću integriranih krugova! (4)

Malom izmjenom sklopove za množenje negativnom konstantom, koje smo upoznali u prošlom nastavku, pretvaramo u sklopove za zbrajanje i oduzimanje. Dovoljno je dodati tek nekoliko otpornika...

Zbrajanje

Izlazni napon sklopa prema slici 11 jednak je zbroju ulaznih napona U1 i U2:

Evo zašto: Otprije znamo kako na ulazu ope-racionog pojačala OP1 postoji virtualni kratki spoj, pa će prednapon “-” ulaza biti jednak prednaponu “+” ulaza, 0 V. Zbog toga će struje I1a i I1b biti:

, Kroz virtualni kratki spoj ne teče struja, nego

operaciono pojačalo OP1 svu struju preusmje-rava kroz R2 prema svom izlazu:

Ova struja izaziva pad napona na otporniku R2, koji je ujedno i izlazni napon OP1:

Ako kombiniramo posljednje formule i uzmemo li u obzir da su sva tri otpornika jed-naka, dolazimo do izraza:

Iako su na slici 11 nacrtani smjerovi stru-je i padovi napona na otpornicima koji odgo-varaju pozitivnim ula-znim naponima, sklop radi dobro i s negativ-nim i s mješovitim ula-znim naponima: nega-tivni predznak u for-muli označava samo da će izlazni napon

biti obrnutog predznaka od očekivanog. Ovo ćemo popraviti dodatkom operacionog poja-čala OP2, koje izlazni napon Uiz1 množi s -1; tako konačno dolazimo do izraza sa slike 11.

Sagradite li sklop za zbrajanje prema shemi na slici 12, i sami ćete moći provjeriti radi li sve zaista kako je i opisano. Rezultati mjerenja na

Slika 11. Sklop za zbrajanje

Slika 12. Provjerimo kako radi sklop za zbrajanje

11

Slika 13 prikazuje još jedan način na koji možemo zbrojiti dva ulazna napona. Sklop je čak i jednostavniji od onoga sa slike 11 jer kori-sti samo jedno operaciono pojačalo. Međutim, analiza je malo složenija. Samo se zbrajanje događa na ulaznim otpornicima R1a, R1b i R2,

Uiz [V](Uiz = U1+U2)

U1 [V]-3,00 -1,50 0,00 1,50 3,00

U2 [V]

-3,00 -5,99 -4,50 -3,00 -1,49 0,01-1,50 -4,50 -3,00 -1,50 0,00 1,510,00 -3,00 -1,50 0,00 1,50 3,011,50 -1,50 0,00 1,50 3,00 4,513,00 0,00 1,50 3,00 4,51 6,01

Slika 12. Provjerimo kako radi sklop za zbrajanje

jednom takvom sklopu (Tablica 4) prikazuju gotovo idealno slaganje s očekivanim vrijed-nostima.

Zbrajanje (2)

Tablica 4. Rezultati mjerenja prema slici 12

Slika 13. Još jedan sklop za zbrajanje

koji u našem slučaju imaju jednak otpor, R. Teorija elektrotehnike nas uči kako analizirati takav spoj:

Najprije pretpostavimo kako je ulazni napon U2 = 0 V. To možemo promatrati i kao da

je U2 spojen na zajedničku masu, odnosno, kao da su otpornici R1b i R2 paralelno spo-jeni. Otpor para-lelnog spoja dvaju jednakih otporni-ka je R/2. Ulazni napon U1 dovo-dimo na otporno djelilo kojega čine R1a (=R) i paralelni

spoj R1b i R2 (=R/2). Zbog toga će na “+” ulazu operacionog pojačala biti napon:

Isto će se dogoditi i ako je ulazni napon U1 = 0 V, samo će sada otpornici R2b i R2 biti paralelno spojeni, a napon na “+” ulazu opera-cionog pojačala će biti:

Kada su prisutna oba ulazna napona, oni se na otporniku R2 zbrajaju pa je napon na “+” ulazu jednak trećini njihovoga zbroja:

12

Primijetimo kako su u zbrajanju sudjelovali samo otpornici. Operaciono pojačalo je u spoju za množenje pozitivnom konstantom a, kako je R4 = 2R3, ta konstanta je 3-upravo koliko je potrebno da bi se nadoknadilo “gušenje” na ulaznim otpornicima.

OduzimanjeSklop, koji računa razliku između dva napo-

na, možemo realizirati i pomoću već poznatih sklopova: pomoću sklopa sa slike 8 (uz R1 = R2) ulazni napon koji oduzimamo pomnožimo s -1 i zatim ga dodamo drugom naponu pomoću

Uiz [V](Uiz = U1+U2)

U1 [V]-3,00 -1,50 0,00 1,50 3,00

U2 [V]

-3,00 -6,00 -4,50 -3,00 -1,49 0,00-1,50 -4,50 -3,00 -1,50 0,00 1,500,00 -2,99 -1,49 0,00 1,50 3,001,50 -1,49 0,0 1,50 3,00 4,513,00 0,01 1,51 3,01 4,51 6,01

Slika 14. Provjera drugog sklopa za zbrajanje

Rad drugog zbrajala provjeravamo sklopom prema slici 14. I ovdje rezultati mjerenja na jednom takvom sklopu (Tablica 5) prikazuju gotovo idealno slaganje s očekivanim vrijed-nostima.

Tablica 5. Rezultati mjerenja prema slici 14

Napomena: Iako su ulazi U1 i U2 u sklopu prema slici 11 naizgled povezani preko otpor-nika R1a i R1b, operaciono ih pojačalo svojim virtualnim kratkim spojem među ulaznim pri-ključcima potpuno razdvaja i sprečava tok struje iz jednog izvora (npr. iz U1) u drugi (npr. u U2). Kod sklopa sa slike 13 to nije slučaj pa će preko otpornika R1a i R1b struje teći i između izvora U1 i U2. U slučajevima kada to može predstavljati problem, pametno je primijeniti sklop prema slici 11.

jednog od sklopova za zbrajanje. Međutim, sklop za oduzimanje možemo ostvariti i pomo-ću samo jednog operacionog pojačala prema shemi na slici 15.

Sklop za oduzimanje kombinira sklopove za množenje s negativnom konstantom (u ovom slučaju, -1) i pozitivnom konstantom (u ovom slučaju, 2). Ako U2 = 0, struja I1, koju uzrokuje U1, teče otpornicima R1 i R2 prema izlaznom priključku. Kako su otpornici jednaki, vrijedit će izraz:

13

Uiz [V](Uiz = U2-U1)

U1 [V]-3,00 -1,50 0,00 1,50 3,00

U2 [V]

-3,00 0,00 -1,49 -3,00 -4,50 -6,00-1,50 1,50 0,00 -1,49 -3,00 -4,500,00 3,00 1,50 0,00 -1,49 -3,001,50 4,50 3,00 1,50 0,00 -1,503,00 6,01 4,51 3,01 1,50 0,00

Slika 15. Sklop za oduzimanje

Ako je U1 = 0, operaciono pojačalo množi napon na “+” ulazu s 2 (množenje pozitivnom konstantom prema slici 10 uz R1 = R2). A kako su i R3 i R4 jednaki, taj će napon na “+” ulazu biti upravo polovina ulaznog napona U2:

Nakon što ga pomnoži s 2 i zbroji s naponom koji uzrokuje U1, na izlazu operacionog poja-čala će se pojaviti izlazni napon jednak razlici ulaznih napona:

Je li zaista tako, provjerit ćemo sklopom prema slici 16. Rezultati mjerenja u tablici 6 prikazuju dobro slaganje s očekivanim vrijed-nostima.

Slika 16. Provjera sklopa za oduzimanje

Tablica 6. Rezultati mjerenja prema slici 16

14

Želje su svakog maketara izraditi što atrak-tivniju betlehemsku postavu i sa što više deta-lja. Želja je to i onih koji se time bave samo u predbožićno vrijeme. Uz svoje zamisli i našu razradu štalice u alpskom stilu, načinite svoju gradnju koja se može nadograđivati godina-ma–već prema željama i uzrastu ukućana. Različitim dodacima, alatima, pomagalima iz rada na gospodarstvu, pojilima, jaslama…dogradite okolicu da bude što vjernija. A oni, vještiji, prigradit će i rasvjetu…Predviđene figure su visine 10 do 12 cm. Njih možete nabaviti u trgovačkoj mreži, a oni spretniji mogu ih načiniti od različitog materijala ili za početak prilagoditi ilustracije s čestitaka. Kako biste postigli dopadljiv sklad, detalje na maketi morate prilagoditi figurama.

