raČunovodstvo 1 - alka script

Mira Dimitrić · Marija Horvatić-Kapelac · Miran Novokmet

RAČUNOVODSTVO 1

OSNOVE RAČUNOVODSTVAudžbenik za I. razred srednje strukovne škole

zanimanje: ekonomistica/ekonomist

Za izdavača: Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

Autori: Prof. dr. sc. Mira Dimitrić

Marija Horvatić-Kapelac, dipl. oec.Miran Novokmet, dipl. oec.

Recenzenti: mr. sc. Anastazija Vinković Kravaica

Zlatica Štefić, dipl. oec.

Lektorica: Nataša Bjelan Macolić

Grafička urednica: Eleni Papulkas

Naslovnica: www.shutterstock.com

Upotrebu udžbenika odobrilo je stručno povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u 2019. godini

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001030799.

ISBN 978-953-294-205-7

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pismene suglasnosti nakladnika.

Izdavač: Alka script d. o. o.

Zagreb, Nehajska 42 tel. 01/30 13 530

www.alkascript.hr

Tisak Mediaprint – tiskara Hrastić

drugo izmijenjeno izdanje

Zagreb, 2019.

Mira Dimitrić · Marija Horvatić-Kapelac · Miran Novokmet

udžbenik za I. razred srednje strukovne škole

zanimanje: ekonomistica/ekonomist

RAČUNOVODSTVO 1OSNOVE RAČUNOVODSTVA

SADRŽAJ

UVOD U RAČUNOVODSTVO ...................................................................................... 91. UVOD U RAČUNOVODSTVO............................................................................... 10

1.1. Pojam računovodstva i računovodstvenog informacijskog sustava ................. 101.2. Povijesni razvoj računovodstva ...................................................................................... 151.3. Temeljne računovodstvene pretpostavke i načela ................................................... 171.4. Računovodstveni standardi .............................................................................................. 191.5. Knjigovodstveni sustavi ...................................................................................................... 231.6. Vrste računovodstva danas ............................................................................................... 25

OSNOVNI RAČUNOVODSTVENI POJMOVI ............................................................. 272. OSNOVNI RAČUNOVODSTVENI POJMOVI ....................................................... 28

2.1. Temeljne ekonomske kategorije ..................................................................................... 282.2. Statičke ekonomske kategorije ....................................................................................... 31

2.2.1. Imovina ..........................................................................................................................................312.2.2. Obveze ...........................................................................................................................................362.2.3. Kapital ............................................................................................................................................382.2.4. Ekonomske kategorije i bilanca ............................................................................................39

2.3. Dinamičke ekonomske kategorije .................................................................................. 502.3.1. Prihodi ............................................................................................................................................502.3.2. Rashodi ..........................................................................................................................................522.3.3. Financijski rezultat .....................................................................................................................542.3.4. Ekonomske kategorije i račun dobiti i gubitka – izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ..........................................................................................56

2.4. Ekonomske kategorije i bilančne promjene ................................................................ 61

RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI ....................................................................... 673. RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI ................................................................. 68

3.1. Pojam i vrste računovodstvenih instrumenata .......................................................... 683.2. Računovodstvene isprave .................................................................................................. 69

3.2.1. Obračun PDV-a u ispravama .................................................................................................713.2.2. Primjeri knjigovodstvenih isprava .......................................................................................75

3.3. Knjigovodstveni računi – konta ....................................................................................... 793.3.1. Pojam i vrste knjigovodstvenih računa – konta .............................................................793.3.2. Povezanost konta.......................................................................................................................863.3.3. Pojam i načela kontnog plana ...............................................................................................883.3.4. Kontni okviri trgovačkih društava i subjekata iz drugih računovodstvenih sustava ..................................................................................913.3.5. Evidencija poslovnih događaja kroz računske razrede ................................................92

3.4. Poslovne knjige ...................................................................................................................... 953.4.1. Poslovne knjige financijskog računovodstva ..................................................................953.4.2. Poslovne knjige troškovnog računovodstva – internog obračuna ...................... 106

3.5. Računovodstvene pogreške i ispravljanje pogrešaka ...........................................110Zadatci za vježbu .........................................................................................................................114

POPIS IMOVINE I OBVEZA ......................................................................................1174. POPIS IMOVINE I OBVEZA ................................................................................118

4.1. Pojam i vrste popisa ..........................................................................................................1184.2. Priprema i provedba popisa ...........................................................................................1204.3. Popisne (inventurne) razlike ...........................................................................................122Zadatci za vježbu .........................................................................................................................124

LITERATURA ............................................................................................................123

POJMOVNIK ............................................................................................................128

PREDGOVOR

Udžbenik Računovodstvo 1 namijenjen je učenicima prvog razreda ekonomske škole. Sadržaji propisani Strukovnim kurikulumom za stjecanje kvalifikacije ekonomist objavljenog 2017. godine izloženi su u četiri poglavlja:

1. Uvod u računovodstvo

2. Osnovni računovodstveni pojmovi

3. Računovodstveni instrumenti

4. Popis imovine i obveza.

Prvo poglavlje obuhvaća teorijski obrađen uvod u računovodstvo uz razmatranje povijesnog razvoja računovodstva kao informacijskog podsustava, pretpostavki i načela koji se primjenjuju u računovodstvenom praćenju i proučavanju poslovanja. U drugom poglavlju obrađene su i na primjerima objašnjene temeljne ekonomske kategorije: bilanca, račun dobiti i gubitka te bilančne promjene. Treće poglavlje sadrži vrste računovodstvenih instrumenata, isprave, konta, poslovne knjige, kontni plan s prezentiranim riješenim primjerima za svako potpoglavlje. U četvrtom poglavlju obrađen je popis imovine i obveza s primjerima popisnih razlika.

