regionalna procjena početnog stanja u partnerskim ... · smanjenje neprihodovane vode u...

Smanjenje neprihodovane vode u Jugoistočnoj Evropi | Procjena početnog stanja – JKP Vodovod d.o.o. Velika Kladuša

Regionalna procjena početnog stanja u partnerskim vodovodnim preduzećima

�� JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Velika Kladuša,

JKP 6. mart d.o.o. Goražde, KP Vodovod i kanalizacija a.d.

Istočno Novo Sarajevo

�� KJP Vodovod Kochani, JPKD Komunalec Gevgelija,

JP Solidarnost Vinica

�� RKV Priština d.d. – operativne jedinice: Lipjan,

Drenas (Glogovac) i Podujevo

FEBRUAR, 2016.


2 | Regionalna procjena početnog stanja u partnerskim vodovodnim preduzećima


Regionalna procjena početnog stanja u partnerskim vodovodnim preduzećima | 3

SKRAĆENICE

EU Europska unija

BiH Bosna i Hercegovina

NRW Neprihodovana voda

NALAS Mreža udruženja lokalne samouprave u Jugoistočnoj Evropi

IAWD Međunarodno udruženje vodovodnih preduzeća u slivu rijeke Dunav

GIS Geografski informacioni sistem

SEE Jugoistočna Europa (JIE)

NR Nacionalni izvještaji (NI)

HM Hidraulički model

DMA Odvojene mjerne zone

UNMIK Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu

WWRO Regulatorna uprava za vodosnabdijevanje i otpadne vode

MED Ministarstvo privrednog razvoja

SHUKOS Udruženje za vodovod i kanalizaciju Kosova

WTP Postrojenje za tretman vode

BOD Odbor direktora (OD)

RWC Regionalna kompanija za vodosnabdjevanje (RKV)

OU Operativna jedinica (OJ)

J.S.C Akcionarsko društvo

BP Poslovni plan

KPI Ključni pokazatelj uspjeha

PRV Ventil za regulisanje pritiska

IWA Međunarodno udruženje za vode

SCADA Nadzorna kontrola i pribavljanje podataka

GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit

SDC Švicarska agencija za razvoj i saradnju

PMA Zona regulisanog pritiska



POPIS DIJAGRAMA

Dijagram 1: Broj prijava po državama ...................................................................................................13

Dijagram 2: Broj kvarova na vodovodnoj mreži ...................................................................................22

Dijagram 3: Timovi za GIS i HM ............................................................................................................24

Dijagram 4: Broj stanovnika priključenih na vodovodnu mrežu, broj priključaka i broj neaktivnih priključaka u Istočnom Sarajevu, Velikoj Kladuši i Goraždu .........................................26

Dijagram 5: Ukupno proizvedeno vode, obračunata izmjerena i neizmjerena potrošnja i izvezena količina vode u Istočnom Sarajevu, Velikoj Kladuši i Goraždu ......................................27

Dijagram 6: Neprihodovana voda (m³, %) .............................................................................................29

Dijagram 7: Potrošnja vode – proizvedena; prodata voda (l/čovjek/dan) – Pregled za 2014. godinu ........................................................................................................................31

Dijagram 8: Broj prekida u vodovodnoj mreži .....................................................................................40

Dijagram 9: Timovi za GIS i HM ............................................................................................................41

Dijagram 10: Br. stanovnika koji se snabdijevaju vodom; br. priključaka; br. neaktivnih priključaka .......................................................................................................................45

Dijagram 11: Ukupna proizv. voda, izmjerena fakturisana voda i količina vode distribuirane iz sistema u Gevgeliji, Vinici i Kochanima ....................................................................45

Dijagram 12. Neprihodovana voda (m³, %) ...........................................................................................48

Dijagram 13: Potrošnja vode – proizvedena; prodata voda (l/čovjek/dan) – Pregled za 2014. godinu ........................................................................................................................49

Dijagram 14: Broj kvarova u mreži vodosnabdijevanja .......................................................................61

Dijagram 15: Timovi za GIS i HM ..........................................................................................................62

Dijagram 16: Br. stanovnika koji se snabdjeva vodom; br. priključaka; br. neaktivnih priključaka u Glogovcu, Lipjanu i Podujevu ..............................................................65

Dijagram 17: Ukupna proizvedena voda; fakturisana mjerena; fakturisana nemjerena; količina vode koja je izašla iz sistema u Glogovcu, Lipjanu i Podujevu .............................................65

Dijagram 18: Pregled cjevovoda po materijalu .....................................................................................87



POPIS TABELA

Tabela 1: Pregled vodovodnih preduzeća koja su aplicirala za projekat ............................................13

Tabela 2: Vodovodna preduzeća odabrana za učešće u projektu ........................................................13

Tabela 3: Glavne karakteristike vodovodnih sistema partnerskih preduzeća ..................................20

Tabela 4: Osnovni podaci o timovima za detekciju gubitaka .............................................................22

Tabela 5: Osnovni podaci o timovima za GIS i hidrauličko modeliranje .........................................23

Tabela 6: Osnovni podaci o predloženim DMA zonama ....................................................................25

Tabela 7: Osnovni bilans vode za partnerska preduzeća .....................................................................26

Tabela 8: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdijevanje u odabranim preduzećima ...........38

Tabela 9: Osnovne informacije o timovima za detekciju kvarova ......................................................39

Tabela 10 Osnovne informacije u vezi sa GIS-om i timovima za hidrauličko modeliranje ..........41

Tabela 11: Osnovni podaci vezani za predložene DMA zone .............................................................43

Tabela 12: Podaci o osnovnom vodnom bilansu u odabranim preduzećima .................................. 44

Tabela 13: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdjevanje u odabranim preduzećima...........59

Tabela 14: Osnovni podaci o timovima za detekciju kvarova .............................................................60

Tabela 15: Osnovne informacije o GIS-u i timovima za hidrauličko modeliranje ..........................62

Tabela 16: Osnovni podaci koji se odnose na predložene DMA zone ................................................63

Tabela 17: Podaci o osnovnom vodnom bilansu u odabranim preduzećima / operativnim jedinicama ....................................................................................................................... 64

Tabela 18: Podaci o učestalosti izvještavanja tima za detekciju gubitaka.........................................69

Tabela 19: Kvalifikaciona struktura uposlenih .....................................................................................85

Tabela 20: Pregled cjevovoda po materijalu ..........................................................................................88

Tabela 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja preduzeća ......................................................90

Tabela 22: Broj kvarova u distributivnoj mreži, 2012, 2013 .............................................................100

Tabela 23: Broj kvarova na servisno-priključnim cjevima u zavisnosti od materijala, 2012, 2013 ................................................................................................................................................100

Tabela 24: Struktura taksi KJP Vodovod Kochani .............................................................................101

Tabela 25: Usporedni podaci sa drugim izvorima podataka ............................................................118



POPIS SLIKA

Slika 1: Vodovodni sistemi Tilava, Vraca, Baba, Ljustra i Grabski mlin ...........................................18

Slika 2: Vodovodni sistem Velike Kladuše ............................................................................................19

Slika 3: Vodovodni sistem Goražda .......................................................................................................20

Slika 4: Zona vodosnabdijevanja JPKD Komunalac Gevgelija ...........................................................34

Slika 5: Glavne karakteristike sistema vodosnabdijevanja u Kochanima .........................................36

Slika 6: Glavne karakteristike sistema vodosnabdijevanja Vinice ....................................................37

Slika 7: Područje vodosnabdijevanja OJ Glogovac ...............................................................................53

Slika 8: Šematski prikaz vodosnabdijevanja za OJ Glogovac/RKV Prishtina ...................................54

Slika 9: Sistem vodosnabdijevanja za OJ Lipjan/RKV Prishtina ........................................................55

Slika 10: Zona vodosnabdijevanja OJ Podujevo ...................................................................................56

Slika 11: Dijagram sistema za vodosnabdijevanje OJ Podujevo/RKV Prishtina ...............................57

Slika 12: Sistem vodosnabdijevanja OJ Podujevo/RKV Prishtina ......................................................58

Slika 13: Institucionalna uređenost javnih komunalnih preduzeća ..................................................71

Slika 14: Institucionalna uređenost regionalnih kompanija za vodosnabdjevanje ..........................78

Slika 15: Organizaciono ustrojstvo vodovodnog preduzeća u Velikoj Kladuši ................................84

Slika 16: Telemetrijski sistem vodovodnog preduzeća iz Velike Kladuše ..........................................89

Slika 17: Organizaciona struktura KJP Vodovod Kochani..................................................................94

Slika 18: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdievanje u Kochanima ....................................96

Slika 19: Podjela mreže u tri zone pritiska ...........................................................................................98

Slika 20: Sistem SCADA u vodovodnom preduzeću Kochani ...........................................................99

Slika 21: Lokacija OJ Lipjan i oblast koju snabdjeva; oblast koju snabdjeva RKV Prishtina .........................................................................................................................................104

Slika 22: Organizaciona struktura OJ Lipjan .....................................................................................108

Slika 23: Mreža sistema vodosnabdijevanja u Lipjanu ...................................................................... 111

POPIS PRILOGA

Prilog 1: Aplikaciona forma za izbor partnerskih vodovodnih preduzeća .....................................130

Prilog 2: Detaljni upitnik za partnerska vodovodna preduzeća .......................................................134



SADRŽAJ

1. Uvod ...................................................................................................................................... 9

1.1. Pozadina ........................................................................................................................................9

1.2. Pregled projekta ..........................................................................................................................10

2. Početne aktivnosti i prikupljanje podataka ....................................................................... 12

2.1. Prikupljanje aplikacija za učešće u projektu i odabir partnerskih preduzeća ....................12

2.2. Prikupljanje podataka od partnerskih preduzeća ..................................................................14

3. Procjena tehničkih aspekata smanjenja neprihodovane vode............................................ 15

3.1. Bosna i Hercegovina (BiH)........................................................................................................15

3.2. Makedonija..................................................................................................................................27

3.3. Kosovo .........................................................................................................................................45

4. Procjena institucionalnih i upravljačkih praksi smanjenja neprihodovane vode ............. 66

4.1. Bosna i Hercegovina ..................................................................................................................66

4.2. Makedonija..................................................................................................................................70

4.3. Kosovo .........................................................................................................................................75

5. Detaljna analiza stanja u pilot preduzećima ...................................................................... 82

5.1. Bosna i Hercegovina: pilot preduzeće JKP Vodovod i kanalizacija u Velikoj Kladuši ......82

5.2. Makedonija: pilot preduzeće KJP Vodovod u Kochanima ...................................................92

5.3. Kosovo: pilot preduzeće RKV Prishtina d.d. – jedinica: Lipjan ........................................104

6. Drugi izvori podataka neprihodovane vode u JIE .............................................................116

6.1. Lista relevantnih izvora podataka smanjenja neprihodovane vode u JIE ........................116

6.2. Usporedba rezultata sa drugim izvorima podataka smanjenja neprihodovane vode u JIE .................................................................................................................................117

7. Regionalna procjena stanja na osnovu projektnih saznanja i ostalih izvora podataka ...119

7.1. Regionalna procjena tehničkih aspekata smanjenja neprihodovane vode........................119

7.2 Regionalna procjena institucionalnih i upravljačkih praksi smanjenja neprihodovane vode ................................................................................................................120

8. Zaključci i preporuke ........................................................................................................ 122



1. UVOD

1.1. Pozadina

Uslijed tranzicije iz prijašnjih režima u ekonomije slobodnog tržišta, u većini zemalja Jugoistočne Europe komunalni sektori su morali proći kroz mnoge izazove da bi se mogli prilagoditi novoj situaciji i usaglasiti s novim propisima ili uslovima pridruživanja Europ-skoj uniji (EU). Međutim, sektor vodosnabdijevanja i odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda nije pratio brzinu tranzicijskih reformi. U poslovanje preduzeća često još uvijek nisu uvedeni principi i metode korporativnog upravljanja.

Jedno od glavnih pitanja koje utječe na vodovodna preduzeća u Jugoistočnoj Europi je znatna razlika između količine tretirane isporučene vode s jedne strane i količina vode koja je naplaćena od potrošača s druge strane. Ta razlika se naziva neprihodovana voda (engl. Non-Revenue Water - NRW). Njena vrijednost prosječno iznosi 55% od tretirane vode u Jugoistočnoj Europi, dok međunarodno prihvaćena norma iznosi 20%. Visoki nivoi neprihodovane vode se očituju kroz ogromne količine vode koja se gubi kroz napuknuća, ne bude fakturisana kupcima, ili oboje. To ozbiljno utječe na financijsku održivost vodovodnih preduzeća kroz gubitak prihoda i povećanje troškova poslovanja.

Visok nivo neprihodovane vode u Jugoistočnoj Europi je je problem prepoznat kao pri-oritet od strane svih stručnjaka i donositelja odluka u regiji, poduzimaju se mjere kako bi se smanjila neprihodovana voda, ali su još uvijek pozitivni rezultati rijetki i ograničeni. Ovo leži u činjenici da postizanje smanjenja neprihodovane vode podrazumijeva prolazak kroz složen proces sistemskih menadžerskih promjena u većini vodovodnih službi i odjela, te zajedno sa tim i provođenje tehničkih mjera. Štoviše, visoka razina neprihodovane vode ne leži isključivo u greškama u upravljanju vodovodnim preduzećima, već i u slabom pravnom i financijskom okviru, kao i zbog političkih i ekonomskih ograničenja pojedinih država.



Zbog svega ovoga izuzetno je potreban savremeni pristup smanjenju neprihodovane vode uz uvođenje GIS-a, hidrauličkog modeliranja, metodologija i tehnologija smanjenja gubitaka, mjerenja i obračuna potrošene vode, standardiziranih radnih procedura, kontinu-irane obuke uposlenih, podizanje svijesti i komunikacija sa korisnicima.

1.2. Pregled projekta

Stručnjaci u sektoru se slažu da nedostatak pouzdanih i tačnih podataka, loš protok infor-macija, neadekvatne upravljačke strukture i proces upravljanja objašnjava do dvije trećine nastajanja neprihodovane vode, što znači da bi se neprihodovana voda mogla značajno smanjiti, bez značajnijih financijskog ulaganja vodovodnih preduzeća. Ovo bi se trebalo postići sa mjerama koje se donose na različitim nivoima jačanja kapaciteta zainteresira-nih strana, ispravljajući individualne, organizacijske, institucionalne i upravljačke greške u vodovodnim preduzećima. To dalje uključuje nacionalne vodovodne asocijacije, udruge općina, njihove mreže kao i regulatore na nacionalnim nivoima. Sa stanovišta efikasnosti, uspješnosti i razumijevanja posebno je značajno da se jačanje kapaciteta i povećanje svijesti provede kroz zajednički rad i komunikaciju svih zainteresiranih strana na nacionalnom i regionalnom nivou.

Aktivnosti ovog projekta će se fokusirati i odnositi na: (1) povećanje svjesnosti i kapac-iteta koji se odnose na relevantne donosioce odluka, te na menadžerski i tehnički dio, kroz niz teoretskih i praktičnih (na terenu) obuka; (2) dizajniranje, adaptacija i širenje načina i metoda za smanjenje neprihodovane vode, uključujući najbolje aktivnosti proizašle iz praktične primjene; (3) implementacija sigurnih mjera za smanjenje neprihodovane vode, detaljna analiza neprihodovane vode, poboljšanje protoka informacija, organizacija za-dataka, nabavka i instaliranje (primjena) opreme za smanjenje NRW-a, (4) I kreiranje većeg broja obučenih regionalnih eksperata za NRW.

Dugoročna održivost i promocija neprihodovane vode u JIE, poslije završetka trajanja projekta, se treba ostvariti posvećenom i predanom radnom grupom koja radi na projektu neprihodovane vode, obuhvaćajući sve relevantne sudionike sa lokalnih, nacionalnih i re-gionalnih nivoa, koji su uključeni u institucionalne operacije dviju partnerskih regionalnih mreža NALAS i IAWD.



Ciljevi:

Slijedeći rezultati i indikatori bi trebali biti ostvareni kroz ovaj projekat:

Rezultat 1: Svijest o mogućnosti da se smanji neprihodovana voda sa prikladnim menadžerskim mjerama se je podigla među vodovodnim preduzećima, u općinama JIE.

Indikator 1: Svijest o mogućnosti smanjenja neprihodovane vode sa prikladnim menadžerskim mjerama se je podigla za 20% u partnerskim vodovodnim preduzećima i njihovim asocijacijama (osnova 2014: će se definirati osnovnom studijom; ciljna vrijednost 2016: +20%; izvor: intervju)

Rezultat 2: Mjere i najbolje prakse za efektivno i efikasno smanjenje neprihodovane vode su dostupne općinama i u preduzećima u JIE.