Sve su mjere izražene u centimetrima.Naš je crtež nacrtan kao skica, a veličine

pojedinog dijela unijete su i u sastavnicu. Radi lakše obrade materijala, a kasnije i slaganja konstrukcije, letvice su posebno oblikovane što prikazuju presjeci. No, kada se bolje upu-

stite u razmatranje konstrukcije, uočavate da su krovni dijelovi–rogovi na ovaj način jedno-stavnije oslonjeni i pričvršćeni za podrožne i sljemensku gredu. Detalji su prikazani snimka-ma pa rad ne zahtijeva neko posebno umijeće.

Materijal neće predstavljati neku poteškoću jer se rabe daščice ambalažnog sandučića, furnir, letvice različitog presjeka ili osušene deblje šibe i grančice, panelploča (debljine barem 1,8 cm ili iz dasaka sastavljena podlo-ga), po mogućnosti šperploča, karton…čavli-ći i vijci, pribadače, kulinarski štapići…ljepilo, boja, mahovina, slama, kamenčići i tko zna što će još trebati prema vašim zamislima. Dakle, materijal je priručni. Mora biti suh. Prema našim veličinama potrebne su dužine letvica presjeka: 2×2 cm - 170 cm; 1,5×1,5 cm - 20 cm; 1,2×0,8 - 350 cm; 0,5×2 - 180 cm. Dakako, sve prilagodite svojim mogućnostima. Ovo je vaš rad pa i detalji neka iznenade.

Alat je modelarski, no za grublje zahvate valja rabiti i stolarsku pilu, dlijeta i blanju.

Sveta obitelj - Sretan Božić

ŠTALICA

(NACRT U PRILOGU)

Štalica u alpskom stilu postavljena je na podlogu veličine 45 x 35 cm. Visina gradnje je oko 30 cm. Materijal je priručan, a alat skroman–modelarski. Dogradite detalje.

15

Letvice–grede i ostale detalje krova obli-kujte iz osnovnog presjeka kako je ozna-čeno u sastavnici. Na dužinu ih odrežite pilom. Mjerite točno. Služite se ladicom–«gerungom» da rez bude okomit, a pila vođena u prorezu. Dijelovi-zidovi ostave izrađeni su od šperploče ili debljeg kar-tona…Otvore za prozor i vrata oblikujte prema skici ili svojim oblicima te mjerama.

Zarezivanje utora izvedite modelarskom pilicom i skalpelom. Pazite da se ne pore-žete. Sve dijelove prije ugradnje doradite brusnim papirom različite gradacije.

Priredite podlogu i od nje krenite sa sastavljanjem štali-ce. Ujedno će vam služiti i kao zaštita na radnom stolu. Nije predviđeno da se štalica učvrsti za podlogu.

Prvo sastavite ostavu pa na nju dalje prigrađujte dijelove konstruk-cije. Sastavi moraju biti čvrsti, pouzdani i trajni. Stoga osim ljepila rabite čavli-će, vijke i pribadače. Već prema zahtjevu spoja i mjestu osla-njanja.

Na završenu kon-strukciju postavi-te krovne letvice. Krov je prekriven šindrom–daščicama izrađenim od furni-ra ili od daščica san-dučića. Od istog su materijala načinje-ni zabati. Odvojite špranje, a oštre dijelove izbrusite finom gradacijom brusnoga papira da se netko ne nabode.

SastavnicaPoz. Naziv Presjek… Mjere (cm) Kom.1 stup

kvadratičan2×2×17 2

2 stupić 2×2×4 23 uzdužnica 2×2×31 2

4 podrožnik

2

0.8

0.82

0.8 2

2×2×20

1

5 sljemenjača 2

0.8

0.82

0.8 2

1

6 podrožnik (lijevi)

2

0.8

0.82

0.8 2 1

7 pročeljeploča (karton, šperploča …)

13×13×1 28 zid 16×13×1 29 stup sljemenjače

pravokutan

1,5×1,5×9,5 210 spona 1,2×0,8×12 211 spona (donja) 1,2×0,8×18 112 rog 1,2×0,8×26 813 podmetač ploče 1,2×0,8×35 214 podloga ploča 45×35×1,8 115 Okvirna letvica

pravokutan0,5×2×47 2

16 Okvirna letvica 0,5×2×38 217 daščice … letvice krova ……ljepilo, čavlići, pribadače, boja, brusni papir, mahovina, grančice, rafija, slama, ambalažni sandučić–drvo, kulinarski štapići…kamenčići …

Različite poljodjelske alate i pomagala, kolica, pojila, pastirski kotlić, nacijepana drva, rasvjetu i druge sitnice za opremanje makete načinite prema veličini i «ergonomiji» figura da se posti-gnu sklad i ugođaj proporcija. Tijekom godina maketu dogradite novim sitnicama

16

Ladica i vodilica za pilu–«gerung» olakšat će piljenje letvi-ca na dužinu. Rez će biti okomit. Prikazana su dva modela: običan, gdje se letvica pridržava prstima i napredniji s pri-građenim stegama za letvicu. Vodite brigu o kakvoći reza da se letvica ne rasčeha. Pila neka ima što sitnije zube

Želite li, štalicu možete malo i preinačiti prema broju figura i detalja koji će biti načinjeni. Materijal ostaje isti kao i način gradnje. Betlehemske postave skupljaju se godinama

Na tržištu se mogu nabaviti «kalupi» za kućnu izradu figura koji se lijeva-ju, a potom boje. Garnitura sadrži 12 dijelova–oblika

Bojanje izvedite temperama.Dodajte svoje detalje, a i ove koje prikazuju

skice i snimci. Postavite zvijezdu repaticu.Završite podlogu. Bočno su postavljene

okvirne letvice (0,5×2 cm) da se mahovina s podloge ne trusi po namještaju i mjestu posta-ve. S donje su strane kao oslonci–podmetači pričvršćene dvije poprečne letvice.

Električna rasvjeta i «vatrica» moraju biti napajani naponom 12, odnosno 24 V. Instalaciju izvedite po pravilima, a na gradsku je elek-tričnu mrežu priključite preko odgovarajućeg transformatora (za punjenje automobilskog akumulatora) uz nadzor učitelja ili odrasle osobe. Na žarulje ne postavljajte lako zapaljiv materijal!

Ilustracije: Topp1299 – 90; Selva 08; Opitec 05/06

Miljenko Ožura, prof.

Ano 1404 strateška je igra koja vas vraća u početak 15. stoljeća. Mogućnosti napredo-vanja vrlo su velike. Možete se baviti svo-jom malom kolonijom ili postati vlasnik velikih metropola i velesila.

Najprije morate obavljati misije i brinuti se o novcu i resursima. Za razvoj trgovine potrebno je izgraditi luke. Luke imaju skladišta iz kojih se teret trpa u brodove, a potom se brodo-vima taj teret prevozi u druge gradove. Tako razvijate manju trgovinu, a kasnije možete organizirati i razviti trgovačke lance. Osim o trgovini i gradnji morate se brinuti i o potreba-ma stanovništva. U igri postoji puno zadataka i obaveza što znači da je igra vrlo složena.

Grafika igre je savršena, na građevinama se vidi svaki detalj, pogled iz ptičje perspektive je bistar i čist, baš kao i voda koja izgleda gotovo kao prava.

Minimalna potrebna konfiguracija računa-la: Cpu: Intel 3,0 Ghz Memorija: 1 Gb Grafika: Shader 2.0, 128 Mb

Hrvoje Belavić

ZABAVA

ANO 1404

17

Donosimo nekoliko novih zamisli ukraša-vanja doma koje će biti izuzetno. Prilagodite ga svojim željama, dopunite novim detaljima i sitnicama… Tako će vaši radovi biti posebno dopadljivi i rado viđeni. Materijal će se lako pronaći. Možda se može preinačiti i ponešto zaboravljeno. Podsjećamo da se svi takvi ukra-si skupljaju godinama. U radu su zaposleni i veliki i mali ukućani. Prošećite prirodom i obli-žnjim parkom. I tu će se pronaći pokoja ukra-sna grana ili češer, nakupiti suha trava i maho-vina…Neka vas prati veselje Adventa! Pošaljite nam svoje snimke, rado ćemo ih objaviti. (omi)

Ilustracije: ABC, Casamia, SM – Extra, Opitec, Topp, Sabrina – HR, Verena.