Učenici će steći sljedeće ishode učenja: navesti pojam, zadatke i povijesni razvoj računovodstva, izraziti računovodstveni proces, standarde i sustave, identifcirati temeljne računovodstvene kategorije, povezati temeljne računovodstvene kategorije: bilancu, račun dobiti i gubitka, navesti pojam, vrste, sadržaj i kontrolu isprava, povezati isprave s poslovnim događajima, objasniti sadržaj i način evidencije na pojedinim vrstama konta, razlikovati sadržaje osnovnih i pomoćnih poslovnih knjiga, izraziti primjenu kontnog plana sa stajališta kvalitete računovodstvenih informacija, objasniti pojam, svrhu i postupak provedbe popisa.

Obrada nastavnih sadržaja metodički je ujednačena tako da su najprije predstavljeni osnovni teorijski pojmovi povezani s nastavnim temama pojedinog poglavlja, a zatim su prezentirani aktualizirani i s poreznim propisima usklađeni primjeri evidentiranja u knjigovodstvu, kao i primjena računovodstvenih standarda za izvještavanje o poslovanju trgovačkih društava. Prilikom prezentiranja nastavnih sadržaja vodili smo računa o odgojno-obrazovnim ishodima iz kurikuluma.

U svakom su poglavlju uvodno naznačeni elementi čiji se sadržaji nadograđuju na nastavne teme izložene u prethodnim cjelinama, kao svojevrsni podsjetnik na već poznati sadržaj, a učenike se podsjeća i na sadržaje drugih nastavnih predmeta u kojima su se susreli s kategorijalnim aparatom predmetnog poglavlja. U prezentiranju primjera dosljedno je poštivana postupnost pri uvođenju učenika u usvajanje i razumijevanje nastavne teme, a prema redoslijedu sadržaja iz nastavnog programa. Takvim smo pristupom pridonijeli sustavnosti izloženih sadržaja i razvoju učeničkih kompetencija, što nam je bio cilj.

Vodeći računa o broju nastavnih sati, isticanjem ključnih pojmova te pitanja i zadataka za ponavljanje i vježbe na kraju pojedinih potpoglavlja, učenicima smo željeli olakšati svladavanje sadržaja njegovom sintezom i mogućnošću primjene, samovrednovanja te provjere znanja.

Iz metodičkih razloga predloženi su u udžbeniku i primjeri za vježbe iz sadržaja pojedinog poglavlja. Za svako poglavlje priređeni su primjeri, pitanja i zadatci koje se može iskoristiti za vježbe i samostalni rad učenika.

Autori

1. UVOD U RAČUNOVODSTVO 1.1. Pojamračunovodstvairačunovodstvenoginformacijskogsustava 1.2. Povijesnirazvojračunovodstva 1.3. Temeljneračunovodstvenepretpostavkeinačela 1.4. Računovodstvenistandardi 1.5. Knjigovodstvenisustavi 1.6. Vrsteračunovodstvadanas

10

OSNOVE RAČUNOVODSTVA

1. UVOD U RAČUNOVODSTVO

U ovom ćete poglavlju naučiti što je računovodstvo, kakvo je njegovo mjesto i svrha u poduzeću te koje su njegove funkcije i uloga

u informacijskom sustavu. Naučit ćete kako se računovodstvo povijesno razvijalo i koje su značajke današnjeg suvremenog

računovodstva. Naučit ćete da se bez računovodstva ne bi moglo pratiti ni razumjeti poslovanje poduzeća.

Ishodi učenja:

• navesti pojam, zadatke i povijesni razvoj računovodstva

• izraziti računovodstveni proces, standarde i sustave.

1.1. Pojam računovodstva i računovodstvenog informacijskog sustava

Razmislite kako poduzeće može pratiti vlastito poslovanje. Kako se različiti poslovni događaji koji nastaju u poslovanju poduzeća mogu izraziti jedinstvenim jezikom i kakav bi taj jezik trebao biti da bi bio

razumljiv svim zainteresiranim subjektima, da bi se na osnovu takvog jezika moglo zaključivati o poslovanju poduzeća i donositi poslovne

odluke?

Velik broj ekonomista obavlja računovodstvene poslove u poduzećima i drugim poslovnim subjektima. Za poduzeća se u Hrvatskoj upotrebljava naziv trgovačko društvo jer je pravni ustroj i poslovanje regulirano Zakonom o trgovačkim društvima. Takav naziv ne treba miješati s poduzećima koja se bave trgovinom, jer se trgovačka društva mogu baviti najrazličitijim djelatnostima, npr. proizvodnjom sportske odjeće, proizvodnjom pribora za pisanje, pružanjem usluga prijevoza.

Zato je računovodstvo jedan od najvažnijih predmeta u obrazovanju za ekonomista. Može se sagledavati s različitih stajališta i prema tome različito definirati.

Kao znanstvena disciplina, računovodstvo sadržava skup teorijskih znanja o računovodstvenom praćenju i proučavanju poslovanja.

11

UVOD U RAČUNOVODSTVO 1Kao praktična djelatnost, računovodstvo sadržava skup funkcija kojima se ispunjava svrha računovodstva – informiranje o poslovanju.

