razvojna strategija općine karlobag za razdoblje 2015.-2020. godine
TRANSCRIPT
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG
2015. – 2020.
- IZGRADNJA KLIMATSKE OTPORNOSTI -
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
-IZGRADNJA KLIMATSKE OTPORNOSTI-
Nakladnik:
Općina Karlobag
Trg dr. Franje Tuđmana 2, Karlobag
Za nakladnika:
Ivan Tomljenović, načelnik
Autor:
Jadranka Pelikan
Pelikan Consult d.o.o.
Grafička priprema:
Tisak:
Tiskara d.o.o.
Naklada:
xx primjeraka
ISBN
Izradu dokumenta financira Programa ruralnog razvoja RH.
Karlobag, 2016.
Naslovnica:
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
SADRŽAJ:
0. SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE KARLOBAG.....................................................................2
1. UVOD.......................................................................................................................................................................... 5
1.1. Ruralni razvoj................................................................................................................................................5
1.2. Partnerstvo.....................................................................................................................................................9
1.3. Ciljevi procesa strateškog planiranja...............................................................................................10
1.4. Elementi strateškog plana.....................................................................................................................11
1.5. Metodologija izrade Strategije razvoja Općine Karlobag........................................................12
2. ANALIZA STANJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG.............................................................................15
2.1. Opća prostorna i okolišna obilježja...................................................................................................15
2.2. Infrastruktura na području Općine Karlobag...............................................................................35
2.3. Stanovništvo................................................................................................................................................39
2.4. Gospodarske značajke područja.........................................................................................................49
3. SWOT ANALIZA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG................................................................................69
4. ANALIZA RESURSA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG.........................................................................75
5. VIZIJA RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG................................................................................81
6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG......82
6.1. Opći dio strateškog smjera razvoja...................................................................................................82
6.2. Strateški ciljevi Općine Karlobag.......................................................................................................85
6.3. Horizontalni ciljevi...................................................................................................................................91
6.4. Plan aktivnosti za razdoblje 2015. - 2020......................................................................................92
6.5. Izvori financiranja.....................................................................................................................................94
7. PROVEDBA STRATEGIJE.................................................................................................................................95
7.1. Opći dio provedbe.....................................................................................................................................95
7.2. Praćenje provedbe (monitoring)........................................................................................................96
7.3. Izvještavanje................................................................................................................................................97
7.4. Evaluacija......................................................................................................................................................97
7.5. Mjerenje učinkovitosti............................................................................................................................98
7.6. Nadopuna strategije.................................................................................................................................99
PRILOZI……...………………………………………………………………………………………………………………………101
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Kratice upotrijebljene u tekstu
APPRRRAgencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BDP Bruto domaći proizvod
Bf Bofor
°C Celzijev stupanj
DHMZ Državni hidrometeorološki zavod
DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EEAEuropska agencija za okoliš (European Environmental Agency)
EU Europska unija
EFRD Europski fond za regionalni razvoj
ESF Europski socijalni fond
ESI Europski strukturi i investicijski fondovi
FZOEUFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
GPP Gorsko-planinsko područje
ha hektar = 10.000 m2
HGK Hrvatska gospodarska komora
HGSS Hrvatska gorska služba spašavanja
HOK Hrvatska obrtnička komora
HŠ Hrvatske šume
JKP Javno komunalno poduzeće
JLSJedinica lokalne samouprave
km Kilometar, 1000 metara
LEADERProgram Europske unije za razvoj ruralnih područja
LRS Lokalna razvojna strategija
LSŽ Ličko-senjska županija
mMetar, jedinica za duljinu prema SI sustavu
mm Milimetar, tisućiti dio metra
MZOIPMinistarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
n.m. nadmorska visina
NN Narodne novine
NP Nacionalni park
PG Poljoprivredno gospodarstvo
PP Park Prirode
PRR RH Program ruralnog razvoja RH
psuJedinice saliniteta vode (Practical salinity units)
RH Republika Hrvatska
SMARTSpecifičan, mjerljiv, dostižan, realan i vremenski definiran
TZ Turistička zajednica
UNESCOOrganizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
0. SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE KARLOBAG
Područje Općine Karlobag je tijekom stoljeća doživljavalo dramatične promjene stanovništva,
ponajviše zahvaljujući ponekad surovim uvjetima života i društvo-političkom okruženju.
Povijesnu važnost i održivost Karlobaga određuje povoljan geografski položaj koji povezuje
kontinentalne dijelove države preko Oštarijskih vrata s pomorskim putevima Jadrana čime je
omogućen protok dobara između ovih područja. I danas se naselja Općine Karlobag suočavaju s
odlaskom mladih što vodi do postepenog zaostajanja u gospodarskom razvoju. No, usprkos
tome, nekad dominantne gospodarske aktivnosti poput poljoprivrede, ribarstva i stočarstva su
zamijenili turizam, trgovina i ugostiteljstvo, dok je proizvodnja zastupljena u manjem omjeru.
Posebnost reljefa, klime i bogatstvo biološke raznolikosti planinskog masiva Velebita na čijim je
obroncima naseljeno stanovništvo Općine Karlobag doveli su do proglašenja Parka prirode
Velebit, čime su postavljeni novi uvjeti razvoja područja Općine. Međutim, nastala su razvojna
ograničenja radi zakonske regulative primarno usmjerene na zaštitu vrsta i staništa te očuvanje
jedinstvenosti svjetskog rezervata biosfere. Ovakav stav je razumljiv ako se uzme u obzir da
prirodni kapital ili resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na
svakom području. Stoga vrijednost i posebnost područja Općine Karlobag premašuju svoje
lokalne pa čak i nacionalne okvire. Sasvim sigurno se može reći kako je Karlobag svojevrsni
čuvar svjetskog blaga. Međutim, pojavljuje se neposredna prijetnja rastućeg trenda globalnog
zagrijavanja i klimatskih promjena čime se ugrožavaju resursi biosfere od svjetskog značaja kao
i održivost stanovništva Općine Karlobag.
Opasnosti koje nose klimatske promjene su prepoznate na razini europskih i nacionalnih
razvojnih politika, stoga su njihove preporuke da se regionalne i lokalne razvojne strategije
prilagode ili integriraju s klimatskim politikama. Imajući u vidu posebnost i značaj ovog
područja, Strategija razvoja Općine Karlobag u potpunosti je usklađena s važećim klimatskim
politikama koje sadrže dvije ključne skupine mjera: adaptaciju/prilagodbu i
mitigaciju/ublažavanje. Adaptaciju čine aktivnosti prilagodbe očito neminovnom procesu
globalnog zatopljenja kroz izgradnju klimatski otporne infrastrukture i to s posebnim naglaskom
na zelenu infrastrukturu. Mjere mitigacije se odnose na ublažavanje pojave, odnosno,
smanjivanje zagađenja, energetsku učinkovitost i općenito na različite načine suzbijanja
uzročnika rasta globalne temperature. Sve su gospodarske aktivnosti i smjernice predviđene
ovim strateškim dokumentom, u većoj ili manjoj mjeri, upotpunjene klimatskim politikama koje
predstavljaju horizontalne mjere razvoja. Strategija razvoja Općine Karlobag prepoznaje i
vrjednuje okruženje, uvjete života stanovništva te pruža inovativan pogled na postojeća razvojna
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
ograničenja pretvorivši ih iz nedostatka u prednost. Takav, održiv razvoj područja Općine
Karlobag usmjeren je k izgradnji klimatske otpornosti stanovništva, gospodarstva kao i
okruženja. Predloženi integrirani pristup razvoju sadrži preporuke za:
Prilagodbu infrastukture klimatskim promjenama te povećanje kvalitete života i
sigurnosti stanovništvu općine i gostima.
Transformaciju gospodarskih aktivnosti i izgradnju održivog gospodarstva.
Podizanje razine svijesti lokalnih dionika za jačanje klimatske otpornosti i
samoodrživosti na području Općine Karlobag.
S namjerom unaprijeđenja kvalitete života, sigurnosti stanovništva i gospodarstva te osiguranja
okolišne održivosti definirana su četiri razvojna cilja Strategije:
1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske
učinkovitosti
4. Jačanje društvene infrastrukture.
Što to konkretno znači?
Općina će u suradnji s partnerima (LAG Lika, Ličko-senjska županija, sektorska ministarstva te
međunarodni čimbenici) razvijati razvojne projekte i financirati ih iz europskih razvojnih te
drugih fondova. Investicije će se primarno odnositi na ulaganje u infrastrukturu koja će
primjenom inovativnih rješenja služiti održivosti područja, smanjivati zagađenja te doprinositi
klimatskoj otpornosti. U sukladu s preporukama klimatskih politika izgradit će se:
Riva i luke, obalne ceste, prometnice i protupožarne prosjeke;
Sustavi vodopskrba i odvodnje;
Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana, solarnih
parkova, plimnih turbina te bioplina;
Stanica za prikupljanje, odvajanje i odvoz otpada;
Sportski i društveni objekti;
Potaknuti održive gospodarske aktivnosti.
Novost u razvojnom promišljanju donosi usmjerenje k zelenoj infrastrukturi čija je funkcija i
korisnost višestruka, primjerice, poput višefunkcionalnih vjetrobrana. Osim toga, bura je čest
uzrok prekida opskrbe električnom energijom. Stoga se u vidu rješenja za ovaj problem ističe
izgradnja elektroenergetskih objekata kojima bioplin služi kao sirovina za proizvodnju
električne energije. Ovdje je značajno napomenuti kako se proizvodnja bioplina provodi u
zatvorenim sustavima (koji ne ispuštaju mirise), a kao sirovina mogu poslužiti sve vrste otpadne
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
organske tvari uključujući komunalne otpadne vode kao i komunalni organski otpad. Na taj
način će se znatno učinkovitije uklanjati otpad (usmjerenost prema modelu “zero waste”), a
nastala pročišćena voda se može upotrijebiti za navodnjavanje javnih zelenih površina.
Predviđeno je da se u svakom većem naselju Općine ugrade takvi pročišćivači i priključe na
sustav odvodnje (kojeg je također potrebno izgraditi), koji su u stanju zadovoljiti potrebe
stanovništva za energentima, a mogući suvišak se potom prodaje komercijalnim tvrtakama za
distribuciju električne energije.
Razvojna poteškoća gospodarstva s područja Općine Karlobag je slaba diverzifikacija djelatnosti
malog i srednjeg poduzetništva. Postojeće nisu dovoljno snažne pokrenuti gospodarski razvoj.
No, za razliku od njih, turizam kojim se bavi značajan broj stanovnika sadrži potencijal koji može
zaustaviti trend gubitka radnih mjesta te privući stručnu radnu snagu u područje Općine. Upravo
jedinstvenost i turistička atraktivnost obale te zaleđa mogu biti usmjereni k produljenju
turističke sezone kao i za diverzifikaciju djelatnosti unutar turističkog sektora.
Kao pratnja razvoju turizma javit će se brojne gospodarske djelatnosti koje će Strategija
podupirati kroz razvojne prioritete.
No, kako bi se navedeno mogli ostvariti potrebno je ojačati kapacitete institucija zaduženih za
provedbu aktivnosti te pronaći izvore financiranja. Europska unija je objavila kako će najmanje
20% njezinog ukupnog proračuna u razdoblju 2014. - 2020. biti dodijeljeno za provedbu
politika, mjera i projekata koji se odnose na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama
što uključuje i financiranje infrastrukture, tehnologije te drugih inovativnih i “pametnih”
rješenja. Stoga je logično očekivati kako bi se infrastrukturna izgradnja mogla i trebala
financirati iz ovih sredstava tijekom narednih nekoliko godina. Stanovništvo Općine Karlobag
sasvim odgovorno može tvrditi: Naša održiva budućnost je u našim rukama!
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
1. UVOD
1.1. Ruralni razvoj
Ruralna područja1 prema OECD čine 92% teritorijalnog ustroja Europske unije koja prate brojne
poteškoće poput depopulacije, nezaposlenosti i pada kvalitete života ruralnog stanovništva2.
Trendovi pokazuju kako tijekom desetljeća dolazi do degradacije seoskih sredina u smislu
smanjenja vrste i broja gospodarskih aktivnosti te izraženijeg zapuštanja krajobraza, kako u
većini država članica Europske unije tako i u Republici Hrvatskoj. Međutim, ruralna područja su
važna, ne samo zbog potencijala za proizvodnju hrane koja je od strateškog značaja svakoj
državi, već i zbog bogatstva, raznolikosti krajobraza te očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa.
Sukladno tome se za potrebe izrade Strategije razvoja Općine Karlobag (slika 1) (koje je u
potpunosti kategorizirano ruralnim područjem zbog niske gustoće stanovništva) primjenjuju
smjernice LEADER programa za razvoj ruralnih zajednica sukladno Programu ruralnog razvoja
RH.
1 Ruralnim područjima OECD smatra ona područja na kojima je gustoća stanovništva do 150 st./km 2. Međutim, Europska unija je za svoje potrebe usvojila tipologiju prema kojoj se urbanim područjima smatraju sva ona s gustoćom naseljenosti većom od 300 stanovnika po kilometru kvadratnom kopnene površine te koja sadrže aglomeracije s više od pet tisuća stanovnika, dok su sva ostala područja proglašena ruralnim. Na temelju takve podjele više od 90% kopnenog dijela Hrvatske te kompletno područje Ličko-senjske županije se mogu svrstati u ruralna područja. 2 Zbog gubitka stanovništva ruralnih prostora Europske unije je 1991. godine nastao program LEADER koji predstavlja objedinjen niz mjera, aktivnosti i “alata” za razvoj ruralnih područja, proistekao uglavnom iz iskustava zemalja članica EU u provedbi projekata ruralnog razvoja. Posebnost ovog programa nalazi se u pristupu ruralnom području koji omogućava aktivnu ulogu stanovništvu u kreiranju gospodarske budućnosti primjenom načela ruralnog razvoja među kojima se nalazi i izrada lokalne razvojne strategije (LRS).
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 1: Karlobag, izvor: TZ Općine Karlobag, 2015.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. predviđa proračun od
2.383.294.499.84 eura koji trebaju biti iskorišteni provedbom sedamnaest mjera3 te trideset i tri
podmjere (slika 2).
M1 M2 M3 M4 M5 M6 M7 M8 M9 M10 M11 M13 M16 M17 M18 M19 M200
100000000
200000000
300000000
400000000
500000000
600000000
700000000
800000000
Predviđeni proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama
Broj mjere
Euro
Slika 2: Proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama, izvor: Ministarstvo
poljoprivrede RH, 2015.
Najveći iznosi su planirani za korištenje kroz mjeru M4 - Ulaganja u fizičku imovinu
(667.058.823 €) te mjeru M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim
posebnim ograničenjima (321.600.000 €).
1.2. Partnerstvo
Proces strateškog planiranja pokrenut u Općini Karlobag predstavlja alat kojim se optimiziraju
napori javnog sektora za djelovanje i postizanje željenih rezultata u budućnosti lokalne zajednice
u okvirima smjernica za razvoj ruralnih područja. Strateški plan nastaje u suradnji tri sektora:
predstavnika privatnog i javnog sektora te nevladinih organizacija kao i istaknutih pojedinaca.
3 M1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, M2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, M4 – Ulaganja u fizičku imovinu, M5 – Obnavljanje poljoprovrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogašajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i i poslovanja, M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, M8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, M9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija, M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, M11- Ekoliški uzgoj, M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, M16 -Suradnja, M17 – Upravljanje rizicima, M18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku, M19 – LEADER (CLLD), M20 – Tehnička pomoć.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Strateško Partnerstvo4 se sastoji od lokalnih dionika koji konsenzusom usvajaju odluke o
prioritetnim strateškim ciljevima razvoja.
Slika 3 prikazuje sastav partnerstva za izradu Lokalne razvojne strategije Općine Karlobag kojeg
čine najvećim dijelom predstavnici javnog
sektora (44%), zatim privatnog (30%)
dok je najmanje zastupljen broj sudionika
iz neprofitnih organizacija (26%). Ovdje
valja napomenuti kako su osim
predstavnika s lokalne razine u radu
partnerstva sudjelovali i predstavnici
institucija te udruga sa županijske razine.
Slika 3: Partnerstvo prema sektorima koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja
1.3. Ciljevi procesa strateškog planiranja
Ciljevi koji će se ostvariti izradom i implementacijom Strategije razvoja Općine Karlobag su
srednje do dugoročni. Opći cilj izrade Strategije je jačanje gospodarstva na području Općine uz
povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Specifični ciljevi su jačanje ljudskih potencijala
članova/ica radnih skupina uključenih u proces strateškog planiranja; jačanje kapaciteta
djelatnika lokalnog javnog sektora te povećanje sposobnosti lokalnih dionika za diverzifikaciju
gospodarskih djelatnosti s posebnim naglaskom na razvoj dugoročno održivog gospodarstva na
području Općine Karlobag. Posebnost strateškog pristupa rješavanju razvojnih poteškoća Općine
Karlobag se nalazi u prilagodbi postojećim gospodarskim ograničavajućim čimbenicima. Stoga se
uvodi nova dimenzija u razvojnu politiku Općine Karlobag – pokretanje gospodarskog rasta i
razvoja utemeljenih na izgradnji klimatske otpornosti područja. Ove smjernice predstavljaju
horizontalne ciljeve strateškog dokumenta jer obuhvaćaju svaki od prioriteta oblikujući način
njihovog postizanja. Sukladno tome se dugoročni razvojni cilj Općine Karlobag nalazi u pravcu
jačanja klimatske otpornosti gospodarstva i stanovništva, dok se srednjoročni ciljevi uklapaju u
postavljene strateške ciljeve ovog dokumenta, ali s jasnom odrednicom prema postizanju
dugoročnih ciljeva. Valja napomenuti kako neće biti moguće postići dugoročne ciljeve tijekom
razdoblja provedbe Strateškog plana (2015. – 2020.), no ovime se postavljaju temelji za njihovu
provedbu i dugoročnu održivost područja za buduće naraštaje.
4 Partnerstvo čine predstavnici javnog sektora: Općine Karlobag, Turističke zajednice, Javnog komunalnog poduzeća Crno vrilo d.o.o., Hrvatske elektroprovrede d.d., Osnovne škole Karlobag, PP Velebit, Hrvatskih šuma d.d. zatim privatnog sektora kojeg čine mali iznajmljivači, hotelska poduzeća, poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, a priključeni su i predstavnici neprofitnog sektora: članovi sportskih i ostalih udruga, Savjeta mladih Općine Karlobag, GSS-a Stanice Gospić te LAG-a LIKA.
Javni 43%
Privatni 30%
Neprofitni26%
Partnerstvo za izradu Strategije razvoja Općine Karlobag
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
1.4. Elementi strateškog plana
Analiza stanja je dio dokumenta u kojem je predstavljeno područje Općine Karlobag kroz
poglavlja: opće prostorne značajke i fizička infrastruktura, gospodarstvo te demografska i
društvena obilježja. Podaci prikupljeni iz primarnih i sekundarnih izvora te rezultati istraživanja
se međusobno nadopunjuju, stoga su prikazani u istom poglavlju dokumenta sukladno temi koju
obrađuju. Na kraju cjeline su prikazani ključni elementi razvojnih prednosti i poteškoća te
ograničenja koja proizlaze iz spomenutih zaključaka. Tako izraženi pokazatelji služe za
provedbu analize resursa koja predstavlja zanimljiv i pregledan način grafičkog prikazivanja
odabranih pokazatelja i njihov međuodnos. Vizualno izraženi pokazatelji članovima Partnerstva
olakšavaju praćenje i razumijevanje odabranih indikatora stanja na području Općine Karlobag.
Važno je napomenuti kako je Partnerstvo donosilo odluke konsenzusom o procjeni vrijednosti
pokazatelja prikazanih u analizi resursa. S obzirom na (pro)cijenjeno stanje parametara pristupa
se izradi SWOT, a nakon nje i PESTE analizi. SWOT je jednostavna analiza kvalitativnog tipa koja
sadrži snage i slabosti te prilike i prijetnje promatranog područja ili parametra, dok PESTE
analiza razvrstava vanjske čimbenike kroz političko, ekonomsko, socijalno, tehnološko i
ekološko okruženje.
Nastavno na analizu stanja području Općine Karlobag koja opisuje što se događa u prostoru,
gospodarstvu i društvu, započinje proces strateškog planiranja. Taj dio dokumenta je, za razliku
od prethodnoga, usmjeren na budućnost, on sadrži viziju razvoja, strateške ciljeve, prioritete te
mjere koji definiraju u kojem će se pravcu i na koji način razvijati društvo i gospodarstvo
područja Općine Karlobag. Vizija predstavlja poželjnu sliku budućnosti koju je moguće ostvariti
na temelju procijenjenih resursa, odnosno, stanja na području Općine. Budući da je vizija
odredište potrebno je osmisliti načine njezinog ostvarenja, stoga se pristupa razradi strateških
ciljeva čijim postignućem se ona realizira.
Svaki od strateških ciljeva je postavljen u skladu sa SMART5 smjernicama, a dodatno je opisan
prioritetima i mjerama za njihovo postizanje. Operacionalizacija strategije se može pratiti kroz
plan aktivnosti te monitoring i evaluaciju provedbe predviđenih intervencija. Premda je teško
predvidjeti troškove provedbe strategije u višegodišnjem razdoblju, ipak, financijski okvir s
navedenim očekivanim iznosima te partnerima u provedbi aktivnosti osigurava planiranje
lokalnog proračuna, a ujedno informira i o vanjskim izvorima sredstava za provedbu strategije.
5 SMART smjernice označavaju obilježja koja pokazatelji i ciljevi trebaju sadržavati: S- specifični, M – mjerljivi, A – dostižni, R – realni, T – vremenski definirani.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
1.5. Metodologija izrade Strategije razvoja Općine Karlobag
Održivi razvoj ruralnih područja temeljen na LEADER pristupu podrazumijeva primjenu sedam
vodećih načela tijekom procesa strateškog planiranja:
1. Pristup temeljen na osobitostima područja
2. Pokretanje i uključivanje zajednica u razvojne procese
3. Pristup odozdo prema gore
4. Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju
5. Umrežavanje i suradnja, povezivanje i sinergijsko djelovanje
6. Integralni pristup razvoju
7. Lokalno sufinanciranje i upravljanje projektima
Ključni principi koji se pri tome koriste su prepoznavanje te priznavanje specifičnih potreba i
prednosti područja Općine Karlobag, partnerski pristup planiranju razvoja kao i inovativnost,
odnosno, primjena novih načina rješavanja poznatih problema i poteškoća.
Proces izrade strateškog dokumenta zbog nedostatka podataka na lokalnoj razini zahtijeva
provedbu manjih istraživanja mišljenja i stavova dionika s područja Općine putem upitnika6 i
fokusnih skupina7 te deliberativnih radionica (sastanaka). LEADER program za razvoj ruralnih
područja naglašava važnost uključivanja lokalnih dionika i marginaliziranih skupina u procese
izrade lokalne razvojne strategije. Na taj se način, osim prikupljanja podataka iz primarnih i
sekundarnih izvora8 te usmjeravanja prioritetnih strateških ciljeva razvoja područja ujedno
osigurava vlasništvo9 nad njezinom provedbom u budućnosti.
6 Anketnim upitnicima su provedena prikupljanja mišljenja i stavova roditelja učenika osnovnih škola, iznajmljivača te poduzetnika tijekom svibnja 2015. godine. Anketiranje je provedeno anonimno. 7 Metoda istraživanja putem fokusnih skupina je metoda kvalitativnog istraživanja stavova, mišljenja, osjećanja i ponašanja pojedinaca koji imaju najmanje jednu zajedničku karakteristiku. Posebnost metode je u tome što se predmet istraživanja ispituje kroz polustrukturirani razgovor i prati interakcije unutar skupine u zadanom vremenskom i tematskom okviru. Polustrukturirani tip razgovora dopušta usmjeravanje tijeka i postavljanje dodatnih pitanja kako bi se dobili odgovori koji pobliže objašnjavaju temu razgovora. Razgovor se snima.8 Primarni izvori podataka su takvi koji su najbliži samom izvoru iz kojeg podaci dolaze, poput broja dolazaka i noćenja gostiju – podataka koje prikuplja i dostavlja turistička zajednica te drugi. Sekundarni izvori podataka su dokumenti koji sadrže analize primarnih podataka ili prenose informacije iz drugih izvora.9 Uobičajeno je da lokalna zajednica strategije doživljava dokumentima javnog sektora te ne shvaća važnost uključivanja u proces odlučivanja. Sudjelovanjem dionika u procesima strateškog planiranja se ostvaruje razumijevanje i zajednička provedba dokumenta. Provedbi dokumenta pristupaju, osim jedinice lokalne samouprave i svi članovi zajednice ako to žele, na način da prijavljuju projektne prijedloge i prijave za bespovratna i kreditna sredstva za takve vrste razvojnih projekata koje ova Strategija podržava.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Shemdnos je predstavljen na slici 4. Oznakom „V“ obilježenje rad na viziji koji se provodi u
nekoliko navrata, odnosno, sastanaka tijekom procesa strateškog planiranja.
Na temelju prikupljenih kvantitativnih i kvalitativnih podataka baziranih na statističkim i
drugim podacima iz pouzdanih izvora te rezultatima provedenih istraživanja stavova i mišljenja
Dijagram procesa strateškog planiranja
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
lokalnih dionika, dane su početne smjernice za pravce budućeg razvoja. Proces odabira
strateških ciljeva temeljen je na sukladnosti potreba, definiranih kroz istraživanja, prikupljene
podatke i željene destinacije - vizije. Strateški ciljevi su dalje raščlanjeni na prioritete i mjere
koje predstavljaju skupine aktivnosti sa zajedničkim nazivnikom. Predložene mjere su osnova za
izradu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz domaćih i stranih izvora sredstava. Horizontalni
prioriteti prožimaju sve strateške ciljeve u manjoj ili većoj mjeri, a primarno su izvedeni iz
osjetljivosti i ranjivosti područja na posljedice globalnog zatopljenja odnosno klimatskih
promjena.
Izrađeni nacrt dokumenta se daje na uvid javnosti i prikupljaju se povratne informacije,
odnosno, mišljenja, prijedlozi, komentari te primjedbe na predložene intervencije. Radna
skupina razmatra dospjele komentare, uvrštava ih u Strategiju ukoliko se zaključi da su značajni
za njezin sadržaj i provedbu. Potom slijede usvajanje strateškog dokumenta i njegova provedba.
Da bi se Strategiju moglo učinkovito implementirati, potrebno je osmisliti, tj. institucionalizirati
sustav upravljanja jer strategija, struktura i sustavi upravljanja čine nerazdvojiv kompleks kod
uspješno provedenih strateških planova. Provedba Lokalne razvojne strategije treba uslijediti tri
do šest mjeseci nakon usvajanja na Općinskom vijeću. S ciljem uspješne provedbe ovog
strateškog plana potrebno je osnovati provedbene radne skupine, nadležne za detaljniju razradu
aktivnosti i godišnju prilagodbu dokumenta te skupinu za monitoring i evaluaciju.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2. ANALIZA STANJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
Analiza počinje opisom prirodnih i zemljopisnih obilježja, a nastavlja se prikazom, gospodarstva,
stanovništva te društvene infrastrukture i društvenoga kapitala. Analiza se temelji kako na
primarnim tako i na sekundarnim izvorima te rezultatima provedenih kvantitativnih i
kvalitativnih istraživanja. Popis stanovništva iz 2011. godine bio je značajan izvor informacija,
premda se kretanja stanovništva odvijaju neprekidno pa podaci iz njega nisu u potpunosti točni,
ipak predstavljaju dobru polaznu osnovu za analizu.
2.1. Opća prostorna i okolišna obilježja
2.1.1. Prostorna obilježja
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2014.) Republika Hrvatska se rasprostire na
56594 km² kopna na području jugoistočne Europe, dok površina teritorijalnog mora iznosi
31479 km². Duljina obalne linije kopna iznosi 1880 km, a otoka 4398 km. Zbog svoje
razvedenosti obale veći dio Jadranskog mora (udaljenost od obalnog pojasa prema
međunarodnim vodama) pripada Republici Hrvatskoj nego Republici Italiji. Dio otvorenog mora
koji se nalazi između Republike Hrvatske i Republike Italije čine međunarodne vode na koje ne
polaže pravo niti jedna država.
Istočnu kopnenu granicu Republika Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom u duljini od 932
km, Srbijom 241 km, Crnom Gorom 25 km. Zapadnu granicu dijeli sa Slovenijom u duljini od 670
km, a sjevernu s Mađarskom u duljini od 329 km. Ukupno, Republika Hrvatska dijeli svoje
kopnene granice s pet susjednih država u duljini od 2197 km.
Obalno područje ima pristup otvorenom moru Jadrana koje je polu-zatvoreno, malo i plitko
more sjevernog dijela istočnog Sredozemlja, a proteže se u pravcu sjever-sjeverozapad između
gorja Apenina i Dinarida te balkanskog poluotoka. Jadransko more je okruženo državama Italije,
Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Zapadni dio pripada Italiji, dok
ostale zemlje dijele njegovu istočnu obalu. Ukupna duljina Jadrana je 870 km, a površina 158595
km2, najveća širina mu je 210 kilometara, dok je Otrant njegov najuži dio sa samo 75 kilometara
udaljenosti između obala Albanije i Italije. Prosječna širina Jadrana je 159,3 km. Dubina mora se
kreće od plitkog potopljenog šelfa mjestimice najveće dubine do 50 m što je karakteristično za
sjeverni Jadran, dok se na polovici počinje spuštati u znatno veće dubine od približno 100 m ili
više. Južni Jadran karakterizira “pravo more“ s dubinama od 1233 m kod Jabučke kotline.
Prosječna dubina Jadrana iznosi 173 m. Temperatura mora zimi rijetko pada ispod 11°C, a
14
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
karakterizira ga velika prozirnost i slanost (38 psu). Morske struje iz Mediterana se uz istočnu
obalu Jadrana kreću prema sjevernom dijelu, zaobilaze Istarski poluotok i spuštaju natrag uz
zapadnu obalu Apeninskog poluotoka. Stoga je more na istočnoj strani Jadrana nešto slanije i
toplije od vodenih masa na zapadnoj strani.
Istočni dio obale Jadrana obilježen je dobro razvijenim brojnim otocima, otočićima i hridima
(1244 njih) koji se protežu uzduž linije Dinarida. Ova vrsta obalnog reljefa je globalno priznata
kao dalmatinska vrsta obale. Upravo velika raznovrsnost i razvedenost obale je glavni razlog
biološke raznolikosti i bogatstva flore i faune koje predstavljaju izvor velikog broja turističkih i
drugih gospodarskih aktivnosti.
Slika 5. Karta Hrvatske s podjelom u statističke regije( DZS, 2013.)
Republika Hrvatske je podijeljena u dvije NUTS regije: Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku. Slika
5 prikazuje raspodjelu dvadeset hrvatskih županija i Grada Zagreba s obzirom na pripadnost
NUTS regiji. Jadransku Hrvatsku čine županije: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska,
Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska, a ostale su
dodijeljene Kontinentalnoj Hrvatskoj.
15
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću je ustrojena na području četiri Grada: Gospića,
Otočca, Novalje i Senja te osam općina: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička
Jezera, Udbina i Vrhovine. Ličko-senjska županija dijeli međunarodnu granicu s Bosnom i
Hercegovinom duljine 100 km na istoku, na sjeveru graniči s Karlovačkom županijom, na jugu sa
Zadarskom te na sjeverozapadu s Primorsko-goranskom županijom. Površina kopnenog dijela
Ličko-senjske županije iznosi 5353 km2 te 596,63 km2 morske površine. U ukupnoj površini
Republike Hrvatske Ličko-senjska županija sudjeluje s 9,45%.