Neke nove zamisli … ADVENT … BOŽIĆ

Darujte. Po običajima za svetog Nikolu, 6. prosinca, a u Primorju za svetu Luciju, 13. prosinca. Zatim se daruje pod bor, darovi Isuseka na Božić te za Novu godinu dobri Djed Mraz. Dakako, u našim krajevima ima puno imena koje se slave u prosincu pa i o toj tradiciji pitajte djede i bake. Darovi neka budu skromni. Sami načinite i ukrasite jutane vrećice. A papire ukrasite «svojom» tiskarom i tempera bojama. Poslužite se krumpirom, repom, kuhinj-skim spužvicama i pvc krpama za pranje suđa, isluženim dijelovima pribora za pisanje… Od alata vam trebaju škare i nožić, a kao podloga za lakši rad poslužit će vam daščica na koju zalijepite uzorak.Detalje na vrećici načinite prema mogućnosti «tiskare»

SPUŽVICA

PRIBOR ZA PISANJE

KRUMPIR

IZGLED UKRAŠENOG PAPIRA

KUHINJSKA KRPA

18

Izradite čestitke. Odredite veličinu kuverte u koju će biti umetane. Naše su «pokretne» s umetnutim detaljima snjegovića, šume i paket–poklona. Dakako, takve lijepe sitnice razradite po želji. Rabite karton i kolaž papir. Za rezanje su potrebne škare i skalpel. Pri radu pazite da se ne porežete. Kako ne biste oštetili radnu površinu ili stol, podmetnite karton.

Sa svijećama uvijek oprezno! Nikada ih ne ostavljajte bez nadzora. Pogotovo ukoliko imate manje ukućane koji su željni novih saznanja. Žigice držite na sigurnom.. Načinite «sigurnosni svijećnjak» u plitkoj posudi napunje-noj vodom. Ukrasite cvijećem koje će također plivati na vodi. A petarde i drugi pirotehnički «materijal» aktivirajte samo u nazočnosti starijih.

Neobično, novo božićno drvce oplemenit će kutak u vašem prostoru. Poslužit će za vješanje ukrasa koje ste sami načinili ili dobili na poklon. Izrađeno je iz isluženog držala metle na kojem su poprečno izbušeni odgovarajući provrti za umetanje tanjih okruglih letvica ili šiba različitih dužina. Predviđeno je vješanje na namještaj ili na prigra-đenu kukicu na stropu.

Kako biste ukućane i goste razveseli pri dolasku s Polnoćke, na Božić na ula-zna vrata postavite vjenči-će. Izradite ih po želji. Kao osnova služi iz šibe povezan kolut. Vezanjem ili upikava-njem postavite zimzelene grančice. Možete dodati i pokoju igračku… Na gor-njem rubu vrata zabijte čavlić za vješanje ili trajno prigradite prikladnu ručkicu namještaja.

Božićno drvce u loncu nje-gujte i tijekom blagdana. Ne oštećujte vrh. Umjesto špice postavite ukrasnu mašnu sukladno bojama kuglica i drugih ukrasa. Ispod posude postavite veći prikladni pladanj da vlaga ne ošteti namještaj ili pod. Drvce iz prostorije iznesite postupno, u neko-liko dana, da se prilagodi na vanjsku temperaturu. Odlučite se za mjesto sad-nje…

19

Ukrase za betlehemske postave izradite od poliuretan-ske pjene. Za podlogu će poslužiti panelploča, iverica ili čvršća kartonska ambalaža. Imajte zaštitne rukavice. U šupljine postavite smotuljke oblikovne od novina ili islužene krpe. Obujam pjene povećava se gotovo osam puta. Osuši se za jedan dan. Obradite skalpelom. Proučite uputu na limenci!

Kićenje bora započnite postavljanjem ukrasne rasvjete. Neka vam bude navika da se instalacija namota na pre-savijene novine. Tako ćete pod nadzorom imati svaki dio pri odmatanju i namatanju jer se rasvjeta «skida» zadnja, kada se pospremi sav nakit. Prije postave provjerite ispravnost. Pazite! Napon je 230 V!

Posebnost blagdan-skog raspoloženja daje rasvjeta na manjim borovima u kućnom parku. A kada još zapadne snijeg, efekti su za pamćenje. No, o svim tim detaljima valja voditi brigu, ali i biti priseban, posebno kada je riječ o načinu priključivanja na grad-sku električnu mrežu od 230 V. Treba paziti da ne doživite strujni udar ili da oštećeni kabel ne stvori takvo opasno sta-nje. Stoga, oprez!

Neobične ukrase za bor, u koje se može umetnuti bombon kao poklon, izradite iz tvrđeg crtaćeg papira. Pri kon-strukciju oblika poslužite se crtaćim priborom. Za jednu je «zvijezdu» potrebno izrezati dva dijela. Međusobno su zalijepljena na kracima te oblikovani, povezani špagom. Detalje prigradite sami, a za veći broj inačica poslužite se šablonom.

20

Kroz vaš i naš «ABC» upoznali ste različite oblike jaslica. No, dosjetkama u oblikovanju nema kraja. Tako je nastao i ovaj viseći trip-tih. Dopadljivih je silueta–slika koje, tijekom božićnih svetkovina, objesite na željeno mje-sto u stanu. I najmanje kretanje zraka pokre-tat će ovu neobičnu postavu što će stvarati nove položaje i doživljaje. Crtežom je u prilogu prikazana naravna veličina. Vi odaberite onu koja će pogodovati vašem prostoru ili školskoj postavi. To može biti fotokopiranjem ili pre-crtavanjem. Kako biste olakšali precrtavanje na crtež, kod većih postava ucrtajte prikladnu kvadratnu mrežu kako je uvriježeno pri našim radovima. Proučite crtež i pojedine detalje.

Izrada nije zahtjevna pa je preporučamo svima koji su na početku savladavanja mode-larskih i maketarskih vještina i upoznavanja pojedinog materijala. U našem slučaju šperplo-če i vrsta ljepila te boja…

Osnovni je materijal šperploča (lesonit), debljine 5 mm, no moguća je izrada iz kartona, akrila, a kod većih inačica i stiropora. Po želji nabavite transparent papir u boji, zatim ljepi-lo za tapete ili «bijelo–vodeno», odstranjivo ljepilo Scotch UP kojim ćete lijepiti kopiju na materijal te je kasnije po obradi lagano odlijepi-ti, lazuru za drvo ili željenu (zlatnu, srebrnu…)

boju, vezicu za vješanje…Još su potrebne razli-čite gradacije brusnoga papira. Alat je mode-larski pa ga ne treba posebno nabrajati.

Na pažljivo odabranu šperploču s lijepom teksturom i rasporedom šara, a koju ste prije izbrusili, prilijepite kopiju ili prenesite oblik «indigo» papirom sa što manje crta, odnosno precrtajte motive. Poslužite se i crtaćim pribo-rom. Imajte, pri radu olovkom i «indigo» papi-rom, u vidu «musanje» koje nastane prilikom rada. Tako zamazane površine teško je kasnije izbrusiti. Veličinu materijala odredite nešto veću od površine pojedinog motiva i lakšeg «okretanja» pri piljenju i prolasku «kroz» luk pilice. Pilicu postavite tako da su zubi okrenuti

NEOBIČNO… TRIPTIHViseće jaslice(NACRT U PRILOGU)

Neobične jaslice u obliku visećeg triptiha. Materijal je šperploča debljine 5 mm

Crtež–fotokopija može se na materijal zalijepiti odvojivim modelarskim ljepilom

Rez vodite uz crtu–okomito. Pazite da ne dođe do loma na tanjim mjestima slika

21

dolje. To se kod sitnijih zubaca provjeri povla-čenjem jagodice prsta, a kod većih se vidi.

Prvo načinite odgovarajuće provrte za uvlačenje pilice pri piljenju unutarnjih oblika. Odaberite što tanje svrdlo. Poslužite se plosna-tim svrdlom kojim je opremljena modelarska vretenasta bušilica ili čak tanjim šilom. Provrt ne smije zahvaćati materijal unutar oblika. Svrdlom ili pilicom izvedite provrt promjera 8 mm za vješanje postave.

Prvo izrezujte manje pa sve veće i veće povr-šine. Nastojte piliti uz crtu. Rez mora biti oko-mit, a materijal čvrsto pridržavan na modelar-skoj daščici. Povremeno pilicu namažite sapu-nom. Odvojite crtež ukoliko je bio lijepljen. Doradu izvedite igličastim turpijama i različitim gradacijama brusnoga papira. Pažljivo radite da ne polomite krhke i tanke dijelove. Ukoliko se dogodi da je došlo do loma, taj dio zalije-pite pa, ako oštećenje zahtjeva, i pokitajte te izbrusite.