Indikator 2: 10 vodovodnih preduzeća u JIE je potvrdilo korisnost alata za nepriho-dovanu vodu i najboljih praksi (osnova 2014: 0; ciljana vrijednost 2016: 10; izvor: izvještaji raznih nacionalnih vodovodnih asocijacija).

Rezultat 3: Vodovodi koji sudjeluju su smanjili neprihodovanu vodu.

Indikator 3: Smanjenje neprihodovane vode od 2% u prosjeku je u izvještaju vodo-vodnih preduzeća (6 partnerskih i 3 pilot preduzeća) i 5% od strane pilot preduzeća kroz implementaciju menadžerskih i tehničkih mjera. (osnova 2014: NI, ciljna vrijednost 2016: NI; izvor mjerenje na terenu i tehnička izvješća).

Rezultat 4: Radna grupa koja radi na temi neprihodovane vode, napravljena od strane reprezentativnih vodnih asocijacija, asocijacija lokalne uprave i partnerskih vodovodnih preduzeća, promoviše smanjenje neprihodovane vode u JIE.



2. POČETNE AKTIVNOSTI I PRIKUPLJANJE PODATAKA

2.1. Prikupljanje aplikacija za učešće u projektu i odabir partnerskih preduzeća

U početnoj fazi projekta izrađena je aplikaciona forma (Prilog 1) za prijavu vodovod-nih preduzeća za učešće u projektu, koja je preduzećima distribuirana preko nacionalnih udruženja vodovodnih preduzeća u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Kosovu. Ova aplika-ciona forma je izrađena u vidu upitnika s ciljem da prikupi osnovne podatke o preduzeću i općini s težištem na sljedeća glavna poglavlja:

�� Osnovne informacije o općini,

�� Osnovne informacije o vodovodnom preduzeću,

�� Financijske informacije vodovodnog preduzeća,

�� Upravljanje i organizacija vodovodnog preduzeća,

�� Podaci o vodovodnom sistemu i bilans vode,

�� Procjena potreba za poboljšanje rada i poslovanja.

Putem nacionalnih asocijacija/udruženja vodovodnih/komunalnih preduzeća aplika-ciona forma je distribuirana članicama koje udovoljavaju kriterijima za učešće na pro-jektu. Kriteriji su napravljeni srazmjerno budžetu projekta, posebno s obzirom na veličinu preduzeća, broj snabdjevanog stanovništva i procent neprihodovane vode. Ispunjavanjem aplikacione forme za učešće u projektu ukupno se prijavilo 24 vodovodna preduzeća iz sve tri države.



Tabela 1: Pregled vodovodnih preduzeća koja su aplicirala za projekat

BOSNA I HERCEGOVINA(GRAD – VODOVOD)

MAKEDONIJA(GRAD – VODOVOD)

KOSOVO(GRAD – VODOVOD)

BILEĆA - JP Vodovod DELCHEVO - JPKD Bregalnica DRENAS - RKV Prishtina

ISTOČNO SARAJEVO - KP Vodovod i kanalizacija GEVGELIJA - JPKD Komunalec LIPJAN - RKV Prishtina

BANOVIĆI - JP Vodovod i kanalizacija KOCHANI - KJP Vodovod PODUJEVO - RKV Prishtina

BIHAĆ - JP Vodovod STRUMICA - JPKD Komunalec

BREZA - JP Komunalno VINICA - JPKD Solidarnost

GORAŽDE - JKP 6. mart SVETI NIKOLE - JKP Komunalec

HADŽIĆI - JKP Komunalac STIP - JP Isar

ILIJAŠ - JKP Vodostan

JAJCE - JKP Vodovod i kanalizacija

KLJUČ - JP Ukus

NEUM - JP Komunalno

SREBRENIK - JP Vodovod i kanalizacija

VELIKA KLADUŠA - JKP Vodovod i kanalizacija

ŽIVINICE - JKP Komunalno

Dijagram 1: Broj prijava po državama

Na osnovu ranije definiranih kriterija izvršen je odabir 9 partnerskih preduzeća za učešće u projektu, što je potvrđeno na 1. sastanku Upravnog odbora projekta.

Tabela 2: Vodovodna preduzeća odabrana za učešće u projektu

BOSNA I HERCEGOVINA(GRAD – VODOVOD)

MAKEDONIJA(GRAD – VODOVOD)

KOSOVO(GRAD – VODOVOD)

ISTOČNO SARAJEVO - KP Vodovod i kanalizacija GEVGELIJA - JPKD Komunalec DRENAS - RKV Prishtina

GORAŽDE - JKP 6. mart KOCHANI - KJP Vodovod LIPJAN - RKV Prishtina

VELIKA KLADUŠA - JKP Vodovod i kanalizacija VINICA - JP Solidarnost PODUJEVO - RKV Prishtina



2.2. Prikupljanje podataka od partnerskih preduzeća

U sklopu projektnih aktivnosti izvršeno je dodatno prikupljanje podataka putem detaljnog upitnika (Prilog 2) s ciljem utvrđivanja stanja u 9 partnerskih preduzeća. Ovaj upitnik obuhvatio je tehnički, institucionalni i upravni aspekt smanjenja neprihodovane vode kroz sljedeća osnovna poglavlja:

�� Karakteristike vodovodnog sistema – vodovodna mreža, objekti u sistemu, karakte-ristike i kapaciteti,

�� Timovi za detekciju gubitaka – kapaciteti, aktivnosti, procedure, komunikacija i izvještavanje,

�� Mapiranje vodovodnog sistema (GIS) i hidraulički model – aktivnosti, procedure, ažuriranje, komunikacija i izvještavanje,

�� Uspostavljanje DMA zona – postojeće zone, mogućnost uspostave, mjerenje, isprav-nost ventila i hidranata,

�� Podaci za bilans vode.

Za potrebe izrade Regionalne procjene stanja za partnerska preduzeća korišteni su sljedeći prikupljeni podaci:

�� Podaci iz aplikacione forme za prijavu na Projekat smanjenja neprihodovane vode u Jugoistočnoj Evropi,

�� Podaci iz detaljnog upitnika,

�� Podaci iz prezentacija partnerskih preduzeća u sklopu 2. treninga za tehničko osoblje,

�� Podaci sa plenarnih diskusija u sklopu provedenih treninga,

�� Podaci prikupljeni u sklopu terenskih posjeta pilot preduzećima.

Podaci prikupljeni tokom obuka odnose se na obuke za tehničko osoblje održane u junu 2015. godine u Skoplju, Makedonija i augustu 2015. godine u Klagenfurtu, Austrija.



3. PROCJENA TEHNIČKIH ASPEKATA SMANJENJA NEPRIHODOVANE VODE

3.1. Bosna i Hercegovina (BiH)

Generalna procjena stanja u BiH

Ova procjena stanja zasnovana je na upitniku aplikacione forme, na koji se za cijelo područje BiH, prijavilo ukupno 14 vodovodnih preduzeća, čijom analizom su dobivene generalne karakteristike u sektoru smanjenja neprihodovane vode:

�� Prosječni gubici vode u posljednjih 5 godina u ispitanim preduzećima iznose 58% od količine proizvedene vode. Ova vrijednost se kreće od dosta niskih 19% gubitaka do izrazito visokih 80%, uz napomenu da su ove vrijednosti proračunala sama preduzeća. Ovi dobiveni podaci su dosta u skladu sa ranije provedenim analizama i studijama neprihodovane vode na nivou države.

�� U BiH vodovodna preduzeća provode mjerenje potrošnje vode kod 91% potrošača (vrijednosti se kreću u rasponu 70%-100%). Kao problem povećanja postotka mjerene potrošnje vode može se istaći otežana ugradnja vodomjera u objektima kolektivnog sta-novanja (zgrade) jer nisu projektovane i izgrađene na način da svaka stambena jedinica posjeduje vlastiti vodomjer. Uglavnom se koristi zajednički vodomjer, te se potrošnja dijeli na stambene jedinice srazmjerno broju članova domaćinstva.

�� Procenat priključenog stanovništva općine na sistem javnog vodosnabdijevanja iznosi 72%. Ostalo stanovništvo se snabdijeva putem lokalnih ili individualnih vodovoda koji su uglavnom pod upravom mjesnih zajednica ili grupe građana.



�� Prosječno na 1000 stanovnika, koji imaju javno vodosnabdijevanje, je uposleno 3,5 radnika vodovodnog preduzeća.

�� Mjerenje proizvodnje vode na ulazu u sistem vodosnabdijevanja vrši 57% preduzeća što je izuzetno mali procenat. Upitna je također i tačnost izmjerenih podataka, jer vodo-vodna preduzeća uglavnom ne provode kontrolu tačnosti vodomjera na vodozahvatima. U slučajevima gdje ne postoje vodomjeri, procjena zahvaćene količine vode se vrši na osnovu podataka o kapacitetu pumpe i broja operativnih sati, ili na neki drugi način.

�� Formirane DMA zone, kao jedan od osnovnih elemenata upravljanja vodovodnim si-stemom i provođenja aktivne detekcije gubitaka ima 71% ispitanih preduzeća. Ovaj po-datak treba uzeti sa određenom rezervom budući da detaljnije analize kod partnerskih preduzeća pokazuju veliki postotak neispravnih ventila u sistemu vodosnabdijevanja ili nepravilno formiranih DMA zona.

�� Prosječan broj uposlenih u tehničkom sektoru i sektoru rada i održavanja je 32 uposle-na. Pri tumačenju ovoga podatka treba imati u vidu da su na projekat mogla aplicirati vodovodna preduzeća srednje veličine, tj. općine do 40.000 stanovnika.

�� Što se tiče ljudskih kapaciteta vodovodna preduzeća u BiH prosječno imaju 3,5 uposlena inženjera raznih struka.

�� U anketiranim vodovodnim preduzećima prosječno je uposleno 16,8% žena, koje uglav-nom rade u zajedničkim i financijskim odjelima. U tehničkim odjelima ovaj broj je znatno manji.

�� Prosječna starost cjevovoda je 30 godina i više, što sa nedostatkom plana zamjene dotra-jalih cjevovoda predstavlja jedan od osnovnih uzroka velikog postotka neprihodovane vode u BiH. Ovo potvrđuje često, od vodovodnih preduzeća, naglašavanu činjenicu da su distribucioni vodovi i sekundarna mreža (kućni priključci) najslabija karika u sistemu vodosnabdijevanja,

�� Ne postoji ažuran katastar vodovodnog sistema kao osnova za kvalitetno upravljanje i planiranje vodovodnog sistema i provođenje aktivne detekcije gubitaka. Vodovodna preduzeća u BiH i ako posjeduju određene podatke o objektima u sistemu vodosnabdi-jevanja, oni su uglavnom djelomično tačni, zastarjeli i ne ažuriraju se redovno. Uzrok ovakvog stanja leži u nedostatku ljudskih i tehničkih kapaciteta i menadžmentu pre-duzeća koji ne daje dovoljan značaj ovom segmentu rada.



�� U vodovodnim preduzećima u BiH uglavnom ne postoje formirani timovi osposo-bljeni za detekciju gubitaka, mada veliki broj preduzeća posjeduje određenu opremu koju uglavnom ne koristi. Također, dio preduzeća koji imaju uspostavljene timove vrlo često ih koristi za druge poslove i radne zadatke, te se gubi kontinuitet u njihovom radu. Većina vodovodnih preduzeća nemaju razrađen program detekcije gubitaka i ne provode aktivnu detekciju gubitaka. Također i u ovom slučaju uzrok ovakvog stanja leži u menadžmentu preduzeća i nedostatku kvalitetnih ljudskih kapaciteta.

�� Vodovodna preduzeća često nisu u stanju da izoliraju pojedine dijelove vodovodnog sistema u slučaju pucanja cijevi zbog nepostojanja ili neispravnosti sekcionih ventila. Zbog toga se, prilikom opravke kvarova isključuju cijele četvrti ili naselja, što stvara nepotrebne udare na vodovodnu mrežu i nezadovoljstvo korisnika.

�� Ne postoje planovi za smanjenje neprihodovane vode, aktivnu kontrolu curenja, detek-ciju, lociranje i otklanjanje kvarova u nijednom partnerskom preduzeću.

�� Pored svih navedenih problema i negativnosti u BiH postoje i pozitivni primjeri u oblasti smanjenja neprihodovane vode, što predstavlja potencijal za prenošenja znanja i pozitivnih iskustava kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou.

U daljnjem tekstu biti će detaljnije opisan tehnički aspekt smanjenja neprihodovane vode u tri partnerska preduzeća iz BiH.

Karakteristike vodovodnih sistema:

ISTOČNO SARAJEVO: KP Vodovod i kanalizacija a.d. upravlja vodovodnim sistemom za oko 30.000 stanovnika, preko 11.000 priključaka. Vodovodna mreža je ukupne dužine 197 km, računajući profile iznad profila DN 50. Gradski vodovod Istočnog Sarajeva pokriva tri općine i to Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo. Sistem se sastoji od pet neza-visnih vodovodnih sistema: Tilava, Grabski mlin, Ljuštra, Vraca i Jahorinska vrela i snab-dijeva se vodom sa tri izvorišta: Tilava (180 l/s), Grabski mlin (25 l/s) i Ljuštra (30 l/s), te se na izvorištu Tilava nalazi filtersko postrojenje za tretman pitke vode, u sklopu kojeg se nalazi i rezervoar zapremine 1.600 m³. Zbog zahtjevne konfiguracije terena sistem ima 17 pumpnih stanica i 23 rezervoara ukupne zapremina cca. 3.800 m³. Vodovod je opremljen i SCADA sistemom koji prati osnovne parametre funkcionisanja sistema. Vrši se kontinu-irano mjerenje ulaznih količina vode u sistem.



Slika 1: Vodovodni sistemi Tilava, Vraca, Baba, Ljustra i Grabski mlin

VELIKA KLADUŠA: Vodovodnim sistemom Velike Kladuše, koji snabdijeva oko 35.000 stanovnika, odnosno preko 14.088 priključaka, upravlja JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o.. Vodovodna mreža se sastoji od 5 neovisnih povezanih podsistema ukupne dužine od 650 km. Voda se crpi sa 6 izvorišta sa ukupno 8 bušenih bunara iz kojih se trenutno crpi 260 l/s, dok im ukupna maksimalna izdašnost iznosi 412 l/s. Ukupan rezervoarski kapacitet iznosi 12.834 m³, raspoređen u 17 rezervoara. Velike troškove u električnoj energiji uzrokuju velike visine pumpanja pumpnih stanica (do 300 m) i velike dubine crpljenja (do 200 m). Upravljanje, nadzor i kontrola vodovodnih sitema vrši se iz telemetrijskog centra putem SCADA sistema 24 sata. Karakteristika ovog vodovodnog sistema je i velika pokrivenost stanovništva općine sistemom javnog vodosnabdijevanja koje iznosi preko 95%.



Slika 2: Vodovodni sistem Velike Kladuše

GORAŽDE: Vodovodnim sistemom Goražda upravlja JKP 6. mart d.o.o. i snabdijeva oko 22.400 stanovnika sa oko 5.700 priključaka. Vodovodna mreža je ukupne dužine 50 km računajući profile iznad profila DN 50. Sistem ima jedno izvorište pitke vode koje zahvata vodu iz rijeke Drine u Vitkovićima kapaciteta 200 l/s, nakon čega se vrši tretman vode u filterskoj stanici, te njeno pumpanje u glavni rezervoar Rasadnik. Inače, u sistemu postoji ukupno 6 rezervoara ukupnog kapaciteta 3.500 m³. Evidentna je velika starost mreže i za-stupljenost različitih vrsta materijala: liveno željezo, čelik, PVC azbest-cement, pocinčane cijevi, olovne, itd. Vodovod nije opremljen SCADA sistemom, niti ima izrađen bilo kakav GIS, ali vrši mjerenje proizvedene vode.



Slika 3: Vodovodni sistem Goražda

U narednoj tabeli dat je usporedni prikaz glavnih karakteristika ova tri vodovodna sistema.