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06) Općina Karlobag ulazi
u sastav Ličko-senjske županije, a čini je četrnaest naselja: Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica,
Crni Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo
Šugarje, Ravni Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički te Vidovac Cesarički. Općina se rasprostire na
površini od 28124 ha, odnosno, 281,24 km2 čime sudjeluje s 5,25% u ukupnoj površini Ličko-
senjske županije. Na sjeveru i sjeverozapadu Općina Karlobag graniči s područjem Grada Senja, a
sjeverno i sjeveroistočno s Gradom Gospićem. Jugoistočnu granicu dijeli s Općinom Starigrad
Paklenica u Zadarskoj županiji. Nasuprot obalne linije Velebitskog kanala čija je dužina približno
40 km, a širina manja od 2 km, nalazi se otok Pag s kojim Općina Karlobag dijeli morsku granicu,
i to: s Gradovima Novaljom u Ličko-senjskoj županiji te Pagom u Zadarskoj županiji (slika 6).
Slika 6. Položaj Općine Karlobag u Ličko-senjskoj županiji. (LAG Lika, 2010.)
16
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2.1.2. Reljef i klima
Na temelju topografije Hrvatsku se može podijeliti u tri velike prirodne regije: panonsku i
mediteransku te gorsko-planinsko zaleđe. Tablica 1 prikazuje zastupljenost hrvatskog teritorija
u visinskim pojasima.
Tablica 1. Visinski pojasi RH
Visinski pojasi
Ukupno 0 - 200 201 - 500 501 - 1000 1001 - 1500 1501 - 1831
Površina RH (km2 )
56 539 30 208 14 478 9 669 2 098 57
% 100 53 26 17 4 0
Izvor: Statistički ljetopis DZS (2014: 46)
Ukupno je u gorsko-planinsko područje (GPP) RH uključeno 52 jedinice lokalne samouprave
(JLS) čija površina zauzima 20,8% kopnenog dijela teritorija (Husnjak, 2015: 14). Prema
Pravilniku o određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/15),
područje Općine Karlobag je razvrstano u gorsko-planinsko područje budući da više od 50 %
njezinog teritorija pripada većim nadmorskim visinama kako je prikazano u tablici 2.
Tablica 2. Kriteriji za GPP Općine Karlobag
Površina
Općine
Karlobag
Površina
korištenog
poljoprivredno
g zemljišta
Područja iznad
700 m n.m.
Područja od
501 – 700m
n.m. i s
nagibom >
15%
Područja od
400 – 500m
n.m. i s
nagibom >
15%
Područja koja
zadovoljavaju
kriterije za
GPP
ha ha ha % ha % ha % ha %
28124 176 18865 67,08 2425 8,62 1019 3.62 22309 79,33
Izvor: Husnjak (2015: 36)
Baške Oštarije su naselje koje se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini (na 924 metra) u Općini
Karlobag, kao i u Ličko-senjskoj županiji, te na petom mjestu u Republici Hrvatskoj.
Reljef je važna odrednica klimatskih varijacija u Hrvatskoj, stoga su u njezinoj gorsko-planinskoj
regiji zime duge i hladne, a ljeta kratka i svježa. Područje Općine Karlobag obuhvaća veliki
visinski raspon, od nule iznad mora do gotovo tisuću metara u planinskom dijelu. Uski obalni
pojas je izložen jadranskoj klimi, koja se na višim nadmorskim visinama mijenja u pravcu
17
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
submediteranske klime. Uobičajeni stariji nazivi za tipove klime koja prevladava u ovom
području bili bi mediteranska, submediteranska i kontinentalna klima. No, uvođenjem
Köppenove podjele klima područje je okarakterizirano Csax tipom klime u priobalju, Cfsbx i
djelomice Dfsbx tipom klime u gorskim predjelima (slika 7).
Slika 7. Köppenova podjela klima u RH (Haramina, 2014: 26)
Statistički ljetopis Državnog zavoda za statistiku (DZS, 2014.) navodi kako se, ipak, klima
najvećeg dijela Republike Hrvatske prema Köppenovoj klasifikaciji može smatrati umjereno
toplom kišnom klimom. Zbog utjecaja mora amplitude temperature zraka iz godine u godinu su
manje u priobalnome nego u kontinentalnom dijelu, a jesen je toplija od proljeća, prema
Statističkom ljetopisu (2014.). Službeni pokazatelji izmjerenih temperaturnih vrijednosti mora,
tla i zraka ukazuju na trend temperaturnih promjena u smjeru njihovog povećanja u odnosu na
prethodna razdoblja. Crometeo (2015.) ističe kako je: “srpanj 2015. godine bio najtopliji
srpanj na globalnoj razini u povijesti temperaturnih mjerenja, od 1880. godine. (...) Prosječna
mjesečna globalna temperatura u 2015. godini iznosi 16,61°C i najveća je u povijesti mjerenja
temperatura zraka i mora.“ Navedeni podaci sugeriraju kako je nastupilo globalno zatopljenje
čije su posljedice izmjereno povećanje temperatura okoliša.
Kako na području Općine Karlobag ne postoji meteorološka postoja, na slici 8 su predstavljene
prosječne mjesečne temperature susjednih Senja i Raba, po mjesecima u 2014. godini. Razlike u
prosječnim mjesečnim vrijednostima za Senj i Rab su izuzetno male, stoga se može očekivati
kako se temperature na priobalnom području Općine Karlobag kreću unutar sličnog raspona.
18
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Budući da kontinentalni dio područja Općine Karlobag pripada gorsko-planinskim predjelima na
kojima ne postoji meteorološka postaja, za usporedbu je, radi sličnosti s kontinentalnim gorskim
predjelima Općine, dan prikaz prosječnih mjesečnih temperatura za sjeverni Velebit s postaje na
Zavižanu. Najveća je razlika prosječnih mjesečnih temperatura zabilježena u toplijim mjesecima
godine između priobalnih i gorsko-planinskih područja te se kreće oko deset ili više Celzijevih
stupnjeva u realnom vremenu.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
Senj RabZavižan
2014.
°C
Slika 8. Mjesečni srednjaci temperatura izmjereni u Senju, Rabu i Zavižanu 2014. godine
(Statistički ljetopis DZS, 2014.)
Količina i vrsta oborina su direktno povezane s reljefom i nadmorskom visinom. Srednje
godišnje količine oborina u Republici Hrvatskoj kreću se između 600 mm i 3500 mm. Najmanje
količine kiše na Jadranu imaju vanjski otoci (< 700 mm), dok se približavanjem Dinarskome
masivu povećava i srednja godišnja količina oborina te doseže najveću vrijednost do 3500 mm
na vrhovima planina u Gorskom kotaru (Statistički ljetopis DZS, 2014.).
Slika 9 sadrži prikaz prosječnih godišnjih količina oborina u RH iz kojeg je vidljivo kako gorsko-
planinska područja imaju najveću količinu oborina, a područja na razini mora najmanju. Općina
Karlobag je u svojem priobalnom području izložena oborinama od 1000 – 1250 mm vodenog
stupca, dok se na višim nadmorskim visinama količine oborina kreću od 2000 – 3000 mm
19
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
godišnje što izaziva bujice i eroziju tla te okršavanje10 čime se smanjuje vrijednost tla u smislu
njegove plodnosti odnosno upotrjebljivosti.
Slika 9. Prosječna godišnja količina oborina u RH u razdoblju 1961. – 1990. (Biondić, 2014: 7)
PP Velebit navodi kako se zbog miješanja različito zagrijanih zračnih masa u graničnom području
Velebita između primorja i unutrašnjosti javlja značajno veliki broj dana s maglom (187 dana
godišnje) za područje vršnog dijela velebitskog masiva. S obzirom na nadmorsku visinu i
klimatski tip na području PP Velebit velik je broj dana sa snježnim pokrivačem višim od 30 cm
trajanja 20 – 40 dana, a na vršnim dijelovima Velebita i znatno duže (do 70 dana). Navedeni
podaci se odnose i na gorsko-planinsko područje Općine Karlobag. Na primorskoj strani Velebita
snježni pokrivač je gotovo zanemariv.
U unutrašnjosti Republike Hrvatske prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog smjera dok se
manjim dijelom javljaju iz jugozapadnog.
10 Okršavanje je fenomen koji se javlja kao posljedica degradacije tla, odnosno, otapanja stijena u vodi pri čemu nastaju impresivni morfološki oblici stijena.
20
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
“Prema jačini ti su vjetrovi najčešće slabi do umjereni. Na Jadranu su u hladnom dijelu
godine dominantni vjetrovi bura (iz sjeveroistočnoga kvadranta) i jugo (iz južnoga
kvadranta), a ljeti maestral (pretežno iz zapadnoga kvadranta). Brzine vjetra u priobalju
su veće nego u unutrašnjosti. Maksimalni udari bure mogu prelaziti 50 m/s, dok jugo tu
brzinu dosegne rijetko. Smjer i brzina vjetra mogu biti znatno modificirani lokalnim
uvjetima (položaj orografskih prepreka, dolina rijeka, zaljev) pa na pojedinim lokacijama
može doći do većih odstupanja od prevladavajućeg vjetra” (DZS, 2014.).
Na području Općine Karlobag bura je dominantan vjetar (čini 50% svih vjetrova) te je skupa s
jugom vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci koji se javljaju u ljetnoj
polovici godine. Posebice na području podvelebitskog kanala bura dostiže nerijetko oluje i
orkanske brzine11. Olujni i orkanski vjetrovi brzine puhanja veće od osam bofora (8 Bf) ili 62-74
km/h, se prema hrvatskoj legislativi12, smatraju elementarnim nepogodama. Područje Općine
Karlobag poznato je po snažnoj i učestaloj buri koja ometa promet i ponekad izolira naselja od
komunikacije sa ostalim dijelovima države onemogućavajući opskrbu stanovništva. Prilikom
pojave takvih vremenskih (ne)prilika općinske službe organiziraju dostavu hrane, lijekova i
drugoga stanovništvu udaljenih naselja. S druge pak strane, jugo koje ne razvija orkanske brzine
izaziva velike poteškoće žiteljima Općine Karlobag jer snažni valovi razaraju obalnu
infrastrukturu (vidi sliku 10) te otežavaju, ugrožavaju sigurnost i onemogućavaju pomorski
promet.
Slika 10: Jugo u Karlobagu, Čuljat (2013.)
11Popadić (2015.) za Crometeo ističe kako je službeno zabilježeni najjači udar vjetra iz sjever-sjeveroistočnog smjera u Hrvatskoj izmjeren 1998. godine kod Masleničkog mosta koji je iznosio 248 km/h (69,0 m/s). Drugi udar bure je zabilježen na Paškom mostu i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći je izmjeren na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, za vrijeme ciklone Teodor, 2013. godine.12 Zakon i podzakonski akti o zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa.
21
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Prema DZS (2014.) najsunčaniji su dijelovi Republike Hrvatske vanjski otoci srednjeg Jadrana s
više od 2700 sunčanih sati na godinu. Srednji i južni Jadran imaju više sunca (2300 do 2700 sati)
i manje naoblake (4 do 4,5 desetine neba prekrivenoga oblacima) od sjevernog Jadrana (2000 do
2400 sati, naoblaka 4,5 do 5 desetina). Trajanje insolacije smanjuje se u pravcu kretanja od mora
prema kopnu kao i s porastom nadmorske visine. Planinski masiv Dinarida je prosječno godišnje
izložen 1700 do 1900 sati sijanja sunca, s najmanjom insolacijom (1700 sati) i najvećom
naoblakom (6 do 7 desetina) u Gorskom kotaru. S obzirom na reljef i nadmorsku visinu na
području Općine Karlobag se ističe širok raspon sunčanih sati čiji godišnji prosjek varira unutar
okvira od najmanje 1900 sati u gorskom području do 2400 sati u priobalju.
Zahvaljujući klimatskoj i reljefnoj raznolikosti značajke područja Općine Karlobag predstavljaju
snažan potencijal razvoja obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca te valova.
Klimatske promjene se uočavaju kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini kao dugogodišnji
trend promjene odabranih pokazatelja klime. Opažen je globalni porast srednje prosječne
temperature mora i kopna, podizanje razine mora te topljenje ledenih pokrivača na Zemljinim
polovima što sugerira pojavu globalnog zatopljenja. Izvješće IPCC-a (2014.) ističe:
“Vrlo je visoka vjerojatnost kako je više od polovice opaženih povećanja prosječne
globalne temperature površinskih slojeva mora u razdoblju 1951. do 2010. godine,
izazvano antropogenim povećanjem stakleničkih plinova skupa s drugim antropogenim
čimbenicima.”
Posljedice ovog klimatskog fenomena nisu posve poznate, no prema znanstvenim i stručnim
modelima te provedenim simulacijama može se očekivati značajan utjecaj na stanovništvo,
gospodarstvo i ekosustave. DHMZ (prema Haramina, 2014: 27) navodi kako se, posljedično, u
RH očekuje smanjenje oborina u priobalnom području tijekom cijele godine, a u gorskom dijelu
smanjenje snježnog pokrivača. Utjecaj na gospodarstvo i okoliš varira s obzirom na intenzitet
klimatskih promjena. Povećanjem prosječne temperature mora, očekivano se se povećati
salinitet (koji na području Općine Karlobag prema Tičina i sur. (2009: 41) iznosi 37,5 psu) i
acidifikacija te smanjiti količina otopljenog kisika u vodenom stupcu. Promjena uvjeta u moru će
omogućiti pojavu stranih biljnih i životinjskih vrsta te mikoorganizama koji do sada nisu
obitavali u Jadranu, poremetit će se razdoblja mrijesta male plave ribe što će se negativno
odraziti na cijeli morski ekosustav kao i na ptice koje se hrane ribom. Istodobno, povećanjem
temperature tla doći će do većeg gubitka vode evaporacijom pretežito u priobalnom dijelu, a
znatno manje u gorskim dijelovima Općine. Time će se i povećati opasnost od pojave šumskih
22
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
požara koji mogu biti posebice razorni za područje Općine Karlobag radi učestale pojave
vjetrova koji će omogućiti širenje vatre. Nadalje, može se očekivati povećanje razlike u
temperaturama između kopnenog i morskog dijela što će utjecati na pojavu snažnijih strujanja
vjetrova i pojave valova veće amplitude. U priobalnom području Općine Karlobag će, stoga, biti
otežano normalno funkcioniranje društvenog i gospodarskog života te ugrožena obalna
infrastruktura što sugerira kako će se ionako teški uvjeti života lokalnog stanovništva dodatno
pogoršati te pridonijeti daljnoj depopulaciji područja. Globalno zatopljenje predstavlja razumno
objašnjenje već opaženih klimatskih anomalija s kojima se suočavaju stanovnici i gospodarstvo
područja Općine Karlobag, kako u ljetnim tako i u zimskim mjesecima. No, zbog nedostatka
egzaktnih podataka (ne postoji meteorološka postaja) klimatski uvjeti na području Općine mogu
tek biti procijenjeni.
2.1.3. Bogatstvo voda
Javna ustanova Hrvatske vode je provedenim istraživanjima u Ličko-senjskoj županiji utvrdila
kako postoji veliki broj podzemnih izvora vode kao i rijeka ponornica koje protječu podzemljem
kopnenog i morskog dijela županije, a sve zajedno čine jadranski sliv. Osnovna značajka ovog
sliva su razvijeni krški vodonosnici s pukotinsko-kavernoznom poroznosti.
“Temeljna obilježja krških slivova prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim
područjima i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršenih vodopropusnih
karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. Protok vode vezan je za pukotinske
sustave, a odlikuje se velikim brzinama podzemnih tokova (do 30 cm/s) i pojavama jakih
krških izvora velikih amplituda istjecanja. Zbog male retencijske sposobnosti
vodonosnika ljetna razdoblja karakterizira bitno smanjenje istjecanja na izvorima, a
katkad i potpuna presušivanja” (Strategija upravljanja vodama, 2009: 21).
Općina Karlobag, kao i veći dio Ličko-senjske županije, je smještena iznad grupiranog vodnog
tijela podzemne vode obilježene nazivom LIKA-GACKA pod kodnom oznakom JKGIKCPV_06.
Procijenjena površina vodene mase iznosi 3720 km2, a prosječni godišnji dotok 3387x106
m3/godišnje (Haramina, 2015: 31). “Podzemno vodno tijelo Lika-Gacka nalazi se u dobrom
kemijskom i ekološkom stanju te ne postoje prekoračenja onečišćujućih tvari u podzemnim
vodama na promatranom području” navode Hrvatske vode (prema Haramina, 2015: 32).
Usprkos snažnim oborinama u zimskim mjesecima, dobra propusnost krškog tla omogućava
gubitak gotovo sve vode s površine tla. Stoga se ponekad događa da je podzemlje bogato vodom
dok na površini vlada suša. Područje Općine Karlobag nema površinskih rijeka ni jezera,
23
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
međutim, navedene značajne količine pitke vode u podzemlju se tek manjim dijelom koriste. U
zimskim razdobljima lokalni izvor vode kapacitetom zadovoljava potrebe domicilnog
stanovništva, no u ljetnim mjesecima potrebe za vodom se nadomještaju opskrbom regionalnim
vodovodom. Premda nisu dovoljno istražene, postoje brojne morske vrulje u blizini obale.
Pojavljuju se kao povremena ili stalna izbijanja slatke vode iz morskog dna, navodi Haramina
(2015: 32).
2.1.4. Valovi i morske struje
Budući da nisu dostupni podaci o morskim strujama izmjerenima u podvelebitskom kanalu na
području Općine Karlobag, za procjenu približnog stanja koriste se podaci izmjereni u južnom
dijelu podvelebitskog kanala.
“Spektralna analiza morskih struja pokazala je da su u površinskom sloju najveće
energije strujanja na plimnim periodima (12 h) i (24 h). U pridnenom sloju, također,
prevladavaju plimne oscilacije. Općenito, energije strujanja u pridnenom sloju su manje
nego u površinskom sloju” (Haramina, 2015: 37).
Slično tome, analiza valova je provedena na temelju realno izmjerenih vrijednosti u južnom
Kvarneriću (Haramina, 2015: 37) jer nisu dostupni podaci isključivo za područje Općine
Karlobag. Tijekom snažnih sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova maksimalno zabilježene visine
valova se kreću i do 3,5 metara što je važno uzeti u obzir prilikom projektiranja i izgradnje
obalne infrastrukture. Teško je procijeniti veličinu utjecaja klimatskih promjena na pojedinačna
područja radi reljefnih i klimatskih specifičnosti. Ipak, podizanje razine mora u narednih
nekoliko desteljeća je sasvim izvjesna opasnost, a predviđanja do kraja stoljeća se kreću u
rasponu od 28 – 68 cm visine (Gregory, 2013.) u uvjetima mirnog mora. Premda je obala
područja Općine Karlobag prilično strma i time se može očekivati znatno manja šteta od
podizanja razine mora u odnosu na neke druge dijelove priobalja RH, većina prometne
infrastrukture kao i priobalnih naselja je položena duž obalne linije te direktno ugrožena od
poplave. Dodatno, moguće je očekivati snažnije udare juga i bure koji bi područje Općine stavili
u veću i dugotrajniju izolaciju od trenutačne, jer će biti onemogućen transport kopnom i morem.
Razorni udari juga koji uništavaju obalnu infrastrukturu i predstavljaju opasnost pomorskom
prometu mogu biti značajno umanjeni izgradnjom odgovarajućih valobrana i sigurnih luka.
Postavljanjem “zelene” infrastrukture moglo bi se donekle ublažiti štetno djelovanje bure na
stanovništvo i gospodarstvo.
24
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2.1.5. Zrak i tlo
Pokazatelji zagađenja zraka na području cijele RH iskazuju niske i vrlo niske vrijednosti, kako
navodi Agencija za zaštitu okoliša (2015.). Sukladno tome, na neindustrijaliziranom području
Ličko-senjske županije kakvoća zraka je iznimno visoka što potvrđuju vrijednosti promatranih
parametara izmjerene na postaji na Plitvičkim jezerima. Procjenjuje se da Općina Karlobag u
svojem priobalnom pojasu ima iznimno čist zrak zahvaljujući snažnoj buri i nedotatku industrije
te umjerenom prometu. Kontinentalna
područja Općine, budući da su u sastavu
Parka prirode Velebit, nisu izložena
industrijskom zagađenju. Slično se
odnosi na zagađenje bukom i svjetlom
koji nisu zabilježeni na području Općine
Karlobag. Povremena buka se pojavi za
vrijeme šumskih radova, no
kratkotrajna je i ne ostavlja štetne
učinke na ljudi niti na ekosustave.
Slika 11: Rasprostranjenost Dinarskog krša u RH, izvor: Zavod za geotehniku, 2012.
Raznovrsnost hrvatskog reljefa se očituje i u brojnosti vrsta tala kojih je 68 vrsta kako navodi
Husnjak (2015.) u pedološkoj karti RH. Područje Općine Karlobag u priobalnom području
karakteriziraju kamenjari i rendzina na trošini vapnenca, dok ostala područja imaju smeđe tlo na
vapnencu, crnicu vapnenačko-dolomitnu, crvenicu lesivirano na vapnencu, rigolana tla krša,
eutrično smeđe, sirozem na laporu i slično. Obilježja takvih tala su visoka stjenovitost (50% do
90%) te kamenitost do 30%, odnosno krševitost.
Slika 11 prikazuje rasprostranjenost Dinarskog krša od Slovenije na sjeverozapadu do
Federacije Bosne i Hercegovine na istoku i Crne Gore na jugoistoku te na jugu sa sjevernog
granicom postavljenom južno od Karlovca. Prema Zavodu za geotehniku (2012.) krško područje
čini 52% ukupne površine hrvatskog kopnenog dijela teritorija odnosno čini više od 70% ako se
uzme u obzir i hrvatski dio Jadrana. Karbonatne i dolomitne stijene se najčešći konstituenti krših
područja kako u RH tako i globalno gdje zauzimaju više od 20% ukupne svjetske površine kopna.
Pojam krš obuhvaća raznovrsnost morfoloških i hidroloških oblika stijena nastalih prirodnim
procesom otapanja vapnenca, dolomita, gipsa, halita i drugih vrsta stijena u vodi. Obilježje
krškog reljefa, između ostalog, prema Strategiji upravljanja vodama (2009: 58) je izloženost
okršavanju i vrlo jakoj eroziji izazvanoj snažnim bujicama, što se odnosi i na područje Općine
25
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Karlobag. Zbog nesposobnosti zadržavanja vode koja za posljedicu ima nedostatak plodnog tla,
krška područja se smatraju teško ili gotovo nimalo iskoristivima za poljoprovrednu
proizvodnju.
Na kontinentalnom, gorskom dijelu Općine Karlobag, uz krš dominantnu teksturu tla čine
praškasto-glinovasta ilovača, glinovasta ilovača, praškasta glina te praškasta ilovača. Ekološku
dubinu navedenih tala je moguće izmjeriti od 20 cm u priobalju do 70 cm dubine u pojedinim
„džepovima“ gorskih predjela. Kao i za sva krška područja značajna je dobra dreniranost ovih
tala. S obzirom na bonitet, zemljišta na području Općine Karlobag se razvrstavaju u kategorije P3
– ostala obradiva tla, te PŠ – ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta, navodi Husnjak
(2015.).
2.1.6. Zaštićena područja prirode
Prirodni kapital ili resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na
nekom području. Bilo da se radi o prirodi kao izvoru hrane, vode, ogrjeva, zaklona, ili mikro-
modifikatoru klime te ostalih gospodarskih, kulturnih, društvenih i općekorisnih funkcija,
ugrožena priroda neizostavno vodi do ugroženog društva. Stoga je imperativ ljudske vrste,
između ostalog i radi vlastite održivosti, zaštititi i skrbiti za prirodne resurse, a posebice one koji
su osjetljivi i ugroženi. Pregledom trenutnog stanja prirodnih bogatstava može se identificirati
gospodarska i društvena održivost te dati projekcije budućeg razvoja. Europska unija ulaže
snažne napore za zaštitu prirode, ipak, neprestanim gubitcima prirodnih bogatstava, odnosno,
smanjivanjem resursa ugrožava se ostvarenje ciljeva europske okolišne politike, ne usporava se
trend gubitka bioraznolikosti te se nedovoljno učinkovito ublažavaju uzroci i posljedice
klimatskih promjena, premda se na tome intenzivno radi. Stoga, kao dio, ne samo nacionalnog
bogatstva, već nasljeđa čovječanstva, posebno značajna područja prirode se štite zakonskom
regulativom od devastacija staništa i gubitka biološke raznolikosti.
Tablica 3 prikazuje popis svih devet zaštićenih kategorija prirode i okoliša u RH prema Upisniku
zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U 2015. godini, u Republici Hrvatskoj
je ukupno zaštićeno 417 područja u različitim kategorijama. Zaštićena područja danas
obuhvaćaju 8,58% ukupne površine RH, odnosno 12,25% kopnenog teritorija i 1,94%
teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,56% ukupnog državnog
teritorija).
26
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Tablica 3. Zaštićena područja prirode u RH
KATEGORIJAKATEGORIJA Broj zaštićenihBroj zaštićenih
područjapodručja
PovršinaPovršina (km²)(km²) %% Površine RHPovršine RH
Strogi rezervat 2 24,25 0,03
Nacionalni park 8 966,66 1,10
Posebni rezervat 77 398,42 0,45
Park prirode 11 4021,69 4,56
Regionalni park 2 1020,12 1,16
Spomenik prirode 83 1,18 0,001
Značajni krajobraz 85 1083,40 1,23
Park-šuma 28 30,98 0,04
Spomenik parkovne arhitekture 121 7,89 0,01
Ukupno zaštićenih područja u
RH
417 7555,59 8,58
Izvor: MZOIP, 2015.
Na području Ličko-senjske županije ustrojena su tri nacionalna parka: Paklenica, Plitvička jezera
i Sjeverni Velebit te Park prirode Velebit (Slika 12). Prema Strategiji razvoja Ličko-senjske
županije (2011.-2013.) očekuje se osnivanje regionalnih parkova (Lička Plješivica te prostor uz
rijeku Unu), strogih rezervata za pojedinačna
područja na Velebitu te uvrštavanje fenomena
Paripov jarak (biolitit/okamina) koji se nalazi na
cesti Baške Oštarije – Brušane, na listu spomenika
prirode. Park prirode13 Velebit je ustrojen prema
Zakonu o proglašenju parka prirode Velebit (NN
24/81), odnosno Uredbom o osnovanju Javne
ustanove Velebit (NN 44/98.).
Slika 12. Zaštićeni parkovi u LSŽ
13 Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) daje definiciju parka prirode koji čini prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima te ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Slično spomenutome i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) ističe kako je “potrebno prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet, te ih koristiti na održivi način tako da se ne umanjuje njihova vrijednost za buduće naraštaje.”
27
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Djelatnost Ustanove je zaštita, očuvanja i promicanje Parka prirode Velebit i posebno zaštićenih
dijelova prirode na tom području: Strogog prirodnog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi,
Posebnog rezervata šumske vegetacije „Štirovača“, Posebnog botaničkog rezervata „Visibaba“,
Posebnog botaničkog rezervata Zavižan-Balinovac- Zavižanska (Velika) kosa“, zatim Velebitskog
botaničkog vrta, Geomorfološkog spomenika priride „Cerovačke špilje“ i Zaštićenog krajolika
„Zavratnica“ kod Jablanca.
Park prirode Velebit obuhvaća površinu od 2200 km2 koja se prostire na području Ličko-senjske
i Zadarske županije te se proteže od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na
jugoistoku u dužini od 145 km. Sa zapadne strane graniči s Jadranskim morem, a s kopnene
strane okružuju ga Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Park prirode
Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih
prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Planinski masiv Velebita je
1978. godine uvršten u mrežu međunarodnih rezervata biosfere14 UNESCO-a (NP Sjeverni
Velebit, 2015.), a moguće ga je podijeliti u Sjeverni i Južni Velebit zahvaljujući Oštarijskom
prijevoju koji se nalazi unutar administrativnih granica PP Velebit kao i Općine Karlobag.
Sjedište Općine Karlobag kao i sva naselja su u cijelosti obuhvaćeni granicama Parka prirode
Velebit čime su uključeni i u ekološku mrežu Natura 2000.
2.1.7. Flora i fauna
Zahvaljujući očuvanoj prirodi na području Parka prirode Velebit, zabilježena je velika biološka
raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Od krupnih zvijeri u gorskom području RH obitavaju
medvjed (procjenjen je broj na približno 1000 jedinki), ris (približno 40 do 60 jedinki) te vuk,
koji su zaštićeni uz povremeni dopušteni odstrijel. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP,
2014.) navodi kako se populacija vuka na području Dinarida kreće oko 3900 jedinki prisutnih u
devet hrvatskih županija koji ponekad čine štetu stadima ovaca, koza i goveda. Ličko-senjska
županija kao i gorsko-planinsko područje Općine Karlobag zbog svojih prirodnih obilježja
predstavljaju stanište za boravak zvijeri koje njima slobodno migriraju.
Tičina i sur. (2009: 4) su tijekom monitoringa u okviru Projekta PELMON za praćenje stanja u
pelagijskom ekosustavu napravili “procjenu prostorne rasprostranjenosti i obimnosti populacija
gospodarski najvažnijih vrsta sitne plave ribe (srdela, inćun, papalina) u Jadranskome moru”.
Pretpostavlja se kako su u akvatoriju područja Općine Karlobag zastupljene identične biljne i
14 Rezervat biosfere predstavlja koncept zonalnog upravljanja područjem, stoga se razlikuju područje jezgre (zaštićeno zakonom), zaštitna zona i prijelazno područje.
28
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
životinjske vrste opažene na području Jablanca koje predstavlja mjernu postaju EM-04 (vidi
sliku 13).
Slika 13. Prostorni položaj postaja na kojima je obavljeno uzorkovanje tijekom eho-monitoringa 2009. godine; izvor: Tičina i sur. (2009: 35)
Rezultati istraživanja postaja Velebitskog kanala i Kvarnerića pokazuju da je stanje inčuna
42800 tona, 5000 tona papaline te 35700 tona srdele.
“Od ostalih pelagičkih vrsta na cijelom ovom području najzastupljeniji su bili mliječ
ružični (Aphia minuta), te plavica (Scomber japonicus) i šnjur (Trachurus mediterraneus),
a u manjoj mjeri gire (Spicara smaris i S. flexuosa), bukva (Boops boops) i skuša (Scomber
scombrus). Od glavonožaca prisutnih u pelagijalu ovog područja, zabilježeno je prisustvo
lignji (Loligo vulgaris) i lignjuna (Illex sp.)”. (Vrgoč i sur., 2009: 110)
Zanimljivost je kako se u subpovršinskom sloju mora Velebitskog kanala, u odnbosu na ostala
promatrana područja Jadrana nalaze značajnije količine zooplanktona koji predstavlja osnivu za
hranidbu male plave ribe.
PP Velebit ističe kako su na Velebitu su zabilježene 1854 biljne svojte, od kojih je 79 endema.
Ovako veliki broj endemskih svojti razlog je što se Velebit često naziva „centrom endemizma“
29
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
ovih prostora. Dodatno, prema PP Velebit, na ovom području prevladavaju šumska staništa, a za
očuvanje sveukupne biološke raznolikosti vrlo su važne planinske livade i pašnjaci koji ih
presijecaju. Najraširenija šumska zajednica brdskog vegetacijskog pojasa, šuma bukve s velikom
mrtvom koprivom je rasprostranjena na područjima ispod 900 metara n.m. Na nadmorskim
visinama iznad 800 metara prostiru se dinarske bukovo-jelove šume.
Ekološka mreža
Prema DZZP (2012.) u RH je u zaštitu putem ekološke mreže15 uključeno ukupno 68 životinjskih
i 9 biljnih vrsta u mediteranski tip pSCI područja odnosno bioregiju, 48 životinjskih te 16 biljnih
vrsta u alpsku bioregiju, dok je u kontinentalnoj bioregiji zaštićenih životinjskih i 3 biljne vrste.