Premažite triptih željenom bojom ili lazurom u tamnoj nijansi. Neke boje imaju intenzivan

Modelarski–rezbarski alat: luk i pilice, daščica, vretenasta bušili-ca, šilo, ključ za matice…

Model daščice s utori-ma za umetanje luka kod pritezanja pilice. Pogodno za učenike

Doradu izvedite transparentnim, prozirnim papirom u boji. Pazite na bubrenje…

Triptih objesite na željeno mjesto u stanu. I najmanje kretanje zraka pokrenut će slike

miris pa i to provjerite obzirom na mjesto postave i daljnji tijek rada. Načinite provjeru lijepljenja transparent papira ljepilom za tape-te ili «bijelim–vodenim» ljepilom kojeg razrije-dite vodom. Nanos ljepila mora biti toliki da se papir tijekom sušenja ne deformira i suviše nabubri, odnosno nabora. Ljepilo nanesite sa «stražnje» strane siluete-slike. Ljepilo za tapete je, kada se osuši, potpuno prozirno pa može poslužiti i kao završni premaz za sve površine–no, i to provjerite. Za nanos ljepila poslužite se kistom, a za poravnavanje papira mekanom krpom ili spužvom. Predvidite sušenje u «sen-dviču» između dvije daske s umetnutim listovi-ma papira te sve zajedno pritegnute stegom. Kako ne bi došlo do neželjenog sljepljivanja, postavite plastičnu foliju.

Umjesto papira možete zalijepiti plastičnu foliju koja se rabi pri fotokopiranju pa na nju bojama za crtanje po staklu načinite detalje pojedine slike…

Objesite triptih na željeno i uočljivo mjesto u stanu.

Moguće je izraditi prikladan stalak pa će ove jaslice biti ukras pod borom ili na nekom drugom mjestu u prostoriji, mjestu gdje naj-više boravite i primate goste. Dakako, i broj motiva–silueta-slika možete povećati po želji. Triptih ih ima samo tri pa je tako i dobio ime. Želimo vam ugodan rad–neka se radu pridruži cijela obitelj!

Ilustracije: Tim 4/07 – 08; OpitecMiljenko Ožura, prof.

22

Islužena je ambalaža pravi izazov za mašto-vita oplemenjivanja koja će dalje poslužiti kao ukras, ali i kao neka nova dopadljiva sitnica na radnom stolu ili stanu. Ovakav rad može poslu-žiti i kao poklon s pokojim umetnutim bombo-nom! Za doradu su potrebne škare, skalpel, šilo, igla, konac… ljepilo, boje, komadići kolaž

Kutijice … SITNICE …

ŽIRAFA (štedna kasica i ladice za sitnice)

DJETLIĆ (zvekir na ulaznim vratima)

DEVA MARIONETA (… na koncima)

23

JAZAVAC (zidna polica)

KLOKAN

VESELI PAJACI ( …na polici)

ZEC i MAČAK (kutije za bombone)

ZMA J (štedna kasica)

papira … Ostali su zahvati djelo mašte za što vam nudimo razrade. Nadamo se da ćete lako prepoznati kutijice, kutije od žigica, tuljce na koji je namotan papir ili folija, kutije od bombo-na, plutane čepove…

Upustite se u posao. Rad mora biti pažljivo i uredno završen. Pročitajte upute proizvođača ljepila. Spojna mjesta, dok se ljepilo ne osuši, učvrstite kvačicama–štipaljkama za rublje, ela-stikama i pribadačama. (o)

Ilustracije: Bastelspass Mit Pappschachteln, Christpphorus – Verlag, Freiburg 55 768

NOVE TEHNOLOGIJE

24

Za ljubitelje prirodeZa sve je ljubitelje planinarenja, a koji i u

prirodi žele koristiti električne uređaje poput mobitela ili satelitske navigacije, firma Voltaic proizvela ruksak koji ima ugrađene solarne panele. Dok vi hodate, uređaji se pune. Solarni panel dovoljno je jak da napuni laptop, a dodatnu energiju pohranjuje u rezervne bate-rije. Za punjenje mobitela pri sunčanom je vremenu potrebno četiri do šest sati. Cijena ruksaka je 249 dolara.

Voltaic solarna torba

Blu-ray za odabrane

Skype na drugačiji način

Blu-ray player švicarskog proizvođača Goldmund posjeduje sve mogućnosti eksklu-zivnog komada hardvera za probranu klijen-telu. Goldmund Eidos Reference Blue pripa- Asus je u suradnji sa Skypeom razvio

zanimljiv samostojeći uređaj za sve ljubite-lje VoIP komunikacije. Punim nazivom Asus Videophone Touch AiGuru SV1T, uređaj kori-snicima omogućuje korištenje Skypea bez posredovanja računala. AiGuru je prilagođen videopozivima, čemu u prilog idu ugrađena kamera, mikrofon i zvučnik te ekran dijagonale 18 cm, koji je osjetljiv na dodir. AiGuru je na kućnu mrežu moguće povezati Ethernetom, ali i bežičnom mrežom. Korisnici željni privat-nosti imaju zasebne konektore za slušalice i mikrofon.

da limitiranoj liniji proizvoda tvrtke, a dolazi u samo-stojećoj konstruk-ciji s pripadajućim stolićem. Uređaj je specifičnog dizajna i kućišta izrađenog od aluminija s pozla-ćenim detaljima. Težina playera je 30 kilogra-ma, a sa stolom 82. Uz Blu-ray, uređaj može reproducirati CD i DVD medije, a posjeduje magnetske stabilizatore za bolju sliku i zvuk. Serija je limitirana na 50 komada, od kojih svaki stoji prestižnih 135.000 dolara.

Pentax je predstavio napredni digitalni SLR fotoaparat za početnike–K-x. Osim što donosi senzor s rezolucijom od 12 megapiksela, radi se o nasljedniku modela K-m, brzine rapidnog okidanja koja iznosi 4,7 fotografije u sekun-di, a osjetljivosti u rasponu od ISO 100 do 12.800. K-x dolazi i s novim procesorom Prime II koji omogućava prepoznavanje lica u kadru (prilikom korištenja Live Viewa) i donosi 16 efekata koji se mogu iskoristiti prilikom snima-nja. Najavljena cijena fotoaparata za američko tržište iznosi 650 dolara zajedno s objektivom 18-55 mm f3.5-5.6.

Ivica Milun

NOVE TEHNOLOGIJE

25

DSLR za početnike

Call of Juarez: Bound in Blood je western pucačina u kojoj postoji priča o braći Tomasu i Rayu. Svaki ima svoj specifičan stil borbe. Tomas je vrlo precizan i spretan s puškama. Koristi noževe, a spretan je s lukom i strijelom. Može koristiti i pištolj, ali je tada vrlo spor jer nakon svakog ispucanog metka mora napinjati pištolj. Koristi i uže pomoću kojega se vješa po stablima ili drugim konstrukcijama.

Ray ima potpuno drugačije sposobnosti. Puške su mu sporedno oružje jer je najspretniji s pištoljima, pogotovo s dva odjednom. Ray baca dinamit kojim radi poprilično veliku štetu.

Najbolje u igri je to što prije svake misije možete odabrati ulogu s kojom želite završiti misiju. Pomoću misija zarađujete novac kojim kupujete nova oružja.

Ono što Call of Juarez: Bound in Blood čini uspjelom igrom je svakako odlična grafika, animacija i zvučni efekti pa je dojam poput western filma.

Minimalna potrebna konfiguracija računala: Cpu: Pentium 4 3,2 Ghz Memorija: 1 Gb Grafika: GeForce 6800 / Radeon X 1650

Hrvoje Belavić

Call of Juarez: Bound in Blood

26

Po prvi je puta jedna istraživačka podmorni-ca dosegnula ove godine najveću dubinu oce-ana. “Nereus”, privatne ustanove Woods Hole Oceanographic Institution u Massachusettu, zaronilo je u Marijanskoj brazdi, u zapadnom Tihom oceanu, na dubinu od 10 902 m i meha-ničkom rukom prikupio uzorke stijenja i sedi-menata.

Plovilo duljine 4,25 m i širine 2,3 m opskrblju-je se električnom energijom iz 4000 punjivih litij-ionskih baterija. Prema izvještaju američke istraživačke grupe, ono je bez posade poveza-no je s matičnim brodom “Kilo Moana” optič-kim vodom debljine ljudske vlasi–za prijenos upravljačkih naredbi prema dolje i fotografija prema gore. Ta je “pupčanica”, ukupne mase 4 kg (!), jedna od novosti u odnosu na prijašnje poduhvate. “Nereus” je tek treće plovilo koje je dospjelo u tzv. Challenger Deep Marijanske brazde. To je prvi puta, s istraživačkim brodom “Trieste”, uspjelo 1960. Jacquesu Piccardu i Donu Walshu. Od 1995. do 1998. izvedena su tri urona japanskim ronilačkim robotom “Kaiko”, koji je 2003. izgubljen.

Prema Die WeltPripremio Željko Medvešek

ISTRAŽIVANJE U DUBINAMA KOMUNIKACIJA NA PUTOVANJU

Podmornica Nereus

Ronilačko plovilo “Nereus” veličine putničkog automobila srednjeg razreda.