Tabela 3: Glavne karakteristike vodovodnih sistema partnerskih preduzeća

ISTOČNO SARAJEVO – KP VODOVOD I KANALIZACIJA

VELIKA KLADUŠA – JKP VODOVOD I KANALIZACIJA GORAŽDE – JKP 6. MART

Dužina vodovodne mreže je 197 km Dužina vodovodne mreže je 650 km Dužina vodovodne mreže je 50 km

3 izvorišta 6 izvorišta sa ukupno 8 bunara 1 izvorište – fabrika vode

23 rezervoara 17 rezervoara 4 rezervoara

Jedan uređaj za tretman pitke vode – ostalo se provodi dezinfekcija

Ne raspolažu sa uređajem za tretman pitke vode – samo se provodi dezinfekcija

Jedan uređaj za tretman pitke vode – na jedinom izvorištu

Postoji ograničen SCADA sistem sa pokrivenošću 10% sistema

Postoji zadovoljavajući SCADA sistem sa pokrivenošću 98% sistema

Ne postoji SCADA sistem



Timovi za detekciju gubitaka

Kao jedan od osnovnih kriterija odabira partnerskih preduzeća projekta bio je da imaju formirane timove za detekciju gubitaka. Istočno Sarajevo ima najbrojniji i stručno osposo-bljen tim koji radi već duži niz godina, dok je tim u Velikoj Kladuši nedavno uspostavljen i nema dovoljno iskustva u radu na ovim poslovima. Vodovodno preduzeće u Goraždu ima najmanji tim koji bi zasigurno trebalo ojačati sa 1-2 uposlena. Sva vodovodna preduzeća su navela da timovi za detekciju gubitaka imaju podršku rukovodstva firme u svom radu, te da vrše izvještavanje nadređenih.

Pored najkvalitetnijih ljudskih kapaciteta vodovod u Istočnom Sarajevu posjeduje i na-jbolju infrastrukturu, opremu za rad i provođenje potrebnih aktivnosti prilikom detekcije gubitaka, dok je vodovod u Goraždu nedovoljno opremljen za ozbiljan rad na terenu. Vodo-vod u Velikoj Kladuši, kao i mnoga vodovodna preduzeća u BiH, je u poslijeratnom vre-menu dobio određenu količinu opreme za detekciju gubitaka. Međutim, uslijed nedostatka ljudskih kapaciteta i neprepoznavanja značaja ove oblasti od strane tadašnjeg menadžmenta oprema je uslijed nekvalitetnog skladištenja duži niz godina i nestručnog rukovanja postala oštećena i neupotrebljiva. Ovo je posljedica djelomično pogrešnog pristupa određenih do-natora da se prilikom nabavke sofisticirane oprema ne obezbijedi kvalitetna obuka, kako za timove, tako i za menadžment vodovodnih preduzeća. U vezi sa ovim značajno je napome-nuti da je vodovod u Istočnom Sarajevu imao uspostavljen i trening centar za provođenje teoretske i praktične obuke za detekciju gubitaka koji je trenutno napušten i ne radi.

Partnerska preduzeća, iako imaju uspostavljene timove, ne provode kvalitetno sistem-sko otkrivanje curenja, tj. uglavnom se opravljaju vidljivi i dojavljeni kvarovi. Osnovni uzroci ovakvog stanja je nerazumijevanje značaja aktivne detekcije gubitaka od strane menadžmenta i nedostatka kapaciteta (znanja i dijelom financijskih sredstava) za provođenje aktivne detekcije gubitaka. Velika Kladuša u svom radu koristi veoma kvalitetan SCADA sistem da detektuju pojedine dijelove mreže (zone) gdje se pojavljuje povećana potrošnja vode. U preduzećima je evidentan veliki broj intervencija na opravci kvarova.



Tabela 4: Osnovni podaci o timovima za detekciju gubitaka



Uspostavljen tim za detekciju gubitaka sa 3 uposlena

Uspostavljen tim za detekciju gubitaka sa 2 uposlena

Uspostavljen tim za detekciju gubitaka sa 1 uposlenim

Tim za detekciju ima podršku rukovodstva Tim za detekciju ima podršku rukovodstva Tim za detekciju ima podršku rukovodstva

Izvještavanje prema nadređenim se vrši sedmično

Izvještavanje prema nadređenim se vrši mjesečno

Izvještavanje prema nadređenim se vrši svakodnevno

INFRASTRUKTURA TIMA ZA DETEKCIJU KVAROVA:

Posjeduju odgovarajuću kancelariju za potrebe tima



Posjeduju odgovarajuće vozilo Posjeduju odgovarajuće vozilo Ne posjeduju odgovarajuće vozilo

Posjeduju većinu opreme za detekciju gubitaka

Posjeduju dio opreme za detekciju gubitaka koja je u kvaru. Dobivena 1999. kroz donaciju

Posjeduju samo geofon iz 1997. godine

SISTEMATSKO OTKRIVANJE CURENJA:

Ne provodi se noćno mjerenje Noćni protok se prati preko SCADA sistemaU noćnim satima provodi se istraživanje kvarova geofonom

Ne provodi se sistematsko otkrivanje curenjaOtkrivanje curenja se pokušava detektovati preko SCADA sistema

Ne provodi se sistematsko otkrivanje curenja

Ne provodi se sistematsko otkrivanje curenjaVrijeme reakcije na otkrivena curenja 1-2 dana ovisno o profilu

Prosječno vrijeme opravka kvara je oko 3 sata

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (299/273) do augusta 2015.

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (650) do augusta 2015.

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (600) do augusta 2015.

Dijagram 2: Broj kvarova na vodovodnoj mreži



Mapiranje vodovodnog sistema (GIS) i hidraulički model

GIS i mapiranje vodovodnog sistema, kao i hidraulički model, predstavljaju osnovu za provođenje aktivnosti detekcije gubitaka. Prepoznajući ovo, sva tri vodovodna preduzeća imaju uspostavljene GIS timove koji se sastoje od 1-2 uposlena. Timovi za GIS posjeduju osnovnu opremu za rad (računar, software, ploter) mada je evidentno da Istočno Sarajevo ima najbolje opremljen GIS tim. Bilo bi poželjno da vodovodna preduzeća za potrebe GIS-a posjeduju ručne GPS uređaje za prikupljanje podataka sa terena.

Kao podloge za rad se uglavnom koriste digitalizovane katastarske karte i ortofoto snim-ci koje nisu uvijek najnovijeg datuma (pogotovo katastarske podloge). Provodi se redovno ažuriranje GIS-a u smislu unosa novoizgrađenih dijelova sistema i poboljšanja tačnosti postojećeg. Osim Goražda u druga dva preduzeća GIS timovi obezbijeđuju potrebne po-datke drugim odjelima za rad na terenu.

Može se reći da trenutno ne postoje timovi ili osobe koje se bave izradom hidrauličkog modela vodovodnog sistema, mada Velika Kladuša ima samo imenovanu osobu u sklopu GIS tima. U svakom slučaju postoji potreba u svim preduzećima za izradom hidrauličkog modela. Međutim, upitno je da li je potrebno imati takvu aktivnost u sklopu preduzeća ili koristiti usluge od vanjskih pružatelja usluga, a u preduzeću imati samo uposlenu osobu koja je u mogućnosti da interpretira rezultate hidrauličkog modela. Ovo u svakom slučaju treba uzeti u obzir jer se ne radi o velikim vodovodnim sistemima.

Tabela 5: Osnovni podaci o timovima za GIS i hidrauličko modeliranje



Uspostavljen GIS tim U fazi uspostavljanja i realizacije GIS tima Uspostavljen GIS tim

Ima nešto bolje opremljen GIS tim Ima nešto slabije opremljen GIS tim Ima nešto slabije opremljen GIS tim

Postoje digitalizovane karte područja vodosnabdijevanja



Provodi se aktivnost ažuriranja mreže za GISGIS sistem je u realizaciji – konstantno se radi na njemu

Provodi se aktivnost ažuriranja mreže za GIS

Prikupljeni podaci sa terena se unose u GIS (kvarovi ne)

Prikupljeni podaci sa terena se unose u GIS Prikupljeni podaci sa terena se unose u GIS

GIS tim obezbijeđuje potrebne podatke za rad na terenu



Ne postoji tim za hidrauličko modeliranjeTim za hidrauličko modeliranje je u sklopu GIS-a – u fazi uspostavljanja

Ne postoji tim za hidrauličko modeliranje



Dijagram 3: Timovi za GIS i HM

Uspostavljanje DMA zona

Za potrebe realizacije naredne faze projekta vodovodna partnerska preduzeća su trebala predložiti barem jednu DMA zonu. Jedino vodovodno preduzeće iz Goražda nije dalo pri-jedlog zone, niti ima implementirane zone u svom sistemu. Vodovod u Velikoj Kladuši u svom vodovodnom sistemu ima implementirane zone u većini kojih se prate ulazne količine vode putem SCADA sistema, mada, kao i Istočno Sarajevo, ne mjere ulaznu količinu vode u predloženim zonama (ugradnja je planirana). Istočno Sarajevo i Goražde nemaju implemen-tirane DMA zone što je uglavnom slučaj u BiH. Također, čest slučaj u BiH je neispravnost graničnih ventila, i jedino je vodovodno preduzeće iz Velike Kladuše izvršilo kontrolu i opravku neispravnih ventila u predloženoj zoni.

U ovom trenutku ne vrši se mjerenje ulaznih količina vode ni u jednoj od predloženih DMA zona, dok kontinuirano mjerenje pritiska u predloženim zonama provodi samo vodovod u Istočnom Sarajevu. Evidentan je trenutni nedostatak tačnih podataka o broju stanovnika i potrošača u Istočnom Sarajevu i Goraždu. Podatke o neprihodovanoj vodi u predloženoj zoni dostavili su Istočno Sarajevo (62%) i Velika Kladuša (25,24 m³/h – na osnovu dostavljenog priloga ranije analize, Institut za hidrotehniku, 2007. godine).

Vodovod Istočno Sarajevo ne provodi aktivnost provjere ispravnosti ventila i hidranata u predloženim zonama, dok vodovodi u Velikoj Kladuši i Goraždu provode provjere is-pravnosti ventila i hidranata, kao i opravku uočenih nedostataka.



Tabela 6: Osnovni podaci o predloženim DMA zonama



OSNOVNI PODACI O PREDLOŽENIM DMA ZONAMA

Predložene su tri pilot DMA zone – Vraca, Beogradska, Dobrinja 4

Predložene jedna pilot zona – DMA 4 Nije predložena DMA zona

Nemaju implementirane DMA zone – dostavljen prijedlog

Imaju implementiranu barem jednu DMA zonu.

Nemaju implementirane DMA zone

Granični ventili u DMA zoni nisu popravljeniGranični ventili u DMA zoni su provjereni i popravljeni

Granični ventili u DMA zoni nisu popravljeni

Planirana je instalacija mjerača protoka za predloženu DMA zonu

Planirana je instalacija mjerača protoka za predloženu DMA zonu

Nije planirana instalacija mjerača protoka ni u jednu DMA zonu

Potencijalna DMA zona ima ažurirane podatke

Ažuriranje podataka za potencijalnu DMA zoni u fazi realizacije

Nije predložena DMA zona

MJERENJE PROTOKA I ODREĐIVANJE NEPRIHODOVANE VODE U DMA ZONI:

Ne provodi se 24 satno mjerenje u DMA zonama

DMA zona 4 ima protok od 29,07 m³/h (HEIS – 2007)

Nije dostavljen prilog analize DMA zone

Provodi se kontinuirano mjerenje pritiska u cijeloj mreži

Pritisak u DMA 4 iznosi 4 bara Nije dostavljen prilog analize DMA zone

U predloženim DMA zonama nije utvrđen broj stanovnika, ali postoji mogućnost

Predložena DMA zona ima 1299 stanovnika Nije dostavljen prilog analize DMA zone

NRW u zoni Vraca je 62%Potrošnja 3,83 m³/h –neobračunata 25,24 m³/h (HEIS – 2007)


Nije dostavljen prilog analize DMA zoneDostavljen prilog analize DMA zone (HEIS – 2007)


PROVJERA ISPRAVNOSTI VENTILA I HIDRANATA U DMA ZONI:

Nisu provjeravani ventili i hidrantiProvjeravaju se ventili i hidranti koji su predmet analize

Provjeravani su ventili i hidranti u mreži

Nisu provjeravani ventili i hidrantiGeneralno, postoje određeni podaci o stanju ventila u mreži

Provjereno je 40 ventila i 30 hidranata. Svi hidranti su bili neispravni

Nisu provjeravani ventili i hidrantiProvode se aktivnosti na opravci neispravnih ventila i hidranata

Provode se aktivnosti na opravci neispravnih ventila i hidranata

Vodni bilans

Za grubu procjenu stanja neprihodovane vode u vodovodnim sistemima partnerskih preduzeća prikupljeni su podaci i urađen je vodni bilans. Evidentno je da u sva tri vodovod-na sistema ne postoje prekidi u vodosnabdijevanju, tj. da raspolažu dovoljnim količinama vode za snabdijevanje potrošača. Jedino vodovodni sistem Velike Kladuše vrši izvoz vode na veliko i to oko 50.000 – 80.000 m³ godišnje (za proračun je usvojena srednja vrijednost).

Na osnovu dostavljeni podataka kroz detaljni upitnik evidentan je problem tačnosti dostavljenih podataka, tj. određeni broj podataka se zasniva na slobodnoj procjeni koja se



tumači vrlo raznoliko. Na osnovu ovih osnovnih podataka utvrđen je postotak neprihodo-vane vode za Istočno Sarajevo – 44,5%, za Veliku Kladušu – 53,4% i za Goražde – 64,3%, što prosječno iznosi 54,1%. Ova vrijednost je neznatno manja od postotka neprihodovane vode (58%) za uzorak od 14 vodovodnih preduzeća koji su dostavili podatke putem aplika-cione forme.

Detaljan vodni bilans po IWA metodologiji će biti urađen za odabranu DMA zoni u pilot vodovodnom preduzeću.

Tabela 7: Osnovni bilans vode za partnerska preduzeća


VELIKA KLADUŠA – JKP VODOVOD I KANALIZACIJA

GORAŽDE – JKP 6. MART

Broj st. priključenih na vod. mrežu 30.000 35.000 22.400

Broj priključaka 10.978 12.584 5.700

Broj neaktivnih priključaka 416 1.456 50

Da li postoje prekidi u vodosnabdijevanju Ne Ne Ne

Ukupna proizvedena količina vode (m³/god.)

3.259.000 3.750.997 4.200.000

Obračunata izmjerena potrošnja (m³/god.)

1.663.360 1.669.999 1.440.000

Obračunata neizmjerena potrošnja (m³/god.)

144.640 11.450 60.000

Izvezena količina vode na veliko (m³/god.)

0 65.000 0

Prosječan pritisak u mreži (m) 38 40 45

Potrošnja vode po stanovniku (l/st/dan) 150 150 120

Ukupni gubici vode (m³/god.) 1.451.000 2.004.548 2.700.000

Neprihodovana voda % 44,5 53,4 64,3

Dijagram 4: Broj stanovnika priključenih na vodovodnu mrežu, broj priključaka i broj neaktivnih priključaka u Istočnom Sarajevu, Velikoj Kladuši i Goraždu



Dijagram 5: Ukupno proizvedeno vode, obračunata izmjerena i neizmjerena potrošnja i izvezena količina vode u Istočnom Sarajevu, Velikoj Kladuši i Goraždu

3.2. Makedonija

Opća procjena početnog stanja i praksi o neprihodovanoj vodi u Makedoniji je uglavnom zasnovana na upitnicima aplikacionog formulara u sedam vodovodnih preduzeća iz Make-donije (Delchevo, Stip, Sveti Nikole, Strumica, Kochani, Gevgelija, Vinica), te na detaljnijim upitnicima, analizama i detaljnim razgovorima sa stručnim osobljem koje radi u odabranim vodovodnim preduzećima (Gevgelija, Kochani i Vinica).

Ograničen je broj vodovodnih preduzeća koja su predmet ove procjene (7) i predstav-ljaju 10,14% ukupnog broja vodovodnih preduzeća u Republici Makedoniji (69). Vodo-vodna preduzeća pružaju usluge vodosnabdijevanja i odvodnje ili odvojeno samo usluge vodosnabdijevanja ili samo usluge odvodnje (50 njih pruža obje usluge, 16 preduzeća pruža samo usluge vodosnabdijevanja, 3 preduzeća samo usluge odvodnje) čime je obuhvaćeno 191.468 stanovnika, što predstavlja 9,47% ukupnog stanovništva Makedonije. Ovaj pregled nudi značajan uvid u trenutno stanje i prakse povezane s neprihodovanom vodom u vodo-vodnim preduzećima u Republici Makedoniji, a također ukazuje i na trendove i oblasti u kojima se bilježi slabiji učinak u vezi sa neprihodovanom vodom.