PP Velebit je u potpunosti u sastavu ekološke mreže RH HR, a obilježen je brojem 1000022.
U PP Velebit koji se prostire na 203.608,36 ha identificirano je 12 klasa staništa koja su
obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 te veći broj nacionalno značajnih vrsta ptica (slika
14). Uredbom o ekološkoj mreži 2013. zaštićeno je 29
ptičjih vrsta na području Velebita. Europska agencija
za okoliš (EEA, 2012.) procjenjuje da klimatske
promjene u nadolazećim desetljećima mogu ostaviti
negativne posljedice na zaštićena staništa i vrste.
Područje Općine Karlobag je u cijelosti uključeno u
ekološku mrežu NATURA 2000 stoga su investitori
prije planiranja i provedbe zahvata u okolišu dužni
zatražiti suglasnost od nadležnih tijela o prihvatljiovsti
zahvata za zaštićene vrste i staništa.
Slika 14: Zaštićena vrsta kosac (lat. Crex crex), izvor: Peltomäki (2014.)
15 NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Danas mreža obuhvaća više od 27000 lokacija s najmanje 18% europskog kopnenog dijela teritorija pod zaštitom te približno 4% važnih morskih područja. Mehanizmi zaštite područja NATURA 2000 uključuju donošenje planova upravljanja te provođenje ocjene prihvatljivosti svakoga plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima/zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja pojedinoga područja NATURA 2000. U područjima NATURA 2000 obvezno je praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i staništa. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora dok Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08) još navodi i dva koridora kretanja divljih životinja. Mreža se sastoji od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).
30
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2.1.8. Kulturna dobra
Tablica 4 sadrži prikaz kulturnih dobara prema vrsti i lokaciji kulturnog dobra registriranih pri
Ministarstvu kulture RH. U ukupnom broju dobara najviše su zastupljeni s 50% pojedinačna
nepokretna kulturna dobra, zatim s 25% pojedinačno pokretno kulturno dobro te ostala dobra.
Nematerijalna kulturna dobra te kulturna dobra pod UNESCO zaštitom nisu zastupljena na
području Općine Karlobag.
Tablica 4: Registar kulturnih dobara Općine Karlobag
Red.br. Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra1. Baške
OštarijeCrkva Pohoda sv. Elizabete Nepokretno kulturno dobro -
pojedinačno
2. Baške Oštarije
Povijesna cesta Terezijana Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina
3. Karlobag Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
4. Karlobag Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanom
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
5. Karlobag Fond knjižnice u Kapucinskom samostanu
Pokretno kulturno dobro - zbirka
6. Karlobag Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga
Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina
7. Karlobag Orgulje u Kapucinskom samostanu Pokretno kulturno dobro - pojedinačno
8. Karlobag Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
9. Karlobag Povijesno urbanistička cjelina Karlobag
Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina
10. Karlobag Stari grad " Fortica" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
11. Karlobag Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. Josipa
Pokretno kulturno dobro - zbirka
12. Karlobag Zgrada škole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.
Tablica 5: Opis zaštićenih kulturnih dobara Općine Karlobag prema ključnim obilježjima
1. Crkva Pohoda sv. Elizabete
Župna crkva Pohoda sv. Elizabete nalazi se uz glavnu cestu u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutna tlocrta, glavnim pročeljem orijentiranoj prema jugu, s užim polukružnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i preslicom za zvono iznad
31
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
glavnog pročelja. Župa sv. Elizabete osnovana je 1822. godine dok je crkva sagrađena 1855. godine. U Drugom svjetskom ratu teško je stradala, te je temeljito obnovljena u suradnji s
2. Povijesna cesta Terezijana
Cesta između ličkog zaleđa i luke u Karlobagu, preko oštarijskih vrata, građena je između 1784. i 1786.g., a nazvana je Terezijana po Mariji Tereziji, majci tadašnjeg vladara Josipa II. Trasu je projektirao kapetan barun Filip Vukasović. Zbog strmih uspona cesta je počela ograničavati sve veći promet između zaleđa i mora pa je krajiška uprava odlučila provesti modernizaciju prometnice. Projekt je izradio Josip Knežić, a cesta je građena između 1844. i 1851. godine Cesta nije bila dobro održavana i uskoro nakon dovršetka su se počela javljati oštećenja izazvana jakom burom i oborinskim vodama. Cesta je danas neodržavana, potporni zidovi i mostovi su u ruševnom stanju.
3. Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida
Arheološki lokalitet Gradina – stari Vidovgrad predstavlja višeslojni arheološki lokalitet koji datira od prapovijesti do srednjeg vijeka. Nalazi se na obroncima Drvišice iznad Karlobaga. Sukladno ostacima materijalne kulture, kontinuiranost naseljenosti područja Gradine prestaje na prijelazu 13. u 14. stoljeće kada se podiže novo lučko, trgovačko i upravno središte Scrissa, današnji Karlobag, koje je od 1322. godine u posjedu plemena Gusića, tj. Kurjakovića. Ostaci crkve sv. Vida nalaze se unutar arheološkog lokaliteta Gradina – stari Vidovgrad. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi s užom nepravilnom kvadratnom apsidom.Crkva sv. Vida podignuta je na prijelazu 13. na 14. stoljeće vjerojatno na mjestu neke starije crkve i jedinstven je primjer ranogotičke arhitekture na području Hrvatskog primorja.
4. Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanomKapucinski samostan sv. Josipa čini samostan, crkva i prostrani vrt s vrtnom kapelom, smješten u samom središtu Karlobaga i ograđen zidom. Samostanski kompleks izgrađen je 1713. godine na ruševinama bivšeg trećoredskog samostana. Tri samostanska krila zatvaraju klaustar u kojemu se nalazi velika šterna, a sjeveroistočnu stranu klaustra zatvara crkva. Crkva sv. Josipa jednobrodna je dvoranska crkva s užim kvadratnim svetištem, karakterističnim krovom na jednu vodu i preslicom za zvona na jugozapadnoj strani svetišta. Sačuvan je barokni inventar, a posebnost je prostor za molitvu iza svetišta, s legilom iz 18. stoljeća. Samostan čuva bogat kulturno-povijesni inventar.
5. Fond knjižnice u Kapucinskom samostanuFond kapucinskog samostana u Karlobagu vrlo je bogat i sastoji se od vrijednih starih i raznovrsnih primjeraka. Najstariju jezgru fonda čine knjige donirane od vladara i plemićkih obitelji. Sadašnji fond čine primjerci teološke literature od 16. - 19. stoljeća uz nekoliko glagoljskih izdanja iz 18. stoljeća. Nekoliko misala i drugih knjiga predstavljaju vrhunsko umijeće tiskarske i knjigovežne vještine od 16 - 18. stoljeća. Fond broji preko 3500 rukopisa.
6. Hidroarheološka zona u uvali Baška DragaUvala Baška Draga pod Vidovgradom služila je Rimljanima kao luka, pa to opravdava nalaze grla, fragmenata i čepova amfora približno 500m uz obalu na dubini 7 - 25m. Ovo je jedno od najvećih poznatih nalazišta čepova amfora od kojih neke imaju i utisnute oznake.
7. Orgulje u Kapucinskom samostanu
Orgulje su talijansko-dalmatinskog tipa, mehaničkog sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-d3, a pedala C/E-ao. Djelo su nepoznatog majstora, negdje iz polovice 19. stoljeća, dobro su sačuvane. Kućište je zatvorene kubične forme, na visokom postolju sa širokim otvorom za svirale. Nad ravnom trabeacijom ormara uzdiže se raskinuti zabat u kojemu je velika dekorativna lira. Otvor prospekta uokviruju dva uska, kanelirana pilastra s neobičnim kapitelima s tri sloja stiliziranih listova iz čijih se kalota izvijaju male volute. Neupadljivo u arhitektonskom i u dekorativnom dojmu kućište je zanimljivo po kolorističkom
32
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
rješenju, odnosno, kromatskom kontrastu smeđe-bijelo.8. Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog
Ostaci župne crkve sv. Karla Boromejskog smješteni su na istočnom bridu Karlobaga, neposredno uz magistralnu cestu. Riječ je o baroknoj trobrodnoj bazilici, sa zvonikom nad sakristijom, na sjeveroistočnom dijelu sjeverne lađe. Danas je ostao sačuvan zvonik, te dio svetišta i sjevernog zida bočne sjeverne lađe. Gradnja crkve je otpočela 1767. godine prema odredbi carice Marije Terezije. Započeo ju je majstor Ivan Krstitelj Baccini, a dovršio Rok Stuparić iz Lošinja, najvjerovatnije 1773. godine kada je 11. travnja 1773. u njoj započeo obred. Župna crkve sv. Karla Boromejskog, premda danas nije očuvana u cijelosti, predstavlja važan spomenik barokne arhitekture u povijesnom nasljeđu Karlobaga, te i šire unutar Hrvatskog primorja. Zajedno s kapucinskim samostanom sv. Josipa, čini okosnicu formiranja i urbanističkog razvoja, te posjeduje izuzetnu vrijednost u vizuri Karlobaga.
9. Povijesno urbanistička cjelina KarlobagNaselje Karlobag razvilo se ispod velebitskog prijevoja Oštarijska vrata te leži na obali Velebitskog kanala. Razvilo se u blizini rimskog naselja Vegium, a prvi put se spominje 1251. godine kao Scrissa pod upravom Tugomirića. Nakon turskog pustošenja 1525. godine i obnove tvrđave 1574. godine, 1580. godine spominje se prvi put ime Karlobag . U 17. i 18. stoljeću Karlobagom vladaju Habsburgovci kojima on služi kao trgovačka luka. Tada je izgrađeni kapucinski samostan i posvećen 1710. godine. U 19. stoljeću je u vlasti Austrije u sklopu Vojne Krajine. Današnju građevnu strukturu Karlobaga čine građevine 19. stoljeća, s pročeljima karakterističnim za primorska mjesta.
10. Stari grad " Fortica"Stari je grad vjerojatno podignut već u 14. stoljeću, a od 1672. godine služi samo za vojne potrebe. Fortica je često popravljana i pregrađivana jer je Karlobag nerijetko stradavao od napada raznih vojski. Godine 1525. spalili su ga Turci, 1646. je obnovljen nakon mletačkog napada, 1660. je opet u ruševinama, 1704. grad je bombardirala francusko-španjolska, a 1813. engleska flota. Danas je Fortica ruševina, a pod krovom je jedino zgrada u sredini velikog dvorišta. Fortica u Karlobagu, nekadašnji stari utvrđeni grad, nosi niz vrijednosti značajnih za naselje: starosnu, povijesnu, urbanističku i ambijentalnu.
11. Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. Josipa
Portreti Habsburgovaca rađeni su u maniri srednjoeuropskog slikarstva 18. stoljeća, te pokazuju sve odlike tadašnjeg raskošnog dvorskog života i moć pripadnika vladajuće društvene klase. Kvalitetan su i dekorativan rad vještog dvorskog slikara. Kompozicija, istančan kolorit, harmonija boja, efektna svjetlucava igra detaljima, pojačava reprezentativnost likova. Slika Posljednja Večera Cristofora Tasce rađena je pod utjecajem mletačkog slikarstva 17. stoljeća.
12. Zgrada škole
Građevina se nalazi u zapadnom dijelu naselja, uz magistralnu prometnicu. Slobodnostojeća je jednokatnica „U” tlocrta. Glavnim uzdužnim pročeljem, orijentirana je prema ulici. Reprezentativno ulično pročelje na uglovima ima plitke rizalitne istake koji su dodatno naglašeni klesanom ugaonom rustikom. Rizalitni istaci zaključeni su zabatima i raščlanjeni okulusom. U središnjoj vertikalnoj osi pročelja nalazi se jednostavno profiliran kameni portal sa segmentnim nadvojem i lepezastim ukrasom koji se kao dekorativni element ponavlja i na prozorima prizemlja, dok se na prvom katu ispod prozora nalaze jednostavne kamene kartuše koje pridonose estetici pročelja. Zgrada je podignuta 1875. godine zalaganjem austrougarskog oficira baruna Antona Mollinaryja, te posjeduje izuzetan značaj u urbanoj vizuri naselja. Građevina je zadržala svoje izvorne konstruktivne i oblikovne karakteristike, te funkciju školske zgrade što ju čini vrijednom u arhitektonskom i kulturno-povijesnom smislu.
Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.
33
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Osim zaštićenih kulturnih dobara upisanih u Registar pri Ministarstvu kulture, brojna su
kulturna dobra Općine izložena propadanju jer nisu dovoljno istražena i zaštićena, jedinom
dijelom zbog toga jer se nalaze u privatnom vlasništvu,
a druga, nisu prepoznata niti valorizirana. Primjer
takvih zaboravljenih kulturnih dobara su mirila na
kontinentalnom području Općine, kojih je tek malo
ostalo sačuvanih, za razliku od “šterni” (cisterni) koje
su postale dio turističke ponude i sadrže značajan
turistički potencijal (slika 15).
Slika 15: Šterna u Karlobagu; izvor: TZ Općine Karlobag
Razvojne prilike i ograničenja
Razvojne prilike Razvojna ograničenja
Niska razina zagađenja prirode i okoliša te kulturno bogatstvo predstavljaju mogućnost
održivog razvojaNedefiniran identitet područja
Blizina zaštićenih područja prirode na manje od 150 km (NP Sj.Velebit
Slabo održavanje kulturne baštine
Područje pokriveno NATURA 2000 zaštitom Nedostatak površinskih pitkih voda
2.2. Infrastruktura na području Općine Karlobag
Opskrba pitkom vodom. U Prostornom se planu Općine Karlobag (2004: 96) navodi popis
vodnih građevina: regionalni vodovod - južni ogranak koji koristi vodu iz uređaja za
kondicioniranje ˜Hrmotine˜ te vodovodna mreža s vodospremama. Istim Planom je predviđena
izgradnja vodovoda od Karlobaga do Barić Drage (do južne općinske granice). Stanovništvo koje
nije priključeno na komunalnu vodovodnu mrežu vodom se opskrbljuje iz vlastitih cisterni.
Procijenjeno stanje kućanstava kojima je dostupna pitka voda iz javnog vodoopskrbnog sustava
na području Općine Karlobag se kreće oko 88 % (odnosno, 65% pokrivenost mrežom). Valja
napomenuti kako pokrivenost vodovodnom mrežom nije ujednačena na području Općine
Karlobag. Potrebe priobalnih naselja za tekućom i pitkom vodom su pokrivene gotovo u 100%
iznosu. Gubitci u sustavima za opskrbu vodom nisu utvrđeni, no, postoje radi zastarjele mreže u
nekim dijelovima Općine.
Sustavi za odvodnju su slabo zastupljeni na području Općine, većinom se koriste propusne
septičke jame. Tek naselje Karlobag u svojem središnjem dijelu ima dijelom uveden sustav
34
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
odvodnje komunalnih otpadnih voda. Na kanalizacijski sustav je priključeno približno 12%
kućanstava.
Energetske građevine i električna mreža . Postoje prijenosni vodovi od 400 kV Meline Velebit i
110 kV ostali. Planirani su DV 110 kV TS Senj – TS Karlobag kao i svi vodovi naponske razine 35
kV. Planirana je izgradnja transformatorskog postrojenja i rasklopišta TS 110/X Karlobag. Broj
priključaka za električnu energiju premašuje broj stalno prijavljenih kućanstava na području
Općine, dok je ADSL mreža je dostupna na preko 95% područja, no nizak je broj priključaka
( 27,70%) prema DZS (2011.).
Solarne elektrane nisu izgrađene, potiče se izgradnja solarnih parkova i pojedinačnih uređaja za
proizvodnju električne energije. No, osim nekoliko pojedinačnih panela za proizvodnju sanitarne
vode nisu zabilježene značajnije količine postavljenih solarnih panela niti fotonaponskih ćelija.
Energija vjetra, Dopuštena je izgradnja vjetroparkova na području Općine Karlobag, no, na
udaljenostima izvan ZOP-a, naselja, poljoprivrednih područja ili područja s kulturnim dobrima i
prometnicama. Nisu zabilježene instalacije vjetroelektrana na području Općine.
Plinska infrastruktura na području Općine nije izgrađena. Planirana je izgradnja plinovoda,
odnosno, postrojenja na isparavanje plina u Karlobagu tlaka (50 – 75 bara).
Odlagališta otpada. Na području Općine djeluje komunalno poduzeće koje preuzima, prijevozi i
te privremeno zbrinjava komunalni otpad. Zbog posebnih okolnosti okruženja, privremeno
odlagalište otpada će biti uklonjeno, a otpad će se zbrinjavati na drugačiji način. Evidentno je da
je količina prikupljenog otpada tijekom godina u padu, no, ne radi se o poboljšanju radi
selektivnog prikupljanja otpada i iskorištavanju sirovine, već najvjerojatnije, o smanjenim
gospodarskim aktivnostima koje direktno utječu na količinu nastalog otpada. Također su
zamijećena divlja odlagališta u blizini lokalnih cesta, no količine nisu procijenjene. Opasni otpad
se ne proizvodi na području Općine.
Cestovna infrastruktura. Područjem Općine Karlobag prolazi državna cesta D8 (Senj – Karaula –
Karlobag – Mandalina), županijska cesta je planinska cesta označena kao ŽC 5195 koja povezuje
Sv.Juraj s cestovnim pravcem Gospić-Karlobag, dok se ostale ceste smatraju lokalnim i
nerazvrstanim cestama. Prostornim planom uređenja Općine Karlobag predviđena je izgradnja i
opremanje panoramskih cesta koje su atraktivne posjetiteljima budući da obuhvaćaju veći
raspon nadmorskih visina. Najbliži priključak na autocestu Zagreb – Split je priključak Gospić na
udaljenosti od približno 40 km te Maslenica na približno 60 km od Karlobaga.
35
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Željeznička pruga. Važna je prometnica željeznička pruga koja se prostire na pravcu Zagreb –
Split, no ne prolazi područjem Općine, ali je dostupna u Gospiću na udaljenosti od približno 40
km.
Luke i marine. Prema Prostornom planu uređenja Općine Karlobag (2004.) na području Općine
se nalazi 5 pomorskih luka otvorenih za javni promet i to:
Luka županijskog značaja: Karlobag
Luke lokalnog značaja: Karlobag teretna luka, Cesarica, Porat – Lukovo Šugarje te
Barić Draga.
Postojeće luke nisu dovoljno zaštićene od snažnog južnog vjetra premda se u uvjetima opasnima
za plovidbu u njih sklanjaju plovila koja prometuju Velebitskim kanalom stoga ne pružaju
dovoljno sigurnosti za imovinu i putnike na brodovima. Imajući navedeno u vidu, Prostornim
planom je predviđena izgradnja dviju luka nautičkog turizma i to: po 200 vezova u moru u
Karlobagu i Lukovom Šugarju, a na kopnu do 100 vezova u Lukovom Šugarju. Osim njih, planira
se gradnja sportskih luka: Cesarica, Karlobag, Lukovo Šugarje – uvala Porat, Barić Draga te
ribarska luka u Karlobagu.
Zračne luke kao ni helidromi ne postoje na području Općine. Najbliže su Zračna luka Zemunik,
kod Zadra (90 km) te Zračna luka na Krku na udaljenosti 138 km. Na području Općine Udbina
postoji sportski aerodrom koji je povremeno u funkciji, a koji će uskoro biti rekonstruiran s
proširenjem usluga zračnog prometa.
Sportska i druga rekreativna infrastruktura. Značajniji sportsko-zabavni objekti su predviđeni
Prostornim planom uređenja Općine Karlobag kao sportsko-rekreacijski centri, otvoreni
sportski objekti s gledalištem te skijalište sa žičarom. Jednako tome, zbog interesa na turističkom
tržištu planirana je izgradnja autokampova, otvorenih i zatvorenih bazena, planinarskih domova
i skloništa te plaža. Nedostaje sportska/multifunkcionalna dvorana za učenike i javnost.
Poštanski promet i financijske usluge. U naseljima Općine Karlobag djeluju poštanski uredi koji
pružaju poštanske i financijske usluge stanovništvu te posjetiteljima/gostima u
zimskom/ljetnom radnom vremenu. U naselju Karlobag se nalazi jedan bankomat te poslovnica
jedne komercijalne banke koja radi u jutarnjoj smjeni.
Protupožarna zaštita je organizirana kroz vatrogasnu postrojbu DVD-a koja se volonterski bavi
gašenjem požara i spašavanjem u kriznim situacijama. Osim njih, prilikom potreba spašavanja i
36
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
potraga na gorsko-planininskom području Općine iznimno je aktivna HGSS - Stanica Gospić koja
je, također, u potpunosti utemeljena na volontiranju spašavatelja.
Policijska postaja. Na području Općine je ustrojena policijska postaja koja zapošljava značajan
broj djelatnika.
Objekti posebne namjene. Na području Općine u naselju Lukovo Šugarje se nalazi vojni objekt
koji je povjeren na upravljanje Državnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom, odnosno,
Ministarstvu obrane RH. Sukladno prostornom planu na ovoj lokaciji je predviđena izgradnja
poslovne zone.
Kakvoća mora i plaže. Prema prikupljenim podacima (LIRA, 2015: 34) na području Općine
Karlobag ukupno su 43 plaže ukupne dužine 9412 m te površine 25707 m2.
Br. prirodnih plaža
Br. udaljenih plaža
Br. ruralnih plaža
Br. uređenih plaža
Br. mjesnih plaža
Br. urbanih plaža
Br. plaža turist. kompleksa
23
13
1
24
0
3
Klasifikacija plaža u Općini Karlobag
Slika 16: Klasifikacija plaža na području Općine Karlobag, Izvor: LIRA, 2015.
U Karlobagu su plaže dane u koncesiju privatnom koncesionaru na razdoblje od 12-15 godina
odlukom Ličko-senjske županije. Plaže su u derutnom stanju, obnavljaju se minimalno pa gosti
kao i iznajmljivači zahtijevaju njihovu bolju opremljenost. U ostalim priobalnim naseljima
Općine plaže su neuređene i ne udovoljavaju minimalnim sanitarno-tehničkim uvjetima za javne
plaže. Slika 16 daje pregled općinskih plaža s obzirom na uređenost.
Tijekom sezone u 2014. godini na području Ličko-senjske županije je u uzorkovano 40 točaka na
kojima je prikupljeno ukupno 400 uzoraka morske vode (vidi Tablicu 6). Na plažama Općine
Karlobag analizirano je 6 točaka sa 60 uzoraka ukupno. Svi su uzorci (100%) ocijenjeni ocjenom
“izvrsno”.
37
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Tablica 6: Rezultati ispitivanja kakvoće mora
Grad/Općina
Broj točaka ispitivanja
Ukupan broj ispitivanja
Karlobag 6 15.00% 60 15,00%Novalja 19 47.50% 190 47.50%Senj 15 37.50% 150 37.50%Ukupno 40 100.00% 400 100,00%
Izvor: Nacionalno izvješće o godišnjoj i konačnoj ocjeni kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2014. godini, izvor: LIRA, 2015.
Poduzetnička infrastruktura je prilično slabo razvijena. Uz dvije poduzetničke zone Travela (0,9
ha) s razvijenom infrastrukturom (el.energija, voda, kanalizacija, telefon) te Laktinac (1,1 ha, s
15 parcela) koje nisu dodijeljene za korištenje niti prodane, Prostorni plan predviđa poslovnu
zonu u Lukovom Šugarju na parceli koja je još uvijek u vlasništvu DUUDI-ja.
Razvojne prilike i ograničenjaRazvojne prilike Razvojna ograničenja
Prometnice dobro održavane
Komunalna i poduzetnička infrastruktura nedovoljno izgrađena (opskrba vodom,
kanalizacija, plaže) te gubici u vodo-opskrbnoj mreži
Ulažu se napori na izgradnji odvodnje Nemogućnost opskrbe brodova gorivom
Čistoća morske vode Odmorišta za ‘bikere’ neuređena
2.3. Stanovništvo
2.3.1. Demografske i socijalne značajke područja
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Ličko-senjskoj županiji obitava 50927 stanovnika
(1,19 % od ukupnog broja u Hrvatskoj). Prostorna gustoća stanovništva županije iznosi 9,51
stanovnik/km², što u odnosu na nacionalni prosjek od 75,71 stanovnik/km² upozorava na
izrazito slabo naseljeno područje. Područje Općine Karlobag ima još nižu gustoću naseljenosti,
stoga je prema Popisu stanovništva 2011. godine utvrđeno samo 3,26 stanovnika/km² s
izraženim trendom opadanja.
Tablica 7: Demografski pokazatelji stanovništva prema Popisu 2011. godine
Republika Hrvatska
Ličko-senjska županija Općina Karlobag
38
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Broj stanovnika Broj % Broj %Stanovništvo - ukupno 4.284.889 50.927 1,19 917 1,80Stanovništvo -muškarci 2.066.335 25.347 49,8 454 49,5Stanovništvo - žene 2.218.554 25.580 50,2 463 50,5Stanovništvo starosti 0-19 godina
896.605 9.506 18,7 126 13,7
Radno sposobno stanovništvo dobi (15-64)
2.873.828 31.428 61,8 549 59,9
Stanovništvo starosti 65 i više godina
758.633 12.574 24,7 281 30,7
Prosječna starost stanovništva 41,7 45,3 - 50,2 -Indeks starenja 115 166 - 292,9 -Koeficijent starosti 42 31 - 40,2 -
Izvor: DZS, 2015.
Tablica 7 prikazuje odnos demografskih pokazatelja s obzirom na nacionalni, županijski i
općinski prosjek. Značajna varijabla lokalnog razvoja je udio mladih u ukupnoj populaciji. Ova
vrijednost na području Općine Karlobag je iznimno niska, iznosi samo 13,7% što je manje od
županijskog prosjeka (18,7%), dok je nacionalni prosjek 20,9%. Nacionalni radni kontigent
iznosi 67,2%, LSŽ bilježi 61,8%, a Općina Karlobag 59,9%. Stanovništvo starije od 65 godina je
na razini RH zastupljeno sa 17,7%, dok Općina Karlobag bilježi gotovo dvostruko veće
vrijednosti (30,7%).
Prethodnu dekadu obilježava trend pada broja stanovnika kako na nacionalnoj (gubitak 3.31%
populacije) tako i na županijskoj i lokalnoj razini većeg dijela RH. Na području Općine Karlobag
je došlo do smanjenja broja stanovnika za 10%, što je dvostruko više nego u Ličko-senjskoj
županiji (5,12%). Slika 17 prikazuje odnos broja stanovnika susjednih lokalnih područja.
39
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Grad Crikvenica Općina Starigrad Općina Karlobag0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Usporedba broja stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine
20012011
Bro
j st
an
ovn
ika
Slika 17: Usporedba broja stanovnika u primorskim općinama, izvor: DZS, 2015.
Područje Općine Starigrad bilježi gubitak broja stanovnika za 0.9%, dok primjerice Grad
Crikvenica gubi 1,99% žitelja.
Bez š
kole
1 - 3
razr
eda
osno
vne
škole
4 - 7
razr
eda
osno
vne
škole
Osn
ovna
ško
la
Sredn
ja š
kola
Stručn
i stu
dij
Sveuč
ilišni s
tudij
Dokto
rat z
nano
sti
100
200
300
400
500
Stanovništvo Općine Karlobag prema spolu i stupnju obrazovanja
muškarci žene
Slika 18: Obrazovna struktura stanovništva Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.
S obzirom na obrazovnu strukturu, među stanovništvom prevladava najviše završeni obrazovni
stupanj srednje škole (50,4 %) nasuprot 49% na razini LSŽ. Nacionalni prosjek iznosi 52%. U
usporedbi s prosjekom LSŽ područje Općine Karlobag bilježi nešto bolje vrijednosti obrazovne
razine stanovnika, dok je sa završenim stručnim studijem 7,6% osoba spram 5,5% županijskog
prosjeka.
40
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Prihodi od stalnog rada
Prihodi od povremenog rada
prihodi od poljoprivrede
Starosna mirovina
Ostale mirovine
Prihodi od imovine
Socijalne naknade
Ostali prihodi
Povremena potpora drugih
Bez prihoda
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
19%
8%
1%
27%
12%
1%
2%
4%
3%
23%
Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život
Slika 19: Stanovništvo Općine Karlobag prema glavnim izvorima sredstva za život, izvor: DZS,
2011.
Zabrinjavajuć je podatak kako samo 19% stanovništva Općine Karlobag ima prihode od stalnog
rada, dok je čak 23% bez prihoda za život. Nasuprot tome, 39% stanovnika prima neki oblik
mirovine.
2.3.2. Nezaposlenost
2010 2011 2012 2013 2014 20152900300031003200330034003500360037003800
33053210 3200
3439
36613753
Prosječan broj nezaposlenih u LSŽ po godinama
Bro
j n
ezap
osl
enih
Slika 20: Nezaposleni u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.
41
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2010 2011 2012 2013 2014 2015404244464850525456
4850
45
51 51
54
Prosječan broj nezaposlenih u Općini Karlobag po godinama
Br.
nez
apos
leni
h
Slika 21: Nezaposleni na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.
Slike 20 i 21 prikazuju prosječan broj nezaposlenih osoba u razdoblju 2010. – 2015. (travanj) za
područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Oboje bilježe pad nezaposlenosti 2012.
godine kada slijedi uzlazni trend. S obzirom na udio u radnom kontigentu, nezaposlenost na
području Općine Karlobag nije zabrinjavajuća, ona iznosi 9,8%, dok je na području LSŽ 11,9%.
Ipak, u usporedbi s 23% stanovnika bez prihoda u koje su uključeni i nezaposleni, preostaje
zaključiti kako je najmanje 13,2% stanovnika (bez 2% primatelja socijalne pomoći) izloženo
riziku od siromaštva. Slike 22 i 23 sadrže prikaz broja nezaposlenih osoba prema dobnim
skupinama. U LSŽ su najteže zapošljive skupine osoba dobi od 20 – 29, te 50 – 59. Slični su
odnosi i na području Općine Karlobag, skupina nezaposlenih mladih je najbrojnija, a slijedi
skupina dobi od 40 – 49 godina starosti.
Slika 22:Nezaposleni prema dobi u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.
42
15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0
200
400
600
800
1000
1200
308
1071
714 735825
141
Pregled nezaposlenih prema dobi u LSŽ
Životna dob
Bro
j ne
zap
osl
en
ih
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0
5
10
15
20
25
1
20
7
1411
4
Pregled nezaposlenih prema dobi u Općini Karlobag
Životna dob
Bro
j n
eza
po
sle
nih
Slika 23: Nezaposleni prema dobi na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.
Slike 24 i 25 prikazuju nezaposlenost s obzirom na obrazovnu strukturu i spol, daje se
usporedba za područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Među nezaposlenim osobama
Općine Karlobag najviše su zastupljeni pojedinci sa završenom osnovnom školom, među kojima
dominiraju žene, a slijede nezaposleni sa završenom trogodišnjom srednjom školom i to
muškarci. Slično tome, na području LSŽ dominiraju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom
školom, muškarci, dok u manjem zaostatku prate osobe sa završenom osnovnom školom oba
spola podjednako kao i pojedinci sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Ako se
pogledaju odnosi među spolovima, tada možemo zamijetiti kako postoji jednak trend na razini
Županije kao i Općine, da se među visoko obrazovanim nezaposlenim osobama u značajno
većem broju nalaze žene.
Bez
ško
le i
neza
vr...
Osn
ovna
ško
la
Sr.š
kola
za
zani
ma.
..
Sr.
Ško
la z
a za
nim
a...
Gim
nazi
ja
Viš
a šk
ola,
I st
upan
j...
Faku
ltet,
akad
emija
,...0
200400600800
100012001400
Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u LSŽ prosinac 2014.
žene
muškarci
Br. n
ezap
osle
nih
Slika 24. Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.
43
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 25.
Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag, izvor: HZZ, 2015.
