razdeo eumycota (prave gljive) - biolozi · micelijalne vrpce – filamentozne nakupine hifa koje...
TRANSCRIPT
Opšte osobine gljiva
•
Telo gljiva TALUS
se može javiti u sledećim oblicima:
•
Micelija
–
sasatoji se od spleta, nakupine povezanih končastih tvorevna hifa
•
Micelija može postojati u dva oblika –
Septirana i
–
Neseptirana (Cenocitična)
•
Kvasac
- jednoćelijska gjjiva•
Dimorfne gljive
–
dve forme –
kvasac
i hifa
MODIFIKACIJE HIFA
•
Micelijalne
vrpce
–filamentozne nakupine hifa koje nemaju apikalni meristem čija je osnovna funkcija prenos ugljenih hidrata, vode i azota između izvora i rezervoara ovih materija
MODIFIKACIJE HIFA
•
Rizomorfi –
korenolike nakupine hifa sa dobro definisanim vršnim meristemom. Oni su često diferencirani na koru sastavljenu od malih tamno obojenih ćelija koje obavijaju srž
sačinjenu od
izduženih bezbojnih ćelija i centralnog kanala
–
Sklerocija
–
čvrsta najčešće zaokružena masa hifa sa ili bez dodatog tkiva domaćina, koja obično ne sadrži spore na ili u njoj. Sklerocija može klijati u plodno telo ili u miceliju
–
Preživljavanje nepovoljnih uslova
–
Najčešće prečnika do 1 cm
–
Kod fitopatogenih ili mikoriznih gljiva
MODIFIKACIJE HIFA
Apresorije
•
Apresorije
- prepenetrirauće stukture gljiva •
Od latinskog “apprimere”
što znači “pritisnuti”
•
pričvršćivanje i penetracija
u biljku domaćina•
Direktna
penetracija
ili penetraciju kroz stome
(npr. rđe)
http://www.nysaes.cornell.edu/pp/faculty/hoch/bean_rust.html
Apresorije kod rđe pasulja (Uromyces appendiculatus)
Ultrastruktura hife
•
Ekstremni vrh hifa•
Mreža aktin-
filamenata, mikrotubule, ERV –
golgi vezikule
M-
mitohondrijeMT -
mikrotubule
R -
ribozomi
Ultrastruktura hife
Vršno telo –
mikrotubule sa vezikulama koje se duž
njih transportuju
Apikalni vezikularni nakupine (klasteri) sa hitin sintazom
Ćelijski zid
•
Uloge:•
Štiti gljivu od osmotske lize
•
Molekulsko sito•
Melanin –
zaštita od UV zračenja i litičkih
enzima•
Mesto za vezivanje enzima
•
Površinske komponente odgovorne za odnos gljive sa biljkama i životinjama
Glavne komponente ćelijskog zida:
1.
Strukturalni (fibrilarni) polimeri
–
pravi lanci koji daju čvrstoću (hitin ili celuloza)
2.
Komponente matriksa
– poprečne veze između fibrila, omotavaju strukturne polimere (glukani, proteini, lipidi, heteroploimeri)
Plazmalema
•
Integralni membranski proteini –hitin sintaza i glukan sintaze
•
Transdukcija signala •
Ergosterol
–
glavni membranski sterol
(holesterol i β-sitosterol)•
Oomycota imaju biljne sterole
•
Ergosterol je
primarni cilj fungicida
Jedro
•
Jedra su veoma sitna (1-2 µm)•
Dvoslojna membrana
•
Specifičnosti: nukleolema i jedro ostaju netaknuti tokom mitoze
•
Nejasna metafaza –
hromozomi nasumično rasejani
SEKRETORNI SISTEM GLJIVA: GOLGI KOMPLEKS, ER I VEZIKULE
•
Ribozomi-ER-golgi•
Proteini podležu modifikaciji na tom putu –
delimično razlaganje, savijanje u tercijarnu strukturu i dodatak lanaca šećera –
glikolizacija
•
Vezikule –
pupljenje i transport u spoljašnju sredinu
Vakuole
•
Skladištenje i recikliranje ćelijskih metabolita•
Akumulacije: polifosfati,
•
Proteaze•
Regulacija ćelijskog pH
RAZMNOŽAVANJE
GLJIVA
•
VEGETATIVNO, BESPOLNO
i POLNO
Opšte osobine gljiva•
Način ishrane –
ADSORPCIJA
•
Jednostavne organske materije –
direktan transport kroz ćelijski zid
•
Kompleksne složene materije – ekstracelularna digestija
Sistematika gljiva
Ainsworth and Bisby
(1971)Razdeo EUMYCOTA
– PRAVE GLJIVE
niže prave gljive (neseptirane hife)Podrazdeo Mastigiomycotina•Chytridiomycetes•Hyphochytridiomycetes•Oomycetes
ZygomycotinaZygomycetesTrichomycetes
Sistematika gljiva
Razdeo EUMYCOTA
– PRAVE GLJIVEviše prave gljive (septirane hife)Ascomycotina•Hemiascomycetes•Plectomycetes•Pyrenomycetes•Discomycetes•Laboulbenomycetes•Loculoascomycetes
BasidiomycotinaTeliomycetesHymenomycetes
Phragmobasidiomyc etidae
HolobasidiomycetidaeGastromycetes
DeuteromycotinaBlastomycetesHyphomycetesCoelomycetes