Općenito, postoji razvijena svjesnost o činjenici da je neprihodovana voda jedan od glavnih izazova sa kojima se vodovodna preduzeća suočavaju, kao i o tome da postoji potreba za uvođenjem programa za smanjenje količina neprihodovane vode. Ipak, u najvećem broju slučajeva razvijena svjesnost nije propraćena velikim znanjem i potrebnom tehnologijom da bi se ti programi primjenili u praksi i da bi se upravljanje stavilo u središte pažnje. Neka od obrazloženja koja vodovodna preduzeća nude su veoma uobičajena i obuhvataju izjave tipa: “Već smo poduzeli određene aktivnosti, ali one nisu u sklopu formalnog programa”,



“nije povoljan trenutak da se uvedu sveobuhvatni programi za smanjenje neprihodovane vode”, “nemamo dovoljno raspoloživih resursa, kako ljudskih tako i finansijskih, da bismo bili u mogućnosti da primjenimo u praksi programe za smanjenje neprihodovane vode”. Neka od preduzeća su izrazila potrebu za jasnim smjernicama i obukama odakle da krenu i kako da sprovode programe za smanjenje neprihodovane vode.

Generalno, gubici vode se još uvijek predstavljaju u procentima, koji služe kao dobar pokazatelj finansijskog učinka, ali ti procenti nisu dovoljni kao tehnički ili operativni poka-zatelji. Grupa stručnjaka za smanjenje gubitaka vode Međunarodnog udruženja o vodama (IWA) preporučuje primjenu pokazatelja tehničkog/operativnog učinka (ILI - Indeks o kvarovina u infrastrukturi), osobito za vodovodna preduzeća koja su dio KfW projekta (Finansijska saradnja s Makedonijom, Program o vodovodu i kanalizaciji, faza 1 – Kochani i Gevgelija). Izraz “neprihodovana voda” je široko prihvaćen i koristi se u svim izvještajima. Vodovodna preduzeća koriste vodni bilans Grupe stručnjaka za gubitke vode IWA-e, oso-bito ona preduzeća koja su obuhvaćena Programom KfW-a za vodovod i kanalizaciju u Makedoniji. Ipak, njegovo korištenje treba da bude standardizovano za svaku godinu i za svako vodovodno preduzeće.

Jedan od razloga koji dovodi do velikih gubitaka vode je propadanje i starost cjevovod-nih sistema, kao i nedostatak ljudskih kapaciteta unutar vodovodnih preduzeća. Također, ne postoje službe za detekciju kvarova i ne primjenjuje se proaktivna politika kojom bi se detektirali postojeći gubici. Još neki od razloga su: neposjedovanje odgovarajuće opreme za detekciju i monitoring kvarova, koja bi se primjenila u praksi i otpočeli radovi s ciljem ozbiljnog rješavanja problema neprihodovane vode. Sve ove navedene činjenice predstavl-jaju smetnju za rješavanje postojećeg problem.

Velike gubitke vode uzorkuje dotrajalost starih azbestno-cementnih cjevovoda, kao i kvarovi spojki cjevovoda (kod većine vodovodnih sistema) i cijevi od ljevanog željeza (na većim vodovodnim sistemima), zajedno sa starim galvanizovanim priključnim cijevima. Međutim, teži se ka tome da se te cijevi zamjene novim PVC i HDPE (polietilenskim) ci-jevima, a u rijeđim slučajevima predlažu se i cijevi od duktilnog željeza.

Među svim spomenutim uzrocima gubitaka vode može se spomenuti i visoki pritisak u sistemima koji dovodi do čestog pucanja cijevi u unutrašnoj mreži i mreži potrošača. Međutim, teži se ka tome da se reguliše pritisak, najčešće ugradnjom ventila za smanjenje pritiska.

U okviru ovog izvještaja je sprovedena analiza tekućih praksi, koje se primjenjuju kod neprihodovane vode u vodovodnim preduzećima koja su predmet analize. Slijede opis i



podaci o najznačajnijim problemima koji su utvrđeni prilikom rada i pružanja usluga u vezi s praksama o neprihodovanoj vodi:

�� Prosječan procenat neprihodovane vode za 2014. godinu u vodovodnim preduzeći-ma koja su predmet analize (7) iznosi 49,27%, koji i pored toga što je prilično visok, ipak se smatra nižim procentom u poređenju sa postojećim stanjem u preduzećima na državnom nivou jer je ovdje obuhvaćen mali broj preduzeća. Ovo alarmantno stanje dolazi do izražaja kada se uporedi s usvojenim kriterijumom za neprihodovanu vodu, koja se izražava u procentima od proizvedene vode (ispod 20%). Ova vrijednost varira od niskih 38,83% gubitaka do veoma visokih 65,95%, pritom napominjući da su sama vodovodna preduzeća vršila proračun ovih vrijednosti.

Prosječna količina neprihodovane vode izražene u apsolutnim vrijednostima preduzeća za 2014. godinu iznosi 1. 597.165 m³ vode (od 393.559 m³ do 3.252.384 m³).

Dijagram 6: Neprihodovana voda (m³, %)

�� Podaci koji se odnose na količine proizvedene vode su od osobite važnosti za sama vodovodna preduzeća, prije svega da bi bila sigurna da se potrošačima isporučuju do-voljne količine vode. Istovremeno, proizvedena voda je veoma važan podatak, koji stvara pokazatelj - neprihodovanu vodu, kao razliku između proizvedene i fakturisane/prodate vode.

Veoma velike količine proizvedene vode izazvale su implikacije koje se odnose na kapi-talna ulaganja za nadogradnju nakon što se ispune postojeći infrastrukturni kapaciteti.



Što se istraživanja tiče, 5 od 7 preduzeća u kojim je rađena analiza (što predstavlja 71,43%) istakli su da se proizvedena voda mjeri vodomjerima na samim proizvodnim postrojenjima ili na ulazu u sistem. Međutim, tačnost izmjerenih podataka može biti dis-kutabilna s obzirom na to da vodovodna preduzeća ne provjeravaju vodomjere za proizve-denu vodu. U slučajevima gdje ne postoje vodomjeri, procjena vode koja se povlači se vrši na osnovu podataka o kapacitetu pumpe i vremenu njenog rada, putem mjerenja nivoa vode na izvoru ili putem drugih metoda.

�� Prosječan nivo mjerenja kod potrošača sa vodomjerima je prilično visok (96,6%), a vrijednosti se kreću od 91-100%. U principu, makedonska vodovodna preduzeća za-stupaju politiku da se postave vodomjeri kod svakog potrošača, uključujući i stanove u stambenim zgradama. Međutim, neka od preduzeća su već počela da postavljaju glavne vodomjere ispred zgrada kako bi odvojili razliku između glavnog vodomjera i zbira pojedinačnih vodomjera po stanovima prema broju potrošača, što će znatno smanjiti gubitke i povećati količinu fakturisane vode. Prema detaljnijim analizama u odabranim vodovodnim preduzećima i na osnovu iskustava konsultanata, ove vrijednosti bi trebale biti niže (pritom ne uzimajući u proračun neregistrovane priključke). Također, većina vodovodnih preduzeća ne poštuje obavezu da vrše zamjenu ili kalibraciju vodomjera na svakih 5 godina, što utiče na tačnost količine fakturisane vode.

�� Potrošnja vode koja je povezana s proizvedenom i potrošenom/prodatom vodom se može definisati pokazateljem učinka izraženim u jedinici “l/čovjek/dan”. Međutim, u proračunavanju pokazatelja, mogu postojati izvori grešaka kao:

�y Ukupna količina proizvedene vode (postojeći mjerači protoka nisu kalibrirani duži period i mogu dovesti do većih nepreciznosti oko učitanih količina);

�y Ukupna količina prodate vode (vodomjeri koji nisu kalibrirani i koji su stariji od 5 godina pokazuju manje količine potrošene vode, postoje i potrošači koji plaćaju paušalno, kao i potrošači bez vodomjera);

�y Broj stanovništva kojima su usluge isporučene (ako se pojave veće ili manje vri-jednosti, one mogu značajno uticati na pokazatelje proizvedene i potrošene vode);



Dijagram 7: Potrošnja vode – proizvedena; prodata voda (l/čovjek/dan) – Pregled za 2014. godinu

�y Prosječna potrošnja proizvedene vode 299 l/čovjek/dan ukazuje da analizirana vodo-vodna preduzeća isporučuju značajnu količinu vode svojim potrošačima;

�y Prosječna ukupna potrošnja prodate vode 138 l/čovjek/dan je ispod europskog prosje-ka od 160 l/čovjek/dan. Imajući u obzir navike makedonskog stanovništva povezane sa potrošnjom vode i nizak nivo svjesnosti o štednji vode, ovaj pokazatelj je vjerovatno nepravilno procjenjen i rezultat je manje količine fakturisane vode ili manjeg broja stanovništva kojem se isporučuju usluge;

�y Uzimajući u obzir veliku zavisnost pokazatelja proizvedene vode i potrošnje stanov-ništva te proizvedene/prodate vode, treba se odrediti tačan broj potrošača – broj stanovništva, pored podataka iz drugih regionalnih ili državnih izvora i sprovedenih provjera i kalibracija vodomjera na samim proizvodnim postrojenjima, kao i redovne promjene i kalibracije vodomjera potrošača (svakih 5 godina).

�� Mjerenje pokrivenosti uslugama vodosnabdijevanja je ključni pokazatelj koji bi bio od pomoći svim akterima u vodovodnom sektoru da uspostave ciljeve i da procjene nivo potrebnih ulaganja kako bi ostvarili te ciljeve. Proračun pokrivenosti vodosnabdjevanjem se vrši neposredno iz podataka koje nude preduzeća o (a) ukupnom stanovništvu u odre-đenoj zoni; i (b) ukupnom broju stanovnika kojima preduzeće pruža usluge.



Prosječna pokrivenost vodosnabdijevanjem u regionu, koja pokriva 7 preduzeća, iznosi 86% za 2014. godinu. Problem pokrivenosti se javlja u pojedinim selima, u naseljenim mjes-tima koja nisu urbanizirana i u nekoliko naseljenih mjesta koja iz tehničkih razloga (položaj mjesta) ne mogu da se priključe na mrežu za vodosnabdijevanje. Međutim, oni se najčešće snabdjevaju lokalnim sistemima ili iz ličnih izvora kojima upravljaju lokalne zajednice ili grupe građana.

�� Broj zaposlenih u odnosu na broj priključaka (još se naziva i produktivnost osoblja) je međunarodno priznati ključni pokazatelj učinka, koji se najčešće izražava preko broja zaposlenih, po 1.000 priključaka ili 1.000 usluženih građana. Ovi indikatori su u velikoj mjeri uslovljeni činjenicom da li se radi o urbanoj ili ruralnoj zoni, veličinom vodovod-nog preduzeća, nivoom pozajmljenih usluga, vrstom ponuđenih usluga, održavanjem mreže vodosnabdijevanja, itd. Ukupna prosječna produktivnost osoblja iznosi 20 za-poslenih/1.000 priključaka i 5,3 zaposlenih na 1.000 usluženih građana. Međunarodno prihvaćeni kriterijum za vodovodna preduzeća iznosi manje od 6 zaposlenih na 1.000 priključaka. Međutim, treba istaći da većina ispitanih preduzeća nudi ne samo usluge u vodosnabdijevanju i odvodnji, već upravljaju i čvrstim otpadom i zelenim pijacama, a nude i druge usluge. Dalje, čini se da je realan broj priključaka manji, što objašnjava relativno nizak pokazatelj produktivnosti zaposlenih. Imajući na umu da su usluge vo-dosnabdijevanja i odvodnje ključne djelatnosti vodovodnih preduzeća, može se zaključiti da ispitana preduzeća imaju višak zaposlenih.

�� Podjela ukupne mreže na manje zone podobnije za upravljanje, koje se nazivaju odvo-jene mjerne zone – DMA, je jedna od mogućnosti koja pruža mrežnim operaterima da upravljaju sistemom na djelotvorniji način kada se radi o kontroli pritiska, kvalitetu vode, a neprihodovana voda je prisutna sa 28,57% (2 od 7 ispitanih preduzeća). U principu, mreža je kružna i ima nekoliko ulaznih i nekoliko izlaznih tačaka u zoni, bez mogućnosti da se daje prednost zonama sa većom količinom neprihodovane vode ili većim gubicima.

�� Što se ljudskih resursa tiče, prosječan broj zaposlenih u tehničkom sektoru i sektoru za održavanje je 29, dok je prosječan broj inženjera u odjeljenju za vodosnabdijevanje 4,4, a prosječan broj ženskog osoblja iznosi 25 (većina njih radi u finansijskoj službi i upravi). Jedna od slabosti koja je povezana sa ljudskim resursima je nepovoljna starosna struktura zaposlenih.

�� U principu, ne postoje odvojeni i obučeni timovi za detekciju kvarova u tri ispitana pre-duzeća i pored toga što neka od preduzeća posjeduju opremu za monitoring protoka, a samo jedno ima opremu za detekciju pukotina. Evidentan je nedostatak obučenog osoblja unutar preduzeća, nepostojanje proaktivne politike za aktivnu kontrolu pukotina, ne-postojanje plana rada, menadžerskog pristupa ka neprihodovanoj vodi, neposjedovanje odgovarajuće opreme za monitoring i uklanjanje pukotina. Sve se ovo može smatrati ograničavajućom činjenicom kada se govori o smanjenju gubitaka vode.



�� Ne postoji ažurirani katastar vodovodnog sistema kao osnov za kvalitetno upravljanje, kao i za planiranje sistema vodosnabdijevanja i sprovođenja aktivne kontrole gubitaka. Međutim, većina anketiranih preduzeća ima utvrđeni kapacitet glavnog sistema za vo-dosnadbijevanje, uključujući rezervoare, pumpne stanice i bazene za sakupljanje vode u svom osnovnom sistemu (projektna dokumentacija, Autocad ili Google Maps), bez priključaka i vodomjera. Softver GIS postoji samo u jednom preduzeću, a zaposleni ne znaju kako da njime rukuju. Ovakvo nezadovoljavajuće stanje s podzemnim katastrom u preduzećima će se znatno promijeniti iduće dvije godine. Prema novom Zakonu o kata-stru nekretnina/Regulativi za registraciju infrastrukturnih objekata, svako od preduzeća je obavezno da se registruje u softveru GIS i katastru za vodosnabdijevanje i odvodnju, kao i da dostavi GIS podatke agenciji za katastar.

�� Sanacija mreže – uzimajući u obzir starost i materijal; anketirana preduzeća su izjavila da su njihovi sistemi za vodosnadbijevanje dotrajali i da je većina cjevovoda napravljena od PVC/PE, azbesta i cementa, a u nekim slučajima i od ljevenog i daktilnog željeza. Priključne cijevi su uglavnom galvanizovane. Međutim, teži se ka tome da se te cijevi zamijene polietilenskim cijevima. U principu, više pažnje se posvjećuje održavanju i sanaciji, što je još uvijek nedovoljno i procenat sanacije mreže na godišnjem nivou je ve-oma nizak. Glavni razlog za to je nedostatak finansija koje nisu dovoljne čak i za troškove poslovanja. Trenutni trend može dovesti do zaključka da će biti potrebno stotinjak godina za zamjenu postojeće infrastrukture ukoliko se ne promijene trenutne politike i prakse. Promjena sanacione politike (i stepen zamjene) iziskuju veća financijska ulaganja, veliku promjenu operativnih procesa i kulture, usvajanje proaktivnih programa za održavanje, koordinaciju programa za održavanje između više službi unutar preduzeća i posvećenu djelotvornost programa za održavanje korištenjem tehnologija i obuka. Sanacija i zamjena cjevovoda se uglavnom sprovode u zavisnosti od toga kolika je važnost pružanja usluga, kakvo je stanja samih cijevi ili od cijene održavanja. Najčešće ne postoji dugoročno pla-niranje kapitalnih ulaganja na osnovu procjene rizika i posljedica ako dođe do kvara sa jedne strane i troškova za ulaganje sa druge strane. Kao rezultat toga, oskudna financijska sredstva iz općinskih i budžeta javnih preduzeća se ulažu u nevažne stvari umjesto da se ulaže u nešto što će doprinijeti poboljšanju djelotvornosti sistema da bi se ponudio zado-voljavajući nivo usluga i poboljšala rentabilnost javnih preduzeća. Planirano održavanje i blagovremena nadogradnja sistema će omogućiti da se usmjeri pažnja na one intervencije/ulaganja koja će ponuditi bolje usluge za razumnu cijenu. Ponekad, politički uticaj, već izrađeni projekti i planovi i ostali razlozi mogu dati prioritet sanaciji ili zamijeni nekog dijela cjevovoda. Međutim, samo neka preduzeća u veoma rijetkim slučajevima mjere efekte i benefite procesa zamjene cijevi i u najvećem broju slučajeva umjesto toga u nji-hovim godišnjim izvještajima ističu dužine cijevi koje se trebaju zamijeniti, a da pritom ne sagledavaju koristi od smanjenja količine neprihodovane vode.