Ručni uređaj Spot preko satelita omogućuje traženje pomoći diljem svijeta, uključivo sjever-noamerički kontinent sa Sjedinjenim Državama, Kanadom, Meksikom, u Europi, Australiji, dje-lomično u Južnoj Americi, Sjevernoj Africi i na sjeveroistoku Azije. Nepromočivi GPS i radio uređaj, proizvođača Spot Inc. (SAD), ne samo da određuje trenutni položaj, nego te podatke može izravno pomoću komunikacijskih satelita odaslati do centrale za pozive u nevolji, do prijatelja ili članova obitelji. Obavijest pritom može sadržavati poruku koja glasi “pomoć” ili “dobro sam”. Taj će uređaj dobro doći stra-stvenim svjetskim putnicima koji se kreću uda-ljeno od mreže prijenosnih telefona.

Uz cijenu za sam uređaj i odašiljač kratkoga teksta (oko 170 dolara) korisnik još treba platiti godišnju pristojbu. Ona u Europi iznosi 99,00 eura. Obuhvaća poziv za pomoć, poruke i tra-ženje pomoći od naznačenih osoba i članova obitelji (do 200 SMS tekstualnih poruka godiš-nje) i naknade za dodatne usluge, praćenje toka putovanja (39,00 eura/god) i 11,00 eura za osiguranje kod Lloyd’s of London za uslugu traženja i spašavanja, uključivo troškove heli-kopterskog spašavanja. [Ž.M.]

Spot – GPS Satellite Personal Tracker

Kazimierz Nowak (1897. – 1937.) bio je poljski putnik, reporter i fotograf, rođen u Stryi. Od 1931. do 1936. putovao je sam, pješke i biciklom po Africi. Pokrio je razdaljinu od 40 000 km. On je vjerojatno bio prvi čovjek koji je postigao ovako nešto.

Slanje poruka kroz svemir

27

INOVACIJENe ljulja se, ne poskakuje

Motori umjesto opruga: Hi-Fi specijalist Bose nudi velike novosti u tehnologiji podvozja auto-mobila

Već više od četiri desetljeća ime Bose nešto znači u području visoke kakvoće reprodukcije zvuka (hifi). Američka tvrtka s inovacijama iznenađuje i u ustrojstvu automobila, točnije njihovog podvozja: nova vrsta ovjesnog susta-va zamjenjuje poznati opružni slog s računal-no upravljivim elektromotorima na svakom kotaču.

Tu je zamisao osnivač tvrtke imao još prije 40 godina kao mladi docent na Massachusetts Institute of Technology. Ali, tek danas mali i djelotvorni mikrosklopnjaci omogućuju ostva-renje tog projekta. Cjelokupna upravljačka elektronika i motori mogu se smjestiti u pro-stor kakav je potreban za uobičajen opružni slog s prigušivačem.

Prve pokusne vožnje potvrdile su predno-sti sustava: zamalo proturječno djeluje. Kako karoserija prepravljenog Lexusa na neravnim prometnicama i u vožnji zavojima zadržava svoj neutralni položaj? Ne ljulja se, ne poskaku-je; isključen je sukob interesa između udobno-sti i stabilnosti.

“Jedna opruga s prigušivačem u sekundi može napraviti samo nekoliko titraja,” objaš-njava šef za razvoj, Neil Lackritz, “dok linear-

SVJETLOSNE CRTEDulje eksponiranje čini to vidljivim. S Bose sustavom (dolje) Lexus vozi znatno mirnije

ni motor naprotiv skoro pa nema granica u tome.” Osjetnici za svaki kotač pojedinačno reagiraju na svaku neravninu prometne površi-

ne koju motor u djeliću sekun-de izjednačuje. Kad se kotač iskotrlja iz jed-nog ulegnuća, sustav povrat-no prikuplja pritom nastalu energiju kre-tanja. “Našem ovješenju kota-ča potrebna je samo trećina

snage jednog uređaja za klimatizaciju,” jamči Lackritz.

Cijena dodatnog opremanja nije veća od 1000 dolara i Amar Bose ne sumnja u uspjeh. “Kad sam imao zamisao o malom radioprije-mniku s CD pogonom za 350 dolara, moj struč-njak za tržište rekao je kako nitko neće htjeti dati toliko novaca,” prisjeća se Bose, “a već u prvoj godini prodali smo 100 000 komada.”

Prema www.auto-motor-und-sport.de/...Pripremio Željko Medvešek

SNAGA MOTORABose motori mogu se relativno jednostavno dodatno ugraditi

28

U mjesecu prosincu se sjećamo dvaju važnih događaja u radiokomunikacijama: ostvarenja prve radio veze preko Atlantika 1901. godine i začetka radiodifuzijskoga programa 1906. godi-ne.

Nakon izuma električnoga brzojava 1830-ih godina, te telefona 1870-ih, pojavila se zamisao da se električni signali prenose bežično, dakle bez električnih vodova. U prvim takvim pokusi-ma sredinom, 19. st., veza se na male udaljeno-sti uspostavljala induktivno, između vodova na odašiljačkoj i prijamnoj strani. Ipak, za pouzdanu bežičnu vezu na većim udaljenostima valjalo je pričekati neka važna otkrića i izume.

Radio (prema lat. radiare: zračiti) sveobu-hvatni je naziv za prijenos električnih signala na daljinu u obliku elektromagnetskoga zrače-nja, nazivanog i elektromagnetskim valovima, a zbog te primjene i radiovalovima.

Teško je jednostavno odgovoriti tko je izu-mio radio. Ono što se danas naziva radijem u najširem značenju, nastalo je radom mnogih, ne samo u tehničkoj primjeni, nego i u samim svojim početcima. Trebalo je opaziti prirodnu pojavu elektromagnetskoga zračenja i usta-noviti njezine zakonitosti, pronaći mogućno-sti njegova nastajanja, odašiljanja i primanja, trebalo je pronaći načine prijenosa znakova, zvuka, slike i podataka. Za sve je to trebalo konstruirati mnoge naprave i uređaje, ovladati mnogim umijećima. U izum i razvoj radija ugra-đen je rad mnogih, znanih i neznanih.

Elektromagnetsko zračenje pretkazao je 1860-ih godina engleski fizičar James Clerk Maxwell, smatrajući i svjetlost samo jednom vrstom takva zračenja. Pokusima ga je doka-zao 1887.-’88. god. njemački fizičar Heinrich Rudolf Hertz1, proizvodeći ga električnim osci-latorom s iskrištem. Pokazao je glavna svoj-stva takvoga zračenja, smatrao ga je važnom prirodnom pojavom, ali im nije tražio praktič-nu primjenu. Dvije godine potom francuski je

1 Mjerna jedinica frekvencije nazvana je njemu u čast hercom (znak Hz).

fizičar, Édouard E. D. Branly, konstruirao jedno-stavnu napravu, staklenu cjevčicu napunjenu metalnom strugotinom, kojoj se povećavala električna vodljivost pri nailasku elektroma-gnetskih valova. Naprava je nazvana kohere-rom, a poslužila je kao detektor (otkrivalo) elektromagnetskih valova.

Ovladavanje stvaranja elektromagnetskih valova Hertzovim oscilatorom, te njihova otkrivanja Branlyjevim kohererom, stvoreni su preduvjeti za njihovu praktičnu primjenu, ponajprije za bežični prijenos električnih signa-la na daljinu.

Do danas se, u vezi s izumom radija, spomi-nje nekoliko izumitelja, a vrlo često samo po jedan od njih, ovisno o gospodarskim, politič-kim, nacionalnim i sličnim razlozima. Među

IZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJETRadio

Crtež uz Teslin patent bežičnoga prijenosa električne energije, a time i signala, s istaknutim kuglastim ante-nama

29

prvom su trojicom N. Tesla, koji je postavio temeljna načela bežičnoga prijenosa električne energije pa mu je prijenos signala bio samo

jedna od mogućih primjena, zatim A. S. Popov, koji je konstruiranjem prijamnika i pokusima pokazao mogućnosti i koristi radioveze, oso-bito u pomorstvu, te G. Marconi, koji je u isto doba pokusima i doj-mljivim demonstracijama radiove-ze, a osobito smislom za tržišnu primjenu, pridonio brzom prihva-ćanju radija kao sredstva masovne komunikacije.

Genijalni je izumitelj, Nikola Tesla (1856.–1943.), krajem 1880-ih te početkom 1890-ih godina pokazao i patentirao mnoge praktične primje-ne izmjenične struje kao i rezultate svojih pokusa s visokofrekvencij-skim strujama. U nizu je patenata

primijenio visokofrekvencijske struje za pri-jenos električne energije, a time i signala, na daljinu. Pri tome je na odašiljačkoj i prijamnoj strani upotrebljavao istaknuti vodič, koji će poslije biti nazvan antenom. Za bežični prijenos postavio je četiri načela: 1). primjenu visoko-frekvencijskih struja, 2). uporabu antene, 3). uporabu po dva titrajna kruga na odašiljačkoj i na prijemnoj strani te 4). primjenu rezonancije svih titrajnih krugova. U pokusima bežično-ga prijenosa šalje energiju na udaljenost do 30 km, a 1898. god. demonstrira radiouprav-ljanje broda na daljinu. Na Long Islandu 1901. godine počinje izgradnju velike radiopostaje za svjetski sustav prijenosa koja zbog niza okol-nosti nije nikada dovršena.