Kako bi se utvrdio način odabira zanimanja i planovi za budućnost djece, provedeno je
anketranje roditelja učenika osnovne škole u Karlobagu (N=16). Budući da je ukupno 31 učenik
koji pohađaju nastavu na području Općine od prvog do osmog razreda, upitnikom su
obuhvaćene sve obitelji učenika. Glavni kriteriji za odabir zanimanja djece su blizina srednje
škole radi troškova te želja djeteta. Od ukupnog broja ispitanika njih 56% je izjavilo kako će
dijete nastaviti školovanje upisom na studij, uglavnom u RH, dok dvoje ispitanika planiraju djecu
uputiti na studij izvan države. Prema istraživanjima koja su provedena na drugim područjima
RH, utvrđeno je kako je zaposlenost mladih prilično ovisna o stečenim radnim navikama kod
kuće kao i sudjelovanjem u van nastavnim aktivnostima. Tek 18,7% ispitanika izjavljuje kako
njihova djeca sudjeluju u van nastavnim aktivnostima.
Organiziranje slobodnog vremena djece je prepušteno njima samima, a radne navike su im
osrednje, prema mišljenju roditelja. Učenici slobodno vrijeme provode najviše s prijateljima i na
kompjuteru (vidi sliku 26). Kod pomoganja u kući se najčešće se radi o povremenim
zaduženjima poput pospremanja sobe, iznošenja otpada, šetnje kućnog ljubimca te kupovine
namirnica. Volontiranje bi pomoglo ojačati radne navike smatra 56% roditelja, dok se djelomice
slaže njih 37,5% premda nitko od učenika ne volontira.
44
Bez š
kole
i nez
avrš.
..
Osno
vna š
kola
Sr.šk
ola za
zanim
an...
Sr. Š
kola
za za
niman
...
Gimn
azija
Viša
škola
, I st
upan
j ...
Faku
ltet,
akad
emija
, ...
0
5
10
15
20
Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag prosinac 2014.
žene
muškarci
Broj
neza
posle
nih
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 26: Rezultati anketiranja roditelja o načinu provedbe slobodnog vremena učenika
Generalni stav roditelja je da mladi nakon završenog obrazovanja nisu spremni za tržište rada,
kao ni tržište za njih. Roditelji smatraju da mladima nedostaju brojne vještine kako bi bili
konkurentniji na tržištu rada i to: komunikacijske vještine, upravljanje/menadžment, radno
iskustvo u struci, radne navike. Dio roditelja navodi kako su mladi dovoljno obrazovani, no
gospodarsko stanje je teško, stoga poslodavci ne otvaraju nova radna mjesta. Ispitanici, također,
smatraju da su proizvodnja i turizam djelatnosti koje mogu pokrenuti gospodarstvo područja
Općine Karlobag.
2.3.3. Društvena
infrastruktura
Na području Općine djeluje osnovna škola koju pohađa 31 učenik od prvog do osmog razreda. Ne
postoje područne škole, tek mali broj učenika putuje subvencioniranim prijevozom. Od ostalih
institucija se mogu spomenuti zdravstvene i ljekarničke ustanove, općina, turistička zajednica,
policija, pošta.
Prema registru udruga RH na području Općine je registrirano 18 udruga (slika 27) koje se
uglavnom bave različitim sportskim aktivnostima te dvije kulturne. Izražen je nedostatak
interesa stanovništva za angažmanom u civilnom sektoru.
45
športske 18%
športsko-ribolovne18%
šahovski savez12%katolički skauti
6%
planinarsko društvo
18%
kultura12%
lovačko društvo
12%
DVD6%
Udruge u Općini Karlobag, 2015.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
27. Prikaz udruga registriranih na području Općine Karlobag, izvor: Registar udruga RH, 2015.
Ipak, osim lokalno registriranih udruga sa sjedištem na području Općine Karlobag, mogu se
zamijetiti aktivnosti i nekoliko udruga te organizacija sa sjedištem izvan Općine, poput
primjerice, Lokalne akcijske grupe LIKA (LAG LIKA) osnovane 2013. godine (slika 28). LAG LIKA
predstavlja partnerstvo JLS, udruga i poslovnog sektora sa osnovano sa zadaćom pokretanja
lokalnih aktivnosti i lokalnih vrijednosti kroz program ruralnog razvoja, sukladno načelima
LEADER programa za ruralni razvoj EU.
Slika 28. Logotip LAG-a LIKA, izvor: LAG LIKA, 2015.
LAG LIKA pokrenuo je projekt „INTEGRA LIKA 2020“ s namjerom:
„brendiranja Like i Podvelebitskog Primorja kako bi postala globalno prepoznatljiva
destinacija s bogatom autohtonom gastronomskom ponudom, prekrasnim krajolikom i
samoodrživim gospodarstvom uz naglašenu ekološku komponentu. (...) Projekt je
usmjenren na poticanje i razvoj poljoprivrede, stvaranje i razvoj identiteta, razvoj
specifičnih oblika turizma, samoodrživo gospodarstvo te zaštitu okoliša“. (LAG LIKA,
2015).
Surovi uvjeti za život na području Općine Karlobag zahtijevaju značajniju podršku javnog
sektora za razliku od nekih drugih, manje izazovnih prostora. Stoga je
Općina s uredom Turističke zajednice i Komunalnim poduzećem inicijator
brojnih aktivnosti i programa s namjerom održavanja i podizanja kvalitete
života stanovništvu. Općina Karlobag provodi socijalne programe te druge
oblike društvenog poticanja, stoga je u 2013. godini isplatila 1.231.121,10
kn. Najveći dio sredstava je uplaćen za pomoć trgovačkom društvu
Vegium d.o.o. 19,7%; potom za potrebe pomoći obiteljima i kućanstvima 14,2% te 12,1% za
stipendije i školarine (slika 29).
46
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Pomoć obiteljima i kućanstvimaPomoć umirovljenicima za ogrijev
Stipendije i školarinePorodiljne naknade i oprema za novorođenčad
Jednokratne novčane pomoćiDarovi za Sv. Nikolu
Tekuće donacije vjerskim zajednicamaDruštvo slijepih i slabovidnih
Udruga dijabetičaraHGSS
Društvo Crveni KrižŠahovski klubKuglački klub
Mjesečne stranice Novi ListDVD Bag
DŠR Podgorac-KonopašiOsnovna škola za kulturne i javne djelatnosti
Hrvatski katolički skauti Sv. Karlo BoromejskiKUD Sv. Karlo
KŠRM BuraTuristička zajednica Karlobag
Ostale tekuće donacijeUdruga Otvoreni atelierLovačko društvo Grivna
Kapitalna pomoć Vegium d.o.o.Kapitalna pomoć Crno Vrilo d.o.o.
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000
Slika 29. Pomoć isplaćena iz Općinskog proračuna za 2013. godinu
Slika 30 prikazuje općinske prihode prema vrstama u 2013. i 2014. godini. Proračun za 2013.
godinu ukupno iznosi 8.110.895 HRK, a za 2014. godinu je povećan te iznosi 8.213.651 HRK.
Kako je prikazano na slici 30, najveći udio u prihodima dolazi iz prihoda od upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (60%), dok 25%
dospijeva iz poreza i prireza na dohodak. Prihodi od imovine sudjeluju s oko13% u ukupnim
prihodima, a darovnice s 1,8%.
Porez i
pri
rez n
a dohodak
Pomoći
iz in
ozem
stva
(dar
ovnic
e) i
od subje
kata
unuta
r opće
g pro
raču
na
Prihodi o
d imovi
ne
Prihodi o
d upra
vnih
i ad
min
istr
ativn
ih p
rist
ojbi,
prist
ojbi p
o pose
bnim p
ropis
ima i n
aknad
a
01,000,0002,000,0003,000,0004,000,0005,000,000
Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. - 2014.
20132014
HR
K
47
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 30. Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. – 2014.
Iznos kapitalnih ulaganja po stanovniku varira po godinama, tijekom 2014. godine je ostvareno
3.360,00 kn ulaganja po stanovniku.
Kapaciteti Općine Karlobag za pripremu i provedbu projekata su u porastu budući da je nedavno
zaposlena iskusna osoba. U prethodnim razdobljima je Općina provela veliki broj
infrastrukturnih projekata stoga ima iskustva u svezi pripreme natječajne dokumentacije,
provedbe javne nabave te implementacije projekata.
Razvojne prilike i ograničenja
Razvojne prilike Razvojna ograničenjaMentalitet stanovništva i visoka razina otpornosti
na teške geoklimatske uvjeteDepopulacija i starost stanovništva
Javne institucije značajno sudjeluju u organizaciji društvenih zbivanja
Nezainteresiranost stanovništva za razvoj civilnog društva
Niska stopa nezaposlenosti stanovništva Premali udio stanovništva ima prihode od rada
48
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2.4. Gospodarske značajke područja
2.4.1. Poslovni subjekti
Na području Općine je registrirano 34 obrtnika te 19 trgovačkih društava, stanje na dan
30.06.2015.
2012 2013 2014
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
Broj novo-otvorenih i zatvorenih obrta na području Općine Karlobag
otvorenizatvoreni
Bro
j ob
rta
Slika 31. Otvaranje i zatvaranje obrta na području Općine Karlobag, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.
Na području RH u razdoblju 2012. – 2014. godine je došlo do pada broja obrta za 7%, a u LSŽ
za 5%, dok područje Općine Karlobag bilježi pad od 10%, slika 31. Prosječna zaposlenost u
obrtništvu na nacionalnoj razini je 2 osobe po obrtniku, a na području LSŽ taj je broj manji te
iznosi 1,8. Stoga se potonji koeficijent koristi za procjenu broja zaposlenih u obrtništvu na
području Općine Karlobag, koja iznosi 66 zaposlenika.
Od ukupnog broja obrtnika, njima 56% su glavna djelatnost ugostiteljstvo i turizam, slika 32.
56%
15%
3%
15%
6%6%
Obrti Općine Karlobag
Ugostiteljstvo i turizam Trgovina Proizvodni obrti Uslužni obrti Prijevoz Ribarstvo
49
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 32. Prikaz obrtnika s obzirom na djelatnosti, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.
Mali je broj trgovačkih društava registriran na području Općine Karlobag, Među njima se
donekle brojem ističu tvrtke kojima je glavna djelatnost pružanje usluga smještaja, kako je
prikazano na slici 33.
smješ
taj
proizvodnja h
rane
nekretn
ine
komunalno po.
gradnja
trgovin
a
ugostiteljstv
o
poljopriv
reda i
šumarstvo
konzulting
izdava
štvo
0
0.5
1
1.5
2
2.5
33
2
1
2 2 2 2 2
1 1
Trgovačka društva Općine Karlobag, 2015.
Slika 33. Trgovačka društva Općine Karlobag, izvor: HGK LSŽ, 2015.
Državni zavod za statistiku propisuje raspodjelu svih organizacija, bilo da su iz poslovnog,
javnog ili neprofitnog sektora, s obzirom na glavnu djelatnost kojom se bave. Na temelju
Nacionalne klasifikacije djelatnosti16 (NKD) moguće je pratiti trendove zapošljavanja, poput
prikazanog na slici 34.
16 Nacionalna klasifikacija djelatnosti (2007): A – Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje minerala; C – Prerađivačka industrija; E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F - Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti.
50
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
E F G H I O P Q02468
101214
Zaposleni prema starosti i nekim kategorijama NKD
15-29
30-39
40-49
50-64
65 i više
NKD
Br.
zap
osl
enih
Slika 34: Zaposlenost prema dobi i NKD, Izvor: HGK, 2015.
Na području Općine Karlobag ukupno su zaposlene 204 osobe u pravnim osobama i to najvećim
dijelom u NKD kategoriji „I“ koja predstavlja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane. Kategorija „G“ predstavlja trgovinu koja nakon turističko-ugostiteljskih
djelatnosti zapošljava značajan broj djelatnika. Značajan je udio zaposlenih u javnom sektoru –
kategorija „O“. S obzirom na dob zastupljene su sve radno aktivne dobne skupine, skupina od 40-
49 godina najmanje (slika 34).
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0
5
10
15
20
25
30
35
Broj zaposlenih u poslovnim subjektima Općine Karlobag 2012. - 2013. prema NKD
2012 Broj zaposlenih
2013 Broj zaposlenih
Slika 35: Zaposlenost u pravnim osobama, izvor: HGK, 2015.
51
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Međutim, pojedinačni poslovni subjekti koji zapošljavaju najveći broj djelatnika su predstavljeni
na slici 35 prema NKD kategoriji. Vidljivo je kako brojem zaposlenika prednjači djelatnost
prodaje nekretnina (kategorija „L“), a za njom slijede industrijska proizvodnja („C“) pa ostali
(komunalne djelatnosti i građevinarstvo).
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0
200
400
600
800
1000
1200
Broj zaposlenih u poslovnim subjektima LSŽ 2012. - 2013.
2012. Broj zaposlenih 2013. Broj zaposlenih
Slika 36: Zaposlenost u pravnim osobama u LSŽ, izvor: HGK, 2015.
Slično slici 35, slika 36 prikazuje kategorije NKD u kojima se ističu tvrtke s najvećim brojem
zaposlenih u Ličko-senjskoj županiji, u razdoblju 2012. – 2013. Industrijska proizvodnja („C“)
prednjači s više od 1000 zaposlenih, u obje godine podjednako. Međutim, iznenađenje
predstavlja poslovni subjekt koji 2012. godine bilježi više od 800 zaposlenih u kategoriji „R“
(umjetnosti, sporta i zabave), dok u 2013. godini nema evidentiranih podataka. HGK koristi
podatke koji su bazirani na predanim statističkim i drugim obrascima koje su tvrtke obvezne
dostaviti nadležnim službama, ipak se povremeno događa kako podaci ne budu dostavljeni,
stoga se u analizama pojavljuju nedosljednosti.
Slika 37 prikazuje ukupne prihode poslovnih subjekata Općine Karlobag u razdoblju 2012. –
2013. godine razvrstane prema NKD. Evidentno je kako je prerađivačka industrija ostvarila
52
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
ukupno nešto manje od 12 milijuna kuna prihoda tijekom 2012. godine, dok je u uvjetima
otežanog poslovanja i ograničenog pristupa sirovinama tijekom 2013. godine došlo do
drastičnog pada prihoda. Slijedi turizam koji bilježi bolje rezultate u 2012. godini nego u 2013.
godini, no bez dramatičnih razlika. Kako se može vidjeti vrlo je slaba diverzifikacija poslovnih
djelatnosti na području Općine.
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
14000000
Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag 2012. - 2013.
2012 Ukupni prihodi
2013 Ukupni prihodi
Slika 37: Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag prema NKD za razdoblje 2012. –
2013., izvor: HGK LSŽ, 2015.
Nakon oporezivanja dobit su iskazali poslovni subjekti iz djelatnosti prerade drva u 2012. godini
te turizma, dok je u 2013. godini došlo do drastičnog pada, stoga je ostvarena minimalna dobit u
preradi i proizvodnji, no u turizmu nije (slika 38).
53
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0
200000400000600000800000
100000012000001400000160000018000002000000
Dobit nakon oporezivanja posl.subj. Općine Karlobag 2012. - 2013.
2012 Dobit nakon oporeziv.
2013 Dobit nakon oporeziv.
Slika 38: Dobit nakon oporezivanja poslovnih subjekata prema NKD u razdoblju 2012. – 2013.,
izvor: HGK, 2015.
Dohodak po stanovniku iznosi 29982 HRK godišnje s obzirom na promet kojeg su ostvarila
trgovačka društva, dok su podaci iz obrtništva i privatnog smještaja nedostupni. Za područje LSŽ
dohodak po stanovniku je niži te iznosi 27.310 HRK.
Tijekom procesa izrade ove Strategije provedeno je anketiranje poduzetnika (N=12) koji su bili
zastupljeni prema sektorima i tipu: ugostiteljstvo (6), javni sektor ( 4); trgovačka društva(2);
obrt ( 6). Prilikom zapošljavanja radne snage najtraženiji su konobari i trgovci, navode ispitanici.
Tijekom prethodne tri godine su zaposlene 54 osobe, uglavnom sezonski. Nova ulaganja planira
4 poslovna subjekta, 6 očekuje nova zapošljavanja. S obzirom na odaziv ispitanika na upintik,
istraživanje se ne smatra reprezentativnim već samo indikativnim. Ipak, valja uzeti u obzir
dobivene odgovore radi planiranja budućih razvojnih aktivnosti Općine.
Poslodavci su rangirali poželjne osobine kandidata prilikom zapošljavanja s obzirom na radno
iskustvo prema prioritetu:
1. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije s 3 ili više god. rad. iskustva
2. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije do 1 godine radnog iskustva
3. Iskusan djelatnik/ca u dobi od 25-45 godina
Od ostalih kriterija koji su im važni prilikom zapošljavanja radne snage su: znanje i stručnost
kandidata, odgovarajuća kvalifikacija kandidata, spremnost na rad na određeno/ neodređeno
54
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
vrijeme. Međutim, zbog slabog priljeva radne snage pa čak i u turističkoj sezoni, poslodavci su
često prisiljeni zapošljavati radnu snagu koja je dostupna na tržištu bez obzira na njihove
kvalifikacije, a ne rijetko su potpuno podkapacitirani.
Ispitanici su svjesni važnosti razvoja Općine jer će se na taj način ostvariti veće migracije radne
snage i tržišta. Stoga ističu potencijalne pokretače razvoja na području Općine Karlobag: (1)
turizam; (2) infrastrukturna izgradnja; (3) ugostiteljstvo; (4) proizvodnja; (5) starački i
drugi domovi te bolnice.
2.4.2. Glavne gospodarske grane na području Općine Karlobag
Prerađivačka industrija je bazirana na preradi drvnih sirovina, proizvodnji građevinskog
materijala dijelom na proizvodnji i preradi hrane. Međutim, zbog ograničenog pristupa
sirovinama nije u mogućnosti ostvariti svoj puni potencijal, budući da Hrvatske šume ne
distribuiraju zadovoljavajuću količinu drva za proizvodnju. Stoga ova gospodarska djelatnost
(više) nije generator razvoja gospodarstva na području Općine.
Građevinarstvo je prateća djelatnost prerađivačkoj industriji i proizvodnji građevinskog
materijala, tijekom prethodnih godina bilježi pad.
Prijevoz i skladištenje imaju manjeg udjela u gospodarstvu, javljaju se kao prateća djelatnost
proizvodnji i preradi. Tijekom 2009. godine bilježi se pad u ostvarenoj dobiti i prihodu.
Trgovačka djelatnost je uz ugostiteljstvo jedna od dinamičnih djelatnosti na području Općine
jer ima česte promjene radne snage kao i ugostiteljstvo. Ipak, s obzirom na dobnu strukturu
zaposlenih dominiraju brojem osobe od 30 – 39 godina.
Obnovljivi izvori energije Na području Općine Karlobag nema registriranih poslovnih
subjekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, usprkos prirodnim resursima
na raspolaganju.
U Republici Hrvatskoj u pogonu je ukupno 148 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), od
čega po odobrenoj snazi čak 89,4 % otpada na vjetrolektrane. Prema Državnom zavodu za
statistiku u razdoblju 2008. - 2012. udio električne energije proizvedene iz OIE stalno je u
porastu, pri čemu dominiraju vjetroelektrane s udjelom od čak 94 %. Proizvodnja iz ostalih OIE
također je u porastu, no treba istaknuti kako se radi o elektranama manjeg prostorno-
proizvodnog obuhvata (npr. solarni fotonaponski paneli na objektima ili u sklopu proizvodnih
zona, energane na biomasu ili energane na bioplin u poljoprivredno-proizvodnim kompleksima)
55
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
koji u odnosu na vjetroelektrane (vjetroparkove) i velike sunčane elektrane (solarne parkove)
ima manji potencijal negativnih utjecaja na
ugrožene vrste i staništa. Trend rasta
proizvodnje električne energije iz OIE je
najintenzivniji u 2011. i 2012. godini u
kojoj je postignut udio od 3 % ukupne
proizvodnje električne energije u RH, što u
odnosu na stanje 2008. godine predstavlja
gotovo deseterostruko povećanje, prema
podacima Ministarstva gospodarstva RH. Međutim, nadzemni vodovi za prijenos električne
energije znatna su opasnost za mnoge vrste ptica koje stradavaju bilo u izravnom sudaru sa
samim žicama (u slučaju visokonaponskih vodova) ili od strujnog udara (elektrokucije) što je
osobito izražena pojava kod srednjenaponskih vodova. Ugibanje od strujnog udara danas je za
mnoge vrste grabljivica jedan od važnih uzroka ugroženosti. Zbog stradavanja na električnim
vodovima (zbog elektrokucije ili zbog ozljeda od sudara) ugroženo je 7,5 % ugroženih vrsta
ptica (Tutiš i sur., 2013.) kao što su, primjerice, bjeloglavi sup (Gyps fulvus), ali i sve ostale
ugrožene vrste ptica grabljivica. HEP ODS operator distribucijskog sustava evidentira
stradavanje ptica na nadzemnim srednjenaponskim vodovima od 2005. godine. Isto se odnosi i
na područje Općine Karlobag. Stoga su preporuke da se na zaštićenim područjima postavljaju
podzemni kablovi te primjenjuju i primjereni obnovljivi izvori energije koji su manje štetni
NATURA 2000 područjima.
Poljoprivreda
Poljoprivredna proizvodnja na području Općine je slabo zastupljena. Slika 39 pokazuje da se na
području Općine nalaze mahom oranice (95%) s obzirom na korištenje zemljišta. Voćnjaka
nema, a 1 ha čine livade i pašnjaci. Ukupno je obrađeno 107,12 ha kojima raspolaže 22
kućanstva.
Slika 39: Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u Općini Karlobag, izvor: DZS, 2011.
Šumarstvo.Površina šuma RH je u 2012. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku
(DZS, 2013.) iznosila 2.233.569 ha ili 39,47 % kopnene površine RH. Od toga se 1.652.348 ha
(74%) odnosi na državne, a 581.221 ha (26 %) na privatne šume. Stanje prirodnosti šuma u RH
na izuzetno je visokoj razini. Prema Šumsko - gospodarskoj osnovi područja RH (Hrvatske šume,
2006.) udio šumskih nasada (kultura i plantaža) iznosi samo 3 % (72.248 ha) od ukupne obrasle
šumske površine (2.402.782 ha). U odnosu na 2008. godinu, površine pod šumskim nasadima
povećane su za 2 % (HŠ, 2013.)
56
Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, ha
oranice havoćnjaci havinogradi hamaslinici ha
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Geografski položaj Republike Hrvatske na granici eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske
vegetacijske regije uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa sa 105 šumskih zajednica sukladno
Nacionalnoj klasifikaciji staništa te oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. (Strategija i akcijski plan
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH, 2008). Područje Općine Karlobag je u u svom
kontinentalnom dijelu u značajnoj mjeri pokrivenom šumom kojom upravljaju Hrvatske šume i
PP Velebit. Gospodarsko korištenje šume bilo da se radi o drvnoj masi ili sakupljanju i branju
šumskih plodova je moguće uz prethodna
odobrenja navedenih institucija sukladno
zakonskoj regulativi.
U posljednjih nekoliko godina u primorskim
područjima Mediterana apsolutni je hit branje
smilja (Helichrysum italicum). Radi se o
višegodišnjem polugrmu koji raste na suhim,
otvorenim staništima duž jadranske obale i na
otocima. Biljka, a posebno njezini vršni dijelovi i
cvjetne glavice sakupljaju se radi ljekovitih svojstava, posebice radi dobivanja eteričnog ulja
(Kovačić i sur., 2008). Potražnja za smiljem u Hrvatskoj u posljednjim se godinama izrazito
povećava, čak sedam puta u razdoblju 2008. - 2012. godine (što je posljedica potražnje za
eteričnim uljem na međunarodnom tržištu). Iako je smilje široko rasprostranjena vrsta u
Hrvatskoj, smatra se kako se njegove populacije smanjuju zbog nestanka otvorenih staništa
uslijed zarastanja i slabe vijabilnosti roški (plodova). Nekontrolirano sabiranje smilja moglo bi
dodatno ugroziti njegovu održivost. Na području Općine Karlobag nekoliko je pojedinaca
zatražilo dozvolu za branje smilja.
Lov. Prema Središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede u RH ustanovljeno je ukupno
1066 lovišta, ukupne površine 5.472.198 ha što čini 96,69 % kopnene površine RH. Na području
Općine Karlobag uspostavljena su dva lovišta povjerena na upravljanje koncesionarima.
Stočni fond, proizvodi animalnog podrijetla. Na području Općine registrirano je najviše ovaca i
koza, potom peradi i goveda, dok svinja nema. Podaci za konje se ne prikupljaju premda postoje
uzgajivači na planinskom dijelu Općine. Povremeno su nazočni pčelari na ispaši no sa sjedištem
u drugim općinama (slika 40).
Slika 40: Stočni fond na području Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.
57
govedaovacakozasvinjaperadi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Ribarstvo i akvakultura. Marikultura RH uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i školjkaša.
Uzgoj je prisutan duž čitave obale, međutim najvećim se dijelom odvija na području Zadarske
županije te Splitsko-dalmatinske. U uzgoju bijele ribe dominiraju lubin (Dicentrarchus labrax) i
komarča (Sparus aurata) s proizvodnjom od preko 5000 t godišnje. Istovremeno se u hrvatskim
mrjestilištima proizvodi oko 20 milijuna komada mlađi lubina i komarče godišnje. Registrirano
je 29 tvrtki za uzgoj bijele ribe s uzgojnim instalacijama na 54 lokacije na moru. K tome,
registrirana su i tri mrijestilišta (Ministarstvo poljoprivrede, 2013). Uzgoj plave ribe
podrazumijeva uzgoj tune (Thunnus thynnus) i temelji se na ulovu malih tuna iz prirode (8 - 10
kg) i njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine (30 kg i više). Uzgoj se odvija u plutajućim
kavezima u poluotvorenim i otvorenim područjima Srednjeg Jadrana, odnosno na području
Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Godišnja proizvodnja tune iznosi oko 30 % ukupne
proizvodnje marikulture, odnosno oko 2000 - 4000 t. Uzgoj školjkaša u RH uključuje uzgoj dagnji
(Mytilus galoprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis). Područja uzgoja su zapadna obala Istre,
Novigradsko more, Velebitski kanal, ušće rijeke Krke, Malostonski zaljev i Malo more. Ipak na
području Općine Karlobag premda su registrirana dva poslovna subjekta za slatkovodni uzgoj,
nema ostvarene proizvodnje. Osim pokušaja uzgoja salmonida u morskoj vodi, gospodarski
subjekti nisu iskazali interes za marikulturu na području Općine. Premda se značajan dio
problema nalazi u Prostornom planu Ličko-senjske županije koja je u svoj prostorni plan zona za
marikulturnu proizvodnju priobalnog područja Općine Karlobag definirala isključivo za
salmonide, odnosno, slatkovodni uzgoj riba. Drugi dio problema čine poslovni subjekti koji nisu
dovoljno upoznati s klimatskim izazovima područja is toga proizvodnaj propada.
Slika 41: Podjela hrvatskog ribolovnog mora, izvor: Vrgoč (2012.)
58
Unutarnje more
Teritorijalno more
ZERP
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Dva su poslovna subjekta (obrta) registrirana za obavljanje gospodarskog ribolova na području
Općine Karlobag. Službeni podaci o ukupno ulovljenoj ribi se kumulativno izražavaju za hrvatski
dio Jadrana jer se ribolov ne smije obavljati u unutarnjem moru (slika 41). Vrgoč (2012.) ističe
kako hrvatski dio Jadrana sadrži prema podacima programa MEDITS 58% ukupne biomase
pridnenih resursa, 18% u ZERP-u, dok se 24% resursa nalazi u talijanskom teritorijalnom i
ekstrateritorijalnom moru. Nastavno na spomenuto, Hrvatska u ukupnom ulovu u Jadranu
sudjeluje s 24%.
“Ako se promatra samo područje sjevernog i srednjeg Jadrana (GSA 17), hrvatski udio u
ukupnom ulovu čini oko 30% , a u koćarskom ribolovu oko 12-14%. Velika disproporcija
u razini eksploatacije prvenstveno pridnenih (koćarskih) resursa još je vidljivija ako se
usporede ulovi pojedinih ribolovnih flota s prostornom distribucijom pridnenih resursa
u Jadranskom moru, dobivenom na osnovu znanstvenih međunarodnih istraživanja”.
(Vrgoč 2012.)
Turizam. Peleikis i sur. (2014: 6) navode kako je turizam već dugo važan za Hrvatsku. Sektor
ostvaruje oko 20% BDP a i zapošljava gotovo 30% od‐ ukupnog broja zaposlenih (UNDP 2008:
52). Zbog porasta prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale mnogi bi turisti mogli u
budućnosti izbjegavati te destinacije u ljeto u korist hladnijih lokacija, navodi UNDP (2008).
Također, značajan dio turističke infrastrukture u opasnosti je od poplava u priobalju u slučaju
podizanja razine mora (Šimac, Vitale 2012: 26). Oboje bi moglo imati ozbiljne posljedice u
mnogim lokalnim zajednicama imajući u vidu važnu ulogu turizma u nacionalnom gospodarstvu.
Uz obalu, tu su i druge posebna prirodna područja, poput kopnenih nacionalnih parkova. Više
temperature mogu dovesti do raznih promjena obalnih i kopnenih ekosustava, kao što su
promjene sastava vrsta (uključujući i povećane količine komaraca ) i količine algi (cvjetanje
mora), što oboje može negativno utjecati na turizam.
Europski turizam bilježi konstantan rast tijekom zadnjih desetljeća. Svjesni da stalne inovacije i
unaprjeđenja turističke ponude vode k rastu, održivosti i konkurentnosti, planeri razvoja
turizma Europske unije kroz programe različitim mjerama potiču razvoj turističkih proizvoda i
usluge visoke kvalitete koji su društveno i okolišno odgovorni, poštuju prirodne resurse,
raznolikost kulturnog nasljeđa te lokalne identitete. Stoga Europska unija predlaže set
pokazatelja kojima se prati razvijenost turizma u pojedinim područjima (European Tourism
Indicator System – ETIS)17.
17 „European Tourism Indicator System Toolkit For Sustainable Destinations“ (EU, 2013.)
59
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine (NN 55/13 ) ističe: „Hrvatska je tipičan primjer
zrele turističke destinacije s dominacijom jednog proizvoda (‘sunce i more’) s visokom
sezonalnosti poslovanja, što je karakteristično za zemlje toplih mora (prije svega Mediterana i
Jadrana). U osnovi hrvatski turizam još uvijek obilježava:
• nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;• pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;• rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima;• nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom
aktivnošću;• nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem;• statičan sustav nacionalnog marketinga;• premalen broj globalno brendiranih destinacija;• neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura;• naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.
Prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, razvojna ograničenja hrvatskog turizma u
2012. godini su kvaliteta i struktura ponude, investicijska klima, marketing i prodaja, ljudski
potencijali i upravljanje kvalitetom te legislative. Posebnu pozornost valja obratiti na stvaranje
razvojno stimulativnih institucionalnih uvjeta za jače privlačenje poduzetničkog interesa i
ulaganja u turistički sektor, posebno hotele i resorte. Velik napor valja uložiti i u kvalitativnu
transformaciju smještaja u kućanstvima te unapređenje turističkog lanca vrijednosti u našim
brojnim turističkim destinacijama. U tu svrhu valja maksimalno koristiti raspoloživa sredstva
fondova EU.
Kvalitetu i strukturu ponude u RH čine struktura turističkog smještaja u kojoj dominira
apartmanski smještaj, dok hotelski smještaj sudjeluje s 13% u ukupnim smještajnim
kapacitetima. Izvan smještajna ponuda se sastoji od niza aktivnosti koje (ni)su dostupne gostima
za vrijeme boravka u destinaciji, poput: novih turističkih proizvoda globalnog karaktera,
tematskih i kulturnih parkova, ruta i događanja, kupovine te gastro i eno ponude. Ukupno je RH
ocijenjena prilično nisko za raznolikost ponude.