Sistem vodosnabdijevanja u odabranim preduzećima – Podaci

Gevgelija

JPKD Komunalec Gevgelija je javno komunalno preduzeće za vodosnabdijevanje u općini Gevgelija, koje obuhvata grad Gevgelija i susjednih 5 sela: Bogdanci, Moin, Mrzenci, Selemslija i Stojakovo. Sistem snabdijeva približno 18.000 stanovnika 72 km dugim magis-tralnim cjevovodom (DN 80 –DN 200, sastoji se od 50 km azbestno-cementnih cijevi, 11,2 km polietilenskih cijevi i 9 km PVC cijevi) na koji je priključeno 8.830 priključaka. Radi se o preduzeću s više djelatnosti koje upravlja sistemom vodosnabdijevanja, kanalizacionom mrežom, čvrstim otpadom, a nudi i druge javne usluge kao pogrebne usluge, održavanje javnih toaleta, javnih površina i gradskih zelenila.

Glavni izvor vode u Gevgeliji je bunarsko područje u Moinu, koje je u funkciji tokom cijele godine. Bunarsko područje ima 4 bušotine koje imaju kombinovani kapacitet između 188 i 200 l/s. Dezinfekcija se vrši na samim bunarima hlornim gasom prilagođenim prema potražnji vode. Voda se direktno ispumpava u rezervoar Stopanstvo s kapacitetom od 3.000 m³. Voda putem gravitacije se dovodi iz rezervoara u glavnu distributivnu mrežu grada. Ukupna površina rezervoara je 4.400 m³ s ukupno 6 rezervoara. Drugi izvor je bunarsko područje na Vardaru, smješteno u sjeveroistočnom dijelu grada s kapacitetom od 60 l/s. Dez-infekcija hlornim gasom se vrši na samim bunarima. Voda se iz bunara direktno ispumpava u distributivnu mrežu u industrijskom dijelu Gevgelije.

Zona koja je obuhvaćena uslugama vodosnabdijevanja i magistralni cjevovodi JPKD Komunalec Gevgelija su prikazani na slici 4:

Slika 4: Zona vodosnabdijevanja JPKD Komunalac GevgelijaIzvor: JPKD Komunalec Gevgelija

Ne postoji sistem nadzora (SCADA), ali uz podršku projekta KfW organiziraju se mjerenja protoka i pritisaka (ultrasonični statični mjerač i mjerač pritiska). Isti su postavljeni



na nekoliko lokacija za ručno preuzimanje podataka. JPKD Komunalec Gevgelija ne spro-vodi detekciju kvarova, niti posjeduje opremu za detekciju kvarova (osim pokretnog ultrasoničnog mjerača protoka koji se koristi u svrhe monitoringa).

Što se mapiranja tiče, preduzeće posjeduje digitalne mape u AutoCAD-u kao i hidraulički model koji je dizajniran i kalibriran za prosječan dnevni protok u 2013. godini, za ciljeve pro-jekta KfW (Konsultacijske usluge za elaboraciju studije izvodljivosti za Program vodovoda i kanalizacije, faza 2, Makedonija). JPKD Komunalec Gevgelija bez ikakvih smetnji isporučuje vodu u distributivnu mrežu i susjedna sela. U Gevgeliji se ne javljaju restrikcije vodosnabdi-jevanjem. Ukupna količina proizvedene vode za 2014. godinu iznosi 3.044.104 m³.

Kochani

KJP Vodovod Kochani je javno komunalno preduzeće koje je zaduženo za vodosnabdi-jevanje općine Kochani i sljedećih 8 sela: Banja, Beli, Dolni Podlog, Gorno Podlog, Grdovci, Mojanci, Pribachevo, Trkanje. Ovim sistemom se snabdijeva oko 34.000 stanovnika magis-tralnim cjevovodom dužine od 148 km (DN 50 – DN 500) sa ukupnim brojem priključaka 15.200. Preduzeće, pored vodosnabdijevanja, pruža i druge usluge kao što su usluge odvod-nje otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom, a nudi i druge javne usluge kao što su pogrebne usluge i održavanje gradskih parking i zelenih površina. Također, upravlja i geo-termalnim vodama.

Bunarsko područje Grdovski Orman je jedini izvor vode iz kojeg se snabdijevaju grad Kochani i susjedna sela. Postoji 14 bunara sa ukupnim kapacitetom od 265 l/s. Voda se iz bunara ispumpava u pumpnoj stanici Grdovci do hidroforskog postrojenja i dalje do postrojenja za filtraciju. Glavni potisni cjevovod DN 500 sirovu vodu potiskuje iz bunar-skog područja do postrojenja za tretman, rastojanje je ukupne dužine od 6. 571 m (4.000 m distributivne mreže je 30 godina staro, 1.271 m je sa starošću od 10 godina, dok je ostalih 1.300 m zamijenjeno 2012. godine).

Postrojenje za tretman vode ima kapacitet od 25.900 m³/dan (300 l/s sa protokom od 24 sata). Voda se dezinfikuje hlornim gasom na samom postrojenju. Ukupna zapremina rezervoara je 3.400 m³ i on se sastoji iz 10 manjih rezervoara.

Glavne karakteristike sistema za vodosnabdijevanje u Kochanima su prikazane na slici 5:



Slika 5: Glavne karakteristike sistema vodosnabdijevanja u KochanimaIzvor: KJP Vodovod Kočani

KJP Vodovod Kochani je uspostavilo monitoring sistem (SCADA), a također su postavili i tačke za monitoring protokom vode i regulisanjem pritiska, čime se omogućava kontro-lisanje pritiska i protoka vode u cijelom sistemu. Glavna kontrolna stanica je postavljena na filter stanici. Mreža vodosnabdijevanja u Kochanima je podijeljena na tri zone pritiska, visoka zona, srednja zona i niska zona. Svaka od zona ima svoj rezervoar za distribuciju vode u mrežu do krajnjih potrošača. Dalje, KJP Vodovod Kochani je već uspostavilo nekoliko DMA zona i nastavlja da dijeli ostatak mreže na manje DMA zone.

KJP Vodovod Kochani ne vrši detekciju kvarova i ne posjeduje opremu za detekciju kvarova (osim pokretnog ultrasoničnog mjerača protoka za svrhe monitoring).

Što se mapiranja tiče, preduzeće posjeduje digitalne mape u AutoCAD-u i hidraulički model koji je dizajniran i kalibriran za dnevne prosječne protoke vode za 2013. godinu u okviru projekta KfW (Konsultacijske usluge za elaboraciju studije izvodljivosti za Program vodovoda i kanalizacije, faza 2, Makedonija). KJP Kochani dostavlja vodu u distribucionu mrežu i priključnim selima bez ikakvih smetnji. U Kochanima se ne javljaju restrikcije vode. Ukupna količina proizvedene vode za 2014. godinu iznosi 4.457.710 m³/godišnje.



Vinica

JP Solidarnost Vinica je javno vodovodno preduzeće zaduženo za vodosnabdijevanje gra-da Vinice i sljedećih sela: Jakimovo, Crn Kamen, Pekoni, Kalimanci, Trsino, Dragovrašte. Sistem distribuiše pitku vodu do 14.000 stanovnika cjevovodom dužine 45 km (DN 50 – DN 300, AC – 10 km, PVC – 12 km, PE – 18,5 km, galvanizovane cijevi – 0,5 km) i 4.573 priključaka. Preduzeće vrši nekoliko djelatnosti, upravlja sistemom vodosnabdijevanja, odvodnje otpadnih voda, čvrstim otpadom, a također nudi i druge usluge javnog karaktera kao što su održavanje javnih zelenih površina, pružanje pogrebnih usluga i upravljanje stočnom pijacom.

Grad Vinica i susjedna sela se snabdijevaju vodom iz Gradecke rijeke sa kapacitetom od 30 l/s do 1.000 l/s, a također i iz bunara Donchovo Kladenče (40l/s), Osojnica 20 l/s, Kapini 12 l/s, Jakomovo 20 l/s.

Filter stanica (fabrika za pročišćavanje površinske vode) ima kapacitet od 120 l/s i op-timalni kapacitet od 110 l/s, rezervoar od 960 m³. Ukupna površina rezervoara je 2.260 m³ i sastoji se iz 5 rezervoara.

Glavne karakteristike sistema vodosnabdijevanja Vinice prikazane su na slici 6:

Slika 6: Glavne karakteristike sistema vodosnabdijevanja Vinice Izvor: JP Solidarnost Vinica



Postoji ograničeni sistem za monitoring (SCADA) u Vinicama: samo na proizvodnim kapacitetima (parametri pod monitoringom – input sirove vode, PH, zamućenost, provodlji-vost, ostaci hlora) i kontrola nivoa u svim rezervoarima.

Postoje digitalizovane mape u AutoCAD-u o zonama koje su pokrivene sistemom vo-dosnabdijevanja, ali nisu unesene koordinate.

JP Solidarnost Vinica ne provodi detekciju gubitaka i ne poseduje nikakvu opremu za detekciju kvarova. JP Solidarnost Vinica još uvijek nije osnovalo timove za GIS i hidrauličko modeliranje.

U principu, mreža vodosnabdijevanja u Vinicama je podijeljena na dvije zone, zona visokog pritiska i zona niskog pritiska.

Ukupna količina proizvedene vode za 2014. godinu iznosi 1.441.778 m³/godišnje.

U sljedećoj tabeli se može vidjeti uporedni pregled glavnih karakteristika tri sistema za vodosnabdijevanje:

Tabela 8: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdijevanje u odabranim preduzećima

GEVGELIJA - JPKD KOMUNALEC VINICA – JP SOLIDARNOST KOCHANI - KJP VODOVOD

Dužina magistralnog cjevovoda: 72 km(DN 80 - DN 200)Starost: preko 20 godina

Dužina magistralnog cjevovoda: 45 km(DN 50 -DN 300 )

Dužina magistralnog cjevovoda: 148 km(DN 50 - DN 500)Starost: 30-40 godina.

2 bunarska područja (60 l/s ; 160 l/s); Reka Gradec (1000 l/s - 30l/s) bušotina (40 l/s, 20 l/s, 5 l/s )

Bunarsko područje –14 bunara-265 l/sPostrojenje za tretman voda

Zapremina rezervoara 4.400 m³ (6 rezervoara)

Zapremina rezervoara 2.260 m³ (5 rezervoara)

Zapremina rezervoara 3.400 m³(10 rezervoara)

Nemaju postrojenje za prečišćavanje, samo dezinfekciju hlornim gasom

Postrojenje za filtraciju, projektovano za 120 l/s - optimalno 110 l/s

Postrojenje za prečišćavanje 300 l/s, položaj iznad svih zona vodosnabdijevanja

Ne postoji SCADA system; protok i pritisak (ultrasonični statični mjerači i mjerači pritiska) za monitoring na nekoliko lokacija – ručno preuzimanje podataka

Posjeduju SCADA sistem u postrojenjima za prečišćavanje (vrši se monitoring parametara – ulaz sirove vode, PH, zamućenost, provodljivost, ostaci hlora, kontrola nivoa na svim rezervoarima

Postoji potpuna pokrivenost SCADA sistemom; proizvodnja, dotok glavnih isticanja svih rezervoara i inputa postojećih DMA zona; pritisak u svakoj zoni na nekoliko lokacija, nivo vode u rezervoarima, rad pumpi



Timovi za detekciju kvarova

Sva tri preduzeća nemaju timove, niti opremu za detekciju kvarova. U Kochanima i Gevgeliji preduzeća posjeduju samo ultrasonične pokretne mjerače protoka za monitoring. Glavni razlog je taj što uprava ne shvata ozbiljno važnost detekcije aktivnih kvarova i to što ne postoji dovoljno kapaciteta (znanja i financijska sredstva) da bi se provela detekcija aktivnih kvarova.

Preduzeća trenutno vode evidenciju o broju i vrsti intervencija koje su poduzete u dis-tributivnoj mreži; pregled svih intervencija za razdoblje od 01-08.2015. godine je predstav-ljen na dijagramu 8. Također se može naglasiti da se sa tehničkim direktorom i šefom sektora za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda održava redovna mjesečna komunikacija i da su oni obavješteni o svim kvarovima koji se pojave i saniranim kvarovima.

Tabela 9: Osnovne informacije o timovima za detekciju kvarova

GEVGELIJA-JPKD KOMUNALEC VINICA –JP SOLIDARNOST KOCHANI - KJP VODOVOD

Nemaju tim za detekciju kvarova Nemaju tim za detekciju kvarova Nemaju tim za detekciju kvarova

Noćno mjerenje se sprovodi samo na mjestima sa postavljenim mjeračem protoka

Ne sprovode se noćna mjerenja

Noćno mjerenje se sprovodi putem postavljenih nepokretnih mjerača protoka koji su povezani sistemom SCADA, a povremeno i pokretnim ultrasoničnim mjeračem protoka

Uprava podržava sve djelatnosti u smjeru smanjenja gubitka vode

Uprava podržava sve djelatnosti u smjeru smanjenja gubitaka vode

Uprava podržava sve djelatnosti u smjeru smanjenja gubitka vode

INFRASTRUKTURA TIMOVA ZA DETEKCIJU KVAROVA:

Ne postoji tim za detekciju kvarova, niti kancelarija za potrebe tima



Nemaju odgovarajuće vozilo Nemaju odgovarajuće vozilo Nemaju odgovarajuće vozilo

Posjeduju ultrasonični mjerač protoka Posjeduju ultrasonični mjerač protoka Posjeduju ultrasonični mjerač protoka Flexim Fluxus ADM 6725

SISTEMATSKA DETEKCIJA KVAROVA:

Ne sprovodi se sistematska detekcija kvarova Ne sprovodi se sistematska detekcija kvarova Postoje planovi za detekciju kvarova putem sistema SCADA; Ne sprovodi se sistematska detekcija kvarova

KOMUNIKACIJA I IZVJEŠTAVANJE:

Obavlja se dnevna komunikacija i izvještavanje šefa sektora za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda u vezi sa tekućim i saniranim kvarovima

Obavlja se dnevna komunikacija i izvještavanje šefa sektora za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda u vezi sa tekućim i saniranim kvarovima

Obavlja se mjesečna komunikacija i izvještavanje tehničkog direktora i šefa sektora za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda o nastalim i saniranim kvarovima

Veliki broj prijavljenih i popravljenih kvarova (421 na priključcima/83 na distribucionoj mreži)

Broj prijavljenih i saniranih kvarova – 145 Broj prijavljenih i saniranih kvarova (170 na distributivnoj mreži uključujući i priključke)



Dijagram 8: Broj prekida u vodovodnoj mreži

Mapiranje, GIS i radovi vezani za hidrauličke modele

Osnov za primjenu uspješnih djelatnosti u oblasti detekcije kvarova i smanjenja nepri-hodovane vode leži u dobrom poznavanju cjevovoda, a to iziskuje dobro uspostavljeni GIS sistem i hidraulički model. Kao što se da primijetiti u tabeli ispod, niti jedno od odabranih preduzeća još uvijek nije uspostavilo GIS i hidraulički model. Međutim, za vrijeme projekta “Konsultacijske usluge o elaboraciji studije izvodljivosti za Program vodovoda i kanalizacije, faza 2, Makedonija”, dizajniran je hidraulički model (softver Epanet) za distributivne sisteme u Gevgeliji i Kochanima i kalibrirani su za prosječni dnevni protok vode za 2013. godinu. Međutim, još uvijek nije obavljena odgovarajuća obuka za zaposlene kako da ga koriste. Ovo nezadovoljavajuće stanje oko vođenja evidencije za podzemni inventar u preduzećima će se znatno promijeniti u idućim godinama. Prema novom Zakonu o katastru nekretnina/Regulativi za registrovanje infrastrukturnih objekata, svako od preduzeća je obavezno da putem GIS softvera registruje ukupnu mrežu vodosnabdijevanja i odvodnje i da te podatke dostavi Agenciji za katastar.

Što se mapa tiče, glavni podaci o mreži su dostupni u AutoCAD-u u sva tri preduzeća, ali većina podataka ne sadrži koordinate. Sva preduzeća su obavila redovno ažuriranje mreže u smislu unosa novoizgrađenih dijelova sistema i bolje preciznosti postojećih podataka uz pomoć šematskih prikaza i fotografija koje su urađene za vrijeme rekonstrukcije mreže i sanacije kvarova.