Kao organizacijski dio ili služba u trgovačkom društvu, računovodstvo je zaseban odjel ili odjel povezan s financijskim odjelom koji obavlja računovodstvene poslove.

Trgovačko društvo složen je sustav koji se sastoji od tri glavna podsustava: izvođačkog informacijskog upravljačkog.

U izvođačkom podsustavu odvijaju se sve poslovne aktivnosti poduzeća – proizvodnja, nabava, prodaja, financiranje, investiranje i druge. Većina poslovnih događaja koji nastaju u izvođačkom podsustavu odražava se na različite ekonomske kategorije. To su, npr., imovina, obveze poduzeća, kapital, prihodi, rashodi.

Ekonomske kategorije:

mogu se vrijednosno iskazati prikazuju ekonomska stanja prikazuju ekonomske procese u trgovačkom društvu.

Ne odražavaju se svi poslovni događaji na ekonomske kategorije. Ako trgovačko društvo sklopi sporazum o suradnji s drugim društvom, nije nastala nikakva promjena na ekonomskim kategorijama. Ali, ako kupi sirovine i materijal neophodne u proizvodnji, dogodile su se vrijednosno iskazive promjene na ekonomskim kategorijama. Poduzeće tada ima veću imovinu iskazanu u vrijednosti sirovina i materijala te ima obvezu plaćanja njihove vrijednosti dobavljaču ili isporučitelju. A kada izvrši to plaćanje, ima manje novaca na računu.

Primjeri vrijednosno iskazanih poslovnih događaja koji se odražavaju na ekonomske kategorije:

• nabava100kgšećerauvrijednosti540,00kn• plaćenaobvezadobavljačuzašećer540,00kn• utrošeno20kgšećerauvrijednosti108,00kn• nabava250komCD-auvrijednosti760,00kn.

U informacijskom podsustavu podatci o poslovnim događajima koji se odražavaju na ekonomske kategorije pretvaraju se u informacije o poslovanju poduzeća. Podatak je obična činjenica da se dogodio neki poslovni događaj. Tek u računovodstvu on postaje informacija, što znači da nosi koristan i razumljiv sadržaj o događaju i njegovom utjecaju na ekonomske kategorije. Može se odmah zaključiti da računovodstvo pripada informacijskom podsustavu.

U upravljačkom podsustavu donose se poslovne odluke na osnovi informacija iz računovodstva, ali i željenih ciljeva poslovanja. U tom se podsustavu planira buduće

12


poslovanje, priprema se izvođenje planiranoga i nadzire se ostvarivanje poslovnih aktivnosti iz izvođačkog podsustava.

proizvodnja

nabava

prodaja

ljudski resursi

investicijska funkcija

financijska funkcija

planiranje

nadzor

priprema izvođenja

IZVOĐAČKI PODSUSTAV

INFORMACIJSKI PODSUSTAV

RAČUNOVODSTVO

UPRAVLJAČKI PODSUSTAV

podatci informacije

Slika1-1:Mjestoračunovodstvautrgovačkomdruštvu

Informacije koje nastaju u računovodstvu nisu potrebne samo upravljačkom podsustavu, nego se njima koriste vanjski subjekti zainteresirani za poslovanje poduzeća – kupci, dobavljači, banke, država, poslovni partneri i drugi. Zato se kaže da su korisnici računovodstvenih informacija unutrašnji (menadžment) i vanjski.

Korisnici računovodstvenih informacija:

• unutrašnji korisnici – menadžeri, zaposlenici• vanjski korisnici – državne institucije, banke, kupci,

dobavljači, zajmodavci, javnost.

Menadžment trgovačkog društva ili nekog drugog poslovnog subjekta jest unutrašnji korisnik, kojemu su računovodstvene informacije potrebne za donošenje poslovnih odluka. Svi ostali subjekti, izvan trgovačkog društva, vanjski su korisnici računovodstvenih informacija.

Na Slici 1.1. vidi se da informacije između računovodstva i upravljačkog podsustava imaju dvosmjerni tijek. To znači da ne izlaze samo informacije iz računovodstva u upravljački podsustav, nego i obratno, iz upravljačkog podsustava dolaze informacije u računovodstvo. Ovo je povezano s jednom od računovodstvenih funkcija objašnjenih u nastavku.

Svrha računovodstva jest, kao što proizlazi iz svega navedenog, informiranje o poslovanju trgovačkog društva. Ta se svrha ispunjava odvijanjem temeljnih računovodstvenih funkcija ili zadataka, a to su: računovodstveno praćenje računovodstveno proučavanje poslovanja.

13

UVOD U RAČUNOVODSTVO 1Računovodstveno praćenje poslovanja jest informiranje o nastalim poslovnim događajima koji su se odrazili na ekonomske kategorije, ali i informiranje o budućim, planiranim poslovnim događajima.

Informiranje o već nastalim poslovnim događajima naziva se još i knjigovodstvo. U knjigovodstvo, prema tome, ulaze podatci o nastalim poslovnim događajima iz izvođačkog podsustava koji se pretvaraju u informacije, a te su informacije iskazane u različitim računovodstvenim izvještajima ili obračunima.

Knjigovodstvo bilježi nastale poslovne događaje koji su vrijednosno izraženi i mijenjaju ekonomske kategorije.