Ruski fizičar, Aleksandr Stepanovič Popov (1859.–1906.), konstruirao je 1895. god. prija-mnik »za zapažanje i registriranje elektroma-gnetskih promjena« pomoću Branlyjeva kohe-rera, kojim je mogao ustanoviti i atmosferska električna izbijanja, pa je nazvan i vjesnikom oluje. Javno, 1895. god., pokazuje radiovezu pomoću Hertzova oscilatora i svoga prijamni-ka te taj sustav postavlja na ruske brodove. U siječnju 1900. god. ruski je ledolomac Jermak preko Popovljevih uređaja primio poruku za spašavanje ribara zarobljenih na ledenoj santi, a iste je godine tako spašena i oštećena oklop-njača. Radioveza se između brodova održavala

Shema Popovljeva sustava odašiljača i prijamnika, na odašiljačkoj strani je oscilator s iskrištem (F) i telegrafskim tipkalom (T), a na prijamnoj koherer (Fr) kao detektor i Morseovo telegrafsko pisalo (M)

Marconijev prvi odašiljač s istaknutom pločom kao ante-nom, jedva da možemo shvatiti kao preteču današnjih radijskih odašiljača

30

na udaljenosti do 150 km pa je Popovljeve patente otkupila francuska tvrtka Ducretet.

Talijanski je fizičar, A. Righi, pobolj-šao Hertzov oscilator, a njegov je student, Guglielmo Marconi (1874.–1937.), 1895. god. pomoću toga oscilatora i prijamnika, vrlo slična Popovljevom, obavljao pokuse prijenosa signa-la na udaljenosti do 2 km. Kako u Italiji nije bilo razumijevanja za njegove pokuse, Marconi je svoj izum patentirao u Velikoj Britaniji te ga ponudio Britanskim poštama. Marconi je

obavljao niz pokusa s bežičnom telegrafijom i domišljato ih objavljivao u javnosti. Prvo je uspostavio radiovezu između engleske obale i parobroda East Goodwin na udaljenosti od 28 km, potom je 1899. god. radiovezom pre-mostio Engleski kanal. U nizu takvih demon-stracija osobito je dojmljiv bio prijenos radi-osignala preko Atlantika. To se dogodilo 12. prosinca 1901., kada je na udaljenosti od oko 3400 km prenesen telegrafski znak slova S, tj. tri kratka signala (zorno •••). Iako skroman, taj je prijenos bučno popratio tisak diljem svi-jeta, najavljujući kako je »premošten« Atlantik i kako je započela »Marconijeve epoha«.

Radio se u oba svoja prvotna oblika nastav-ljao na električni telegraf i telefon. Glavna je razlika bila u tome što nisu potrebni vodovi pa su nastali nazivi bežična telegrafija i bežična telefonija, koji su se u hrvatskome upotre-bljavali do 1920-ih godina. U engleskom je to wireles, što se zadržalo do danas2, u njemač-kom Drahtlose, u francuskom sans file, itd. Budući da se u prvo vrijeme elektromagnetsko zračenje stvaralo oscilatorom s iskrištem, u njemačkom je nastao naziv Rundfunk (njem., kružna iskra) koji se i danas rabi, a u hrvatskom se pokušalo s kovanicom krugoval. U većini je jezika do danas uglavnom prevladao naziv radio3 i njegove izvedenice.

Bežična telegrafija, kao prva primjena radija i prvotni naziv za radiotelegrafiju, pokazala se osobito korisnom u uspostavljanju veze između mjesta koje je bilo teško ili nemogu-će povezati vodovima. Prvo su to bile veze između svjetionika, luka i brodova, a ubrzo i između pojedinih brodova. Na drugoj među-narodnoj konferenciji za radiotelegrafiju, 1906. god., odabran je telegrafski znak SOS (tj. •••−−−•••) kao obavijest o opasnosti, a kojemu je naknadno pridano značenje (engl. Save Our Souls: Spasite naše duše).

Bežična telefonija, kao prvotni naziv za radi-ofoniju, bila je sljedeća primjena radija (nju

2 Posljednje desetljeće i u značenju bežične računalne mreže.

3 Valja uočiti razliku kako je radio u hrvatskome razgo-vorni naziv za radiodifuzijski prijamnik, a u engleskom je to razgovorni naziv za primoodašiljač, dok je sam prijamnik (radio)receiver.

Glava naslovnice glasila našeg prvog radiokluba iz 1924. god., s antenom Radio-Griča

Radioprijamnik iz 1920-ih godina s elektronskim cijevima, pomičnim zavojnicama i slušalicama, kakav se upotreblja-vao u doba kada je radio došao u Hrvatsku

31

valja razlikovati od današnjega pojma bežične telefonije). U radiokomunikacijama je govo-rom još 1927. godine kao obavijest o opasnosti i poziv za pomoć uvedena kodna riječ mayday (izobličeno od franc. venez m’aider: ~ dođi, pomogni mi). Uz radiovezu glasom, radiote-lefonija je ubrzo našla primjenu u odašiljanju vijesti, glazbe, pouka i drugoga, namijenjeno-ga širem krugu slušatelja, što se danas naziva radiodifuzijom, a u engleskom se do danas zadržao prvotni naziv broadcasting (eng. šire-nje). Navode se različiti početci radiodifuzije (koja danas uključuje i prijenos slike, dakle televiziju), jer je ona postupno nastajala kroz desetak godina, od prvih pokusa do licenci-rane komercijalne radiodifuzije. Većinom se kao prvi navode pokusi bežičnoga prijenosa zvuka, koji je 1902. god. izveo V. Poulsen, te 1906. god. R. A. Fessenden u SAD, koji je uz malu preinaku dodao mikrofon odašiljaču obalne radiotelegrafske postaje, te na Badnjak odašiljao začuđenim brodskim radiotelegrafi-stima božićni program čitanja Biblije i glazbu. U nizu pokusa odašiljanja zvuka, prvom se radiodifuzijskom postajom smatra ona koja je postavljena 1916. god. u Westinghouse Electric u Pitsburgu (SAD), a službeno je dopuštenje dobila 1920. god.. Ona radi i danas. Nakon toga je radiodifuzija počela osvajati svijet. Prva radi-

odifuzijska postaja u Europi postavljena je na Eiffelovom tornju u Parizu 1921. god., a poznati BBC (British Broadcasting Corporation) počeo je odašiljati program 1922. god.

Od prvih se dana radiotehnika i elektronika isprepliću. Mnogi su elektronički izumi pospje-šili razvoj radija, i obratno, mnoge su potrebe radija potaknule razvoj elektronike. Veliki sko-kovi u primjeni radija bili su izum elektronske cijevi, potom tranzistora, te rad na kratkim i ultrakratkim valovima, primjena telekomunika-cijskih satelita, a u posljednje vrijeme digitaliza-cija radiokomunikacija.

U Hrvatsku su vijesti o pojavi bežične tele-grafije dolazile dnevnim tiskom već krajem 1890-ih godina. Poznati je hrvatski promicatelj prirodnih znanosti i tehnike, dr. Oton Kučera, još 1902. god. u Vijencu objavio opsežan članak o bežičnom telegrafu, koji je potom objavljen kao posebna knjižica, a slijedeće godine uvr-šten kao posljednje poglavlje njegove knjige Valovi i zrake u izdanju Matice hrvatske.

Prve je radiopostaje za bežičnu telegrafiju u Hrvatskoj postavljala austrougarska mornarica oko 1909. god., a jedna je takva brodska posta-ja 1918. godine bila skinuta s krstarice Navara i postavljena u Zagrebu za održavanje radio-veze u doba mirovnih konferencija. Nazivana je Radio-Gričem, prema tradicijskom nazivu zagrebačkoga Gornjega grada.

Ljubitelji radija, kako su prvotno u nas nazi-vani radioamateri, gradili su tih godina prve prijamnike i pomoću njih slušali europske radi-odifuzijske postaje. Okupili su se 1924. god. u našem prvom Radioklubu Zagreb. Njihovim nastojanjima i trudom nastao je Radio-Zagreb, prvenac današnjega Hrvatskoga radija, koji je počeo odašiljati 15. svibnja 1926. povijesnom najavom prve spikerice, književnice Božene Begović: „Halo, halo, ovdje Radio-Zagreb.“ Od toga je dana radio u svim svojim oblicima ušao u naše živote, danas nezamislive bez radija, televizije, mobitela i interneta. Danas se radio-komunikacije upotrebljavaju za bezbrojne veze između osobnih postaja, profesionalnih postaja, odašiljanjem javne radiodifuzije, sve do prijenosa signala između zemaljskih postaja i svemirskih letjelica.