Tabela 10 Osnovne informacije u vezi sa GIS-om i timovima za hidrauličko modeliranje

GEVGELIJA-JPKD KOMUNALEC VINICA – JP SOLIDARNOST KOCHANI - KJP VODOVOD

Ne postoji GIS tim Ne postoji GIS tim Ne postoji GIS tim

Postoje digitalizovane mape zona sa vodosnabdijevanjem (AutoCAD, ali bez koordinata; Epanet hidraulički model)

Imaju digitalizovane mape zona sa vodosnabdijevanjem (AutoCAD, ali bez koordinata)

Postoje digitalizovane mape zona sa vodosnabdijevanjem (AutoCAD, ali bez koordinata; Epanet hidraulički model)

Nemaju tim za hidrauličko modeliranje Nemaju tim za hidrauličko modeliranje Nemaju tim za hidrauličko modeliranje

Ne poduzimaju se posebne aktivnosti za ažuriranje GIS mreže/Ne postoji GIS



Izrađuju se šeme i fotografije za vrijeme rekonstrukcije mreže i sanaciju kvarova

Podaci za bolju preciznost lokacija određenih dionica u sistemu vodosnabdijevanja se prikupljaju putem izrade šema i mjerenja dužine na terenu dok se saniraju kvarovi

Izrađuju se šeme i fotografije za vrijeme rekonstrukcije mreže i sanacije kvarova

Novi priključci i mreže se unose u postojeću AutoCAD mapu, ali bez koordinata

Prikazane šeme se dostavljaju šefu za održavanje

Prikazane šeme se dostavljaju šefu radne jedinice vodovoda I kanalizacije


Uspostavljanje odvojenih mjernih zona - DMA (Zoniranje)

Podaci u tabeli prikazuju predložene DMA zone u svakom preduzeću za sljedeću fazu pro-jekta, a prikazane su i već uspostavljene DMA zone u njihovim sistemima. KJP Vodovod Kochani je vodeće preduzeće kada se radi o monitoringu dotoka u već postojećim DMA zonama sistemom SCADA, a također namjeravaju da vrše monitoring protoka i pritiska.

JPKD Komunalec Gevgelija je upravo počeo sa podjelom sistema na DMA zone u okviru Studije izvodljivosti za projekt KfW-a uvođenjem nekoliko lokacija za monitoring protoka i pritiska. Što se tiče JP Solidarnost Vinica, još uvijek nisu uveli DMA zone u svoj sistem.



Trenutno se javlja nedostatak preciznih podataka koji se odnose na broj potrošača i priključaka u predloženim zonama. Međutim, proces ažuriranja za neke DMA zone je u fazi primjene.

Kada se govori o minimalnim mjerenjima noćnog protoka i određivanja neprihodovane vode u određenim DMA zonama, tabela ispod ukazuje da su se u preduzećima u Gevgeliji i Kochanima poduzele određene aktivnosti. U preduzeću u Vinici se nisu sprovodila nave-dena mjerenja.



Tabela 11: Osnovni podaci vezani za predložene DMA zone

GEVGELIJA - JPKD KOMUNALEC VINICA – JP SOLIDARNOST KOCHANI - KJP VODOVODUSPOSTAVLJANJE DMA ZONA (ZONIRANJE):

Predložene su 2 DMA pilot zone - Kružni tok - grad Gevgelija; Industrijska zona -Blokotehna

Predložene su 5 DMA zone: Mal voden; Ciganska mahala i naselje Gradec; selo Jakimovo; Trtejska mahala; Pepeliste

Predložene su 4 DMA zone: selo Grdovci, selo Bribachevo, ulica Partizanska (ASNOM), ulica Ljupco Santov

Utvrđene su 3 DMA zone: 1. Morando Ф 250 mm, 2. Prema graničnom prijelazu i selima Ф 200 mm, 3. selo Mrzenci i Negorski Banji Ф 200 mmBroj priključaka: 1/730; 2/858; 3/200

Nisu utvrđene DMA zone

Utvrđene su 4 DMA zone: 1. Trkanje-Banja, 2. Podlog-Mojanci, 3. Beli, 4. OrizariBroj priključaka: 1/490; 2/496; 3/110; 4/902Broj stanovništva: 1/2000; 2/2000; 3/400; 4/4000

Granični ventili u DMA zonama su provjereni i popravljeni (2 od 5 )

Granični ventili u DMA zonama nisu provjereni

Granični ventili u DMA zonama nisu provjereni

Planirano je postavljanje mjerača protoka u nekim DMA zonama



U fazi primjene je ažuriranje podataka o nekim DMA zonama

Potencijalne DMA zone imaju ažurirane podatke

Ažuriranje podataka o nekim DMA zonama je u fazi primjene

MJERENJE PROTOKA I UTVRĐIVANJE KOLIČINE NEPRIHODOVANE VODE: 24-satno mjerenje u DMA zonama: 1. Morando DN 250 mm; 2. ka graničnom prelazu i selima DN 200; 3. Selo Mrzenci i Negorski Banji DN 20

Ne sprovodi se 24-satno mjerenjeIme DMA zona: Podlog-Mojanci, Trkanje-Banja, Beli, Orizari

Kontinuirano mjerenje pritiska je provedeno u DMA-ovima spomenutim gore

Pritisak se mjeri samo manometrimaBroj stanovnika: Podlog-Mojanci, Trkanje-Banja, Beli, Orizari

Br. stanovnika u DMA zonama: Morando (3.451); ka graničnom prelazu i selima (2.917); selo Mrzenci i Negorski Banji (680)

Br. stanovnika u predloženim DMA zonama: 1/1.750; 2/1.400; 3/1.400; 4/350; 5/1.050

Br. stanovnika: Podlog-Mojanci/2.000; Trkanje-Banja/2.000; Beli/400; Orizari/4.000

Neprihodovana voda nije predmet analize; stvarni gubici se analiziraju odnosom minimalnog noćnog protoka i prosječnog protoka u zonama

Neprihodovana voda i stvarni gubici nisu analizirani

Neprihodovana voda nije analizirana; stvarni gubici se analiziraju odnosom minimalnog noćnog protoka i prosječnog protoka u zonama

DMA Morando; 12,77 l/s/19,23 l/s = 66,4% neprihodovane vode, DMA ka granici i selima 22,44 l/s/24,27 l/s=92% neprihodovane vode; DMA selo Mrzenci i Negorski Banji 5,69 l/s/6,85 l/s=83% neprihodovane vode

Nema podataka

Niska zona ka gradu (min. 18 l / s, prosjek 24,015 l / s, max. 28.7 l / s; Niska zona ka selima min. 10.2 l / s; prosjek 21.41 l / s, max. 37.5 l / s; M.Š Dokleve input: min. 19.2 l / s; prosjek 29.13 l / s, max. 35.1 l / s;

PROVJERA VENTILA I HIDRANATA:Preciznost hidranta se provjerava u procesu održavanja mreže i sanacije kvarova

Linijski ventili i hidranti se obično provjeravaju tokom sanacije kvarova

Ventili i hidranti se redovno provjeravaju

Ventili-188, provjereno 113, 20 se ne zatvara ispravno Hidranti-44, provjereni, 15 neispravnih, 4 nedostupno

Nema podataka o broju neispravnih hidranata i ventila

Nema podataka o broju oštećenih hidranata i ventila

Nema podataka o broju saniranih Nema podataka o broju saniranih Nema podataka o broju saniranih



Vodni bilans

Neki sastavni dijelovi vodnog bilansa (godišnji prosjek izražen u m³), koje definiše Međunarodno udruženje o vodama/Grupa stručnjaka o gubicima vode, su predstavljeni u tabeli 12 na osnovu dostupnih podataka za razdoblje od januara do decembra, 2014. godine. Izdvojeni podaci predstavljaju početnu procjenu vodnog bilansa na osnovu podataka koje su preduzeća obezbjedila. Nivo neprihodovane vode izražava se procentima proizvedene vode i apsolutnom zapreminom u m³/godina. Prosječna vrijednost od 51,97% u tri odabrana preduzeća je veoma sličan prosjeku 7 preduzeća koja su uključena u projekat (49,66%). Pred-stavljanje neprihodovane vode kao procenta proizvedene vode je jednostavan pokazatelj, koji nailazi na široko razumijevanje i prihvaćenost u Makedoniji. Neprihodovana voda zavisi mno-go od jedne od dviju promjenljivih vrijednosti (proizvedena i naplaćena voda) i ne uzimaju se u obzir druge karakteristike mreže, kao na primjer broj priključaka, dužina priključaka, pritisak u mreži. Neprihodovana voda nije najidealnija stavka za upoređivanje stanja u drugim preduzećima, ali je ipak dovoljna da bi se uporedili gubici unutar datog preduzeća, a može se koristiti i kao financijski pokazatelj. U slučaju ova tri odabrana preduzeća, i pored toga što ona mjere proizvodnju vodomjerima, ovaj pokazatelj se može smatrati relativno preciznim zbog preciznosti mjerača za proizvodnju protoka (najčešće nekalibriranih) i potrošačkih vodom-jera koji nisu kalibrirani i koji su stari više od 5 godina i učitavaju manje količine vode, kao i zbog činjenice da postoje potrošači koji plaćaju paušalno i oni koji uopšte nemaju vodomjere.

Tabela 12: Podaci o osnovnom vodnom bilansu u odabranim preduzećima

GEVGELIJA –JPKD KOMUNALEC VINICA – JP SOLIDARNOST KOCHANI – KJP VODOVOD

Broj stanovnika koji se snabdjevaju vodom

18.000 14.000 34.000


Broj neaktivnih priključaka 650 40 3.500

Da li postoje prekidi (restrikcije) u vodosnabdjevanju i kada?

Ne Ne Ne

Ukupna proizvedena voda (m³/godišnje)

3.044.104 1.246.396 4.457.710

Izmjerena fakturisana (m³/godina)

1.256.227 762396 1.448.178

Neizmjerena fakturisana (m³/godišnje)

314.057 - 69.482

Količina vode koja izlazi iz sistema (m³/godina)

0 0 0

Prosječan pritisak u cijelom sistemu (m)

50 40 40-60

Potrošnja po glavi (l/čovjek/dan) proizvedena/prodata

362,80/187,15 248,17/151,80 330,08/112,38

Neprihodovana voda (m³/ godišnje)

1.473.820 484.000 2.940.050




Dijagram 10: Br. stanovnika koji se snabdijevaju vodom; br. priključaka; br. neaktivnih priključaka u Gevgeliji, Vinici i Kochanima

Dijagram 11: Ukupna proizv. voda, izmjerena fakturisana voda i količina vode distribuirane iz sistema u Gevgeliji, Vinici i Kochanima

3.3. Kosovo

Opća procjena početnog stanja o praksama vezanim za neprihodovanu vodu na Kosovu se uglavnom zasniva na upitnicima obrasca za apliciranje u tri operativne jedinice na Kosovu (Glogovac, Lipjan, Podujevo), kao i na osnovu dopunskih upitnika, istraživanja, detaljnih diskusija sa zaposlenima iz odabranih operativnih jedinica i prijašnjeg iskustva konsultanata sa kosovskom Regionalnom kompanijom za vodosnabdjevanje (RKV) i već objavljenih izvještaja na temu neprihodovane vode.

Pored ograničenog broja preduzeća obuhvaćenih analizom (3 operativne jedinice), što predstavlja 5,71% ukupnog broja vodovodnih preduzeća na Kosovu (7), koja isporučuju usluge u vodosnabdijevanju i odvodnji i pokrivaju približno 146.626 stanovnika, što je 8,04% ukupnog stanovništva Kosova, ova analiza nudi značajan uvid u trenutno stanje i prakse vezane za neprihodovanu vodu u Regionalnim kompanijama za vodosnabdjevanje i



njihovim operativnim jedinicama u Republici Kosovo. Također ukazuje na trendove i oblasti u kojima se bilježe slabosti u vezi sa neprihodovanom vodom. Operativne jedinice koje su predmet analize (Glogovac, Lipjan i Podujevo – RKV Prishtina) su odabrane unutrašnjim sporazumom i procesom odabira u SHUKOS-u.

Neprihodovana voda je još uvijek jedno od najspornijih pitanja u vodovodnim preduzećima na Kosovu jer se radi o 73 miliona m³ (2014 Izvještaj učinka WWRO-a), količina neprihodovane vode koja se tretira i distribuiše potrošačima, koji ne doprinose ni-kakvim prihodom u Regionalnoj kompaniji za vodosnabdjevanje. Ovaj nivo neprihodovane vode predstavlja značajnu količinu vode koja bi inače ispunila potrebe za vodom u naseljen-im mjestima, koja se suočavaju sa stalnim nedostatkom. Uprkos velikom broju projekata koja financiraju razni međunarodni donatori s ciljem regulisanja neprihodovane vode i veće posvećenosti Regionalnih kompanija, pokazalo se da ti napori donose neprimjetne efekte, a regionalna vodovodna preduzeća su pokazala da ne mogu da rješe zabrinjavajuće stanje gubitka vode. Nasuprot tome, količina neprihodovane vode se je zadržala na visokom nivou, a zabilježene su neke manje promjene koje se odnose na dalje napore za smanjenje proizvod-nje vode. Trenutno ne postoji složena strategija za smanjenje neprihodovane vode na Kos-ovu u pogledu mogućih i postojećih gubitaka. S obzirom na to, RKV Kosova moraju da ulože i više napora da smanje količinu neprihodovane vode i da time uvećaju prihode iz prodaje vode i zadovolje potrebe ljudi čija su domaćinstva priključena na sistem vodosnabdijevanja. Uprkos svemu, postoji jasna svjesnost o postojanju problema i potrebi za programom za smanjenje neprihodovane vode u RKV-ima. Međutim, u najvećem broju slučajeva svjesnost nije propraćena dubinskim znanjem, a u određenim slučajevima raspoloživa tehnologija nije bila suštinski primijenjena i najčešće se pažnja usmjerava na iznalaženje upravnih rješenja. Neka od preduzeća su istakla potrebu za jasnim smjernicama i obukom da bi znali odakle da krenu i kako da sprovode program za smanjenje neprihodovane vode.

Pretežno, gubici vode izraženi procentima, se mogu smatrati dobrim pokazateljem fi-nancijskog učinka, ali to nije dovoljno za tehničke ili operativne pokazatelje. Međunarodno udruženje o vodama/Grupa stručnjaka o gubicima vode preporučilo je primjenu tehničkih/operativnih pokazatelja učinka ILI (International Leakage Index), koji su izrađeni za preduzeća koja su uključena u obuku za program o neprihodovanoj vodi. Pojam nepri-hodovana voda nalazi se u širokoj primjeni i koristi se u svim izvještajima. Regonalna vodovodna preduzeća na Kosovu su osposobljena da usvoje metodologiju o bilansu vode Međunarodnog udruženja o vodama. Kao upravni pristup preduzeća koriste sa zadovoljst-vom. Međutim, neprihodovana voda mora biti uključena u proračun kao standard za svaku godinu, koji će pokriti svaku analiziranu DMA zonu.

Jedan od razloga za visoke gubitke vode je dotrajalost i starenje sistema za vodosnabdi-jevanje, ali i nedovoljan broj obučenih zaposlenih koji bi radili na smanjenju neprihodovane



vode unutar preduzeća. Takođe, nedostaje proaktivna politika usmjerena ka detekciji postojećih gubitaka zajedno s nedostatkom djelatnosti za detekciju kvarova i opreme za monitoring kako bi se primijenile i sprovele neophodne aktivnosti za rješavanje prob-lema neprihodovane vode. Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje na Kosovu nisu u mogućnosti da smanje komercijalne gubitke zbog nedovoljno jasne definicije. Posebno za vrijeme donatorskih programa i obuka koje su vezane za izgradnju kapaciteta – napori za smanjenje neprihodovane vode gube značaj odmah nakon okončanja donatorskih projekata.

Veći nivo postojećih gubitka vode se može pripisati lošim strukturnim uslovima starih cjevovoda i dotrajalih spojevai, kao i lošem kvalitetu novopostavljenih cijevi zajedno sa starim galvanizovanim priključnim cijevima. Međutim, nastoji se da se te cijevi zamjene novim PVC i HDPE cjevima, a u nekim rijeđim slučajevima i daktilnim želježnim cijevima.

Pored svih dosad spomenutih razloga uzroci visoke stope postojećih gubitaka su učestalost pucanja cijevi zbog prekida u mreži i naglog pritiska u nekim dijelovima stare mreže, a to dalje dovodi do češćeg pucanja cijevi u unutrašnjoj u mreži potrošača. Ipak, bilježi se pozitivna tendencija da se riješi problem regulisanja pritiska, pretežno postavl-janjem regulatornih ventila.