Informiranje o budućim, planskim poslovnim događajima naziva se još i računovodstveno planiranje. U računovodstveno planiranje ulaze informacije iz upravljačkog podsustava o planskim poslovnim događajima te se pretvaraju u planske računovodstvene kategorije iskazane u planskim računovodstvenim izvještajima ili predračunima. Zato je na Slici 1.1. strelica između računovodstva i upravljačkog podsustava dvosmjerna.

Računovodstveno proučavanje poslovanja jest analiziranje i ocjenjivanje kvalitete poslovanja trgovačkog društva, koje se još naziva i bonitetom poslovanja. Bonitet je skup karakteristika poslovanja poduzeća, temeljem čega se može zaključiti da trgovačko društvo posluje vrlo dobro, dobro ili da možda ima poslovne poteškoće i s njima povezan nizak bonitet. Ova se funkcija računovodstva naziva računovodstvenom analizom.

Računovodstveno proučavanje poslovanja osim računovodstvene analize sadrži još jednu funkciju – računovodstveni nadzor. To je funkcija koja ispituje ispravnost računovodstvenih postupaka. Kako je svrha računovodstva informiranje o poslovanju poduzeća, nužno je da svi korisnici računovodstvenih informacija imaju povjerenje da su te informacije istinite i pouzdane. Da bi one bile takve, računovodstveni se postupci trebaju kontinuirano provjeravati, odnosno nadzirati.

Računovodstveno informiranje kao rezultat procesa planiranja, knjigovodstva, nadzora i analize osigurava vanjskim i unutrašnjim korisnicima informacije u obliku različitih računovodstvenih izvještaja, npr. izvještaja o stanju zaliha, izvještaja o dospjelim potraživanjima od kupaca, izvještaja o dospjelim obvezama prema vjerovnicima, financijskih izvještaja.

14


FUNKCIJE RAČUNOVODSTVA

RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE POSLOVANJA

Knjigovodstvo

Računovodstveno planiranje

RAČUNOVODSTVENO PROUČAVANJE POSLOVANJA

Računovodstvena analiza

Računovodstveni nadzor

Računovodstveno informiranje

Slika1-2:Računovodstvenefunkcije(zadatci)

Temeljem svega navedenog može se dati prikladna definicija računovodstva:

Računovodstvo je informacijski sustav koji osigurava podatke i informacije o poslovanju.

Računovodstvo obuhvaća: knjigovodstvo računovodstveno planiranje računovodstvenu analizu računovodstveni nadzor računovodstveno informiranje.

KLJUČNI POJMOVI

·računovodstvo

·knjigovodstvo

·funkcijeračunovodstva

·informacijeoposlovanju

·korisniciračunovodstvenihinformacija

·ekonomskekategorije

Pitanja za ponavljanje:

1. Što je računovodstvo?

2. Koje su funkcije računovodstva?

3. Tko su korisnici računovodstvenih informacija?

4. Koje zadatke obavlja knjigovodstvo?

5. Što obuhvaća računovodstveno praćenje poslovanja?

6. Koji su zadatci računovodstvenog proučavanja poslovanja?

7. Što podrazumijeva pojam ekonomske kategorije?

15

UVOD U RAČUNOVODSTVO 11.2. Povijesni razvoj računovodstva

Razmislite: Krajem 18. stoljeća veliki njemački književnik i mislilac J. W. Goethe piše da je „dvojno knjigovodstvo jedan od najljepših izuma

ljudskog duha i svaki dobar domaćin morao bi ga uvesti u svom gospodarstvu“. A Dubrovčanin Benedikt Kotruljević, izumitelj tzv.

dvostavnog knjigovodstva u 15. stoljeću poziva „…svakog trgovca da se pozabavi time da zna dobro i uredno voditi svoje knjige“, jer će „…inače u trgovačkim knjigama nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a toga se

čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje“.

Začetci razvoja računovodstva, odnosno knjigovodstva kao njegove najstarije funkcije sežu još u stari vijek od kada su pradavni trgovci počeli bilježiti podatke o trgovini, te primitku i potrošnji novca. I antičke i srednjovjekovne države (Egipat, Grčka, Rim, Mletačka republika) vodile su svoje rashode i prihode u poslovnim knjigama. Može se reći da je potreba evidentiranja poslovnih događaja stara koliko i organizirane ljudske gospodarske djelatnosti: trgovina, obrtništvo, pomorstvo i bankarstvo. U početku je knjigovodstvo bilo jednostavno, jer su se poslovni događaji evidentirali kronološkim slijedom nastanka i to samo oni koji su utjecali na vrijednost imovine i obavza, odnosno dugovanja.

Usporedno s razvojem knjigovodstva poslovnih subjekata razvijalo se i državno računovodstvo za praćenje prihoda i rashoda države, koje se u ranijem obliku nazivalo tzv. kameralnim knjigovodstvom, a u razvijenijem obliku tzv. konstantnim knjigovodstvom.

Temelji današnjeg suvremenog knjigovodstva postavljeni su u 15. stoljeću u djelu hrvatskog mislioca, trgovca i diplomata Benedikta Kotruljevića: Otrgovini isavršenomtrgovcu (Dellamercaturaetdelmercanteperfetto), gdje je opisano dvojno ili dvostavno knjigovodstvo koje i danas čini osnovni koncept računovodstva trgovačkih društava.

Dvojno ili dvostavno knjigovodstvo pretpostavlja bilježenje jedne poslovne promjene na najmanje dva mjesta, odnosno knjigovodstveneračune (konte).