Dr. sc. Zvonimir Jakobović

Suvremeni radioamaterski »kutak« s brojnim uređajima i računalom

32

POVIJEST ROBOTIKE (101)

Robotičke udruge i klubovi svijeta

U svijetu, pri kraju prvog desetljeća 21. sto-ljeća, postoji na desetine robotičkih udruga, dok se broj robotičkih klubova penje na tisu-će. Robotičke udruge su onaj dio povijesti robotike koji mnogim činjenicama (vrijeme osnivanja, odrednice statuta, itd.), vezanim uz njih, predočavaju razvoj robotike u svijetu: gdje i kako se robotika od samih početaka širila ili kakav joj je značaj pridavan. Općenito bi se moglo reći da su nacionalne robotičke udruge,

rad svjedoči o opredijeljenosti za budućnost. Osnivanje robotičke udruge u nekoj sredini barem govori kako je sazrela svijest o važnosti robotike te da postoji dovoljan broj pojedina-ca, ustanova ili tvrtki spremnih podržati zajed-nička načela djelovanja. Iz vremena osnivanja udruga u pojedinim zemljama vidimo kako se robotika širila u svijetu, ali i kakav je status robotike u pojedinoj zemlji.

Krovna je svjetska neprofitna robotička organizacija Međunarodni robotički savez (IFR-International Federation of Robotics). Formalno je osnovan 1987. godine na temelju inicijative na 17. Međunarodnom simpoziju za robotiku. No, drži se da se njegov začetak može smjestiti u 1960. kada je u Chicagu (SAD) odr-žan prvi spomenuti International Symposium on Industrial Robots-ISIR. Svrha IFR je da širom svijeta promovira i osnažuje robotičku industri-ju, štiti poslovne interese te da podiže svijest javnosti o robotici. Najveći svjetski doprinos IFR vidljiv je u kontinuiranom održavanju naj-veće godišnje izložbe (International Robot Exhibition), a koja se svake godine organi-zira u drugoj zemlji. Sljedeća međunarodna izložba robotike održat će se 2010. godine u Njemačkoj. Rad IFR svakako je obilježen i jedinstvenim godišnjakom robotičke statistike koji svake godine prati razvoj svih segmenata proizvodnje i prodaje robota.

Prva je nacionalna robotička udruga u svijetu osnovana u Japanu krajem 1973. godine. Njen prvi naziv bio je Japanski savez industrijske robotike (Japan Industrial Robot Association - JIRA ). Taj je savez, osim što je najstariji, danas jedna od najsnažnijih svjetskih profesional-nih robotičkih udruga koju čine najpoznatije

kako akademske tako i profesionalne, naslije-đe iz razdoblja vladanja industrijske robotike (od 60. do 80. godina 20. st.) kada se nešto poput robotičkog kluba nije moglo ni zami-sliti. Nasuprot tome, masovno je osnivanje robotičkih klubova posljedica razvoja mobilne i servisne robotike. Ona je širom otvorila vrata ne samo širokoj svakodnevnoj uporabi robo-ta, već i masovnom amaterskom robotičkom entuzijazmu.

Današnja brojnost klubova i udruga svjedoči o svojevrsnom klimaksu popularnosti i utjeca-ja robotike. Svaka zemlja, koja drži do sebe, treba imati i nacionalnu robotičku udrugu čiji

33

japanske i nekoliko drugih svjetskih proizvođa-ča robota. Osnivači JIRA-a bili su Ministarstvo međunarodne trgovine i industrije, Japanski savez za uljnu hidrauliku, Savez za promociju elektroničke industrije te Japanski pneuma-tični savez. Iz popisa osnivača vidi se da su zastupljena sva područja vezana uz robotiku tog vremena budući da su tadašnji roboti imali hidraulični i pneumatični pogon. No, Japanci

su već 1971. godine imali prvu neprofe-sionalnu robo-tičku udrugu. P r e d s j e d n i k tog japanskog proto robotič-kog društva bio je Hikoo Ando. JIRA je 1994. godine promije-nila ime u JARA Japan Robot

Association. Promjena imena i izostavljanje odrednice „industrijskog“ iz naziva, potaknuo je pomak fokusa interesa s industrijskih robota na servisnu robotiku. Zanimljivo je, međutim, da se ni petnaest godina od tada robotika još uvijek ne sagledava kao jedinstvena cjelina, već je uobičajena stroga podjela na industrij-sku i servisnu (mobilnu) robotiku.

Po temeljnim odrednicama JARA «promo-vira robotičku industriju, istražuje tržište, pro-movira standardizaciju i istraživanje i razvoj, personalnu robotiku i konstrukciju robota». Kod Japanaca je, unatoč legendarnoj im lju-bavi prema strojevima, od početka u djelatno-sti udruge prevladala poslovnost pa je JARA danas više nalik profesionalnom klasteru pro-izvođača. Stoga ne čudi klasifikacija JARA-e kao privatne poslovne organizacije. Vjerojatno zbog takvog obilježja JARA-e, u Japanu postoji i drugo japansko robotičko društvo (Japan

Robotic Society) koje je bliže klasičnom shva-ćanju udruge jer okuplja individualne člano-ve. Cilj joj je «promocija robotičkih programa na akademskom području». JRS je osnovano cijelo desetljeće poslije JIRA-e, 28. siječnja 1983. godine, i danas okuplja 4300 pravih i stu-dentskih članova te 72 tvrtke kao podupiruće članove.

Na prvi je pogled paradoksalno da SAD, zemlja u kojoj je načinjen prvi industrijski robot i u kojoj je u prvim godinama razvoja indu-strijske robotike učinjeno najviše na njenom teorijskom razvoju, nema primat u osnivanju robotičke udruge. No, to je dosta čest slučaj kad je riječ o američkom razvoju. Ipak, SAD nisu mnogo kasnile za Japancima u osnivanju profesionalne robotičke udruge. Udruženje robotičke industrije-RIA (Robotic Industry of America ) osnovano je 1974. godine kao «trgovačko udruženje zaduženo za servisiranje robotičke industrije». RIA je, nalik na JARA-u, profitna organizacija čiji je cilj promocija robo-tike, a okuplja uglavnom poslovne subjekte.

34

ZABAVA

Nagradna križaljka

Nagrađeni iz prošle križaljke (rješenje “Svi sveti”):Pere Petrik Vukić, Cesta dr. Franje Tuđmana 764, 21215 Kaštel Lukšić – Čestitamo!

Riješite križaljku i pošaljite rješenje (pod 2 okomi-to) s imenom, prezimenom, adresom i brojem tele-fona na našu adresu “ABC tehnike”, Dalmatinska 12, 10000 Zagreb, ili na e-mail abc-tehnike@hztk.hr do 20. prosinca 2009.

Sve točne odgovore koji stignu do navedenog datuma stavit ćemo u “bubanj” i izvući sretnog dobitknika koji će biti nagrađen jednim od naših izdanja po svojem izboru.

MOLIMO DA NAM SE SVI IZVUČENI DOBITNICI KOJE NISMO USPJELI KONTAKTIRATI DO SAD JAVE U REDAKCIJU RADI DOGOVORA O ŽELJENOM IZDANJU NA TELEFON 01/48 48 762! (ako nam se ne javite ne znamo šta da vam pošaljemo)

Olovke u ruke i sretno!

VODORAVNO: 1. Nesreća na moru; 8. Rahljena, umrvljena (zemlja), 9. Žalosti, turobnosti; 10. Jednoznamenkasti broj; 12. Osoba koja se bavi ezoteričnim znanostima; 13. Prošle godine; 14. Osobna zamjenica; 15; Otac od milja; 17. Aeroklub; 18. Maleni glodavac; 19. Autooznaka za Veneciju; 21. Surova, nemilosrdna.

OKOMITO: 1. Ugostiteljski objekt za privreme-ni smještaj; 2. Četvrti padež hrvatske gramatike; 3. Poznata pjesma Dobriše Cesarića; 4. Tek, volja za jelom; 5. Egipatski bog Sunca; 6. Uvod (lat.); 7. Vrućina, omara; 11. Bilo kako; 16. Starorimski pozdrav; 18. Microsoft; 20. Književni žanr, opširno pripovjedanje u stihu o značajnim događajima ili ljudima.