U okviru ovog izvještaja sprovedena je analiza trenutnih praksi oko neprihodovane vode u obuhvaćenim operativnim jedinicama. Sljedeći pasusi nude podatke i opis najvažnijih utvrđenih problema u poslovanju i isporuci usluga, a u vezi su s trenutnim praksama o neprihodovanoj vodi:

�� Prosječan utvrđeni nivo neprihodovane vode za 2014. godinu za ispitane operativne jedinice iznosi 56,58%, što je veći procenat od trenutnog nivoa od 49% za Regionalno vodovodno preduzeće Prishtina, ali je ipak približan državnom nivou od 57,6%. Me-đutim, zastrašujuće stanje se može primijetiti ako se ti brojevi uporede s usvojenim kriterijumom za neprihodovanu vodu izraženim u % proizvedene vode (ispod 20%). Prosječna vrijednost tri operativne jedinice kreće se od 54,81% gubitka do 57,88%, pritom napominjući da su ove vrijednosti proračunate od strane samih preduzeća.

Prosječna količina neprihodovane vode izražena u apsolutnim vrijednostima, u opera-tivnim jedinicama koje su predmet analize, za 2014. godinu iznosi 1.126.868 m³ vode; (od 816.115 m³ do 1.528.088 m³), dok količina u RKV Prishtina iznosi 18.452.520 m³.



Dijagram 12. Neprihodovana voda (m³, %)

�� Podaci o količinama proizvedene vode su od velike važnosti za sama preduzeća, prven-stveno da bi se građanima i potrošačima isporučile potrebne količine vode. U među-vremenu, proizvedena voda nudi važne podatke za izradu pokazatelja neprihodovane vode, što predstavlja razliku između proizvedene i fakturisane/prodate vode.

Što je veća količina proizvedene vode, to su veća kapitalna ulaganja koja su neophodna za nadogradnju sistema kada postojeći kapaciteti postanu nedovoljni.

Za ciljeve ove studije, sve tri operativne jedinice su navele da se proizvodnja vode mjeri vodomjerima na proizvodnim postrojenjima ili na ulaznim tačkama u sistem. Međutim, preciznost izmjerenih podataka je upitna imajući u obzir činjenicu da preduzeća ne vrše provjeru vodomjera za proizvodnju vode. U slučajevima gdje ne postoje vodomjeri, procjena pumpane vode se vrši na osnovu podataka o kapacitetu pumpe i broju radnih sati, na osnovu nivoa vode na izvoru ili putem drugih metoda.

�y Prosječan procenat mjerenja nivoa kod potrošača u tri operativne jedinice je 86,7% (vrednosti se kreću između 85-90%). U principu, postavljanje novih vodomjera kod svakog potrošača, osobito posljednjih nekoliko godina, je jedan od osnovnih prioriteta za upravljanje Kosovskom kompanijom za vodosnabdjevanje. Međutim, prema detaljnijim analizama u odabranim operativnim jedinicama, kao i prema iskustvu konsultanata iz drugih preduzeća na Kosovu, ova vrijednost mora biti niža



(i ne uzimaju se u obzir nelegalni priključci). Povrh svega toga, većina preduzeća se ne pridržava obaveza da vrši zamjenu ili kalibraciju vodomjera svakih 5 godina, a to znatno utiče na preciznost naplaćene vode.

�� Potrošnja vode koja je povezana sa proizvedenom i prodatom vodom se može definisati pokazateljima učinka izraženim u “l/čovjek/dan”. Međutim, postoje potencijalni izvori grešaka u proračunima pokazatelja, kao na primjer:

�y Ukupna količina proizvedene vode (postavljenost i preciznost mjerača protoka, koji nisu kalibrirani veoma dugo) može predstavljati značajnu dilemu oko preciznosti prijavljenih količina;

�y Ukupna prodata količina vode (vodomjeri nisu kalibrirani, stariji su od 5 godi-na i pokazuju manje količine vode, prisustvo paušalnih potrošača i potrošača bez vodomjera);

�y Broj stanovnika kojima se isporučuje usluga (ukoliko se jave više ili niže vrijednosti, to može znatno uticati na pokazatelje za proizvodnju i potrošnju vode);

Dijagram 13: Potrošnja vode – proizvedena; prodata voda (l/čovjek/dan) – Pregled za 2014. godinu



�y Prosječna potrošnja proizvedene vode od 112 l/čovjek/dan ukazuje na to da obu-hvaćene operativne jedinice ne isporučuju odgovarajuću količinu vode svojim potrošačima, imajući u obzir da se više od polovine proizvedene vode gubi kao neprihodovana voda;

�y Prosječna ukupna potrošnja prodate vode od skoro 49 l/čovjek/dan je znatno niža od europskog prosjeka od 160 l/čovjek/dan. Uzimajući u obzir navike stanovniš-tva u odnosu na korištenje vode i relativno niske svijesti o štednji vode ovaj po-kazatelj prikazuje značajno neadekvatne količine vode koje služe kupcima. Ovo je podcjenjeno zbog malih količina fakturisane vode (vjerojatno zbog prekida u vodosnabdijevanju i/ ili neovlaštene potrošnje) i/ili precijenjenog broja stanovnika koji koriste usluge.

�y Uzimajući u obzir uslovljenost pokazatelja za proizvedenu vodu i potrošnju stanov-ništva od broja stanovnika i proizvedene i prodate vode, intenzivno se treba raditi na utvrđivanju tačnog broja potrošača/stanovništva/korisnika, pored postojećih podataka iz drugih regionalnih ili državnih izvora kako bi se proveo proces pro-vjere i kalibracije vodomjera na proizvodnim postrojenjima i kako bi se zamijenili i kalibrirali vodomjeri potrošača redovno na svakih 5 godina.

�� Mjerenje pokrivenosti uslugama vodosnabdijevanja je ključni pokazatelj koji bi bio od pomoći svim akterima u sektoru vodosnabdijevanja da definišu ciljeve i procjene nivo potrebnih ulaganja da bi se ostvarili ti ciljevi. Procjene o pokrivenosti vodosnab-djevanjem se izvlače iz podataka koje su obezbijedila preduzeća o (a) ukupnom broju stanovništvu u određenoj zoni; (b) ukupnom broju stanovništva kojem vodovodno preduzeće isporučuje usluge.

�� Prosječna pokrivenost vodosnabdijevanjem u regionu koji je obuhvaćen ovim operativ-nim jedinicama iznosi 69,73% za 2014. godinu, što je približno ukupnoj pokrivenosti Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje Prishtina (72%). Problem pokrivenosti se javlja u seoskim zonama, u neurbanizovanim naseljenim mestima i u nekoliko na-seljenih mjesta koja se ne mogu priključiti na mrežu vodosnabdijevanja kao rezultat tehničkih problema i položaja. Oni se najčešće snabdijevaju putem lokalnih ili ličnih šema, kojima najčešće upravljaju lokalne zajednice ili grupe građana.

�� Odnos između zaposlenih i broja stanovništva (takođe se naziva i produktivnost oso-blja) je međunarodno priznati ključni pokazatelj učinka, koji se izražava kao broj za-poslenih na 1.000 priključaka ili 1.000 građana koji su u mreži. Ovi pokazatelji u ve-likoj mjeri zavise od činjenice da li se radi o urbanoj ili ruralnoj zoni, koja je veličina preduzeća, do kojeg nivoa pozajmljuju usluge, vrste usluga koje pružaju, održavanje



mreže vodosnabdijevanja, itd. Ukupna prosječna produktivnost zaposlenih u opera-tivnim jedinicama, koje su predmet analize je 5,95 zaposlenih/1.000 priključaka i 0,76 zaposlenih na 1.000 građana u mreži. Međunarodno prihvaćen kriterijum o vodo-vodnim preduzećima je 6 zaposlenih na 1.000 priključaka i 0,4 zaposlena na 1.000 stanovnika kojima se isporučuju usluge. Uzimajući u obzir da su vodosnabdijevanje i odvodnja jedine djelatnosti ovih kompanija, one se ne suočavaju sa problemom većeg broja zaposlenih.

�� Podjela mreže na manje zone, tzv. DMA zone kojima je lakše upravljati predstavlja jedan od djelotvornijih načina upravljanja sistemom od strane mrežnih operatera u smislu kontrole pritiska, kvaliteta vode, neprihodovane vode. Međutim, ove DMA zone ne postoje u analiziranim operativnim jedinicama. U principu, mreža je kružna da bi imala nekoliko ulaznih i izlaznih tačaka u zoni, bez mogućnosti da se daje prioritet nekoj zoni koja bilježi veću količinu neprihodovane vode ili gubitke vode. Međutim, postoji čvrsta volja da se sistem modifikuje u DMA zone.

�� Što se ljudskih resursa tiče, prosječan broj zaposlenih u tehničkom i sektoru održavanja je 20, dok je prosječan broj inženjera u odjeljenju za vodosnabdjevane 1,3. Prosječan broj ženskog osoblja je 3 (većina njih radi u finansijskoj službi i upravi). Jedna od slabosti u vezi s zaposlenima je starosna struktura osoblja.

�� U principu, ne postoje posebno obučeni timovi za detekciju kvarova u analiziranim operativnim jedinicama i pored toga što je RKV Priština već obučilo i opremilo tim za detekciju kvarova. Nedostatak obučenog osoblja i odgovarajuće opreme za detekciju i monitoring kvarova za smanjenje neprihodovane vode je jedan od glavnih problema, zajedno sa činjenicom da postoji samo jedan tim za detekciju kvarova na nivou cijele RKV Priština, kao i nedostatak proaktivne politike za kontrolu isticanja vode i plana djelovanja, zajedno sa lošim pristupom rješavanja problema neprihodovane vode.

�� Ne postoji ažurirani katastar sistema vodosnabdijevanja kao osnova za kvalitetno upravljanje sistemom vodosnabdijevanja da bi se mogla planirati i sprovesti aktivna kontrola kvarova. Međutim, sva analizirana preduzeća su zadovoljna mogućnostima koje nudi sistem vodosnabdijevanja uključujući i kapacitete kao što su rezervoari i pumpne stanice kao dio sistema osnovnog inventara na papiru (ili u GIS-u u slučaju Lipjana) bez priključaka i vodomjera. Softver GIS postoji samo u glavnom preduzeću u Prištini i naznačeno osoblje je obučeno da upravlja njime.

�� Sanacija mreže – Uzimajući u obzir starost i materijal sistema, analizirana operativna odjeljenja su istakla da su sistemi vodosnabdijevanja veoma stari (Glogovac – 30% ukupne mreže je iz 1985. godine; sistem u Lipjanu je 53 godine star; sistem u Podu-jevu 35 godina, a gradska mreža je stara 59 godina). Većina cjevovoda je od PVC/PE,



azbestno-cementna, a u nekim slučajevima od ljevanog ili duktilnog željeza. Priključne cijevi su većinom galvanizovane. Međutim, bilježi se tendencija da se te cijevi zamjene PE cijevima. Sve više se pažnje posvjećuje održavanju i sanaciji, ali to još uvijek nije zadovoljavajuće, a godišnja stopa sanacije mreže je niska. Glavni razlog je nedovoljno financijskih sredstava, čak i za pokrivanje troškova poslovanja. Ovo nas dovodi do zaključka da će biti potrebno stotine godina da bi se izvršila potpuna zamjena ukoliko ne dođe do promjene trenutnih politika i praksi. Da bi se promjenila politika sanacije (i stope zamjene) potrebne su veće financije/ulaganja, osnovna promjena radnog procesa i kulture da bi se usvojio proaktivniji program održavanja, koordinirano održavanje u svim odeljenjima preduzeća i povecana djelotvornost programa za održavanje, time što će se koristiti moderne tehnologije i obuka. Radovi na sanaciji i zamjeni se vrše na kritičnim mjestima u zavisnosti od odredbi, uslova ili troškova održavanja. U najvećem broju slučajeva ne postoji dugoročno planiranje kapitalnih ulaganja na osnovu balan-siranja između rizika i posljedica od eventualnih kvarova sa jedne strane i troškovima ulaganja sa druge strane. Kao rezultat nedostatka financija, općine i komunalna pre-duzeća ulažu u mjere koje nisu prioritet umjesto da ulažu u stvari koje više doprinose poboljšanju djelotvornosti sistema time što bi se ponudio određeni nivo usluga i pobolj-šalo poslovanje preduzeća. Planirano održavanje i blagovremena nadogradnja sistema omogućuje da se pažna usmjeri na one intervencije/ulaganja koje nude bolje usluge po povoljnoj cijeni. Ponekad, politički uticaj, unaprijed obavljeno projektovanje, planovi i ostali razlozi mogu dati prednost sanaciji ili zamijeni bilo koje dionice cjevovoda. Međutim, određena preduzeća u veoma rijetkim slučajevima mjere efekte i koristi od zamjene cijevi i najčešće ističu kilometražu zamijenjenih cijevi u svojim godišnjim iz-vještajima, a pritom se koristi ne mogu sagledati preko smanjenja nivoa neprihodovane vode.

Sistem vodosnabdijevanja u odabranim preduzećima/operativnim jedinicama – Podaci

Operativna jedinica Drenas (Glogovac)/RKV Prishtina

Operativna jedinica Glogovac je dio najveće RKV na Kosovu – Prishtina i snabdijeva vodom oko 20.000 stanovnika općine Glogovac preko cjevovoda koji je dug 99 km (DN 50 - DN 600, sastoji se od 60% PE; 15% PVC; 18% metala; 7% AC (azbest-cement)) i ima 3.772 priključaka.



Slika 7: Područje vodosnabdijevanja OJ Glogovac

Glavni izvor vode OJ Glogovac je Jezero Ujmani (Gazivoda), koje se nalazi u sjevero-istočnom dijelu Kosova i pokriva zonu od 11,9 km, sa kapacitetom od 350.000.000 m³. Voda iz jezera protiče kroz prijenosni otvoreni kanal koji je dug 50 km, 50% kojeg prolazi kroz tunele. Sistem za flokulaciju, koji se nalazi u glavnom pumpnom sistemu Bibolak, koristi sulfat aluminijum.

Pumpna stanica se sastoji iz 4 vertikalne pumpe sa ukupnim kapacitetom od 440 l/s (svaka po 110 l/s) 315 kW, H=150 m, i voda se ispumpava direktno preko cjevovoda koji ima dužinu od 18.500 m i Ø 600 mm širine. Voda se odvodi do rezervoara za pred-tretman vode sa zapreminom od 2X2 500 m³. Voda se filtrira sa 6 zatvorenih filtra sa kapacitetom svakog filtra od 25-30 l/s i 540 m³/h. Dezinfekcija se vrši hlornim gasom. Ukupna površina rezervoar za čistu vodu ima kapacitet od 500 m³ i sastoji se iz 2 rezervoara (2X250 m³). Voda iz rezervoara putem gravitacije odlazi direktno u distributivnu mrežu i postiže maksimalni nivo u visokoj zoni (650 m), u srednjoj zoni (600 m) i nižoj zoni (570 m).

Dijagram sistema za vodosnabdjevanje OJ Glogovac/RKV Prishtina, uključujući i ma-gistralni cjevovod, pumpnu stanicu i rezervoare, prikazan je na slici 8:



Slika 8: Šematski prikaz vodosnabdijevanja za OJ Glogovac/RKV PrishtinaIzvor: OJ Glogovac/RKV Prishtina

OJ Glogovac nema postavljen sistem za monitoring SCADA. OJ Glogovac nema strate-giju za detekciju kvarova, niti opremu za detekciju curenja. S obzirom na to da je detekcija kvarova centralizovana usluga koju pruža Služba za detekciju kvarova u RKV Prishtina, OJ Glogovac je djelimično pokrivena ovom uslugom.

Što se mapiranja tiče, ne postoje digitalne mape u AutoCAD-u, niti GIS i hidraulički model sistema. Ukupna količina proizvedene vode za 2014. godinu iznosi 1.430.290 m³/godišnje.

Operativna jedinica Lipjan/RKV Prishtina

Operativna jedinica Lipjan je dio Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje na Kos-ovu – RKV Prishtina, koje je odgovorno za snabdjevanje vodom općinu Lipjan i pokriva grad Lipjan sa 32 sela, snabdjevajući 46.326 stanovnika, 200 km dugim cjevovodom (20% je AC, 75% HDRE, a ostalih 5% DCI i PVC). Cijevi su sa prečnikom od 50 mm do 315 mm, a ukupan broj priključaka je 8.000.