Svaki račun ima tzv. dugovnu i potražnu stranu, lijevu i desnu.

Izvorno je to značilo: tko nešto prima, taj duguje

16


tko nešto daje, taj potražuje.

Sve što je npr. na dugovnoj strani računa kupca znači da je kupac nešto primio, pa duguje, dok ono što je npr. na potražnoj strani dobavljača znači da je dobavljač nešto dao, pa potražuje. U današnjem razvijenom dvojnom računovodstvu nije svaki račun personaliziran da bi izvorno označavao dugovanje ili potraživanje, ali za pojedinu vrstu računa postoje pravila o tome što se evidentira na lijevoj, dugovnoj strani, a što na desnoj, potražnoj strani.

Kako se svaka poslovna promjena evidentira na najmanje dva računa, pri čemu na jednom „duguje“, a na drugom „potražuje“, ovaj knjigovodstveni sustav osigurava ukupan obuhvat ekonomskih kategorija na ravnotežni način, uvažavajući jednakost ili ravnotežu dugovnog i potražnog prometa. Dvojno knjigovodstvo omogućuje iskazivanje poslovnih događaja kroz povezanost ekonomskih kategorija.

Iako je dvojno ili dvostavno knjigovodstvo osnovni koncept suvremenog knjigovodstva trgovačkih društava, još i danas je u praksi prisutno i jednostavno knjigovodstvo – npr. u knjigovodstvu određenih zanimanja koje obavljaju fizičke osobe (npr. stomatološke ordinacije, odvjetnički uredi), u knjigovodstvu obrtnika ili malih neprofitnih organizacija. U jednostavnom knjigovodstvu vode se propisane poslovne knjige, ali se poslovni događaji u svakoj knjizi bilježe samo na jednom mjestu.

KLJUČNI POJMOVI

·prvaknjigaodvojnomknjigovodstvu

·BenediktKotruljević·dvojnoknjigovodstvo

Pitanja za ponavljanje:

1. Koji je autor i u kojem stoljeću napisao prvo djelo o dvojnom knjigovodstvu?

2. Koji je naziv prvog djela o dvojnom knjigovodstvu?

3. Što pretpostavlja dvojno knjigovodstvo?

17

UVOD U RAČUNOVODSTVO 11.3. Temeljne računovodstvene pretpostavke i načela

Računovodstvene informacije trebaju biti istinite i pouzdane. Razmislite kako osigurati njihovu istinitost i pouzdanost!

Istinitost računovodstvenih informacija znači da odražavaju istinu, odnosno stvarno nastale poslovne događaje. Pouzdanost znači da nastale poslovne događaje trebaju iskazivati vjerodostojno – u skladu s biti događaja.

Da bi se osigurala istinitost i pouzdanost računovodstvenih informacija, a time i povjerenje svih subjekata koji ih koriste, računovodstvo mora biti usklađeno s pretpostavkama i načelima računovodstvene struke i sa zakonskim propisima.

Računovodstvene pretpostavke i načela su skup općih pravila koje je prihvatila računovodstvena struka u sastavljanju računovodstvenih izvještaja.

U računovodstvenim standardima određene su dvije temeljne računovodstvene pretpostavke: Pretpostavka neograničenog vremena poslovanja poslovnog

subjekta – koja znači da trgovačko društvo u doglednoj budućnosti nema namjeru prestati s poslovanjem, biti likvidirano ili značajno smanjiti opseg poslovanja. Kada bi takva namjera postojala, tada se imovina takvog poduzeća više ne bi vrednovala jednako kao u normalnim okolnostima.

Pretpostavka nastanka događaja – znači da se ekonomske kategorije u knjigovodstvu priznaju u trenutku nastanka poslovnog događaja koji ih je uzrokovao. Tako se npr. prihodi priznaju kad je izvršena prodaja učinaka koja će dovesti do povećanja ekonomskih koristi, a dugotrajna materijalna imovina kad je dovedena u stanje raspoloživosti za korištenje.

Temeljna računovodstvena načela koja su također definirana računovodstvenim standardima su: Razumljivost – načelo po kojem računovodstvene informacije moraju

biti razumljive korisnicima koji su zainteresirani za te informacije, pa su spremni i steći odgovarajuća znanja kako bi mogli „čitati“ računovodstvene izvještaje.

Potpunost – načelo po kojem računovodstvo treba obuhvatiti sve promjene na ekonomskim kategorijama, jer je znanje o tim promjenama važno korisnicima računovodstvenih informacija.

Usporedivost – načelo po kojem se istovrsne računovodstvene informacije mogu uspoređivati vremenski i između različitih poslovnih subjekata. Kako bi se osigurala mogućnost usporedbe, nužno je dosljedno primjenjivati određene računovodstvene postupke i politike.

18


U suvremenom računovodstvu spominju se još dva značajna načela: Načelo fer ili poštene vrijednosti – znači da se ekonomske kategorije

trebaju iskazivati po vrijednosti koja je svima prihvatljiva, s kojom se svi slažu. Ako je npr. neka oprema nabavljena za 1.000,00 kn, a u međuvremenu je zbog inflacije njezina današnja vrijednost 1.500,00 kn, tada načelo fer vrijednosti zahtijeva usklađivanje s današnjom poštenom vrijednosti.