HRVATSKO DRUŠTVO ZA ROBOTIKU

Savezna robotička udruga SAD ne postoji, ali postoje mnogobrojne i vrlo snaže udruge pojedinih država pa i gradova, poput Sieetle Robotic Society. Još su brojniji robotički klubo-vi koji okupljaju entuzijaste, amatere i zaljublje-nike u robotiku i čije su najvažnije aktivnosti, osim početničke edukacije, održavanje raznoli-kih vrlo popularnih robotičkih natjecanja.

Od zemalja u susjedstvu Hrvatske, najstariju i najutjecajniju udrugu ima Italija, a Talijanski robotički savez osnovan je u prvom valu osni-vanja robotičkih udruga, 1974. godine. Među europskim su udrugama najutjecajnije udruge sjevernih zemalja poput Švedske, Njemačke ili Robotika asocijacija Beneluksa.

Hrvatsko društvo za robotiku (HDR) osnova-no je 17. prosinca 1994. godine pa se ove, 2009. godine, navršava petnaest godina od održava-nja osnivačke skupštine. Po osnivačkoj dekla-raciji HDR nije isključivo tehnička udruga pa ne čudi da je pokrovitelj osnivanja bila i Matica hrvatska. Ta zanimljivost svakako svjedoči o širem kulturnom značaju pa i društvenom utje-caju fenomena robotike.

Ako je suditi po podacima s interneta, robo-tika je danas, kako sadržajem tako i opse-gom, vrlo kompleksan planetarni fenomen s kojim se teško može usporediti bilo koje novije područje tehnike i kulture. I danas robotičke udruge i robotički klubovi u formiranju, razvoju i promicanju tog fenomena imaju zanačajnu ulogu. Prije svega kroz kanaliziranje aktivno-sti vezanih uz obrazovanje koje u svom kla-sičnom, formalnom obliku, vrlo teško prati eksplozivno širenje robotike.

Igor Ratković

35

KOMUNIKACIJE

Skype je računalni program koji omogućava pozivanje drugih Skype korisnika bilo gdje u svije-tu, potpuno besplatno, a ako preko njega zovete fiksne ili mobilne mreže, platit ćete daleko manju cijenu od one koju biste platili da koristite svoj fiksni priključak.

Od 2003. godine, kada je pokrenut, broj regi-striranih Skype korisnika dostigao je brojku od impresivnih 443 milijuna. Broj stalnih korisnika, koji se svaki dan prijavljuju, iznosi 42 milijuna, a u prvom su kvartalu ove godine ukupno razgovarali 23.6 milijardi minuta.

Ako gledamo pozive upućene sa Skypea na fik-sne ili mobilne mreže u čitavom svijetu u prvom tromjesečju ove godine, onda se prethodnoj brojci treba pridodati još skoro 3 milijarde minuta razgovora. Najveći broj korisnika

Skype je najveći svjetski pružatelj govornih usluga. Razgovori kompjuter na kompjuter su 2005. godine činili 2,9 posto svjetskog prome-ta, odnosno 4,4 posto u 2006. godini. Prošle je godine taj postotak narastao na 8 posto svjetskih poziva koji su upućeni preko Skypea.

Prosječan broj korisnika, koji razgovaraju u istom trenutku, iznosi više od 7 milijuna.

Osim Skype to Skype razgovora, ovaj program nudi videofunkcionalnost, konferencijske razgo-vore, pozivanje fiksnih i mobilnih telefona, slanje SMS poruka, chat, razmjenu datoteka, govornu poštu, te još mnogo toga.

Neograničeni razgovori za nula kuna

Skype je praktičan iz dva razloga. Prvi je taj što su razgovori neusporedivo jeftiniji od raz-govora putem fiksnih telefona. Drugi je njegova mobilnost. Primjerice, na poslovni put možete sa sobom ponijeti laptop na kojemu je instaliran Skype i najnormalnije nekoga zvati kao da ste kod kuće. Skypeu geografski položaj nije bitan. Poslovni ljudi će posebno cijeniti ovu mogućnost. Iako nije jedini program za internetsku telefoniju, Skype je zasigurno najpopularniji, te je dobra alternativa koja omogućava postizanje značajnih ušteda na telefonskom računu te njegovu upo-trebu svakako preporučujemo.

Neograničeni razgovori Usluga zvanja fiksnih i mobilnih telefona sa

Skypea zove se SkypeOut. Cijene razgovora za pojedinu zemlju možete pronaći na adresi www.skype.com/prices. Kreditnom je karticom potreb-no kupiti kredit u iznosu od 5, 10 ili 25 eura. Ako neki korisnik obavlja više razgovora, isplativije je uzeti neku od pretplata koje nude mogućnost neograničenog zvanja fiksnih telefona za simbo-ličan mjesečni iznos. Postoje tri tarifna modela. Prvi je da neograničeno zovete fiksne telefone u samo jednoj zemlji po svojem izboru za cijenu od 5,95 eura mjesečno. Drugi model je da zovete čitavu zapadnu Europu (25 zemalja) za 7,95 eura mjesečno i treća mogućnost je da zovete čitavi svijet za 12,95 eura mjesečno. Poželjno je na stra-nici www.skype.com/allfeatures/subscriptions provjeriti nalazi li se zemlja vašeg izbora na listi

za neograničene razgovore. Ukoliko se odabere jedna od ovih usluga, treba znati da je ukupno dnevno traja-nje poziva ograničeno na 6 sati, mada je to sasvim prihvatljiva dužina razgovora za veliku većinu korisnika. Ne plaća se nikakva uspostava poziva.

Skype na mobiteluOsim što je korištenje Skypea

izuzetno praktično na stolnim i pri-jenosnim računalima, još je praktič-nije njegovo korištenje na mobiteli-ma koji podržavaju wireless funk-ciju. Jednostavno se na mobitel, koji to podržava, instalira mobilna verzija Skypea i razgovori mogu početi. Skype je razvio službenu aplikaciju za pametne telefone koji rade na Windows mobile platfor-mi te za iPhone, a mogu se pre-uzeti na adresi www.skype.com/mobile. Za ostale mobilne telefone

pogodna je aplikacija Fring, koja nudi potpuno istu funkcionalnost, te ‘’uvozi’’ sve vaše Skype kontakte na mobitel. Osim toga, Fring nudi integraciju Windows messengera, Google talk

usluge, mobilnog Facebooka i još mnogo toga. Program Fring je besplatan, a može se skinuti s adrese www.fring.com, odnosno m.fring.com, ako stranici pristupate putem mobilnog telefona. Nije nužno da se na Skype spajate putem wirele-ss mreže. Razgovori se mogu obavljati i ako se mobitel spoji na mobilni način prijenosa podataka poput GPRS, EDGE, UMTS ili znatno brže poput HSPA koji nude brzinu ADSL-a. Svi operateri u Hrvatskoj danas nude neki od ovih načina pri-stupa. Samo, napomenimo da se u ovom slučaju troši podatkovni promet na mobitelu koji se

plaća. Ako se mobitel spoji na wireless mrežu, onda je to besplatno.

Instalacija programaZa početak idite na adresu www.skype.com i

kliknite na Download Skype. Preuzimanje će kre-nuti automatski nakon nekoliko sekundi. Nakon instalacije programa na računalo, odaberite opci-ju Create New Skype Account te upišite svoje podatke. Potrebno je da ste cijelo vrijeme pove-zani na internet. Najbolja kvaliteta razgovora može se ostvariti isključivo preko brzog ADSL ili kabelskog pristupa, dok dial-up veza uzrokuje značajna kašnjenja zvuka, što može biti iritantno. Također morate imati slušalice s mikrofonom za obavljanje razgovora.

Ostvarivanje poziva Nakon što ste se prijavili, spremni ste besplat-

no razgovarati s drugim Skype korisnicima. Jednostavno unesite korisničko ime osobe koju želite pozvati i pritisnite veliku zelenu tipku za uspostavu poziva. Po završetku razgovora, priti-snite crvenu tipku za prekid. Također je moguće povezati do četiri osobe u konferencijsku vezu. Ako želite pozivati fiksne ili mobilne telefone, kli-knite na opciju Tools, a zatim SkypeOut. Ova opci-ja se naplaćuje, a cijene poziva za pojedine zemlje pogledajte u tablici. Tek nakon kupovine kredita od 5, 10 ili 25 eura, možete birati broj koji želite.

Korištenje Skypa bez upotrebe računala

Ukoliko nemate računalo, postoji mogućnost korištenja fiksnih telefona koji podržava Skype. Jedan od mnogih na tržištu je Philips VOIP 841, a riječ je o klasičnom bežičnom telefonu koji podr-žava klasične i internetske razgovore. Za ove je posljednje telefon potrebno povezati routerom koji spaja vaš telefon s internetom. Drugim riječi-ma, “glumi računalo”.

Ivica Milun