Investicijska klima je općenito nepovoljna u RH, zbog niza uglavnom administrativno
birokratskih razloga. U Karlobagu dodatno situaciju otežava neriješeno vlasničko pitanje
atraktivnih objekata koji mogu značajno doprinijeti gospodarskom razvoju općine.
Marketing i prodaja turističkih usluga se sastoji od niza još uvijek nedovoljno razvijenih
aktivnosti u turističkom segmentu gospodarstva u RH, poput: sustava komercijalizacije,
brendiranje destinacije, web platforme, baza podataka, informiranje i istraživanje.
60
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Ljudski potencijali se grade kroz sustav formalnog i neformalnog obrazovanja od kojih se ističe
cjeloživotno učenje. Ipak, stvaranje svijesti o turističkom razvoju i kulturi koju se stječe kroz
obrazovni sustav od najranije dobi pa tijekom cijelog života kroz sustave profesionalnog
usavršanja u turizmu je u RH nedovoljno poznat pojam.
Poteškoće u turizmu dijelom su povezane s nejasnom legislativom kao i nedostatkom jasnog
destinacijskog upravljanja, ne postoji kontinuitet ni koncizna strategija razvoja destinacije.
Premda turizam u RH sudjeluje u BDP s više od 8%, a UNDP navodi čak do 20% , mnoga
priobalna područja poput Karlobaga ostvaruju značajne gospodarske učinke, ipak se turizam u
Hrvatskoj, a sposebice u manjim mjestima događa stihijski i slučajno.
Strategija predviđa tržišne prilike za Hrvatsku od kojih se ističu: otvaranje novih tržišta, razvoj
proizvoda, zauzimanje okolišno odgovorne pozicije, razvoj novih komunikacijskih i prodajnih
vještina te unaprjeđenje i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela.
Nova vizija razvoja hrvatskog turizma (prema Strategiji razvoja turizma RH) temelji se na
sustavu vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja: (i) kakav bi hrvatski turizam trebao
biti, (ii) koji su ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma, te (iii) čime će hrvatski turizam
privlačiti potražnju. Stoga odgovor na pitanje kakav bi hrvatski turizam trebao biti sadrži
preporuke: prepoznatljiv, cjelogodišnji, razvijen na cijelom području, inovativan i prilagodljiv
preferencijama turista. Drugo pitanje definira ključne preduvjete za postizanje takvog turizma:
na prvom mjestu strategija ističe potrebu dugoročne zaštite i upravljanja ekosustavom, zatim
navodi konkurentnost i atraktivnost za investicije, potrebu aktiviranja državne imovine u svrhu
poticanja turističkog razvoja, povećanje znanja i vještina na svim područjima, destinacijsko
upravljanje. Turistima bi trebale biti privlačne: gostoljubivosti, kvaliteta, autentičnost,
raznovrsnost sadržaja i doživljaja te sigurnost.
U razdoblju do 2020. godine Hrvatska se orijentira na pet grupa emitivnih geografskih tržišta te
se, uz tradicionalne ciljane segmente obitelji s djecom i zlatne dobi, znatno agilnije okreće i
prema drugim, potrošačkim segmentima čiji stilovi putovanja i preferencije za širom paletom
proizvoda omogućuju produljenje turističke sezone i rast potrošnje.
Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda prema Strategiji razvoja turizma RH:
Povećanje kvalitete smještajne ponude u hotelima i kampovima, uključujući pozicioniranje i brendiranje objekata (sadržajno obogaćivanje ponude, podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge)
61
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Diverzifikacija ponude smještaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski, sport, poslovni i sl.), izgradnju integriranih resorta, veći udio malih obiteljskih hotela, pansiona, bed&breakfast objekata i sl.
Povećanje kvalitete smještajne ponude u kućanstvima, uključujući podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge, interesno udruživanje
Razvoj novostvorenih atrakcija (npr. tematski ili zabavni parkovi, akvariji, interaktivni muzeji) s potencijalom samostalnog privlačenja regionalne i međunarodne potražnje
Uređenje turističke destinacijske infrastrukture, a posebice plaža, šetnica, staza (biciklističke, pješačke i sl.), prometne signalizacije, javnih parkirališta i lokalnog prijevoza.
Cikloturizam. Hrvatska uspješno gradi poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih
destinacija do 2020. godine (Strategija razvoja turizma 2020.). Ovoj poziciji, uz atraktivnost
prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna proizvodna infrastruktura poput tematskih bike
parkova/područja, markiranih ruta i staza, smještaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza
natjecanja, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma,
ekoturizma ili kulture. Očekuju se investicije u brži razvoj glavnih i »kapilarnih« mreža
biciklističkih ruta u svim dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih
lokalnih cesta, seoskih putova, riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovim eventualnim
tematiziranjem (npr. vinske, gastronomske, edukacijske); te izgradnja i primjereno opremanje
većeg broja novih biciklističkih staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim
turističkim područjima, područjima oko velikih gradova te na područjima gdje se biciklistički
promet odvija na cestama s velikim intenzitetom motornog prometa.
Ekoturizam. Sukladno programu NATURA 2000, a ponajviše zbog velikog broja nacionalnih
parkova, parkova prirode i drugih zaštićenih područja, Hrvatska je u mogućnosti zadovoljiti
potrebe i očekivanja gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih
ekoturističkih eksperata i gostiju sklonih ekstremnim sportovima i avanturizmu, pridonoseći
stvaranju dodatne dimenzije imidža Hrvatske među novim segmentima posjetitelja. Nacionalni
programi će podupirati namjeru stvaranja kritične mase zaokruženih ekoturističkih
kompleksa/resorta (eko turistička naselja, eko kampovi, pojedinačni objekti) na području i/ili u
neposrednoj blizini nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih značajnih područja.
Smještajni kapaciteti područja Općine Karlobag
Turistički razred područja Općine Karlobag se pravilnikom Ministarstva turizma razvrstava u A razred.
Na području Općine Karlobag su ukupno 3308 smještajne jedinice, što znači da je privatnom
smještaju pribrojeno 360 postelja u hotelima te 120 mjesta u kampovima. Ukupno je
62
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
registrirano oko 300 privatnih iznajmljivača. Kategorija smještaja je uglavnom na razini tri
zvjezdice, tek je nekoliko iznajmljivača podiglo kategoriju na četiri zvjezice.
Ličko
senjsk
a
Istarsk
a
Primorsk
o goran
ska
Dubrovač
ka
Splits
ko dalm
atinska
Šiben
sko kn
inska
Zadars
ka0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
3500000
Dolasci gostiju
20132014
Broj
dol
azak
a
Slika 42: Dolasci gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.
Slike 42 i 43 prikazuju dolaske i noćenja gostiju prema županijama u razdoblju 2013. – 2014.
godine. LSŽ pokazuje najslabije rezultate dok predvodi Istarska županija.
Ličko
senjsk
a
Istar
ska
Primorsk
o gora
nska
Dubrova
čka
Splits
ko dalm
atinsk
a
Šiben
sko kn
inska
Zadar
ska0
5000000
10000000
15000000
20000000
25000000
Noćenja gostiju
20132014
Broj
noć
enja
Slika 43 : Noćenja gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.
63
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Siječ
anj
Veljač
a
Ožujak
Trava
nj
Sviban
j
Lipan
j
Srpan
j
Kolovoz
Rujan
Listo
pad
Studen
i
Prosin
ac0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Dolasci gostiju TZ Karlobag
20132014
Broj
dol
azak
a
Slika 44: Dolasci gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.
Siječa
nj
Veljača
Ožujak
Trava
nj
Sviban
jLip
anj
Srpan
j
Kolovoz
Rujan
Listopad
Studen
i
Prosin
ac0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
Noćenja gostiju TZ Karlobag
20132014
Broj
noć
enja
Slika 45: Noćenja gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.
Slike 44 i 45 prikazuju dolaske i noćenja gostiju na području Općine Karlobag i to prema
mjesecima. Jasno je izražena visoka sezonalnost turizma na području Općine. Zamjetan je
porast broja dolazaka i noćenja u 2014. u odnosu na prethodnu godinu.
64
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
27%
16%
15%
7%
7%
6%
21%
Ostvarena noćenja prema zemlji podrijetla, 2014.
Njemačka Italija Slovenija Češka Austrija Poljska ostali
Slika 46: Noćenja prema državi podrijetla, izvor: TZ LSŽ, 2015.
Slika 46 informira da se na području Općine Karlobag naradije zadržavaju Nijemci (28%), ostali
s 21%, Austrijanci sa 16%.
Gospić
Novalja
Otočac Sen
j
Karlob
ag
Perušić
Pl.jeze
ra
St.Nov
alja02468
10
Prosječna dužina boravka po gradovima/općinama LSŽ u 2014.god.
siječanjveljačaožujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinac
Pros
ječa
n br
oj d
ana
Slika 47: Prosječan boravak po JLS u LSŽ, izvor: TZ LSŽ, 2015.
Prosječna dužina boravka varira prema mjesecima i područjima (slika 47). Stara Novalja bilježi
najveću prosječnu dužinu boravka u rujnu 2014. godine (više od 9 dana) kao i Novalja (8 dana).
65
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
8.1
5.1 5.0
3.1 3.2
4.9
7.1 6.8 6.6
2.6
1.8
3.0
Prosječna dužina boravka gostiju na području Općine Karlobag 2014. godine
Slika 48: Boravak u Karlobagu, izvor: TZ LSŽ, 2015.
Detaljniji prikaz dužine boravka gostiju na području Općine Karlobag prikazan je na slici 48. U
siječnju se dogodio ekstremno dugačak boravak (8 dana), duži čak i od boravka u ljetnim
mjesecima koji traje prosječno 7 dana.
Tijekom provedenog anketiranja iznajmljivača (N=18, zbog slabog odaziva na istraživanje ove
rezultate ne smatramo reprezentativnim već samo indikativnima) utvrđeno je kako je njihova
obrazovna razina visoka, bave turizmom tek zadnjih 10 ili 15 godina. Smještajne jedinice mahom
imaju tri zvjezdice, a najvećem dijelu ispitanika je turizam dopunski izvor prihoda. Goste nalaze
putem agencije (njih 13 od ukupno 16), no zadovoljstvo radom agencije je ocijenjeno ocjenom
2,5 na skali od 1 do 5 (pri čemu ocjena 1 predstavlja nezadovoljstvo, a 5 izrazito zadovoljstvo
uslugama). Međutim, ne može se ne zamijetiti dob ispitanika - iznajmljivača na području Općine
Karlobag (N=18), slika 49. Zadivljujuća je vitalnost stanovništva ovog kraja, međutim, zabrinjava
činjenica da je 28% ispitanika starije
od 70 godina.
Slika 49: Dob ispitanika iznajmljivača smještaja
66
70 i više28%
50 do 5922%60 do 69
17%
40 do 4917%
20 do 2911%
30 do 396%
Dob iznajmljivača u Općini Karlobag (N=18)
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Slika 50: Opremljenost smještajnih jedinica na području Općine Karlobag
Slika 50 prikazuje opremljenost privatnog smještaja ispitanika. Dio njih je investirao u izgradnju
bazena za goste, što korespondira i kategoriji smještaja koji imaju (četiri zvjezdice). Zamjetan je
nedostatak pristupa kolicima, wellnessa kao i vitrine za prodaju autohtonih proizvoda.
Infrastrukturna opremljenost je u porastu, dok raznolikost ostale ponude prilično slabo slijedi.
Urednost i čistoća mjesta/naseljaEstetska uređenost mjesta/naselja
Funkcionalna uređenost mjesta/naselja
Turistička infrastruktura (klupe, koševi)
Uređenost plaža (tuševi, betonirane podloge, pijesak ili šljunak i slično)
Informacijska infrastruktura (turistička i prometna signalizacija, informativne ploče, panoi, Hot spot i slično)
Šetnice, biciklističke stazeKvalitetna i raznovrsna gastro ponuda
Kulturne i zabavne manifestacije
Sportska događanja
Ljepota prirode i ponuda različitih izleta u prirodu
Organizirani odlazak na Zrće i povratak u jednom danu/noći
Drugo (navedite što)
0
2
43.4
2.4
2.2
2
2.121.8
2.42.2
1.4
3.1 1.1
2.2
Zadovoljstvo uređenošću mjesta
Slika 51: Zadovoljstvo ispitanika uređenošću mjesta
67
Parki
ng
Klima
uređaj
SAT T
V
Inte
rnet
Prist
up kolic
ima
Perili
ca ru
blja
Perili
ca posu
đa
Wel
lnes
s
bazen
vinsk
i bar
vitr
ina za
pro
daju d
omać
ih p
roiz
voda
mogu
ćnost
org
aniz
iran
ja iz
leta
(rib
olov,
kupan
je, p
lanin
aren
je, b
ranje
ljek
ovitog
bilja it
d.)
16 1614 13
118
41
4
Ponuda gostima iznajmljivača Općine Karlobag
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Prosječna ocjena zadovoljstva uređenošću mjesta iznosi 2,2 (vidi sliku 51) od ukupno 5 (najveće
zadovoljstvo). Strukturu gostiju čine obitelji s djecom: (65%), stariji parovi (20%) te mlađi
parovi (15%). Gosti dolaze automobilom, a smatraju kako nemaju dovoljno sadržaja, trgovina i
zabave na području Općine Karlobag, navode ispitanici.
2.4.3. Gospodarski položaj područja
Nov način kategorizacije teritorijalnih jedinica prema indeksu razvijenosti definirao je Općinu
Karlobag razvijenom u IV skupini čime je izgubila status potpomognutih područja kojeg je
prethodnih godina imala (slika 52).
Slika 52: JLS prema indeksu razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja RH, 2014.
Slika 52 zorno prikazuje JLS u RH indeks razvijenosti18 s obzirom na skupinu kojoj pripadaju.
Općina Karlobag kao i dio općina Gorskog kotara usprkos brojnim poteškoćama s kojima se
18 Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanja.
68
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
suočava ulazi u 4. skupinu koja predstavlja 100% do 125% razvijenosti nacionalnog prosjeka,
premda stupanj razvijenosti ne odgovara stvarnom stanju u Općini. Takva kategorizacija ne ide u
prilog Općini Karlobag jer je smješta uz bok s razvijenim područjima, što utječe na pristup
sredstvima s nacionalne razine i EU fondovima.
Usprkos navedenim brojnim izazovima s kojima se susreće stanovništvo ovog područja, ono
opstaje
jer stvaranjem snažnih osobnih veza kroz dugotrajne i učestale kontakte te rad na zajedničkom
dobru osnažuje društvo i pojedince. Kao rijedak primjer upornosti i otpornosti stanovništvo
područja Općine Karlobag može poslužiti kao model izgradnje klimatske otpornosti drugim
društvenim zajednicama.
Ipak, sustavna provedba programa i mjera za izgradnju otpornosti garantira njezinu održivost.
Stoga se identifikacija otpornosti druptvene zajednice, gospodarstva i infrastrukture na
području Općine Karlobag može dijelom provesti kroz smjernice Pravilnika o metodama za
izradu procjena ugroženosti, planova zaštite i spašavanja19.
Razvojne prilike i razvojna ograničenja
Razvojne prilike Razvojna ograničenja
Veliki interes gostiju za područje Slaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti
Veliki potencijal za cjelogodišnji razvoj turizma Nedostatak proizvodnih djelatnosti
Značajan potencijal za razvoj marikulture Značajna imovina je u vlasništvu države
19 „Ostali prirodni uzroci, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih nepogoda (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica), statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka, tuča – statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina s brojem proglašenih elementarnih nepogoda, najkritičnijim mjesecima u godini, specifikacijom ugroženih područja i pokazateljima učinaka, snježne oborine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti – statistički pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovom vrstom opasnosti i o nastalim štetama, područja ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav, propusnost tla i dr.) te utvrđenim mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju.
69
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
70
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
3. SWOT ANALIZA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
SWOT - Naziv dolazi od prvih slova engleskih riječi za: S– snage, W- slabosti, O- prilike, T-
prijetnje. Podijeljena je u 4 okvira od kojih su dva postavljena iznad druga dva. Gornji okviri
sadrže (S) snage i (W) slabosti dok donji sadrže (O) prilike i (T) prijetnje. Gornja dva okvira
predstavljaju unutarnje čimbenike, one na koje se strategijom može djelovati jer su pod
kontrolom partnerstva. Donja dva okvira predstavljaju vanjske čimbenike na koje je teško ili
nemoguće dijelovati ovom strategijom, nalaze se izvan njezinog područja utjecaja. Postoji i
vertikalna podjela, pri čemu desna strana predstavlja negativne aspekte, a lijeva pozitivne. Svrha
SWOT analize je da pruži uvid u elemente koji predstavljaju resurse i osnovu za gradnju i/ili
razvoj strategije s jedne strane, dok s druge definira elemente na kojima je potrebno raditi kako
bi se uklonilo postojeće nezadovoljavajuće stanje. Grupiranjem elemenata sadržanih u SWOT
analizi posebice u području slabosti stvaraju se strateška pitanja koja rangirana daju ključne
prioritete – smjernice razvoja.
SWOT analiza predstavlja alat za subjektivnu procjenu stanja promatrane dimenzije kroz
pokazatelje snaga, slabosti, prilika i prijetnji. PESTE – analiza koja obuhvaća političke,
ekonomske i ekološke, socijalne i tehnološke pokazatelje iskazane u SWOT analizi. Snage i
slabosti predstavljuju unutarnje čimbenike na koje možemo utjecati strateškim planom, dok
prilike i prijetnje najčešće predstavljaju elemente koje su izvan područja kontrole Strategije.
Analiza može ukazati na postojanje problema i na temelju koje se može uputiti dopis prema
nadležnim institucijama.
71
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
SNAGE SLABOSTI
Kako možemo iskoristiti i ojačati ...?
Komparativne prednosti područja Općine – klima, zrak, tlo i more te reljefna i visinska razvijenost su snage na kojoj se može graditi gospodarski razvoj.Klimatske zone (mediteranska, submediteranska i kontinetalna) Niska razina zagađenja prirode i okoliša predstavlja mogućnost razvoja održivog, ekološkog turizma te avanturizmaBlizina zaštićenih područja prirode na manje od 150 km (NP Sj.Velebit, Paklenica, Plitvička jezera te PP Velebit, Vransko jezero)Značajan je broj iznajmljivača na području Općine s obzirom na broj stanovnika (32,2%)Niska stopa nezaposlenosti stanovništvaStabilna struktura gostiju ( obiteljski turizam)Kvaliteta smještaja i turističkih usluga je prosječno dobra, nekoliko smještaja nosi 4 zvjezdice Ljubazni i susretljivi domaćini koje gosti cijeneGastronomska ponuda prosječno dobraDominantna gospodarska djelatnost je ugostiteljstvoMogućnost bavljenja avanturizmomNema minski sumnjivog prostora i minskih ne-eksplodiranih sredstavaPokretne trgovine opskrbljuju udaljena područja i samačka domaćinstva potrebnim namirnicama Približno podjednaka dužina boravka domaćih i stranih gostijuDobra zastupljenost lovačkih i športskih udrugaDostupni programi socijalne pomoći ugroženom stanovništvuDodjela stipendija učenicima i studentimaPodručje pokriveno NATURA 2000 zaštitomNa području obitavaju zaštićene vrste životinja vuk iris te endemske vrste biljaPotencijal za uzgoj mediteranskog ljekovitog bilja Mentalitet stanovništva i visoka razina otpornosti na teške geoklimatske uvjete Javne institucije značajno sudjeluju u organizaciji društvenih zbivanjaBogatstvo ribljeg fonda u Velebitskom kanalu
Koje slabosti je potrebno prevladati?
Izrazito niska razina proizvodnih djelatnostiMali broj poslovnih subjekata na području OpćineNedostatak kapitala za pokretanje novih poslovaNedovoljno aktivno sudjelovanje na tržištuNezainteresiranost poduzetnika za aktivniji pristup tržištu dijelom radi nepoznavanja suvremenih komunikacijskih i drugih tehnologija Veliki gubitak stanovništva prema zadnjem Popisu (-10%) u usporedbi sa susjednim JLSNedefiniran identitet područjaTurizam je uglavnom dopunska djelatnost stanovništvuIznajmljivači su uglavnom stariji stanovnici Nedostaje mala turistička infrastruktura i bolja smeđa signalizacijaNeuređenost plažaPotrebni veliki infrastrukturni objekti poput lukobrana (potencijana zaštita od klimatskim promjenama izazvanih jakih udara valova) i lukaKomunalna infrastruktura nedovoljno izgrađena (opskrba vodom, kanalizacija), gubici u mrežiNedostatak trgovina za opskrbu stanovništva i benzinskih crpki za opskrbu brodova gorivomNiska razina kvalitete života radi nedostatnih sadržaja sport, zabava i cjeloživotno učenjeRelativno visoka zaposlenost u javnom sektoruKratkoća turističke sezoneSlaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti kao i tržišta radne snageNeusklađenost potreba tržišta i raspoloživog kadra„All inclusive“ tip smještaja u hotelima smanjuje vanpansionsku potrošnjuNerazvijena prepoznatljivost područja, nema brendovaNedostatak incijativa i interesa za usvajanje novih znanja i vještina stanovništvaUpis djece u srednje škole provodi se bez plana i suradnje s gospodarstvomNiska razina ulaganja u smještajne kapaciteteNije uspostaljena kontinuirana suradnja s PPSlaba turistička povezanost sa susjednim područjima (Pag, PP, NP)
72
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Nemaštovita ugostiteljska ponudaNerazrađeni koncepti turističkih sadržaja, biciklističkih i pješačkih rutaIzostanak ponude autohtonih sadržajaKlasičan koncept turizma utemeljen na suncu i moruNerazvijen selektivni turizamSezonska zaposlenostNisu razvijene snage koje mogu pokrenuti gospodarski razvoj OpćineNedostatak znanja i iskustva o EU fondovima, otežan pristup EU fondovima, nisu korišteni poticaji uz EU sredstavaPremali udio stanovništva ima prihode od radaRoditelji nisu dovoljno usmjereni na organiziranje slobodnog vremena djeceDjeca i mladi nemaju dovoljno dobro razvijene radne navikeMlade nazaposlene osobe ne posjeduju radnog iskustva, nemaju znanja ni vještina kako pristupiti tržištu radaPad intersa gostiju za destinacijuNema udruga za promicanje razvoja civilnog društvaVisoka prosječna starost stanovništvaPoduzetnička zona nedovoljno opremljena i stoga nedovoljno popunjenaU zaleđu prevladavaju samačka staračka domaćinstvaIzostanak poljoprivrednih aktivnosti i poslovnih subjekataOtežani uvjeti za bavljenje poljoprivredom, nedostupnost pitke vodeTrend smanjivanja dana boravka gostijuVećina smještajnih kapaciteta nema osiguran pristup osobama s invaliditetom te kolicimaOpskrba energijom isključivo iz klasičnih elektroenergetskih sustava, izostanak opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora energijeMali broj djece, nedostatak dječjeg vrtića, stara školska zgrada, nedostatak športske dvoraneKulturna baština zapuštena, podijeljene ingerencijeVisoki troškovi održavanja cestovne infrastrukture radi dužine i rascjepkanosti reljefaDepopulacija, neobrazovanost stanovništva, starija radna snaga
73
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILIKE PRIJETNJE
Kako nam pomažu tuđi napori? Što nam ide u prilog, a da ne ulažemo općinska sredstva?
Općina je smještena u PP VelebitPark prirode ulaže napore za održavanje prohodnosti cesta i staza te turističke infrastruktureADAC i Michelin su proglasili dužobalnu cestu pogodnom za motociklePovećan promet kampera i motociklaKlimatske promjene utječu na stvaranje povoljnijih uvjeta za marikulturuKlimatske promjene će dovesti do produžetka turističke sezoneKlimatske promjene će minimalno ugroziti područje Općine radi velike pokrivenosti šumskom vegetacijom koja je prirodni regulator klimeZnačajan broj poslodavaca sa sjedištem izvan Općine koji zapošljavaju lokalno stanovništvo
Što nas može ugroziti? Koji rizici nam prijete?
Nerealno visok indeks razvojenosti koji utječe na pristup financijskim instrumentima EU i RHOvisnost o nacionalnom donošenju odluka radi pripadanja u PPNepovoljna zakonska regulative (ukidanje zakona o BPP, otežani uvjeti gospodarenja te drugo)Ograničavajuća zakonska regulative u svezi obnovljivih izvora energijePark prirode ne održava ceste i staze te turističku infrastrukturuVisoka cijena ulaznica u PPZabrana obavljanja ekološki prihvatljivih djelatnosti na području PP Klimatske promjene ugrožavaju staništa šuma i zalihe pitkih podzemnih vodaKlimatske migracije stanovništva i gospodarstvaSnažna bura otežava promet i ometa gospodarstvo u zimskim mjesecima pridonoseći izolaciji područjaJugo razara obalnu infrastrukturuPodizanje razine mora za 60 cm može poplaviti ceste i priobalne objekteNepovoljne kreditne linijeNeriješeni sporovi s DUUDI-jemGubitak državnih ureda i pošteGubitak bankeGubitak sufinanciranja iz nacionalnih i EU fondovaGubitak općine
74
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
SWOT analiza razvoja Općine Karlobag predviđa razvojne resurse u obliku snaga na kojima je moguće graditi budući održivi gospodarski razvoj područja. Stoga se na prvom mjestu ističu komparativne prednosti izražene kao bogatstvo prirode i nizak stupanj zagađenja okoliša te blizina zaštićenih područja prirode. Osim navedenoga, područje Općine Karlobag je jedinstveno budući da je u cijelosti uključeno u Park prirode, u NATURA 2000 mrežu te predstavlja svjetski rezervat biosfere. Stoga se spomenuto može smatrati „unique-selling-point“, odnosno, potencijalom za razvoj posebnih oblika turizma. Dodatno, kulturni potencijali dopunjavaju prirodne resurse čineći područje zanimljivim različitim skupinama gostiju.
Prema podacima Turističke zajednice Ličko-senjske županije, osim Novalje (uključivo i Stara Novalja), Općina Karlobag bilježi najbolje turističke rezultate u županiji. Stabilna je struktura gostiju, a vidljiv je porast trenda bikerskog turizma, a gastronomija se ističe kvalitetom.
Stanovništvo je ljubazno i srdačni su domaćini te su mahom zadovoljni kvalitetom života i sigurnosti, a obilježava ih visoka vitalnost. Općina ulaže značajna sredstva u različite oblike socijalnih pomoći i davanja.
S obzirom na dugotrajnu izloženost razvojnim poteškoćama, područje Općine Karlobag karakteriziraju brojne slabosti koje je potrebno ukloniti kako bi se ostvario održivi i gospodarski napredak. Gospodarstvo je doživjelo tranziciju, od primarno industrijske proizvodnje koja je u prethodnim desetljećima dominirala područjem, zbog ograničenog pristupa sirovinama te drugim razvojnim ograničenjima, ubrzano raste turistički sektor. Stoga je izražena sezonska zaposlenost, niska diverzifikacija gospodarskih djelatnosti, nedostatak poduzetničkog duha, ali i početnog kapitala za pokretanje poslova.
Turizam je gospodarska grana u porastu, pretežito zahvaljujući rastućem broju malih iznajmljivača kojima je to uglavnom dopunska djelatnost. Zabrinjava činjenica kako se mahom radi o starijim osobama – iznajmljivačima. Sukladno tome se i trendovi sporije mijenjaju, prevladava klasični oblik turizma koji nudi samo usluge smještaja, malo je objekata više kategorije, nedovoljno se ulaže u podizanje kvalitete turističkih usluga, a ponuda je nemaštovita. Kulturna baština je zapuštena, dio se nalazi u privatnom vlasništvu.
Stanovništvo se ubrzano osipa, prosječna životna dob je 50 godina, a značajan udio njih je bez prihoda. Među nezaposlenima prevladavaju mladi, a visokoobrazovane žene su teže zapošljive. Niska je zaposlenost usprkos niskoj nezaposlenosti, što sugerira kako je velika vjerojatnosti kako se značajan udio stanovništva isključio s tržišta rada i stoga je bez prihoda. Time se ostvaruju uvjeti za prelazak preko praga siromaštva. Upis u srednje škole se provodi bez planiranja zanimanja kao i dodjela socijalnih potpora ide bez jasno definiranih kriterija.
Institucionalna suradnja unutar područja Općine kao i izvan je slaba. Nedostaje udruga za razvoj civilnog društva i drugih civilnih inicijativa.
Infrastruktura na području Općine je mahom zastarjela, veliki su gubici vode u vodovodnoj mreži, česti su prekidi opskrbom električnom energijom u zimskom razdoblju, a obnovljici izvori energije se premalo koriste. Mala turistička infrastruktura nedostaje, plaže su neuređene, premda se koriste.
75
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Brojni su objekti na području Općine u vlasništvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom čime je njihovo korištenje ograničeno ili onemogućeno.
Prilike predstavljaju one čimbenike za koje će netko drugi uložiti sredstva i time stvoriti priliku i drugim ada se razvijaju i rastu. Klimatske promjene utječu na stvaranje povoljnijih uvjeta za marikulturu, a ujedno će minimalno ugroziti područje Općine radi velike pokrivenosti područja Općine šumom. Klimatske prilike su također dobra prilika ua izgradnju posebnog oblika turizma na njima utemeljenim.
Prijetnje, slično prilikama, predstavljaju tuđe intervencije, samo u ovom smislu se radi o negativnima. Značajna prepreka razvoju je sadržana u činjenici kako je indeks razvijenosti za Općinu Karlobag prilično neprihvatljiv jer je nerealno napuhan na temelju pokazatelja. Prilikom donošenja razvojnih odluka, nacionalna razina o tome odlučuje, stoga je ostvarena veća centralizacija. Vremenske nepogode i klimatske promjene mogu značajno ugroziti gospodarstvo i stanovništvo Općine.
76
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
4. ANALIZA RESURSA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
LEADER, program za ruralni razvoj, navodi sedam različitih resursa na ruralnim područjima koji
se mogu analizirati i rabiti kao elementi snage te na njima izgrađivati lokalni razvoj. Prilikom
izrade profila područja prikazani na istom diagramu zorno predočavaju kapacitete.
Vodeći resursi:
Okoliš
Kultura i baština
Prepoznatljivost područja
Kvaliteta življenja
Socijalni kapital
Gospodarski potencijal
Institucionalni kapaciteti
Koristeći se prikupljenim primarnim i sekundarnim informacijama sadržanima u Analizi stanja,
utvrđeni su pokazatelji razvijenosti svakoga od resursa. Njihove ocjene su sljedeće:
Ocjena Opisni dio ocjene0 Uništen ili nepostojeći resurs1 Previše i potrošen resurs2 Slabo razvijen i slabo iskorišten3 Djelomice razvijen i neiskorišten4 Djelomice razvijen i djelomice
korišten5 Razvijen i djelomice korišten6 Potpuno razvijen i korišten
Resursi okoli š a ( fizi č ki resursi )
Vrijednosti okoliša imaju glavna značaja: zaštita i upravljanje vrijednim i zaštićenim područjima
radi njihovog očuvanja. Održivo korištenje prirodnih resursa (prema održivom nosivom
kapacitetu) radi povećanja zabavnih i turističkih sadržaja
77
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Vodni resursi
Biološka raznolikost
Zaštićenost područja
Upravljanje zaštićenim područjima prema održivom nosivom kapacitetu
Geoklimatske karakteristike pogodne za poljoprivredu i turizam
Razvijenost poljoprivredne proizvodnje
Mineralne sirovine
Obnovljivi izvori energije
Cestovna i komunalna infrastruktura
Selektivno prikupljenje otpada
0
5
10
Prostor i prirodni resursi (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 53: Analiza prostornih i prirodnih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
Zaštita područja i biološka raznolikost su visoko ocijenjeni, dok je ostalo znatno slabije. Najniža
ocjene je dodijeljena nerazvijenoj poljoprivredi (slika 53).