Načelo opreznosti – znači razboritost u vrednovanju ekonomskih kategorija, kako se imovina ne bi iskazivala u nerealno visokim vrijednostima ili bila precijenjena, a obveze u nerealno niskim vrijednostima ili bile podcijenjene. Kad se ovo načelo ne bi poštivalo, i financijski bi rezultat bio iskazan kao nerealno visok, pa bi vlasnicima moglo biti podijeljeno ono što ustvari nije zarađeno.

KLJUČNI POJMOVI

·temeljneračunovodstvenepretpostavke

·temeljnaračunovodstvenanačela·poslovnidogađaj

Pitanja i zadatci za ponavljanje:

1. Koje su temeljne računovodstvene pretpostavke za osiguranje istinitosti i pouzdanosti računovodstvenih informacija?

2. Navedi temeljna računovodstvena načela.

3. Opiši pretpostavku nastanka poslovnog događaja.

19

UVOD U RAČUNOVODSTVO 11.4. Računovodstveni standardi

Svi sudionici u gospodarskim aktivnostima moraju imati povjerenje u računovodstvene informacije koje su javno dostupne, kako bi na

temelju toga donijeli odluku, primjerice o tome hoće li poslovati s nekim poduzećem, hoće li mu dati zajam, investirati u njegove dionice ili

obveznice, itd. Oni moraju vjerovati da su računovodstvene informacije oblikovane na određeni, propisan način, da su pri tome korištene

određene dopuštene metode i postupci, te da su poštivane pretpostavke i načela koje je prihvatila računovodstvena struka.

Temeljni propis kojim je regulirano računovodstvo u našoj zemlji jest Zakon o računovodstvu. Posljednji takav zakon, četvrti po redu, na snazi je od početka 2008. godine. Usklađivanjem s pravnim stečevinama Europske unije u 2013. godini izvršene su izmjene i dopune ovog zakona.

Aktualni Zakon o računovodstvu: definira temeljne instrumente financijskog računovodstva: knjigovodstvene

isprave, poslovne knjige i financijske izvještaje regulira: popis imovine i obveza, javnu objavu izvještaja, registar godišnjih

financijskih izvještaja, kao ustroj javne objave i dostupnosti izvještaja te nadzor računovodstvenih poslova

određuje primjenu standarda financijskog izvještavanja.

Osim računovodstva poduzetnika, odnosno trgovačkih društava – obveznika poreza na dobit, u Hrvatskoj postoje još tri računovodstvena sustava sa svojim regulacijskim propisima. To su vrste računovodstva sa stajališta vrsta poslovnih subjekata koji vode računovodstvo.

RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA -

obveznika poreza na dobit

RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA I SLOBODNIH

ZANIMANJA - fizičkih osoba, obveznika poreza

na dohodak

PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

VRSTE RAČUNOVODSTVA - RAČUNOVODSTVENI SUSTAVI U RH

Slika1-3:RačunovodstvenisustaviuRepubliciHrvatskojsastajalištavrstaposlovnihsubjekata

20


a) Proračunsko računovodstvo

Proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih i tzv. izvanproračunskih korisnika.

b) Računovodstvo neprofitnih organizacija

Računovodstvo neprofitnih organizacija primjenjuju sindikati, udruge građana, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, vjerske zajednice, političke stranke, zaklade i fondacije, umjetničke udruge i slične organizacije koje svoje poslovanje ne zasnivaju na ostvarivanju profita (dobiti), a često su i korisnici proračunskih sredstava – no nisu propisima izrijekom navedeni kao subjekti proračunskog računovodstva. Računovodstvo neprofitnih organizacija uređeno je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija.

c) Računovodstvo fizičkih osoba – u sustavu poreza na dohodak

Računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja nije zasnovano na dvojnom knjigovodstvu, za razliku od ostalih računovodstvenih sustava, već primjenjuje jednostruko evidentiranje nastalih poslovnih događaja. Računovodstvo fizičkih osoba regulirano je poreznim propisima kojima je definirano što se smatra primitcima i izdatcima kako bi se obračunala porezna kategorija dohotka od samostalnog rada. U ovom računovodstvu ne postoje kategorije prihoda i rashoda, već su one zamijenjene kategorijama primitaka i izdataka.

Razvrstavanje poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu:

ukupno

aktivaprihod

prosječan broj radnika tijekom

poslovne godine

mik

ro poduzetnici koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta

2.600.000,00 kn 5.200.000,00 kn 10

mal

i poduzetnici koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta

30.000.000,00 kn 60.000.000,00 kn 50

sred

nji poduzetnici koji

ne prelaze dva od sljedećih uvjeta

150.000.000,00 kn 300.000.000,00 kn 250

velik

i poduzetnici koji prelaze dva od sljedećih uvjeta

150.000.000,00 kn 300.000.000,00 kn 250

Osim propisima na nacionalnoj razini, računovodstvo se regulira i računovod-stvenim standardima.

21

UVOD U RAČUNOVODSTVO 1Računovodstvena standardizacija razvila se na međunarodnoj razini s osnovnim ciljevima: da se računovodstvo harmonizira ili izjednači u različitim zemljama te da na taj način računovodstvene informacije postanu usporedive da se olakša međunarodni gospodarski promet da se olakša gospodarsko povezivanje između pojedinih zemalja i protok

kapitala.

Zato su prvotno računovodstveni standardi bili namijenjeni samo onim subjektima koji su sudjelovali u međunarodnim transakcijama, a kasnije su postali i osnova za nacionalnu pravnu regulaciju računovodstva u pojedinim zemljama i za oblikovanje nacionalnih računovodstvenih standarda.

Harmonizacija računovodstva započela je 80-ih godina 20. stoljeća donošenjem dviju direktiva tadašnje Europske Zajednice – tzv. IV. i VII. direktive. Četvrta direktiva je regulirala sadržaj temeljnih financijskih izvještaja i kriterije priznavanja i mjerenja temeljnih ekonomskih kategorija, a sedma direktiva sastavljanje tzv. konsolidiranih financijskih izvještaja za ekonomski i kapitalno povezane subjekte.

Najvažnija računovodstvena tijela koja reguliraju i razvijaju računovodstvenu praksu u suvremenom svijetu su: Odbor za financijsko-računovodstvene standarde u SAD-u (FASB – Financial

Accounting Standards Board), koji razvija američke računovodstvene standarde

Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB - International Accounting Standards Board), koji razvija europske računovodstvene standarde, osnovan od Međunarodne federacije računovođa (IFAC).

Međunarodni računovodstveni standardi (IAS – International Accounting Standards), a od 2004. godine i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (IFRS – International Financial Reporting Standards) kao rezultat računovodstvene harmonizacije na međunarodnoj razini, koriste se na različite načine. Brojne zemlje razvijaju nacionalne standarde koji se temelje na međunarodnim standardima; u nekima se primjena međunarodnih standarda preporučuje, u nekima je njihova primjena obavezna za neka poduzeća (npr. za banke, inozemna poduzeća ili ona koja kotiraju na burzama), a u nekima je obavezna primjena samo pojedinih standarda.

U Hrvatskoj Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI) primjenjuju veliki poduzetnici i oni čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi, dok svi ostali poduzetnici primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI). Ti su standardi doneseni 2008. godine; zasnovani su na međunarodnim standardima, ali su prilagođeni hrvatskoj računovodstvenoj praksi i tradiciji. Oni će se dopunjavati, mijenjati i razvijati kako to budu zahtijevale promjene u gospodarskoj praksi i međunarodnoj regulativi.

22


Primjena standarda financijskog izvještavanja:

mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI

veliki poduzetnici MSFI

KLJUČNI POJMOVI

·Zakonoračunovodstvu

·računovodstvenisustavi

·računovodstvenistandardi

·Međunarodnistandardifinancijskogizvještavanja

·Hrvatskistandardifinancijskogizvještavanja


1. Što definira i određuje Zakon o računovodstvu?

2. Koji su računovodstveni sustavi u Republici Hrvatskoj?

3. Izrazi cilj računovodstvene standardizacije.

4. Navedi vrste računovodstvenih standarda.

5. Koje računovodstvene standarde primjenjuju mali i srednji poduzetnici?

23

UVOD U RAČUNOVODSTVO 11.5. Knjigovodstveni sustavi

Podsjetite se! Kako su izraženi poslovni događaji koji mijenjaju ekonomske kategorije u poslovanju? Koji su računovodstveni sustavi u Hrvatskoj?

Obilježje knjigovodstva kao dijela računovodstvenog praćenja poslovanja predstavlja bilježenje nastalih poslovnih promjena koje mijenjaju ekonomske kategorije. Knjigovodstveni sustavi su: jednostavno i dvojno (dvostavno) knjigovodstvo.

Jednostavno knjigovodstvo: jedan poslovni događaj bilježi se na jednom mjestu u poslovnoj knjizi taj sustav se koristi u knjigovodstvu obrtnika i slobodnih zanimanja (npr.

prevoditelja, književnika, odvjetnika), te u pomoćnim poslovnim knjigama trgovačkog društva.

Primjer:

Kupac Luka Dobrinić uplatio je 700,00 kn u blagajnu Cvjećarskog obrta.

Knjiženje:

Opis Primitak gotovine

1. Uplata kupca 700,00

Dvojno knjigovodstvo: jedan poslovni događaj bilježi se na najmanje dva mjesta u poslovnoj knjizi nositelj podataka je konto (knjigovodstveni račun) koji ima dvije strane

(dugovnu i potražnu) konto koji prima duguje, a konto koji daje potražuje taj sustav se koristi u osnovnim poslovnim knjigama trgovačkih društava,

neprofitnih organizacija, korisnika proračuna.

Konto

duguje potražuje

Primjer:

1. Kupac Marko Slamić uplatio je 1.500,00 kn u blagajnu trgovačkog društva Spektar d. o. o. Vrbovec.

Konta trgovačkog društva Spektar d. o. o.:

24


Novac u blagajni Kupci

(1) 1.500,00 S° 1.500,00 1.500,00 (1)

Objašnjenje: Novac u blagajni prima i duguje, kupac daje i potražuje.

KLJUČNI POJMOVI

·jednostavnoknjigovodstvo ·dvojnoknjigovodstvo


1. Što je jednostavno knjigovodstvo?

2. Koja su obilježja dvojnog knjigovodstva?

3. U kojim se poslovnim knjigama trgovačkog društva primjenjuje sustav dvojnog knjigovodstva?

4. Prikaži primjenu dvojnog knjigovodstva za sljedeći poslovni događaj.

(1) Iz blagajne trgovačkog društva Domino d. o. o. plaćena je obveza dobavljaču Idea d. o. o. u iznosu od 400,00 kn. Objašnjenje: dobavljač prima, blagajna daje.