Znanja i vještine, poduzetnost
OPG, zadruge, obrti i poduzeća
Zaposlenost
Produktivnost
Izvoz
Blizina velikih turističkih tržišta i autoceste
Zaduženost
“Rad na crno”
0
5
Gospodarstvo (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 54: Analiza gospodarskih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
Visoko su ocijenjeni zaposlenost, blizina turističkih tržišta i autoceste te izostanak rada na crno,
ostali gospodarski pokazatelji su dobili niske ocjene (slika 54).
78
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Očuvanost kulturnih i spomeničkih sadržaja
Zakonska regulativa
Zaštita spomeničke i kulturne baštine
Valorizacija i plan korištenja resursa
Zaštićena nepokretna povijesna i kulturna baština Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (materijalna)
Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (nematerijalna)
Ostala nematerijalna kulturna baština
Običaji
0
54 5
4
1
55
5
42
Kultura i baština(raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 55: Analiza kulturnih i baštinskih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
Niskima su ocijenjeni nedostatak planova valorizacije i korištenja resursa te gotovo izgubljeni
narodni običaji, dok su ostali elementi kulture dobili dobre i vrlo dobre ocjene, vidi sliku 55.
Razvijenost društvene zajednice i lokalnih mreža Društvena infrastruktura (škole, ambulante i dr.)
Dostupnost socijalnih usluga
Društvena događanja
Niska stopa kriminala
Atraktivan okoliš za stanovanje Siguran i miran prostor
Dostupnost komercijalnih roba i usluga
Nema gužvi
Mobilnost (dnevne migracije, automobil, ceste)
Dostupnost tehničke i tehnološke infrastrukture (IT, telefoni, Internet)
Mogućnost zapošljavanja
0
5
10
3 45
3
55
5
36
4
5 3
Kvaliteta življenja (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 56: Analiza kvalitete življenja na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
79
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Kvaliteta življenja na području Općine Karlobag je ocijenjena prilično dobrom (slika 56).
Starosna struktura
Depopulacija
Nezaposlenost
Obrazovanost,
Soc.skrb i vaninst.oblici pomoći
Marginalizirane skupine
Uloga žena
Siromaštvo
Povjerenje
Društvene i etičke vrijednosti
0
5
Socijalni kapital (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 57: Analiza socijalnog kapitala na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
Premda je povjerenje u zajednicu ključni element socijalnog kapitala, radna skupina je
procijenila kako je socijalni kapital ipak zadovoljavajući usprkos naizgled niskoj razini
međusobnog povjerenja. Visokima su ocijenjeni niska nezaposlenost i uloga žena u društvu
(slika 57).
Znanja i vještine JLS Kapacitiranost JLS
Međunarodna suradnja
Znanost i tehnologije
Institucionalni i zakonodavni okvir Sudjelovanje javnosti u odlučivanju
Razvijenost civilnog društva
Fiskalni kapaciteti JLS
Pripremljenost za prirodne katastrofe
Transparentnost u odlučivanju
0
5
Institucionalni kapaciteti (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 58: Analiza institucionalnih kapaciteta na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
80
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Radna skupina je procijenila kako je sudjelovanje javnosti u prcesima odlučivanja kao i
pripremljenost na katastrofe visoka te uz druge elemente smatra institucionalne kapacitete na
području Općine dobrima. Ipak, slaba razvijenost civilnog društva i nedostatak međunarodne
suradnje su najslabije ocijenjeni (slika 58).
Izleti - priroda i krajobraz Izleti - zabavna događanja
Izleti - zaštićena područja
Smještajni kapaciteti
Izleti - kulturna baština
Sportski događaji Gastro ponuda i događanja
Događanja - tradicija i običaji
Dostupnost lokalnih suvenira i proizvoda
Dostupnost lokalnih umjetničkih ostvarenja
Marina
Organizatori turističkih sadržaja
0
2
4
Turistički resursi (raspon ocjena od 1 do 6)
Slika 59: Analiza turističkih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.
Turistički resursi su umanjeni zbog nedostatka marine, smatraju članovi radne skupine (slika
59). Usporedbom dobivenih srednjih vrijednosti ocjena resursa, utvrđeno je kako je kvaliteta
življenja usprkos brojnim poteškoćama ocijenjena najbolje, ocjenom 4,3 (pri čemu je 1 najniža
vrijednost, a 6 najviša moguća ocjena). Nasuprot očekivanjima, turistički resursi i
prepoznatljivost područja su dobili prosječnu srednju ocjenu 2,8 i time su stali na začelje resursa
s obzirom na razvijenost i potencijale.
81
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Prostor i prirodni resursi
Gospodarski resursi
Kultura i baština
Kvaliteta življenjaSocijalni kapital
Institucionalni kapaciteti
Turistički resursi i prepoznatljivost
0
5
Razvijenost resursa na području Općine Karlobag
Slika 60: Razvijenost resursa na području Općine Karlobag
Zaključno, ukupna srednja vrijednost razvijenosti resursa s područja Općine Karlobag iznosi 3,5
od mogućih 6, u odnosu na potencijale. Može se reći da su svi resursi podjednako (ne)dovoljno
razvijeni (slika 60).
82
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
5. VIZIJA RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
Vizija razvoja područja predstavlja idejnu referentnu točku razvoja gospodarstva, fizičke
infrastrukture i društvenog djelovanja na prostoru Općine Karlobag, prema kojoj će se planirati
razvojne aktivnosti i koja će se ostvarivati njihovim implementacijama. Vizija je nastala
temeljem analize stanja rezultata istraživanja provedenih u tu svrhu i to konsenzualno unutar
radne skupine. Vizija razvoja će se ostvariti kroz aktivnosti sadržane unutar četiri temeljna
strateška cilja.
Vizijom se postavljaju pravac kretanja u dugoročnom razvoju Općine Karlobag, premda se
strategija izrađuje za srednjoročno razdoblje 2015. – 2020. Za postizanje Vizije djelovat će se na
integrativnim prinicipima u aktivnom partnerstvu s drugim dionicima u procesima donošenja
politika kao i podjele odgovornosti prilikom provedbe istih.
83
VIZIJA
Geoklimatska i biološka raznolikost, kvalitetna infrastruktura i snažno
gospodarstvo područja Općine čine jedinstvenu osnovu za provedbu održivog
turizma te za stvaranje klimatske otpornosti lokalne zajednice koja
predvođena mladim stručnjacima svoja znanja i vještine nesebično dijeli s
drugim područjima.
Naša održiva budućnost je u našim rukama.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
6.1. Opći dio strateškog smjera razvoja
Strategija održivog razvoja RH podržava usmjeravanje lokalnih razvojnih strategija prema
aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama integriranjem razvoja u postojeće sektorske
politike. Peleikis i suradnici (2014: 8) u dokumentu pod nazivom “Upravljanje obalnim
područjem: 2012. godine” navode kako je Hrvatska potvrdila Protokol o integriranom
upravljanju obalnim područjem u Sredozemlju, čime se obvezala izraditi nacionalnu strategiju
integralnog upravljanja obalnim područjem te obalne provedbene planove i programe s
mjerama sukladno zajedničkom regionalnom okviru. Nacionalna strategija bi trebala uključivati
procjenu ranjivosti i opasnosti u obalnim područjima, kao i planirane mjere prevencije,
ublažavanja i prilagodbe učincima prirodnih katastrofa, osobito u smislu klimatskih promjena. U
tom pravcu se kreće i razvoj Općine Karlobag koji s jedne strane obuhvaća smjernice održivog
razvoja obalnih područja i klimatskih politika, a s druge strane obveze očuvanja biološke
raznolikosti u zaštićenim područjima prirode20. Zbog rizika kojim su izložena područja
Sredozemne regije, što uključuje i Općinu Karlobag, važno je preventivno djelovati te izbjeći
štetne posljedice u budućnosti izgradnjom klimatske otpornosti gospodarstva, infrastrukture te
društva u cjelini. Pokazatelji i rizici proizašli iz poremećaja izazvanih klimatskim promjenama su
teme na koje je potrebno usmjeriti pozornost u priobalnom području su: porast okolišne
temperature veći od europskog prosjeka; očekivano smanjenje količine godišnjih oborina;
porast rizika od gubitka biološke raznolikosti; porast rizika od dezertifikacije; porast potražnje
za vodom; pad prinosa usjeva kao i ulova ribe; porast rizika od šumskih požara; porast smrti
uzrokovanih toplinskim valovima; proširenje staništa prijenosnika bolesti koji dolaze iz južnih
20 Prema klasifikaciji uzroka ugroženosti bioloških vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike izazivaju neravnoteže u ekosustavima poput: pomaka i promjene staništa, pojavu suša, ekstremne temperature, oluje i poplave te ostale klimatske poremećaje. Sustavna meteorološka mjerenja koja se provode od 1950-tih godina ukazuju na ubrzani proces globalnih klimatskih promjena: došlo je do zagrijavanja atmosfere i oceana, smanjila se količina snijega i leda, narasla je razina mora te se značajno povećale koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Prema 5. Izvješću Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC, 2013), posljednja tri desetljeća bila su sukcesivno sve toplija. Vjerojatno je da je na sjevernoj Zemljinoj polutki unutar raspona 1983. - 2012. Godine, predstavljalo najtoplije 30-godišnje razdoblje u posljednjih 1400 godina. Tijekom 20. stoljeća do danas razina mora se u prosjeku povisila za 0,19 m. Koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi povisile su se za 40 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U Europi su uz arktička i planinska područja, najugroženije priobalne močvare te cijelo područje Sredozemlja. Predviđa se da će podizanje razine mora i njegove temperature s popratnim promjenama morskih strujanja i vjetrova posebno pogoditi mala zatvorena mora poput Jadranskoga.
84
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
podrucja; smanjenje turistickih aktivnosti ljeti, ali s potencijalom povecanja u ostalim godišnjim
dobima.
Slično tome, u planinskim podrucjima Općine Karlobag je moguće očekivati: također, porast
temperature veci od europskog prosjeka; smanjenje opsega i volumena snježnog pokrivača na
vršnim dijelovima Velebita; pomak areala biljnih i životinjskih vrsta u više predjele; visoki rizik
od izumiranja vrsta u alpskih predjelima; porast rizika od erozije tla; loše prognoze za zimski
turizam.
Zbog upitne vjerojatnosti potpunog uklanjanja ili sprječavanja pojave spomenutih štetnih
posljedica globalnog zatopljenja, potrebno je omogućiti stanovništvu i gospodarstvu izgradnju
lokalne otpornosti. EEA (2015: 54) Navodi kako se pojam “otpornost” koristi u smislu
sposobnosti prilagodbe ili prihvaćanja promjena bez prelaska u drugačije stanje. Otpornost
društva moći će se poboljšati očuvanjem i poboljšanjem otpornosti ekosustava jer su društvena,
gospodarska i ekološka održivost međuovisne. Narušavanjem otpornosti ekosustava smanjuje se
sposobnost prirode u pružanju bitnih usluga čime se stavlja sve veći pritisak na pojedince i
društvo. Međutim, ekološka održivost ipak je ovisna o društvenim čimbenicima i odlukama o
zaštiti okoliša. Klimatska otpornost21 se igrađuje kroz mjere adaptacije i mitigacije. Stoga se
klimatska otpornost očituje kao sposobnost društvenih i ekoloških sustava da:
1. Apsorbiraju stres i održavaju svoju funkcionalnost u uvjetima izazvanih klimatskim
promjenama.
2. Adaptiraju, reorganiziraju i evoluiraju u održivi oblik organiziranja svojih zajednica koji
omogućava kvalitetan život usprkos poteškoćama izazazvanih klimatskim promjenama.
3. Otpornost se očituje u skupu mjera koje obuhvaćaju:
a) Društvene, ekonomske, tehnološke i političke strategije koje je potrebno osmisliti i
provesti na svim razinama - od nacionalne do lokalne.
b) Najvažnija je provedba na lokalnoj razini – to je klimatski prioritet.
c) Svaka zajednica treba s obzirom na svoje specifičnosti izgraditi model klimatske
samoodrživosti.
d) Utemeljena u ideji izgradnje multi-stabilnih društveno-ekoloških sustava.
e) Ekonomska ranjivost stanovništva, gospodarstva, infrastrukture, odnosno, kvalitete
života je reducirana.21 Adaptacija je skup mjera koji se bavi uklanjanjem posljedica nastalih promjena i prilagodbe njima. Mitigacija je skup mjera za suzbijanje uzroka klimatskih promjena (poput smanjenja potrošnje energenata, bolja toplinska izolacija objekata koji se griju/hlade, tehnike geoinženjeringa, ...).Otpornost predstavlja izgradnju sustava koji su sposobni nositi se s klimatskim promjenama u obliku preventivnih mjera, edukacije i korektivnih aktivnosti.
85
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
f) Priprema klimatski otpornog društva zahtijeva velike investicije u infrastrukturu,
prostorno planiranje, ulaganje u energetsku učinkovitost i pripremu sustava za
reagiranje u slučajevima visoke ugroženosti te održavanje cijena stabilnima.
g) Geografska ranjivost se odnosi na podizanje razine mora, pojavu dugotrajnih snažnih
vjetrova, suše i poplave, ograničenje izvora pitke vode, ugrožena je proizvodnja
hrane ili opskrba, razrušene prometnice te drugo. Stoga je potrebno preventivnim
mjerama poput izgradnje odgovarajuće infrastrukture, osigurati stanovništvu
nesmetanu opskrbu pitkom vodom, hranom te obavljanje svakodnevnih aktivnosti
kako bi se smanjila ranjivost na klimatske promjene.
Izgradnja otpornosti se provodi kroz osnaživanje, izgradnju i obnovu komunalne te druge
fizičke infrastrukture, uvođenje zelenih tehnologija u poslovanje te razvoj i jačanje društvene
infrastrukture, posebice edukacije svih ključnih dionika na području Općine Karlobag.
1. Osnažena fizička infrastruktura omogućava:
- Opskrbu hranom, vodom, energentima
- Uklanjanje i/ili zbrinjavanje otpadnih i drugih po stanovništvo opasnih tvari iz okruženja
- Transport (more, zrak, kopno)
- Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama
- Nesmetano obavljanje gospodarskih aktivnosti.
2. Društvena infrastruktura (općina i ostali društveni akteri).
- Brz odaziv i reorganizacija su ključne
- Potrebno je predvidjeti štetne događaje, izraditi planove aktivnosti i mobilizacije društvenih aktera, predvidjeti resurse u proračunu te načine komunikacije u slučaju nestanka el.energije ili signala mobilne telefonije.
3. Ljudski kapaciteti
- Izloženost opasnim događajima (poput izolacije od ostatka države radi ekstremno jake bure)
- Sposobnost nošenja s opasnim događajima te oporavka nakon nastalih šteta
- Edukacija, pripremljenost, plan djelovanja.
Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira
opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i korektivne, educirano stanovništvo te
uvježbane sve značajnije društvene aktere. Ujedno se očekuje i prilagodba načina rada i/ili
življenja te umanjivanje rizika od štetnih pojava.
86
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6.2. Strateški ciljevi Općine Karlobag
Kako ostvariti viziju?
Strategija predstavlja praktičan alat za ostvarenje vizije. Pomoću nje se postižu postavljeni ciljevi
pod pretpostavkom dosljedne provedbe planiranih intervencija na svim razinama, od najviše do
najniže. Odabrani strateški ciljevi i prioriteti predstavljuju ključne izazove s kojima se treba
provoditelj nositi kako bi se njihovim rješavanjem postigli dugoročni i kratkoročni ciljevi.
Provedbu trebaju slijediti redovito praćenje i analiza pokazatelja planiranih mjera i aktivnosti na
osnovu koje se strateški dokument prilagođava i nadopunjava sukladno promjenama u
okruženju. Transparentnost rada su svim fazama procesa se osigurava primjenom seta
standardiziranih operativnih postupaka i drugih pisanih odluka usvojenih na tijelima lokalnih
dionika uključenih u provedbu dijelova Strategije.
Uzevši u obzir okruženje i stanje u društvu te gospodarstvu, namjera je Općine Karlobag
transformacija gospodarskih aktivnosti i razine svijesti lokalnih dionika za postizanje veće
kvalitete života i održivosti lokalne zajednice uz izgradnju klimatske otpornosti. Strategija
razvoja Općine Karlobag će graditi održivo gospodarstvo, podizati kvalitetu života te pružiti
sigurnost stanovnicima općine kao i gostima provedbom aktivnosti usmjerenih na strateške
ciljeve:
1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i
energetske učinkovitosti
4. Jačanje društvene infrastrukture
Cilj 1 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Opis Klimatske promjene su prema znanstvenim istraživanjima najveća prijetnja
87
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
čovječanstvu. Posebice se smatraju ugroženima male obalne zajednice radi podizanja razine mora, izostanka ribljeg fonda te pojave snažnih valova koji onemogućavaju pomorski transport, ugrožavaju sigurnost te razbijaju obalnu infrastrukturu. Stoga se ovim strateškim ciljem namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje infrastrukture koja će prodonijeti klimatskoj otpornosti. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljiovsti, analiza, projektne dokumentacije, snimaka stanja i slično.
Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture Opis Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i
održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.
Mjere Riva i luke, obalne ceste, lokalne prometnice i protupožarne prosjeke;Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meterološke postaje i drugih
Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaOpis Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sve JLS su dužne
osigurati infrastrukturu koja štiti pučanstvo od nastanka zaraznih bolesti. Stoga je radi održavanja sigurnosti zdravlja stanovništva nužno izgraditi sustave koji podržavaju prikupljanje i obradu otpadnih voda te prikupljanje i zbrinjavanje otpada. Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj prioritet obuhvaća i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Mjere Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstavaUgradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju bioplinaIzgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport komunalnog otpada
Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeOpis U uvjetima teških vremenskih prilika prioritetno je osigurati dobavu pitke vode
stanovništvu i gospodarstvu, stoga se ovaj prioritet bavi razvojem infrastrukturnih objekata koji zadovoljavaju tu potrebu. Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Mjere Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljimaIzgradnja vodospremaPriprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode
Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitostiOpis Ovaj prioritet namjerava postići klimatsku otpornost područja kroz očuvanje
topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije na fasadama, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Mjere Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana, solarnih parkova, kogeneracijskih sustava, plimnih turbina te bioplina;Energetska učinkovitost javnih objekata Energetska učinkovitost privatnih objekataEnergetska učinkovitost gospodarskih objekata
88
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i brodova energentima (plin, nafta, benzin, električna struja).
Cilj 2 Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
Opis Najzastupljenija gospodarska grana na području Općine Karlobag je turizam kojim se bavi više od trećine stanovništva. Zbog jedinstvenog položaja unutar Parka prirode Velebit, turizam izgrađen na ekološkoj i klimatskoj održivosti te avanturizam imaju velikih izgleda za razvoj na području Općine. U kombinaciji s pripremljenošću za klimatske promjene, odnosno, izgradnjom klimatske otpornosti, turizm izgrađen na takvim temeljima predstavlja „unique-selling-point“. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata male turističke infrastrukture, poput studija izvodljivosti,poslovnih planova, analiza, programa diverzifikacije turizma, projektne dokumentacije, snimki stanja i slično.
Prioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureOpis Bikeri i biciklisti mogu koristiti kružne staze unutar Parke prirode za odmor,
razgledavanje te učenje o posebnostima područja prigorskog i planinskog dijela Općine te sudjelovati u promatranju živog svijeta fotosafarijem ili slično. Mogu se providiti rekreacijske aktivnosti za osobe koje rado provode vrijeme u prirodi ili putuju vozilima izvan utvrđenih prijevoznih koridora, uglavnom iz rekreacijskih razloga, a njihove su mogućnosti brojne (šetnja, planinarenje, penjanje, skijanje, plivanje, trčanje, veslanje, off-road vožnja, vožnja biciklom i drugo). Izgradnja i održavanje trail staza, ciklo kružnih staza i slično.
Mjere Kružne staze unutar parka Kreiranje staza i puteva pogodnih za bikere, bicikle te pješačke stazeObilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim oznakamaPoticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž stazaIzgradnja i postavljanje male turističke infrastrukture
Prioritet 2.2. Program i sadržaj turističke ponudeOpis Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku za
privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca te avanturizmu sklonih gostiju. Stoga je potrebno ponudu usmjeriti u tom pravcu. Ova mjera također sadrži mogućnosti uvođenja različitih programa radi diverzifikacije turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) i produljenje turističke sezone. Također i definiranje te promidžba lokalnih suvenira i doživljaja poput imidža ribarskog mjesta koji uključuje i prehrambene proizvode. Važno je kreiranje partnerskih programa s Parkom prirode Velebit.
Mjere Izrada novih programa, sadržaja i ponude održivog i zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjenePrikupljanje i prilagodba tradicionalnih lokalnih znanja, vještina i priča za potrebe turizmaZabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornosti Kreiranje i revitalizacija prepoznatljivih kulturnih i gastro proizvoda Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizma
Prioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketing
89
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Opis Odmarališta uz županijsku i lokalne ceste trebaju sadržavati informacije o mogućnostima boravka, ljepotama prirode te bogatstvu prirodne i kulturne baštine na području Općine. Stanovništvo treba biti poticano, educirano i informirano no načinima i prednostima pokretanja novih programa, sadržaja i usluga te smještajnih kapaciteta na području Općine.
Mjere Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA 2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežamaJačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika informiranja i obukeWeb stranica te društvene mreže koje pravodobno pružaju cjelovitu i pouzdanu sliku turističkih i gospodarskih resursa područja OpćineIzrada tiskovina i karate područja te distribucija na frekventnim lokacijama Informiranje i edukacija iznajmljivača o prednostima podizanja kvalitete smještajaPoticanje mlađih osoba na pružanje usluga smještajaPoticaji za podizanje kvalitete smještajaStvaranje brenda „Klimatski otporno područje“
Prioritet 2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmuOpis Posebnost područja se očituje i u jedinstvenim proizvodima koje bi trebalo biti
moguće nabaviti na području Općine. Stoga se ovaj prioritet bavi poticanjem i promicanjem poljoprivredne proizvodnje (ljekovito bilj, stočarstvo, proizvodnja mlječnih proizvoda te drugi oblici proizvodnje i prerade hrane) radi kreiranja novih ili obnove tradicionalnih proizvoda. Ujedno, proizvodnja hrane je doprinos održivosti područja. Prednost je potrebno dati ekološkim načinima uzgoja i proizvodnje hrane.
Mjere Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivrediPoticanje proizvodnje ljekovitog i aromatičnog biljaPoticanje proizvodnje mlijeka, sira i mesaPoticanje proizvodnje meda i na medu temeljenih proizvodaPoticanje i prerada proizvoda ostalih vrsta biljaka i životinjaInformiranje i educiranje proizvođača o ekološkoj proizvodnjiPoticaji za otvaranje (ne)specijaliziranih prodajnih mjesta na području Općine kao i izvan nje.
Cilj 3 Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Opis Kako bi se privukli mladi ljudi iz drugih krajeva potrebno im je osigurati posao, stanovanje te dostupnost usluga koje omogućavaju zadovoljavajuću kvalitetu života. Stoga se ovaj strateški cilj upravi time bavi, razvojem raznovrsnih gospodarskih aktivnosti malog i sredsnjeg poduzetništva (MSP).
Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPOpis Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi do ugroze
poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Radi toga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana. Ovo se odnosi na implementaciju zelenih tehnologija i povećanje energetske učinkovitosti u poslovnim procesima lokalnih poduzetnika.
Mjere Informiranje o kreativnom razvoju poslovnih aktivnostiIdeje o samozapošljavanju
90
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Poticanje i osnivanje rada poduzetničkih inkubatoraPoticanje uvođenja zelenih tehnologija u gospodarstvoPoduzetnički sajmovi za razvoj prilika za poslovne susrete
Prioritet 3.2. Poslovna „sigurnosna mreža“Opis Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno uspostaviti
snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji i smogli resursa oduprijeti se i prilagoditi tržišnim fluktuacijama. Sigurnosna mreža ima funkciju zaštite lokalnih poduzetnika.
Mjere Gradovi i općine prijateljiUspostavljanje jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih mehanizamaPartnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i znanstvenim institucijama
Prioritet 3.3. Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadraOpis Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva, a posebice
mladih. Ovim ciljem se namjerava osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih krajeva, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora budući da se u vrijeme interneta sektor usluga može razvijati bilo gdje globalno.
Mjere Marketing destinacije za IT sektor, ali i područja općenitoEduciranje i informiranje nezaposlenih o mogućnostima samozapošljavanjaPoticaji za nova radna mjesta za visokoobrazovanu radnu snaguInformiranje putem medija i interneta o mogućnostima koje Karlobag pruža za mlade obiteljiProgram prihvata mladih obitelji i mladih stručnjakaInformatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugogIT umrežavanje unutar i izvan područja općine Uvođenje SMART tehnologija na području Općine.
Cilj 4 Jačanje društvene infrastrukture
Opis Klimatska otpornost osim ekonomske održivosti i komunalne infrastrukture zahtijeva osposobljenost društvenih aktera za upravljanje rizikom te pripremljenost stanovništva za ponašanje u uvjetima visokog rizika. Zbog surovih uvjeta okoliša stanovništvo Općine Karlobag je već u velikoj mjeri adaptirano na izgradnju otpornosti koju je potrebno sustavno izgrađivati i usmjeravati sukladno uvjetima okruženja.
Prioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja
Opis Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i kurativne, educirano stanovništvo i uvježbani svi značajni društveni akteri. Budući da je turizam jedna od prihodovno najjačih gospodarskih djelatnosti u koju je uključen značajan broj stanovnika/iznajmljivača, potrebno je dodatno pojačati kapacitete zaposlenika turističke zajednice novim kadrovima kao i edukacijama o ekološkom i održivom turizmu te klimatskim promjenama.
Mjere Krizni menadžmentUpravljanje imovinom OpćineOsnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju klimatski otpornog
91
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
gospodarstvaTwinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti
Prioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaOpis Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću
organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Radi toga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.
Mjere Informiranje i educiranje stanovništva o važnosti civilnog društvaPoticanje osnivanja udruga s posebnim naglaskom na mlade, žene i roditeljeStvaranje mreža neprofitnog sektora u županiji i šireUključivanje u međunarodne mreže i asocijacije
Prioritet 4.3. Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti
Opis Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu uvelike ovisi o informiranosti i educirnosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva te kvalitete života stanovništva. Stoga je potrebno kadrovsko pojačanje općini, posebice u sektoru pripreme i izrade projektnih prijedloga te osmišljavanja turističkog razvoja.
Mjere Jačanje kapaciteta obrazovanjemIzrada programa razvoja turizmaKomunikacijska strategijaTisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim medijimaDijeljenje informacija putem društvenih mreža
92
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6.3. Horizontalni ciljevi
Provedbu strateških ciljeva prema prioritetima i mjerama pratit će horizontalni ciljevi:
H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti
H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara.
Horizontalni prioritetiPrioritet H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj
otpornostiOpis Izgradnja klimatske otpornosti uvelike ovisi o pripremljenosti lokalnih dionika
da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja u svim njihovim pojavnim oblicima. Radi toga je edukacija ključni korak kojim se gradi lokalna otpornost.
Mjere Praćenje trenda klimatskih promjenaUpravljanje rizicimaPodrška aktivnostima koje ublažavaju klimatske promjene
Prioritet H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicuOpis Depopulacija područja Općine Karlobag zahtijeva ozbiljnu brigu oko
naseljavanja novih obitelji i pojedinaca, posebice mladih osoba. Susretljivost i gostoljubivost stanovništva Općine su već poznate činjenice, no ovime se želi osigurati kontinuitet otvorenosti i prihvaćanja drugih i možda siromašnih osoba ili drugačije marginaliziranih.
Mjere Promicanje socijalnog uključivanjaEdukacija o multikulturalnostiPoticanje volonterstva
Prioritet H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara.
Opis Turizam Općine počiva na prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini područja. S namjerom njihovog očuvanja, ali i održivog korištenja preporuča se provedba aktivnosti koje podižu razinu svijesti lokalnih dionika o važnosti prirodne i kulturne baštine.
Mjere Inventarizacija i valorizacija prirodnih i kulturnih dobaraIzrada kreativnih programa cjelogodišnjeg korištenja i održavanja dobaraInvestiranje u zaštitu prirodnih i kulturnih dobara
93
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6.4. Plan aktivnosti za razdoblje 2015. - 2020.Opis strateških ciljeva Polugodišta 2015. – 2020. NOSITELJI
AKTIVNOSTI1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1
112
1.0 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Izgradnja i održavanje obalne komunalne
infrastrukture
Općina Karlobag
Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpada Općina Karlobag
Poboljšanje vodoopskrbe Općina Karlobag
Unaprijeđenje energetske učinkovitosti Općina Karlobag
6.2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
Izgradnja male turističke infrastrukture Općina Karlobag, TZ
Program i sadržaj turističke ponude Općina Karlobag, TZ
Informiranje, educiranje i marketing Općina Karlobag, TZ
Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška
održivom turizmu
Općina Karlobag, TZ
94
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6.5. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Jačanje diverzifikacije MSP Općina Karlobag
Poslovna „sigurnosna mreža“ Općina Karlobag
Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadra Općina Karlobag
4.0. Jačanje društvene infrastrukture
Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja
Općina Karlobag, TZ
Jačanje civilnog društva Općina Karlobag, udruge
Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti
Općina Karlobag, udruge
H HORIZONTALNI CILJEVI
1 H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti
Općina Karlobag, TZ, udruge
H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu
Općina Karlobag,
H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Općina Karlobag, TZ
95
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
96
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
6.5. Izvori financiranja
R.b. Naziv strateškog cilja Ukupni proračun (HRK)
Izvor financiranja
1.0. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
237.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS
2.0. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
16.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS
3.0. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
11.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS
4.0. Jačanje društvene infrastrukture 7.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS
Ukupno 271.000.000
97
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
7.PROVEDBA STRATEGIJE
7.1. Opći dio provedbe
Strategija razvoja Općine Karlobag predstavlja niz procesa i mjera koje je potrebno sustavno
provoditi s namjerom usklađivanja raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa s vizijom i
postavljenim strateškim ciljevima. Strateške odluke su temeljne na postojećem stanju, a
usmjerene su prema željenoj budućnosti. Strateški plan iznosi strateške ciljeve i prioritete koje
potrebno postići u razdoblju 2015. - 2020.
Detaljnom razradom mjera u aktivnosti Strateški plan doživljava transformaciju i pretvara se u
dobro razvijen sustav koji omogućava i olakšava provedbu predviđenih mjera, ali i prikuplja
povratne informacije o njihovoj učinkovitosti. Strateški plan obvezuje na izvještavanje i
nadopunu čime dopušta rast i prilagodbu usvojenih strategija na temelju naučenih lekcija u
stalno promjenjivom okruženju.
Izradu Strategije razvoja za razdoblje 2015. - 2020. pokrenula je Općina Karlobag sukladno
ciljevima i prioritetima Programa ruralnog razvoja RH, premda Strategija pripada svim
dionicima koji se uključuju u njezinu provedbu. Prvi korak kojeg je potrebno učiniti je usvajanje
Strategije na Općinskom vijeću nakon provedene javne rasprave. Dodjelom zaduženja, prije
svega djelatnicima Općine, a potom i ostalim ključnim dionicima se pokreće mehanizam
provedbe ovog dokumenta. Odluku o usvajanju Strategije je potrebno javno objaviti, a Strategiju
učiniti dostupnom javnosti u svakom trenutku.