5. Prikaži primjenu dvojnog knjigovodstva za sljedeće poslovne događaje.

(1) Na žiroračun trgovačkog društva Spektar d.o.o. kupac Gloria d.o.o. je uplatio 12.500,00 kn.

Objašnjenje: žiroračun prima, kupac daje.

(2) Sa žiro računa trgovačkog društva Spektar d.o.o. plaćena je obveza dobavljaču Optima d.o.o. 750,00 kn.

Objašnjenje: dobavljač prima, žiroračun daje.

25

UVOD U RAČUNOVODSTVO 11.6. Vrste računovodstva danas

Podsjetite se! U prošlom ste poglavlju učili da postoji više vrsta računovodstva, ovisno o vrsti poslovnih subjekata i regulacijskim

propisima za pojedine vrste subjekata. Već ste naučili da se računovodstvo bavi poslovnim događajima koji utječu na ekonomske kategorije, te da su računovodstvene informacije potrebne različitim

vanjskim i unutrašnjim korisnicima.

Poslovni događaji koji se računovodstveno prate mogu proizlaziti iz odnosa poslovnog subjekta s vanjskim svijetom, a mogu biti i sasvim unutrašnji poslovni događaji koji nisu povezani sa subjektima izvan trgovačkog društva. Tako danas govorimo o: financijskom računovodstvu troškovnom računovodstvu upravljačkom ili menadžerskom računovodstvu.

U prvom slučaju je riječ o poslovnim događajima koji npr. proizlaze iz odnosa s kupcima, dobavljačima, bankama, državom, dioničarima, odnosno vlasnicima poduzeća. Takvim poslovnim događajima se bavi financijsko računovodstvo.

U njemu se sastavljaju računovodstveni ili financijski izvještaji koje također koriste svi, unutrašnji i vanjski korisnici računovodstvenih informacija.

Kao što smo već naučili, unutrašnji korisnik računovodstvenih informacija je menadžment koji upravlja trgovačkim društvom donoseći različite poslovne odluke, dok su vanjski korisnici svi ostali subjekti izvan poduzeća.

Financijsko računovodstvo je zakonski regulirano i standardizirano.

Druga vrsta poslovnih događaja, koji ne proizlaze iz odnosa sa subjektima izvan trgovačkog društva, a događaju se u društvu od trenutka kada su u poduzeće ušli različiti inputi ili ulazni elementi potrebni u poslovanju (npr. sirovine i materijal), pa do trenutka kada iz poduzeća izlaze outputi ili učinci poslovnog procesa (npr. gotovi proizvodi i usluge), predmetom su druge vrste računovodstva, tzv. troškovnog računovodstva.

Informacije iz troškovnog računovodstva nisu dostupne vanjskim korisnicima računovodstvenih informacija, već su potrebne samo menadžmentu kao unutrašnjem korisniku.

Na osnovi njih menadžment zna npr. koliko košta proizvodnja nekog proizvoda, kolika količina proizvodnje i prodaje je nužna da bi se pokrili svi troškovi, koliko koji proizvod angažira rada, sirovina i materijala, koliko čega ima na zalihi, itd. Ove

26


su informacije nužne u procesu donošenja poslovnih odluka, kao i informacije iz financijskog računovodstva. Troškovno računovodstvo nije zakonski regulirano, već se usklađuje prema pravilima struke. Mala poduzeća s jednostavnim poslovnim procesima uopće nemaju troškovno računovodstvo, dok je financijsko računovodstvo obavezno za sve poslovne subjekte.

Financijsko i troškovno računovodstvo povijesno su se razvijali usporedno, financijsko kao tzv. eksterno, a troškovno kao tzv. interno računovodstvo. Početni razvojni oblik troškovnog računovodstva bio je obračun zaliha ili tzv. interni obračun – gdje je troškovno računovodstvo davalo odgovor na pitanje koliko vrijede učinci, gotovi proizvodi, odnosno kolika je njihova cijena.

U novije vrijeme, zadnjih tridesetak godina, razvila se i treća vrsta računovodstva kao zasebna računovodstvena disciplina, tzv. upravljačko ili menadžersko računovodstvo. Ono se specijaliziralo za izradu informacijske podloge potrebne menadžmentu u poslovnom odlučivanju.

Upravljačko računovodstvo uzima informacije iz financijskog i troškovnog računovodstva, te ih preoblikuje u upravljačke informacije koje trebaju pomoći menadžmentu u donošenju neke poslovne odluke.

Npr. upravljačko računovodstvo treba pripremiti informacije temeljem čega će menadžment odlučiti da li poduzeće treba kupiti ili unajmiti neko sredstvo, da li je bolje financirati se kreditom banke ili emisijom obveznica, da li i kada treba izvršiti zamjenu nekog osnovnog sredstva, itd. Sličnu ulogu u odnosu na menadžment ima i troškovno računovodstvo. No, za razliku od troškovnog računovodstva koje slijedi logiku odvijanja unutrašnjih poslovnih događaja i ima definiranu strukturu, upravljačko računovodstvo odgovara na pojedinačne konkretne zahtjeve menadžmenta.

KLJUČNI POJMOVI

·financijskoračunovodstvo ·troškovnoračunovodstvo ·upravljačkoračunovodstvo


1. Koje su vrste računovodstva danas?

2. Opiši financijsko računovodstvo.

3. Koje informacije osigurava troškovno računovodstvo?

4. Na temelju kojih informacija menadžeri donose poslovne odluke?

raČunovodstvo 1 - alka script

Documents