Istovremeno s planom aktivnosti za svaku narednu godinu se izrađuje i monitoring plan koji
sadrži ključne planirane rezultate kao i indikatore kojima se mjeri postizanje ciljnih vrijednosti.
Obzirom na vremenski raspon pokazatelji su razvrstani na kratkoročne i dugoročne. Prema
Analizi stanja je veći broj pokazatelja koji imaju vrijednosti ispod nacionalnog prosjeka, ili
drugih županija koje su uzete kao „benchmarking“. Radi toga je ciljna vrijednost za cijelu
skupinu takvih pokazatelja postizanje nacionalnog prosjeka, što predstavlja kratkoročni cilj
dostižan tijekom razdoblja provedbe Strategije. Za pokazatelje koji su postigli nacionalni
prosjek ciljna vrijednost je postizanje vrijednosti županija koje su promatrane kao
„benchmarking“, što jednako tako predstavlja kratkoročnu do srednjoročnu ciljnu vrijednost. U
dijelu dokumenta koji sadrži priloge nalaze se grafički prikazi očekivanih promjena provedbom
Strategije.
98
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Za razliku od planova aktivnosti koji se nalaze smješteni unutar mjera, a ove pak, unutar
strateških ciljeva, operativni plan (koji se nalazi u prilozima) nije dio predloženih strategija, već
predstavlja smjernice za pokretanje njihove provedbe. Operativni plan donosi aktivnosti koje je
potrebno poduzeti naredne godine, a koje će voditi prema strateškim prioritetima. Operativno
planiranje je dnevna primjena strateških odluka. Operativni plan sadrži aktivnosti koje se
odnose na, primjerice, pripremne radnje koje prethode implementaciji strategija, poput,
formiranja Odbora za provedbu, donošenje odluka, način rada, monitoringa i evaluacije te
izvještavanje.
Provedbu Strategije pokreće Općina uključivanjem osoba (unutarnjih ili vanjskih) koje
posjeduju primjerena znanja i vještine te iskustvo za provedbu strategija. Kapaciteti djelatnika
Općine će biti u stalnom porastu s vremenom i razinom uključenosti u provedbu. Ključni
pokazatelj koji je ujedno i kritični element je sklonost, odnosno, motivacija za provedbu ovog
strateškog dokumenta. Interes djelatnika Općine za sudjelovanjem u procesu pripreme i
prikupljanja podataka sugeriraju kako postoji visoka razina interesa kod djelatnika za
sudjelovanje u implementaciji strateškog dokumenta.
Preduvjeti potrebni za učinkovitu provedbu Strategije osim financiranja:
- Osnovati tijelo za provedbu Strategije
- Izraditi Studiju ekonomske procjene utjecaja klimatskih promjena na područje Općine
- Provesti istraživanje o spremnosti stanovništva da sudjeluje u izgradnji klimatske
otpornosti.
Vremenski okvir provedbe: preporuča se u roku od 3 mjeseca od usvajanja Strategije formirati
Odbor za provedbu, a najkasnije u roku od 6 mjeseci pokrenuti provedbu.
7.2. Praćenje provedbe (monitoring)
Općina imenuje Odbor za praćenje provedbe Strategije.
Odbor za praćenje (monitoring) pruža informacije koje su potrebne za procjenu provedbe
Strategije, ono rukovodi promjenama i savjetuje nadopune što će omogućiti pravilno
usmjeravanje napora k ostvarenju vizije. Odbor će istodobno pratiti provedbu strateškog plana
kao i osiguravati redovita izvješća o nadzoru i provedbi.
Monitoring predstavlja kontinuirano praćenje postizanja predviđenih rezultata tijekom
razdoblja implementacije strategije. Na temelju sukladnosti pokazatelja s postavljenim ciljnim
vrijednostima daju se smjernice za dalji pravac razvoja ili implemetacije strategije. Praćenje
99
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
provedbe Strategije kroz detaljne planove aktivnosti osigurava provedbu u zadanim okvirima.
Ukoliko je potrebno modificirati plan aktivnosti zbog novonastale situacije, radna skupina će to
procijeniti i prilagoditi koristeći pri tome usvojenu metodologiju.
Praćenjem se ocjenjuje najmanje sljedeće:
- napredak provedbe
- uključenost partnera u provedbu
- je li je Strategiju ili plan aktivnosti potrebno revidirati kako bi bio prilagođen
trenutačnom stanju.
Tijekom monitoringa promatra se i ocjenjuje provedba aktivnosti prema predloženim
pokazateljima kroz sljedeća pitanja:
1. Provode li se aktivnosti prema preporukama strateškog plana?
2. Dovodi li intervencija do očekivanih rezultata, ostvarenja svrhe i ciljeva?
3. Kako se promijenilo okruženje (ako jest) te na način utječe na izbor prioriteta i mjera
kao i tijela zaduženih za provedbu Strategije?
4. Što je potrebno modificirati kako bi se povećala vjerojatnost postizanja postavljenih
ciljeva Strategije?
Na temelju preporuka se usmjerava daljnja provedba Strategije.
7.3. Izvještavanje
Općina će prikupljati informacije o financiranju, proračunu, statistikama i drugim elementima
od značaja za provedbu Strategije (po mogućnosti kvartalno). Time će se formirati baza
podataka koja će ubrzati i olakšati procese upravljanja Strategijom na temelju koje će biti
izrađeno godišnje izvješće dostupno javnosti.
7.4. Evaluacija
Evaluacijom se ocjenjuje razina implementacije Strategije, odnosno, postizanje postavljenih
ciljeva. Vanjsko vrjednovanje provode vanjski stručnjaci, a unutarnje Općina samoprocjenom.
Evaluacija slijedi nakon što su realizirane planirane aktivnosti. Usporedbom postignutih i
ciljanih rezultata te pokazatelja voditelji provedbe strateškog plana dobivaju mjerljivu i
pouzdanu informaciju o učinkovitosti utroška javnih sredstava. Evaluacija pruža niz povoljnosti:
kontinuirano razmišljanje o odlučenom i učinjenom;
osigurat će integrirano znanje o provedbi klimatskih i razvojnih politika;
donijeti racionalnije odluke;
rasvijetliti pozitivne i negativne rezultate;
100
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
prevenirati neostvarivanje postavljenih ciljeva;
omogućiti kolektivno i individualno učenje;
postići rezultate koje će biti korišteni za promicanje inovacija;
naći razloge za nastavkom projekta;
izbjeći ponavljanje istih pogrešaka.
Evaluacija nosi i rizike: može biti vođena kao sredstvo kontrole ljudi i njihovih profesionalnih
aktivnosti; može se pretvoriti u puko računanje i administrativnu vježbu; može biti nekritična i
opravdavati donesene odluke; može biti spekulacija koja zanemaruje realnost; može biti oblik
političke manipulacije; za ovu svrhu mogu biti predviđena nedovoljna sredstva i nedostatno
vrijeme.
7.5. Mjerenje učinkovitosti22
Praćenje (monitoring) i vrjednovanje (evaluacija) su metode procjene uspješnosti provedbe
Strategije. Analizom ostvarenih rezultata dobiju se polazne osnove za istraživanje potreba u
sljedećem promatranom razdoblju.
Proces strateškog planiranja je dobro poznat alat koji dopušta prilagodbe, obzirom na okolnosti
tema, područja ili organizacija u kojoj se provodi, prilikom izrade strateškog dokumenta. No, on
ne dopušta značajna odstupanja od postavljenih indikatora jednom kada je strategija usvojena i
aktivnosti implementirane. Da bi se neki proces strateškog planiranja nazvao učinkovitim, on
treba dati smjernice za mjerenje učinkovitosti provedbe. Na temelju razvijenih pokazatelja,
radna skupina predlaže sustav mjerenja učinkovitosti provedbe Strategije kao i korektivne
mjere. (Vidjeti u Prilozima).
Uspješnost postizanja ciljeva izražava putem indikatora korisnosti, ekonomičnosti, efikasnosti i
efektivnosti. Izraženi u obliku kvantitativnih i/ili kvalitativnih pokazatelja (vidjeti u Prilogu).
Provedbom Strategije se mogu očekivati:
- Ostvarenje jedinstvene strateške vizije
- Povećanje konkurentnosti područja
- Jačanje ljudskih resursa i civilnog društva
- Povećana razina očuvanja prirode i okoliša uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i
energetsku učinkovitost
- Izgradnja zelene i prilagodba postojeće infrastrukture održivim praksama
- Povećanje sigurnosti.
22 Eng.“Performance Measurement“
101
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
7.6. Nadopuna strategije
Strateški plan je instrument za prilagodbu i provedbu promjena pa se stoga treba održavati kroz
svježe i periodičke preglede te dopunjavati tekućim informacijama.
Dok su monitoring, evaluacija i mjerenje učinkovitosti usmjereni na usporedbu provedenog i
planiranog i pri tome gotovo potpuno isključuju vanjsko okruženje, nadopunjavanje Strategije
se provodi analizom vanjskog okruženja.
Informacije proizašle iz prethodnih razina praćenja se razmatraju i donose se preporuke za
dopunu Strategije (ukoliko je potrebno) uz smjernice za daljnju provedbu. Tijekom procesa
evaluacije ako se utvrdi preveliko odstupanje od željenog stanja potrebno je provesti korektivne
mjere. Korektivne mjere izrađuje Općina istodobno sa ciljnim pokazateljima. Korektivne mjere
propisuju načine djelovanja kojima se provedba Strategije usmjerava k postizanju postavljenih
ciljnih vrijednosti. Jedna od korektivnih mjera je nadopuna Strategije ili izrada nove ukoliko su
okolnosti drastično promijenjene.
Većina baza podataka se nadopunjava na godišnjoj osnovi kada državni izvori, ali i lokalni
dionici osiguravaju nove informacije. One sadrže podatke o novonastaloj situaciji. Kada je
analiza stanja završena to je pravo vrijeme za radnu skupinu da potraži odgovore na četiri
dodatna pitanja:
- Je li je ovo pitanje23 i dalje kritično za budućnost zajednice i njezine ciljane skupine?
- Jesu li mjere i dalje usklađene s potrebama zajednice i rješavaju li kritične izazove?
- Jesu li dobrobiti od provedenog dijela plana aktivnosti opravdana i ukazuju li na potrebu
daljnjeg trošenja resursa za provedbu?
- Postoje li postoje kakve nehotične negativne posljedice aktivnosti?
Istekom razdoblja provedbe Strategije izrađuje se nova, suvremena strategija koja treba
analitički obuhvatiti prethodno provedeni strateški dokument, sve njegove prilagodbe,
nadopune i/ili korektivne mjere, kao i druge dokumente koji su pri tome nastali. Nova strategija
treba uzeti u obzir naučene lekcije iz provedbe prethodne. Na taj se način osigurava kontinuitet
u planiranju i provedbi Strategije razvoja Općine Karlobag.
Zaključno, ne postoji pravi recept uspjeha razvoja općine, međutim, uspješna područja imaju
zajednička obilježja poput:
23 Odnosi se na svaku mjeru i prioritet.
102
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
- Motiviranost pojedinaca za unaprjeđenjem područja u kojem žive kao i snažna
povezanost članova zajednice.
- Zastupljenost svih sektora u procesu strateškog planiranja kao i transparentnost u
provedbi.
- Strukturirana primjena procesa strateškog planiranja i provedba strategije uz
monitoring i evaluaciju rezultata.
- Jačanje kapaciteta svih dionika za samostalan rad.
- Osiguranje sredstava za provedbu projekata kroz Program ruralnog razvoja RH 2014. –
2020.
103
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOZI
104
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG I
DETALJAN PRIKAZ PRIORITETA I MJERA UNUTAR OKVIRA STRATEŠKIH CILJEVA
Strateški cilj Prioritet Mjera1.Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture
1.1.1. Riva i luke1.1.2. Obalne ceste i lokalne prometnice1.1.3. Protupožarne prosjeke1.1.4. Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meterološke postaje i drugih
1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpada
1.2.1. Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava1.2.2. Ugradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju bioplina1.2.3. Izgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport komunalnog otpada
1.3. Poboljšanje vodoopskrbe
1.3.1. Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljima1.3.2. Izgradnja vodosprema1.3.3. Priprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode
1.4.Unaprijeđenje energetske učinkovitosti
1.4.1. Energetska učinkovitost javnih, privatnih i gospodarskih objekata1.4.2. Obnovljivi izvori energije1.4.3. Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i plovila energentima
2.Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
2.1. Izgradnja male turističke infrastrukture
2.1.1. Kružne staze i putevi unutar parka prirode2.1.2. Uređenje plaža, postavljanje klupa isl.2.1.3. Obilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim oznakama2.1.4. Poticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž staza2.1.5. Izgradnja i postavljanje male turističke infrastrukture
2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponude
2.2.1. Kreiranje turističkih programa, sadržaja i ponude održivog i zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjene2.2.2. Lokalna i umjetnička znanja i vještine kao prodrška održivom turizmu2.2.3. Zabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornosti2.2.4. Kreiranje i revitalizacija prepoznatljivih kulturnih i gastro proizvoda2.2.5. Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizma
2.3. Informiranje, educiranje i marketing
2.3.1. Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA 2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežama
105
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
2.3.2. Jačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika informiranja i obuke
2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmu
2.4.1. Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivredi
3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
3.1. Jačanje diverzifikacije MSP
3.1.1. Kreativni razvoj poslovnih mogućnosti3.1.2. Osnivanje poduzetničkog inkubatora3.1.3. Poticanje uvođenja zelenih tehnologija u poslovanje3.1.4. Poduzetnički sajmovi za razvoj prilika za poslovne susrete
3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekata
3.2.1. Uspostava mreže gradova i općina prijatelja3.2.2. Uspostava jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih mehanizama3.2.3. Partnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i znanstvenim institucijama
3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadra
3.3.1. Samozapošljavanje3.3.2. Marketing destinacije za IT sektor, ali i područja općenito3.3.3. Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugogIT umrežavanje unutar i izvan područja Općine
4. Jačanje društvene infrastrukture
4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja
4.1.1. Krizni menadžment4.1.2. Upravljanje imovinom Općine4.1.3. Osnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju klimatski otpornog gospodarstva4.1.4. Twinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti
4.2. Jačanje civilnog društva
4.2.1. Poticanje osnivanja udruga 4.2.2. Umrežavanje civilnog društva4.2.3. Uključivanje u međunarodne mreže i asocijacije
4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektora
4.3.1. Jačanje kapaciteta obrazovanjem4.3.2. Izrada programa razvoja turizma4.3.3. Tisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim medijima i dijeljenje informacija putem društvenih mreža
106
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Detaljna razrada prioritetnih aktivnosti
Strateški cilj 1: Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.1. Riva i lukeCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
izgradnju i održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba usluga i radova
Nositelji Županija, Općina Karlobag, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Izrađena dokumentacija, provedena javna nabava, gradnja objekataFinanciranje ESI fondovi
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.2. Obalne ceste i lokalne prometniceCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
izgradnju i održavanje infrastrukture za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Cilj obuhvaća aktivnosti poput izrade potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljivosti, analiza, projektne dokumentacije, snimanja stanja i slično te izgradnju uz provedbu „zelene“ javne nabave.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba usluga i radova
Nositelji Županija, Općina Karlobag, , PP, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Izrađena dokumentacija, provedena javna nabava, gradnja objekataFinaciranje ESI fondovi
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.3. Protupožarne prosjeke
107
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje protupožarnih šumskih prosjeka za povećanje sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina KarlobagKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina prosjekaFinaciranje ESI fondovi,
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastruktureMjera 1.1.4. Izgradnja sportskih i društvenih objekata poput meteorološke postaje
i drugog
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje objekata društvene infrastrukture za povećanje kvalitete života stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Površina izgrađenih sportskih i društvenih objekataFinaciranje ESI fondovi
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.1. Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina i rasprostranjenost mrežeFinaciranje EFRD
108
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.2. Ugradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju
bioplina
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Količina obrađene otpadne vode primjerenih vrijednosti BPK i KPKFinaciranje PRR M 4.1
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaMjera 1.2.3. Izgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport
komunalnog otpadaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
izgradnju i održavanje sustava za uklanjanje otpadnih produkata radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. U slučaju izgradnje bioplinskog postrojenja sav otpad može biti obrađen i pretvoren u bioplin. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Masa prikupljenog otpada, masa selektivno prikupljenog otpadaFinaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.1. Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljimaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
109
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina i pokrivenost područja mrežom, broj priključakaFinaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.2. Izgradnja vodospremaCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj vodospremaFinaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeMjera 1.3.3. Priprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje sustava za opskrbu pitkom vodom radi povećanja i održavanja zdravstvene sigurnosti stanovništva i gostiju. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji HŠ, PP, Općina Karlobag, LSŽ, ministarstvaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Dobavni kapacitet, pokrivenost potreba područja u vršnim uvjetimaFinaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitosti
110
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Mjera 1.4.1. Energetska učinkovitost javnih, privatnih i gospodarskih objekata
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz očuvanje topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije.Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori % ostvarene uštede energije, broj objekata unutar sektora
Finaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitosti
Mjera 1.4.2. Obnovljivi izvori energijeCilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz
očuvanje topline u objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije.Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, PP, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Jakost, snaga i količina ukupno proizvedene energije iz obnovljivih
izvora prema vrsti
Finaciranje EFRD
Cilj 1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitosti
Mjera 1.4.3. Otvaranje prodajnog punkta za obskrbu vozila i plovila energentima energentima (plin, nafta, benzin, električna energija)
111
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj mjere Ovime se namjerava postići klimatska otpornost područja kroz jačanje energetske samo-održivosti koja je iznimno važna u lošim vremenim uvjetima. Ovaj cilj obuhvaća izradu potrebne dokumentacije te provedbu radova.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, LSŽ, ministarstva, agencije i fondoviKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Količine isporučenih energenata
Finaciranje PRR M 4.1., EFRD
Strateški cilj 1: Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja - Pokazatelji
R.b. Prioritet Jedinica Početno stanje
pokazatelja
Ciljana vrijednost
pokazatelja 2020.
godine
Učestalost
praćenja
Izvor
1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture
Komad 0 Izrađena projektna dokumentacija
godišnje Općina Karlobag
1.2. Izgradnja postrojenja za proizvodnju bioplina
Komad0
Najmanje 1 bioplinsko postrojenje u funkciji
godišnje Općina Karlobag
1.3. Poboljšanje vodoopskrbe
% pokrivenosti potreba; smanjenje gubitaka iz mreže (%)
88
0
100
50
godišnje Općina Karlobag
1.4. Energetska učinkovitost
Smanjenje toplinskih gubitaka (%)
0 20 godišnje Općina Karlobag
Strateški cilj 2: Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.1. Kružne staze i putevi unutar parka prirodeCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te
112
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone, a obuhvaća kreiranje staza i puteva pogodnih za bikere, bicikle te pješačke staze.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina staza u km
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.2. Uređenje plaža, postavljanje klupa i sličnoCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Duljina uređenih plaža u m; kategorija plaža
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.3. Obilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim
oznakamaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Izrada potrebnih studija i analizaIzrada projektne dokumentacijeIzrada natječajne dokumentacije za javnu nabavu i njezina provedba Provedba radova
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj postavljenih oznaka, posebice 'pametnih' kodova
113
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.4. Poticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž stazaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Ostvarivanje poticaja za pružanje raznovrsnih turističkih usluga duž turističkih ruta
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj i vrsta usluga
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureMjera 2.1.5. Izgradnja i postavljanje male turističke infrastruktureCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma izgradnjom potrebne male turističke infrastrukture.
Aktivnosti Jnabava usligaIzrada dokumentacijeIzgradnja i opremanje male turističke infrastrukture
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj i vrsta usluga
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.1. Kreiranje turističkih programa, sadržaja i ponude održivog i
zdravstvenog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjene
Cilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te
114
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Kreiranje partnerskih programa s Parkom prirode VelebitIzrada novih programa, sadržaja i ponude održivog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjeneIzrada Programa razvoja turizmaStvaranje brenda „Klimatski otporno područje“
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, zadovoljstvo gostiju i poslovnih
subjekata u turizmuFinaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.2. Lokalna i umjetnička znanja i vještine kao prodrška održivom
turizmuCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Prikupljanje i prilagodba tradicionalnih lokalnih znanja, vještina i priča za potrebe turizmaSuradnja sa znanstvenim institucijama
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, zadovoljstvo gostiju i poslovnih
subjekata u turizmuFinaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.3. Zabavna i sportska događanja u uvjetima klimatske otpornostiCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Osmišljavanje zabavnih programa putem natječajaPokretanje eko-festivala i festivala bureGastro sajam
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PP, Ministarstvo turizmaKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Raznovrsnost turističkih programa, broj posjetitelja, zadovoljstvo
gostiju, povećanje prihoda poslovnih subjekata
115
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.4. Kreiranje prepoznatljivih lokalnih kulturnih i gastro proizvoda
proizvodaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Osmišljavanje i promidžba lokalnih suvenira putem natječajaRevitalizacija autohtonih kulturnih i gastro proizvodaPoticanje suvremenih oblika kulturnog stvaralaštva
Nositelji Općina Karlobag, TZKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Zadovoljstvo gostiju, povećanje prihoda poslovnih subjekata Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponudeMjera 2.2.5. Prirodna i kulturna baština u funkciji održivog turizmaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire diverzifikaciju turističke ponude (poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) te omogućava produljenje turističke sezone.
Aktivnosti Priprema i razvoj projektne dokumentacijeProvedba radova i usluga
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Prijavljeni projektni prijedlozi za obnovu i održavanje baštine, iznos
ostvarenih sredstavaFinaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketingMjera 2.3.1. Umrežavanje lokalnih dionika kroz program INTEGRA LIKA
2020 kao i s vanjskim interesnim skupinama i mrežamaCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire informiranje gostiju i turističkih agencija o posebnosti i atraktivnosti područja. Ostvarivanjem kontakata s međunarodnim čimbenicima u sektorima poput
116
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma i drugih posebnih vrsta turizma proširuje se turistička sezona i povećava lokalna održivost.Uključenjem u programske aktivnosti INTEGRA LIKA 2020 omogućit će se samoodrživost lokalnim dionicima.
Aktivnosti Sudjelovanje u aktivnostima projekta INTEGRA LIKA 2002Izrada i održavanje interaktivne web stranice TZ i svih popularnih društvenih mrežaPovezivanje i suradnja s međunarodnim touroperatorima za posebne vrste turizmaPoticanje turističkih agencija za osmišljavanje turističkih paketa i dovođenje gostijuTiskovine i karte područja Stvaranje brenda „Klimatski otporno područje“
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽ, PPKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj ostvarenih kontakata, povećanje prihoda lokalnih poslovnih
subjekata Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketingMjera 2.3.2. Jačanje turističkih kapaciteta putem različitih oblika
informiranja i obukeCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Ova mjera podupire informiranje gostiju i turističkih agencija o posebnosti i atraktivnosti područja. Ostvarivanjem kontakata s međunarodnim čimbenicima u sektorima poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma i drugih posebnih vrsta turizma proširuje se turistička sezona i povećava lokalna održivost.
Aktivnosti Informiranje i educiranje iznajmljivačaPoticanje mlađih osoba na pružanje usluga smještajaPoticaji za podizanje kvalitete smještajaOsnivanje difuznih hotela i alternativnih vrsta smještaja
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo i turistiIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijama, udio mlađe
populacije u vlasničkoj strukturi iznajmljivača, povećanje prihoda lokalnih poslovnih subjekata
Finaciranje EFRD
Cilj 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizmaPrioritet 2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmuMjera 2.4.1. Ekološka i integrirana proizvodnja hraneCilj mjere Klimatski otporno područje predstavlja jedinstvenu prodajnu priliku
za privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osviještenih pojedinaca. Poljoprivrednom proizvodnjom prehrambenih proizvoda
117
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
se osim pružanja zanimljive, autohtone ponude ujedno ostvaruje održivost područja.
Aktivnosti Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivrediPoticanje proizvodnje ljekovitog i aromatičnog biljaPoticanje proizvodnje mlijeka, sira i mesaPoticanje proizvodnje meda i na medu temeljenih proizvodaPoticanje i prerada proizvoda ostalih vrsta biljaka i životinja Informiranje i educiranje proizvođača o ekološkoj proizvodnjiPoticaji za otvaranje (ne)specijaliziranih trgovina
Nositelji Općina Karlobag, TZ, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo, OPGIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj i vrsta novih proizvoda, povećanje
prihoda lokalnih poslovnih subjekata Finaciranje EFRD
Strateški cilj 2: Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
R.b. Prioritet Jedinica Početno stanje
pokazatelja
Ciljana vrijednost
pokazatelja 2020.
godine
Učestalost
praćenja
Izvor
2.1. Izgradnja male turističke infrastrukture
Broj uređenih plaža i duljina
1 8 godišnje Općina Karlobag
2.2. Poboljšanje programa i sadržaja turističke ponude
Povećanje prihoda poslovnih subjekata na području Općine Karlobag
/ 5% godišnje Općina Karlobag
2.3. Obnova kulturne baštine
Iznos realiziranih sredstava
0 7.5 mil.kn 2020. Općina Karlobag
2.4. Ekološka i integrirana proizvodnja hrane
Povećanje broja proizvođača hrane (OPG)
8 Rast 10% godišnje Općina Karlobag
Strateški cilj 3: Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih
tehnologija i energetske učinkovitosti
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.1. Kreativni razvoj poslovnih mogućnosti
118
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.
Aktivnosti Edukacija o kreativnom razvoju poslaIzrada promidžbenih materijalaStručna putovanja za buduće poduzetnikeNagrađivanje najinovativnijih rješenja – proizvoda i usluga
Nositelji Općina Karlobag, LSŽKorisnici Stanovništvo, gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijamaFinaciranje EFRD
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.2. Osnivanje poduzetničkog inkubatoraCilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi
do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.
Aktivnosti Izrada studije isplativnostiIzrada natječajne dokumentacijeIzgradnja, opremanje i otvaranje inkubatoraPoticajne mjerre za mlade posuzetnike u inkubatoru
Nositelji Općina Karlobag, LSŽKorisnici GospodarstveniciIndikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika, dokumentacijaFinaciranje EFRD, Općina Karlobag
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPMjera 3.1.3. Poticanje uvođenja zelenih tehnologija u poslovanjeCilj mjere Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi
do ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.
Aktivnosti Izrada programa poticanja uvođenja zelenih tehnologija u poslovanjeEdukacija o zelenim tehnologijamaPoticanje nabave zelenih tehnologija u poslovnim procesima
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijama, ostvarene
uštedeFinaciranje EFRD
119
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.1. Uspostava mreže gradova i općina prijateljaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno
uspostaviti snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji oduprijeti se tržišnim fluktuacijama.
Aktivnosti Identifikacija prikladnih JLS na području EUPovezivanje i suradnja s EU JLSZajednička izrada projektnih prijedloga
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, broj sudionika na edukacijamaFinaciranje EFRD
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.2. Uspostava jamstvenih fondova, zaklada i sličnih financijskih
mehanizamaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno
uspostaviti snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji oduprijeti se tržišnim fluktuacijama.
Aktivnosti Pronalazak financijskih rješenja za jamstveni fond za poduzetnikeIdentifikacija kriterija za dodjelu sredstava iz jamstvenog fondaDodjela, praćenje provedbe Osiguranje kontinuiteta jamstvenog fonda Osnivanje zaklada i sličnih financijskih mehanizama
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo Indikatori Broj ostvarenih poticaja, iznos ukupno dodijeljenih jamstavaFinaciranje EFRD, drugi izvori
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.2. Umreževanje poslovnih i javnih subjekataMjera 3.2.3. Partnerski susreti s domaćim i međunarodnim gospodarskim i
znanstvenim institucijamaCilj mjere Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno
uspostaviti snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji oduprijeti se tržišnim fluktuacijama.
Aktivnosti Identifikacija razvojnih znanstveno-istraživačkih projekataPrijava i provedba projekataFormiranje klastera na području LSŽ
120
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj uključenih subjekataFinaciranje EFRD, OBZOR 2020
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.1. SamozapošljavanjeCilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je
potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora.
Aktivnosti Educiranje i informiranje nezaposlenih o mogućnostima samozapošljavanjaPoticaji za nova radna mjesta Poticaji za pokretanje IT poslovnih subjekata
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj dodijeljenih poticajaFinaciranje ESF
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.2. Marketing destinacije za IT sektor, ali i područje općenitoCilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je
potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora.
Aktivnosti Izrada programa prihvata mladih obitelji i mladih stručnjakaInformiranje putem medija i interneta o mogućnostima koje Karlobag pruža za mlade obiteljiTisak i distribucija informativnih materijala i mogućnosti rada i življenja na području OpćineProgram prihvata mladih obitelji i mladih stručnjaka
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj dodijeljenih poticajaFinaciranje ESF
Cilj 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
Prioritet 3.3. Zapošljavanje visoko obrazovanog kadraMjera 3.3.3. Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim
gradovima” uz razvoj primjerene informatičke infrastrukture poput platformi i drugog
121
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj mjere Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja, koja je k tome, visoko obrazovana, posebice iz područja IT sektora. Uvođenjem SMART tehnologija olakšava se poslovanje gospodarskom i javnom sektoru te građanima.
Aktivnosti Informatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima”IT umrežavanje unutar i izvan područja općine Uvođenje sustava SMARTPostavljanje platformi za suradnju unutar i izvan lokalnog područja
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Povezanost, brzina i ušteda vremena te resursa, sigurnost Finaciranje ESF, EFRD
Strateški cilj 3: Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i
energetske učinkovitosti
R.b. Prioritet Jedinica Početno stanje
pokazatelja
Ciljana vrijednost
pokazatelja 2020.
godine
Učestalost
praćenja
Izvor
3.1. Jačanje diverzifikacije MSP
Broj uključenih poslovnih subjekata
0 12 godišnje Općina Karlobag
3.2. Umrežavanje poslovnih i javnih subjekata
Broj uključenih poslovnih subjekata
0 6 godišnje Općina Karlobag
3.3. Zapošljavanje visoko
obrazovanog kadra
Povezanost unutar područja Općine
0 >10% godišnje povećanje
Općina Karlobag
Strateški cilj 4: Jačanje društvene infrastrukture
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje
klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.1. Krizni menadžmentCilj mjere Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan
aktivnosti koji definira opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i korektivne, educirano stanovništvo i uvježbani svi značajni društveni akteri. Budući da je turizam jedna od prihodovno najjačih gospodarskih djelatnosti u koju je uključen značajan broj stanovnika/iznajmljivača, potrebno je dodatno pojačati kapacitete
122
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
zaposlenika turističke zajednice novim kadrovima kao i edukacijama o ekološkom i održivom turizmu te klimatskim promjenama.
Aktivnosti Izrada plana kriznog upravljanja s definiranim ulogama društvenih akteraIdentifikacija preventivnih mjera za spriječavanje pojave klimatskih rizikaOperativno planiranje za uklanjanje posljedica odnosno štetaInformiranje i educiranje javnog sektora za upravljanjen u kriznim uvjetimaUključivanje lokalnih dionika u dijelove procesa i edukaciju
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, provedene edukacije dionikaFinaciranje ESF, EFRD
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje
klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.2. Upravljanje imovinomCilj mjere Brojna je imovina na području Općine Karlobag u vlasništvu države
kojom upravlja DUUDI ili ministarstva, a koja bi trebala uskoro biti dodijeljena Općini Karlobag. Stoga je potrebno provesti učinkovito upravljanje postojećom i novo-dodijeljenom imovinom.
Aktivnosti Izrada registra imovine u vlasništvu općine i ocjena stanjaIzrada detaljnog plana upravljanjaOtvaranje natječaja i dodjela ugovora poslovnim subjektima za korištenje ili kupovinu nekretnina Održavanje i monitoring korištenja imovineDječji vrtić -izgradnja i opremanje
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, dodijeljeni ugovoriFinaciranje EFRD
Cilj 4. Jačanje društvene infrastruKturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje
klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.3. Osnivanje lokalne razvojne institucije ili tijela za izgradnju
klimatski otpornog gospodarstvaCilj mjere Posebnost područja Općine Karlobag, snažan zaokret k zelenim
tehnologijama i izgradnji klimatske otpornosti zahtijevaju poseban tim koji će razvijati specifična znanja i vještine potrebne za implementaciju Strategije i prilagodbu gospodarstva klimatskoj otpornosti.
Aktivnosti Odluka o osnivanjuIzrada osnivačkih akataZapošljavanje i početak radaDonošenje programa rada i potrebnih edukacija
123
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Izrada detaljnih planova prilagodbe klimatskim politikama i izgradnje klimatske otpornosti
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, osnovano tijelo za lokalni razvojFinaciranje ESF, EFRD
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje
klimatski otpornim razvojem područjaMjera 4.1.4. Twinning – savjetodavne usluge zaposlenika javnog sektora iz
EU s iskustvom u području izgradnje ekološke i/ili klimatske otpornosti
Cilj mjere Uvođenje velikog broja novih elemenata u strateški dokument možeizazvati poteškoće prilikom njihove provedbe ako se javni sector ne pripremi na odgovarajući način. Ova mjera ima namjeru ojačati kapacitete javnog sektora suradnjom s JLS ili TZ iz gradova ili općina EU s kojima je uspostavljena suradnja. Twinning predviđa boravak djelatnika EU JLS tijekom 6 ili 12 mjeseci u Općini Karlobag, koji pomaže razradi aktivnosti usmjerenih na izgradnju klimatske otpornosti.
Aktivnosti Identifikacija potreba JLS ili TZ za twinning uslugamaIzrada plana radaObjava i odabir twinning stručnjakaSuradnja i izvještavanje
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Izrađeni dokumenti, provedene edukacijeFinaciranje ESF
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.1. Poticanje osnivanja udruga Cilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću
organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Stoga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.
Aktivnosti Motiviranje stanovništva na osnivanje udruga s posebnim naglaskom na mlade, žene i roditeljeDodjela poticaja novo-osnovanim udrugamaInformiranje i educiranje stanovništva o važnosti civilnog društva Poticaji za zapošljavanje u udrugama
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Provedene edukacije, osnovane udrugeFinaciranje ESF
124
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.2. Umrežavanje civilnog društvaCilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću
organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Stoga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.
Aktivnosti Stvaranje mreža neprofitnog sektora u županiji i širePromicanje neformalnog i cjeloživotnog učenjaTransfer znanja između različitih područja u neprofitnom sektoru, geografski i sektorskiSudjelovanje na konferencijama, skupovima i događanjima partnerskih organizacija
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Uključenost u mreže, aktivnosti i projekti realizirani putem mrežaFinaciranje ESF
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaMjera 4.2.3. Uključivanje u međunarodne mreže i asocijacije
Cilj mjere Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Njihovu samoodrživost podržava sustav mreža i asocijacija koje se nalaze izvan područja Općine i LSŽ. Razmjenom znanja i mogućnosti povećavaju se potencijali cijelog područja.
Aktivnosti Transfer znanja putem mailing lista i mrežaSudjelovanej u projektima i programima u svostvu partneraSudjelovanje u međunarodnim tijelima i procesima odlučivanja
Nositelji Općina KarlobagKorisnici NVO, Općina, TZIndikatori Uključenost u mreže, aktivnosti i projekti realizirani putem mrežaFinaciranje ESF
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.1. Jačanje kapaciteta obrazovanjemCilj mjere Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu značajno ovisi o
informiranosti i educiranosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva kao i kvalitete života stanovništva. Stoga je potrebno pojačanje, posebice u sektoru pripreme i izrade projektnih prijedloga te osmišljavanja turističkog razvoja.
Aktivnosti Edukacija o upravljanju projektnim ciklusomEdukacija o razvoju turističke destinacije
125
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Uvođenje sustava kvalitete ISO 9001 Organiziranje stručnih ekskurzija područjima koja grade klimatsku otpornostOrganiziranje stručnih i znanstvenih skupova te primjera dobre prakseGostujuća predavanja
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj prijavljenih projektnih projedloga, realizirani iznosFinaciranje ESF
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.2. Izrada programa razvoja turizma
Cilj mjere Kvaliteta turističkih usluga koje se pružaju gostima uvelike ovisi o razvojnim turističkim programima koji definiraju okvir za izgradnju lokalne prepoznatljivosti. Ovom mjerom se potiče izrada različite potrebne dokumetacije, studija i projekata kojima je cilj izrada programa razvoja turizma na području Općine Karlobag.
Aktivnosti Komunikacijska strategijaAnketiranje poduzetnika Anketiranje gostijuAnketiranje iznajmljivačaIstraživanje putem fokusnih skupinaValorizacija turističkih resursa Izrada programa upravljanja turističkim razvojem
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj posjeta na društvenim mrežama, broj tiskanih i podijeljenih
materijalaFinaciranje ESF
Cilj 4. Jačanje društvene infrastrukturePrioritet 4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektoraMjera 4.3.3. Tisak informativnih i obrazovnih materijala na različitim
medijima i dijeljenje informacija putem društvenih mreža
Cilj mjere Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu značajno ovisi o informiranosti i educiranosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva kao i kvalitete života stanovništva. Ovom mjerom se potiče izrada različite potrebne dokumetacije, studija i projekata kojima je cilj pobošljanje rada javnog sektora.
Aktivnosti Medijska strategijaTisak letaka, brošuraDruštvene mreže
126
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Nositelji Općina KarlobagKorisnici Gospodarstvo, Općina, TZ Indikatori Broj posjeta na društvenim mrežama, broj tiskanih i podijeljenih
materijalaFinaciranje ESF
Strateški cilj 4: Jačanje društvene infrastrukture
R.b. Prioritet Jedinica Početno stanje
pokazatelja
Ciljana vrijednost
pokazatelja 2020.
godine
Učestalost
praćenja
Izvor
4.1. Krizni menadžment
Osposobljenost stanovništva i institucija za postupanje u kriznim uvjetima
2 60 godišnje Općina Karlobag
4.2. Jačanje civilnog društva
Broj udruga za razvoj civilnog društva, culture, zaštite okoliša i slično
2 8 godišnje Općina Karlobag
4.3. Jačanje kapaciteta javnog sektora
Dostupnost informacija na društvenim mrežama s obzirom na broj i vrstu mreža
1 14 godišnje povećanje
Općina Karlobag
127
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Horizontalni ciljevi
Horizontalni prioritetiPrioritet H1: Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj
otpornostiOpis Izgradnja klimatske otpornosti uvelike ovisi o pripremljenosti lokalnih dionika
da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja u svim njihovim pojavnim oblicima. Stoga je edukacija ključni korak kojim se gradi lokalna otpornost.
Mjere Praćenje trenda klimatskih promjenaUpravljanje rizicimaPodrška aktivnostima koje ublažavaju klimatske promjene
Prioritet H2: Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicuOpis Depopulacija područja Općine Karlobag zahtijeva ozbiljnu brigu oko
naseljavanja novih obitelji i pojedinaca, posebice mladih osoba. Susretljivost i gostoljubivost stanovništva Općine su već poznate činjenice, no, ovime se želi osigurati kontinuitet otvorenosti i prihvaćanja drugih i možda siromašnih osoba ili drugačije marginaliziranih.
Mjere Promicanje socijalnog uključivanjaEdukacija o multikulturalnostiPoticanje volonterstva
Prioritet H3: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara
Opis Turizam kao dominantna gospodarska djelatnost kojom se bavi najveći dio stanovnika Općine počiva na prirodnim ljepotama i kulturnoj baštini područja. S namjerom njihovog očuvanja, ali i održivog korištenja preporuča se provedba aktivnosti koje potdižu razinu svijesti lokalnih dionika o važnosti prirodne i kulturne baštine.
Mjere Inventarizacija i valorizacija prirodnih i kulturnih dobaraIzrada kreativnih programa cjelogodišnjeg korištenja i održavanja dobaraInvestiranje u zaštitu prirodnih i kulturnih dobaraEdukacija dionika
128
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Popis projekata (dopunjavati kontinuirano)
Prioritet Naziv i opis projekta Indikativni iznos
Izvor sredstava
P 1.1. Izgradnja valobrana 2 mil.kn EFRDP 1.1. Izgradnja polivalentne dvorane 10 mil. kn EFRD, LSŽ, Općina
KarlobagP 1.2. Izgradnja vodovodne mreže u naseljima 6 mil. kn EFRD, Općina
KarlobagP 1.2. Izrada dokumentacije za postrojenje za
proizvodnju bioplina200.000 kn EFRD, Općina
KarlobagP 1.4. Objekti za proizvodnju energije iz bioplina 3 mil.kn EFRD, Općina
KarlobagP 2.1. Uređenje sportsko-rekreacijskog centra
(skijalište, sanjkalište, vučnica, nogometni stadion, mountinbicking, jogging, tracking, planinarenje, free-climbing, paintball ...)
40 mil kn EFRD, Općina Karlobag
P 2.1. Uređenje biciklističkih staza i lokalnih cesta 5 mil.kn PRRR, Općina Karlobag, TZ
P 2.1. Uređenje i obnova fasada zgrada 2 mil. kn Općina Karlobag, TZ, FZOEU
P 2.1. Uređenje i opremanje plaza 3 mil.kn EFRD, Općina Karlobag
P 2.2. Izrada i prvedba turističkih programa 500.000 kn Općina Karlobag, TZP 2.2. Izgradnja i uređenje eko-etno sela (doživljaj
prošlosti i tradicije), 10 mil kn EFRD, Općina
KarlobagP 2.3. Revitalizacija kulturne baštine 7,5 mil kn EFRD, Općina
KarlobagP 2.3. Promocija zaštićenog područja 1 mil. kn TZ Općine KarlobagP 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za
obrađivanje i preradu mesa8 mil.kn Poduzetnici, ERDF
P 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju prirodnih sokova,
5 mil.kn Poduzetnici, ERDF
P 2.4. Izgradnja i opremanje pogona za izradu domaćeg piva
12 mil.kn Poduzetnici, ERDF
P 2.4. Pogon za proizvodnju mlječnih proizvoda i uzgoj
5 mil.kn ESF, Općina Karlobag
P 3.1. Poduzetnički inkubator za male djelatnosti 300.000 kn LSŽ, Općina Karlobag
P 3.2. Jamstveni fondovi i zaklade 2 mil.kn LSŽ, Općina Karlobag
P 3.3. “SMART” Općina 400.000 kn ESF, EFRDP 4.1. Lokalna razvojna ustanova ili tijelo za
provedbu Strategije250.000 kn ESF, Općina
KarlobagP 4.1. Twinning 200.000 kn EFRD, ESFP 4.2. Izgradnja i opremanje vrtića,
multimedijalnog centra8 mil. kn LSŽ, Općina
Karlobag, ESF
129
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG II
ANALIZA OPASNOSTI I RIZIKA PRILIKOM PROVEDBE STRATEGIJE
Danas svijet živi u neprekidnoj napetosti između detaljno razrađenih sigurnosnih pravila i
sustava u mnogim sferama ljudskog djelovanja i opasnosti od ugrožavanja života te imovine. Na
taj način se postiže kontrola mogućih opasnosti i smanjivanje potencijalnih rizika. Klimatske
promjene predstavljaju prijetnju s kakvom se čovječanstvo još nije imalo prilike suočiti, a za
koje se smatra da ih izazivaju globalne gospodarske aktivnosti, industrijska proizvodnja,
transport te potrošnja kućanstava i stanovanje. Ovaj strateški dokument, stoga, s namjerom
preventivnog djelovanja i smanjivanja mogućih štetnih posljedica klimatskih promjena, čiji
opseg nije u potpunosti poznat, sadrži preporuke razvoja područja Općine Karlobag za koje se
procjenjuje kako će umanjiti moguće rizike te olakšati život i rad stanovništvu i gospodarstvu
kao i javnom sektoru. Međutim, opasnosti ili prijetnje se mogu, osim izazvanih klimatskim
promjenama te prirodnim katastrofama pojaviti i prilikom provedbe ovog strateškog
dokumenta. Sukladno tomu, ovo se poglavlje bavi analizom opasnosti koje mogu umanjiti ili u
potpunosti spriječiti postizanje ciljeva Strategije razvoja Općine Karlobag.
Opasnosti i rizici
Pojmovi opasnosti i rizici se katkad poistovjećuju, premda posjeduju neka zajednička obilježja,
ipak, među njima postoji značajna razlika. Opasnost predstavlja kvalitativan pojam, izražava se
opisno, dok je rizik kvantitativno izražena mogućnost da nakon izloženosti dođe do oštećenja
zdravlja ljudi i imovine. Može se reći kako rizici predstavljaju kvantificiranu posljedicu
vjerojatne pojave opasnosnog događanja, izražava se novčanim vrijednostima ili drugim
brojčanim pokazateljima.
Slika 1: Odnos među tipovima opasnosti, odnosno, rizika
Opasnosti kao i rizici mogu biti:
- Poznate, u tom slučaju ne postoji
neizvjesnost, potrebno je poduzeti
odgovarajuće preventivne mjere
kao i planirati korektivne mjere u
slučaju njegove moguće realizacije.
Na slici 1 su takve opasnosti,
odnosno, rizici prikazani
središnjim, najmanjim krugom zelene boje koji predstavlja potpuno poznate i
130
Ukupne opasnosti i rizici
Poznate opasnosti i rizici
Kontrolirane opasnosti i rizici
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
kontrolirane opasnosti i rizike koje je moguće spriječiti ili umanjiti kontroliranjem
uvjeta koji ih izazivaju.
- Nepoznate, očekuje se pojava mogućih štetnih događaja, ali zbog nedovoljno
informacija nije poznato koje će se opasnosti pojaviti, kako će se manifestirati niti kakav
će učinak ostaviti na zajednicu. Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava
koje mogu predstavljati rizik za zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate rizike.
Na slici je ovo područje prikazano unutar vanjskog kruga crvene boje.
- Poznato-nepoznate, ova vrsta rizika sadrži nesigurnost o konačnom ishodu štetnog
događaja, premda je izvjesno da se određeni štetni događaj može pojaviti, ipak moguće
je utvrditi rizik do neke razine. Opasnosti i rizici su donekle ili potpuno poznati, no, zbog
okolnosti koje su izvan kotrole Općine Karlobag, nije moguće u potpunosti spriječiti ili
umanjiti njihovo štetno djelovanjem, stoga ih se smatra poznato-nepoznatim.
Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava koje mogu predstavljati rizik za
zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate rizike.
- Nepoznato-nepoznate, ne postoje saznanja o štetnim događajima niti o mogućim
štetnim ishodima po zajednicu. Na slici je prikazano unutar vanjskog, najvećeg, crvenog
kruga koji sadrži sve tipove opasnosti i rizika: kontrolirane, poznate i nepoznate.
Preventivne mjere predviđaju pozorno motrenje pojava koje mogu predstavljati rizik za
zajednicu, a korektivne su slične kao i za poznate opasnosti i rizike.
Rizik predstavlja umnožak novčane vrijednosti, vjerojatnosti pojave opasnosti i trajanja,
odnosno, vjerojatne izloženosti štetnom događaju. Predstavlja gubitak u novcu. Faktor
izloženosti predstavljaju ranjivost, prijetnje i posljedice, izražava se vrijednostima od 0 do 1,
jednako kao i vjerojatnost, utvrđena u nekom definiranom vremenskom razdoblju. Ipak, riziku
se često pristupa s razine općeg informiranja, bilo javnosti ili donositelja odluka, pa se
posljedično ponekad izražava kao visok, srednji i nizak rizik.
Procjena rizika
S obzirom na PESTE analizu provedenu u okviru SWOT analize ove Strategije, slično se provodi i
prilikom analize opasnosti koja predstavlja temelj za izračun ili procjenu rizika. Radi
jednostavnije procjene rizika, u tablici ispod su prikazani PESTE analiza rizika popraćena
procijenjenim vrijednostima poput visoke, srednje i niske vjerojantosti pojave opasnosti,
odnosno, rizika.
131
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
R.br.
Čimbenici Vjerojatnost pojave (visoka, srednja, niska)
Vrijednost utjecaja rizika(visoka, srednja, niska)
Preventivno djelovanje
Korektivno djelovanje
Politički1. Vanjski Terorizam Srednja Visoka Praćenje trendova
i sigurnosne mjere
Mjere nacionalne sigurnosti
2. Vanjski Nepovoljnije promjene zakonske regulative u svezi zaštićenih područja, GPP-a te klimatskih promjena.
Niska Visoka Lobiranje i suradnja s višim razinama upravljanja
Prilagodba strateških dokumenata
3. Vanjski Nezainteresiranost vanjskih partnera za suradnju na projektima kojima se potiču i provode dijelovi strateškog dokumenta za igradnju klimatske otpornosti područja Općine Karlobag.
Srednja Visoka Animiranje potencijalnih projektnih partnera
Prilagodba strateških dokumenata
4. Unutarnji Promjena vlasti na lokalnoj razini koja ne podržava ciljeve Strategije.
Niska Visoka Suradnja i sudjelovanje u procesima provedbe strategije
Prilagodba strateških dokumenata
5. Unutarnji Nedostatni institucionalni kapaciteti za provedbu strategije.
Srednja Visoka Edukacija djelatnika za provedbu strategije pisanjem projektnih
Prilagodba strateških dokumenata
132
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
prijedloga, zelena javna nabava, osnivanje tijela za provedbu strateških dokumenata
Ekonomski6. Vanjski Promjena trendova i uvjeta u turističkom
sektoru. Visoka Visoka Praćenje trendova
i prilagodba uvjetima tržišta
Prilagodba strateških dokumenata
7. Unutarnji Nezainteresiranost lokalnih gospodarstvenika za razvoj i usmjeravanje poslovanja u pravcu izgradnje klimatske otpornosti.
Visoka Visoka Edukacija gospodarstvenika, pomoć prilikom prijave na pozive za bespovratna sredstva, općinski poticaji
Prilagodba strateških dokumenata
8. Unutarnji Nedostatak sredstava za provedbu strategije Visoka Visoka Proračunsko planiranje, prijava na ESI
Krediti, rebalans proračuna
Socijalni9. Vanjski Degradacija sustava vrijednosti u društvu. Srednja Niska Izgradnja
identiteta i jačanje kapaciteta zajednice
Prilagodba strateških dokumenata
10. Unutarnji Niska razina društvene kohezije i izgradnje civilnog društva na području Općine Karlobag.
Visoka Niska Izgradnja identiteta i jačanje kapaciteta zajednice
Prilagodba strateških dokumenata
Tehnološki
133
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
11. Vanjski Nedostupna tehničko-tehnološka rješenja za postizanje ciljeva izgradnje klimatske otpornosti područja Općine Karlobag.
Srednja Visoka Praćenje tehničko-tehnoloških rješenja na tržištu, cijena i ponuda
Prilagodba strateških dokumenata
12. Unutarnji Nemogućnost primjene tehničko-tehnoloških rješenja na lokalnoj razini.
Niska Visoka Identifikacija zapreka uvođenju tehničko-tehnoloških rješenja i njihovo uklanjanje
Prilagodba strateških dokumenata
Ekološki
13.Vanjski Degradacija okolišnih i klimatskih uvjeta na
globalnoj razini.Niska Niska Praćenje trendova
i prilagodba.Prilagodba strateških dokumenata
14. Vanjski Suše i požari Srednja Srednja Monitoring i sigurnosne mjere
Protupožarna zaštita i spašavanje
Unutarnji Degradacija okoliša i klime na lokalnoj razini. Niska Srednja Očuvanje prirode i okoliša te podizanje razine svijesti lokalnih dionika. Izrada planova upravljanja u rizičnim situacijama.
Prilagodba strateških dokumenata
134
Planiranje upravljanja rizicima:
1. Proces odlučivanja o pristupu planiranju2. Analiza opasnosti3. Procjena rizika4. Preventivne mjere5. Korektivne mjere6. Monitoring7. Izvještavanje
Zahtjevi upravljanja rizicima:
- Općina Karlobag treba identificirati i kvantificirati izvore opasnosti koje mogu dovesti do ugroze ljudi i dobara te ukupnog djelovanja.
- Potrebno je identificirati načine spriječavanja pojave opasnosti i rizika te njihovog rješavanja ako i kad se pojave.
- Treba planirati, provoditi mjere kojima se opasnosti i rizici umanjuju, uklanjaju kao i posljedice njihove pojave.
- Općina treba sukladno razini opasnosti/ugroženosti upozoriti i upozoravati svoje djelatnike i širu javnost o pojavi potencijalnog opasnosti, rizika i njihovih posljedica.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG III
SUKLADNOSR STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠEG RANGA
R.b. Naziv prioriteta Strategije razvoja Općine Karlobag
ŽRS LSŽ PRR RH EUROPA 2020
1 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja
Napomena:
Razvojna strategija Ličko-senjske županije je u postupku izradekao i Lokalna razvojna strategija LAG-a LIKA koje će biti međusobno sukladne.
M 4.4.; M 2A; M 6B;
ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe
2 Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma
M 4.4.; M 6B; P4; UKLJUČIV RASTAgenda za nove vještine i radna mjesta
3 Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti
M 2A; M 2C; M 3A; M 4.1.; M 4.2.; M 6A;
ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi EuropeZajednica inovacija
4 Jačanje društvene infrastrukture
M 6B; PAMETAN RASTDigitalna agenda za Europu
H1 Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti
M 4.4. ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe
H2 Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu
M 6B; UKLJUČIVI RASTEuropska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti
H3 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara
P4; ODRŽIV RAST Učinkoviti resursi Europe
136
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG IV
OPERATIVNI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG
Razdoblje 12 mjeseci od dana usvajanja dokumenta
R.b. Opis aktivnosti Razdoblje Inicijator
Formiranje tijela za provedbu 3 mjeseca Općina Karlobag
Formiranje tijela za praćenje provedbe 9-12
mjeseci
Općina Karlobag
Izrada provedbenog plana s detaljnim planom aktivnosti 3 mjeseca Tijelo za provedbu
Izrada i usvajanje načela i pravila rada, načina vođenja
dokumentacije, podjela odgovornosti
3-6 mjeseci Tijelo za provedbu
Priprema projektnih prijedloga 3-6 mjeseci Općina Karlobag
Lokalna razvojna
agencija
Izrada monitoring plana 11 mjeseci Tijelo za monitoring
Formiranje skupine za reviziju strategije 11 mjeseci Općina Karlobag
Provedba monitoringa >12
mjeseci
Tijelo za monitoring
Revizija i nadopuna strategije >12
mjeseci
Skupina za reviziju
strategije
137
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG V
Vodni resursi
Biološka raznolikost
Zaštićenost područja
Upravljanje zaštićenim područjima prema održivom nosivom kapacitetu
Geoklimatske karakteristike pogodne za poljoprivredu i turizam
Razvijenost poljoprivredne proizvodnje
Mineralne sirovine
obnovljivi izvori energije
Cestovna i komunalna infrastruktura
selektivno prikupljenje otpada
0
5
10
4 6
5
3
42
4
4
43
5 6
5
4
4346
5
5
Prostor i prirodni resursi Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
Znanja i vještine, poduzetnost
OPG, zadruge, obrti i poduzeća
Zaposlenost
Produktivnost
Izvoz
Blizina velikih turističkih tržišta i autoceste
Zaduženost
“Rad na crno”
0
53
3
5
21
5
3
54
4
5
42
5
3
5
Gospodarstvo Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
138
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Očuvanost kulturnih i spomeničkih sadržaja Zakonska regulativa
Zaštita spomeničke i kulturne baštine
Valorizacija i plan korištenja resursa
Zaštićena nepokretna povijesna i kulturna baština Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (materijalna)
Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (nematerijalna)
UNESCO zaštita
Ostala nematerijalna kulturna baština
Običaji
0
54 5
4
1
5
5
5
0
42
5
5
5
4
5
5
5
1
4
3
Kultura i baština Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
Razvijenost društvene zajednice i lokalnih mreža Društvena infrastruktura (škole, ambulante i dr.)
Dostupnost socijalnih usluga
Društvena događanja
Niska stopa kriminala
Atraktivan okoliš za stanovanje Siguran i miran prostor
Dostupnost komercijalnih roba i usluga
Nema gužvi
Mobilnost (dnevne migracije, automobil, ceste)
Dostupnost tehničke i tehnološke infrastrukture (IT, telefoni, Internet)
Mogućnost zapošljavanja
0
5
10
3 45
3
55
5
36
4
5 3
55
5
5
55
546
4
54
Kvaliteta življenja u Općini KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
139
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Starosna struktura
Depopulacija
Nezaposlenost
Obrazovanost,
Soc.skrb i vaninst.oblici pomoći
Marginalizirane skupine
Uloga žena
Siromaštvo
Povjerenje
Društvene i etičke vrijednosti
0
5
2
15
3
445
4
3
4 33
5
4
445
5
5
5
Socijalni kapital Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
Znanja i vještine JLS
Kapacitiranost JLS
Međunarodna suradnja
Znanost i tehnologije
Institucionalni i zakonodavni okvir
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju
Razvijenost civilnog društva
Fiskalni kapaciteti JLS
Pripremljenost za prirodne katastrofe
Transparentnost u odlučivanju
0
5
10
33
1
3
4
5
24
5
55
5
4
44
5
45
6
6
Institucionalni kapaciteti Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
140
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Izleti - priroda i krajobraz Izleti - zabavna događanja
Izleti - zaštićena područja
Smještajni kapaciteti
Izleti - kulturna baština
Sportski događaji Gastro ponuda i događanja
Događanja - tradicija i običaji
Dostupnost lokalnih suvenira i proizvoda
Dostupnost lokalnih umjetničkih ostvarenja
Marina
Organizatori turističkih sadržaja
0
5
33
3
4
3
33
3
2
3 0
3
55
5
5
5
55
5
5
5
3
5
Turistički resursi Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
Prostor i prirodni resursi
Gospodarski resursi
Kultura i baština
Kvaliteta življenjaSocijalni kapital
Institucionalni kapaciteti
Turistički resursi
0
53.9
3.4
3.5
3.03.5
3.6
2.8
4.7
4
4.2
44.3
4.77777777777778
4.83333333333334
Pregled resursa Općine KarlobagPostojeće stanje Očekivano stanje
141
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG VI
Popis sudionika procesa strateškog planiranja u Općini Karlobag
Ana-Maria Devčić OŠ Karlobag
Boris Smojver Općina Karlobag
Božidar Čačić Hrvatske šume
Branko Lilion T.G.O. Iris
Ernest Petry HEP ods, Elektrolika Gospić
Ervin Bakarčić Hotel Zagreb Karlobag
Greta Drlja Općina Karlobag
Ivana Svetić JU "Park prirode Velebit"
Ivanka Šegota Brujić TZO Karlobag
Ivica Došen Sportske udruge i organizacija sportskih natjecanja
Josip Brozičević HGSS-Stanica Gospić
Lucija Tomljenović Općina Karlobag / Udruge
Marinko Naglić Privatni iznajmljivač
Marko Brkljačić HEP ods, Elektrolika Gospić, pogon Karlobag
Mile Milinović OPG
Nikola Brkljačić Crno Vrilo d.o.o. / Vegium d.o.o.
Nikolina Matić Savjet mladih Općine Karlobag
Petra Aničić LAG Lika
Tomislav Kovačević LAG Lika
Tomislava Jurković Općina Karlobag
Zdenko Rukelj OPG / Privatni iznajmljivač
Zvonimir Buljan Privatni iznajmljivač
142
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
PRILOG VII
KORIŠTENA LITERATURA
Biondić, Danko (ur.) (2009.) Strategija upravljanja vodama. Zagreb: Hrvatske vode
Čuljat, Marko (2013.) Karlobag, jugo. Večernji list, 08. 02. 2013.
Dusenbury, Pat; Mrakovčić-Supek, Višnja; Hoover, Paul (2004.). Priručnik za gospodarski razvoj u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zagreb: The Urban Institute; Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske
Državna uprava ua zaštitu i spašavanje (2013.). Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća. Zagreb: DUZS
Državni zavod za statistiku (2013.) Popis stanovništva 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)
Državni zavod za statistiku (2014.) Statistički ljetopis 2014. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)
Državni zavod za zaštitu prirode (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000: stručna podloga. Zagreb: DZZP
Državni zavod za zaštitu prirode (2014): Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2014. godini. Zagreb: DZZP
EEA (2015.). Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi 2015: Sinteza. Kopenhagen: Europska agencija za okoliš
European Commission (2013). Communiacation from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: Green Infrastructure (GI) - Enhancing Europe’s Natural Capital. http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF (pristupljeno 14.10.2015.)
Europska komisija (2013.) Radni dokument službi Komisije - Tehničke informacije o zelenoj infrastrukturi (GI), prilog uz dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i spcijalnom odboru i Odbpru regija: Zelena infrastruktura – Jačanje prirodnog kapitala Europe. http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf (pristupljeno 14.10.2015.)
European Union (2013). Building a Green Infrastructurefor Europe. Brussels: European Commission
Eurostat (2013). 'Rural Development Statistics by Urban - Rural Typology.' Statistics Explained. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Urban-rural_typology (pristupljeno 30. 08. 2013.)
143
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Foster, Josh; Lowe, Ashley; Winkelman, Steve (2011). The Value of Green Infrastructure for Urban Climate Adaptation. Washington: The Center for Clean Air Policy.
Gill, S.E.; Handley, J.F.; Ennos, A.R.; Pauleit, S. (2007). „Adapting Cities for Climate Change: The Role of the Green Infrastructure.” BUILT ENVIRONMENT vol 33(1):115-133.
Gregory, Jonathan (2013). 'Projections of Sea Level Rise', in: Climate Change 2013: The Physical Science Basis – Working Group I Contribution to the IPCC Fifth Assessment Report. https://www.ipcc.ch/pdf/unfccc/cop19/3_gregory13sbsta.pdf (pristupljeno 03.09.2015.) Haramina, Tomi (2014). Strateška studija utjecaja na okoliš Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014. – 2020.: Nacrt. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH
Haramina, Tomi (2015.). Elaborat zaštite okoliša: Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Starigrad na okoliš . Starigrad: Općina Starigrad
Husnjak, Stjepan (2015.). Studija određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH
IPCC (2014). Climate Change 2014: Synthesis Report. Summary for Policy Makers. IPCC. http://www.ipcc.ch/index.htm (pristupljeno 03. 08. 2015.)
LAG Lika (2013.). Lokalna razvojna strategija LAG-a Lika 2011.-2013. Gospić: LAG LIKA
Ličko-senjska županija (2010.). Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija
Ministarstvo poljoprivrede (2015.). Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020: Popis mjera s osnovnim informacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015.) Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. Zagreb: MZOIP
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015.). www.mzoip.hr (pristupljeno 17.07.2015.)
Park prirode Velebit (2002.). Pravilnik o unutarnjem redu Parke prirode Velebit (NN 12/02)
Peleikis, Julia; Grätz, Matthias; Brnada, Irena (2014.). Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj: Radni materijal za nacionalno savjetovanje - siječanj 2014. Zagreb: REC
Peltomäki, Jari (2014). Crex crex images. National Library of Finland. http://www.luontoportti.com/suomi/en/linnut/corncrake (pristupljeno 22.09.2015.)
Popadić, Rade (2015.) ‘Koje su najveće brzine vjetra izmjerene u Hrvatskoj?’ http://crometeo.hr/koje-su-najvece-brzine-vjetra-izmjerene-u-hrvatskoj/ (pristupljeno 26.08.2015.)
Regionalna razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA (2015.) Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija
144
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08)
6. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)
Uredba o osnivanju Javne ustanove Velebit (NN 44/98.)
Vrgoč, Nedo (2012.). Hrvatsko morsko ribarstvo – stanje i perspektive na pragu EU. Split: UNDP, Projekt COAST
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
Županijski glasnik (3/04) Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Karlobag
145