Glavni izvor vodosnabdijevanja OJ Lipjan je bunarsko područje kod “fabrike hartije”, koje se sastoji iz 7 bunara sa ukupnim kapacitetom od 80 l/s i instaliranim kapacitetom od 40 l/s, a kapacitet rezervoara iznosi 450 m³; bunarsko područje pored rijeke Sitnice, koje se



sastoji iz 5 bunara, sa ukupnim kapacitetom od 40 l/s i instaliranim kapacitetom od 25 l/s, ima kapacitet rezervoara od 450 m³; bunarsko područje “Gračanička granica” se sastoji iz 6 bunara sa ukupnim kapacitetom od 70 l/s i instaliranim kapacitetom od 40 l/s, uključujući i rezervoar sa kapacitetom od 350 m³.

Voda iz ovih izvora se tretira u dvije filter stanice koje se nalaze u Leposaviću (Šajkovcu pored Podujeva) i u Badovcu. Sistem koji snabdjeva vodom grad Lipjan i obližnja sela ima nekoliko rezervoara. Ukupna zapremina tih rezervoara je 2.390 m³ (450 m³, 240 m³, 1.000 m³, 500 m³, 200 m³).

Sistem vodosnabdijevanja OJ Lipljan/RKV Prishtina je prikazan na slici 9:

Slika 9: Sistem vodosnabdijevanja za OJ Lipjan/RKV PrishtinaIzvor: OJ Lipjan/RKV Prishtina



OJ Lipjan nema SCADA sistem, osim na filter stanicama.

OJ Lipjan nema opremu za detekciju kvarova. S obzirom na to da je detekcija kvarova centralizovani sistem koji sprovodi Služba za detekciju kvarova iz RKV Prishtina, OJ Lipjan je u principu pokrivena ovim uslugama.

Postoje digitalizovane mape grada Lipjan iz 2010. godine u AutoCAD-u, međutim još uvijek nije pokrivena cijela oblast. Trenutno ne postoje GIS, timovi za hidrauličko modeli-ranje u OJ Lipljan/RKV Prishtina.

Ukupna količina proizvedene vode za 2014. godinu iznosi 1.890.870 m³/godišnje.

Operativna jedinica Podujevo/RKV Prishtina

Operativna jedinica Podujevo je dio najveće Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje na Kosovu – RKV Prishtina, zadužena za vodosnabdjevanje općine Podujevo i oko 50.400 stanovnika (13.500 ili 15% ukupnog stanovništva općine Podujevo iz filter stanice za vodu, a 36.900 stanovnika ili 41% ukupnog stanovništva iz glavne pumpne stanice u Podujevu), 87,6 km dugim cjevovodom (prečnici se kreću od DN 90 do DN 400, što se materijala tiče 46,01% je HDPE, 38,98% PVC, 3,69% metal i 11,32% AC), a ukupan broj priključaka iznosi 7.098.

Slika 10: Zona vodosnabdijevanja OJ Podujevo



Glavni izvor vode za OJ Podujevo sa kapacitetom od 84,5 l je filter stanica za vodu. Voda teče po gravitaciji kroz cjevovod sa dužinom od 8,22 km i širionom od 400 mm iz rezervoara filter stanice do gradskog rezervoara sa ukupnim kapacitetom od 6.000 m³ (2X1.500 m³; 1X3.000 m³) i snabdjeva vodom 16 sela na svom putu do grada Podujevo.

Drugi izvor je pumpna stanica u Podujevu koja ima kapacitet od oko 21 l/s. Cjevovod od rezervoara pored pumpne stanice do grada Podujeva iznosi 1,2 km sa širinom od 250 mm.

Dijagram sistema za vodosnabdjevanje OJ Podujevo/RKV Prishtina uključujući cjevo-vod, pumpnu stanicu i rezervoare je prikazan na slici 11:

Slika 11: Dijagram sistema za vodosnabdijevanje OJ Podujevo/RKV PrishtinaIzvor: OJ Podujevo/RKV Prishtina



Slika 12: Sistem vodosnabdijevanja OJ Podujevo/RKV Prishtina

Sistem nema sistem za monitoring SCADA, osim u filter stanicama za vodu.

OJ Podujevo nema strategiju, niti opremu za detekciju kvarova.

S obzirom na to da je detekcija kvarova centralizovana usluga koju pruža Služba za detekciju kvarova iz RKV Prishtina, OJ Podujevo je u principu pokrivena ovom uslugom.

Nemaju niti digitalne mape u AutoCAD-u, niti GIS, niti hidraulički model sistema. Ukupna proizvedena voda za 2014. godinu iznosi 2.640.200 m³/godišnje.

U sljedećoj tabeli prikazan je uporedni pregled glavnih karakteristika tri sistema za vodosnabdjevanje:



Tabela 13: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdjevanje u odabranim preduzećima

OJ GLOGOVAC - RKV PRISHTINA OJ LIPJAN - RKV PRISHTINA OJ PODUJEVO - RKV PRISHTINA

Dužina cjevovoda: 98.95 km(DN 50 - DN 600); 60% PE;15% PVC; 18% metal; 7% AC (azbest cement); 30% mreže datira iz 1985

Dužina cjevovoda: 200 km; 75 % mreže je HDPE, 20 % AC, ostatak je PVC, DCI, itd.; Starost mreže - 53 years

Dužina cjevovoda: 87,6 km(DN 90 - DN 400); Materijal AC; PVC; galvanizovani i HDPE.Starost: 35 years. Gradska mreža 59 godina

Jezero Gazivoda; 4 pumpe od 315 kW, 4x110 l/s, ukupno 440 l/s, H 150 m

Bunari 80 + 70 + 40 l/s1 izvor - postrojenje za tretman vode 84,5 l/s

Zapremina rezervoara2x2500 m³ = 5000 m³ i 2x250 m³ = 500 m³

Zapremina rezervoara450 m³ , 240 m³, 1000 m³, 500 m³, 200 m³

Zapremina rezervoara1x3.000 m³+2x1.500 m³=6.000 m³

6 zatvorenih filtera;Kapacitet 25-30l/s2 velike filter stanice za vodu kojima upravlja RKV Prishtina

Kapacitet postrojenja za tretman vode 945 [l/sec]; od kojih 84,5 [l/sec] za sistem vodosnabdijevanja Podujeva

Ne postoji SCADA sistem u OJ Glogovac Ne postoji SCADA sistem u OJ Lipljan. Postoji jedan samo u filter stanici

SCADA sistem postoji samo u filter stanici

Timovi za detekciju kvarova

U tri operativne jedinice ne postoje niti timovi, niti oprema za detekciju kvarova. Ova usluga je centralizovana preko već uspostavljene Službe za detekciju kvarova u sjedištu RKV Prishtina i broji 3-4 zaposlena. Služba je dobro opremljena da pretražuje kvarove na različitim lokacijama. Međutim, samo je jedan tim odgovoran za cijelu oblast koju pokriva RKV Prishtina i koji pokriva tri operativne jedinice, čime je veoma teško provoditi aktivne kontrole kvarova i smanjenje neprihodovane vode.

Operativne jedinice zasad vrše evidenciju o broju i vrsti opravki na distributivnoj mreježi; brojevi opravki za razdoblje 01 – 08. 2015. su predstavljeni dijagramom 14. Također se može istaći da se održava redovna komunikacija na mjesečnom nivou, kao i redovno izvještavanje tehničkog direktora i šefa šefa sektora vodosnabdijevanja I dovodnje otpadnih voda o pojavljenim i saniranim kvarovima.



Tabela 14: Osnovni podaci o timovima za detekciju kvarova

OJ GLOGOVAC RKV PRISHTINA OJ LIPJAN RKV PRISHTINA OJ PODUJEVO RKV PRISHTINA

Tim za detekciju kvarova u RKV Prishtina (troje zaposlenih)



Nema podataka o mjerenju noćnog protoka i pritiska



Uprava podržava sve djelatnosti namjenjene smanjenju gubitka vode



INFRASTRUKTURA TIMOVA ZA DETEKCIJU KVAROVA:

Ne postoji niti poseban tim za detekciju kvarova, niti odgovarajuća prostorija za njegove potrebe (samo u RKV Pristina)



Ne postoji odgovarajuće vozilo u OJ (samo u RKV Prishtina)



Spisak opreme koju poseduje RKV Prishtina: akustični detektor za curenja sa zemljanim mikrofonom; detektor za cijevi i kablove; lokator svih materijala, pokretni mjerač protoka; loger za pritisak; GPRA loger protoka i pritiska; ultrasonično mjerenje debljine zidova; mali detektor za kvarove; loger za buku; lokator za podzemne ventile i hidrante



SISTEMATSKA DETEKCIJA KVAROVA:

Ne postoje podaci o sistematskoj detekciji kvarova

Sistematska detekcija kvarova je upravo počela

Ne postoje podaci o sistematskoj detekciji kvarova

KOMUNIKACIJA I IZVJEŠTAVANJE:

Ostvaruje se odgovarajuća komunikacija i izvještavanje kada je potrebno. Izrađeni su nedeljni radni planovi.

Održava se zadovoljavajuća nedjeljna i mjesečna komunikacija i izvještavanje tehničkog direktora i svih menadžera na višem i srednjem nivou koji su uključeni u djelatnostima o neprihodovanoj vodi.

Sprovodi se kvalitetna dnevna i mjesečna komunikacija i izvještavanje preko tehničkog direktora i menadžera za proizvodnju vode generalnom menadžeru, odjeljenje za vode, odeljenje za potrošače. Povratna informacija i izvještaji se šalju o utvrđenim i saniranim kvarovima kad god se upute zahtjevi za detekciju kvarova.

Broj prijavljenih i saniranih kvarova - 50Broj prijavljenih i saniranih – 18 (samo u urbanom djelu Lipjana)

Broj prijavljenih i saniranih kvarova - 515



Dijagram 14: Broj kvarova u mreži vodosnabdijevanja

Mapiranje, GIS u djelatnosti povezane sa hidrauličkim modeliranjem

Osnova za uspješnu detekciju kvarova i smanjenje neprihodovane vode je poznavanje trase cjevovoda, a to znači da treba da postoji dobro uspostavljen GIS sistem i hidraulički model. Kao što se može vidjeti iz sljedeće tabele. Niti jedna od odabranih operativnih jedinica nije uspostavila posebni GIS sistem i hidraulički metod. Međutim, ove usluge su dostupne preko odjeljenja za GIS i HM koja se nalaze u glavnoj kancelariji u Pristini. Prema podacima koje su obezbjedile operativne jedinice, postoje dostupne mape samo za grad Lip-jan iz 2010. godine, ali je mapiranje za ostale oblasti koje pokriva RKV Prishtina, uključujući i ove tri općine, u toku.

Samo OJ Lipjan je sprovela redovno ažuriranje mreže u smislu unosa novoizgrađenih sistemskih kapaciteta, a takođe je poboljšana i tačnost postojećih kapaciteta šematskim prikazima i slikama izrađenim prilikom rekonstrukcije mreže i sanacije kvarova.



Tabela 15: Osnovne informacije o GIS-u i timovima za hidrauličko modeliranje

OJ GLOGOVAC RKV PRISHTINA OJ LIPJAN RKV PRISHTINA OJ PODUJEVO RKV PRISHTINA

Mapiranje i ostale djelatnosti su u toku u OJ u Prishtini, uključujući mrežu vodosnabdijevanja u drugim općinama



Ne postoje digitalizovane mape o oblastima snabdjevenim vodom

Postoje digitalizovane mape za grad Lipjan iz 2010. godine

Ne postoje digitalizovane mape o oblastima snabdjevenim vodom

Ne postoji tim za HM u OJ Glogovac Ne postoji tim za HM u OJ Lipljan Ne postoji tim za HM u OJ Podujevo

Ne postoji aktivno ažuriranje GIS mreže OJ ne posjeduje ažuriranu aktivnu GIS mrežu – to nude samo u glavnoj kancelariji u Prishtini

OJ ne posjeduje ažuriranu aktivnu GIS mrežu – to nude samo u glavnoj kancelariji u Prishtini

Ne izrađuju se skice i fotografije u toku rekonstrukcije mreže i sanacije kvarova

Prikupljeni podaci o ažuriranju podataka u mreži putem direktne analize i mjerenja na licu mjesta

Ne izrađuju se skice i fotografije u toku rekonstrukcije mreže i sanacije kvarova

Nema prikupljenih podataka za ažuriranje mreže

Skice prenesene u dwg. formatu su dostavljene RKV Prishtina

Nema prikupljenih podataka za ažuriranje mreže


Uvođenje DMA zona (Zoniranje)

Podaci u tabeli koja slijedi prikazuju predložene DMA zone iz svake kompanije za potrebe iduće faze projekta, kao i već uspostavljene DMA zone u njihovim sistemima. U prin-cipu, vodovodna mreža u trima odabranim OJ još uvijek nije organizovana u DMA zone, a nedovoljan je broj i već uspostavljenih i utvrđenih DMA zona. I pored toga što je svaka kompanija/operativna jedinica bila obavezna da predloži DMA zone. Samo je OJ u Lipjanu to uradila.

Što se tiče već sprovedenog mjerenja minimalnog noćnog protoka u utvrđivanja nepri-hodovane vode u određenim DMA zonama, tabela ispod pokazuje da te djelatnosti nisu jos sprovedene.



Tabela 16: Osnovni podaci koji se odnose na predložene DMA zone

OJ GLOGOVAC - RKV PRISHTINA OJ LIPJAN - RKV PRISHTINA OJ PODUJEVO - RKV PRISHTINA

USPOSTAVJANJE DMA ZONA (ZONIRANJE):

Nije predložena DMA zona.Prjedložene 3 DMA pilot zone: Bujari – Čelopek ; Janjevo– Gušterice;

Nuk është propozuar zonë DMA

Nisu utvrđene DMA zone Nisu utvrđene DMA zone Nisu utvrđene DMA zone

Granični ventili nisu provjereni Granični ventili u predloženim DMA zonama nisu provjereni

Granični ventili nisu provjereni

Namjerava se izgradnja mjesta za pokretni mjerač protoka

Planira se postavljanje mjerača protoka u nekim predloženim DMA zonama

Nema podataka o namjeri da se postavi pokretni mjerač protoka

Ne postoje ažurirani podaci o potencijalnim DMA zonama

Potencijalna DMA zona ima ažurirane podatke Br.priključaka:1/263; 2/814; 3/470; Br. stanovnika: 1/1.315; 2/4.070; 3/2.350;

Ne postoje ažurirani podaci o potencijalnim DMA zonama

MJERENJE PROTOKA I UTVRĐIVANJE NEPRIHODOVANE VODE:

Nema podataka o sprovedenom mjerenju protoka u toku 24 sata.



Nema podataka o provedenom mjerenju pritiska



Nema podataka o broju stanovnika. Br. stanovnika u predloženoj DMA zoni: 1/1.315; 2/4.070; 3/2.350.

Nema podataka o broju stanovnika.

Nema analize o neprihodovanoj vodi i postojećim gubicima

Nema analize o neprihodovanoj vodi i stvarnim gubicima

Nema analize o neprihodovanoj vodi i postojećim gubicima

Niti podataka niti rezultata. Niti podataka, niti rezultata. Niti podataka niti rezultata.

PROVJERA VENTILA I HIDRANATA:

Tačnost hidranta i ventila se provjerava tokom održavanja mreže i sanacije kvarova.

Linijski ventili i hidranti se najčešće provjeravaju u toku ljeta zbog zloupotrebe vode od strane građana.

Tačnost hidranta i ventila se provjerava na mjesečnoj osnovi i po potrebi. Najčešće u urbanom djelu Podujeva i u nekim selima.

Nema podataka o neispravnim hidrantima i ventilima.

10 % hidranata je oštećeno, a ostatak je u dobrom stanju jer su nedavno postavljeni.

Za vrijeme redovne provjere, utvrđeno je 8 neispravnih ventila (2 u gradu i 6 na priključcima u selima ( 2 od 6 ventila nisu bila dobro zavrnuta).

Nema podataka o broju popravljenih. Nema podataka o broju popravljenih.

2 ventila u gradu su odmah sanirana; 2 ventila koja nisu bila dobro zavrnuta su promjenjena. Prosječno trajanje intervencije oko sat vremena.



Vodni bilans

Neki sastavni dijelovi vodnog bilansa (godišnji prosjek predstavljen u m³), koje definiše Međunarodno Udruženje o vodama/Grupa stručnjaka o gubicima vode, predstavljeni su u tabeli, na osnovu dostupnih podataka o razdoblju od januara, 2014. godine do decembra, 2014. godine. Prikazani podaci predstavljaju početnu procjenu vodnog bilansa, na osnovu podataka iz operativnih jedinica. Nivo neprihodovane vode je izražen u % od proizvedene vode i u apsolutnoj vrjednosti u m³/godišnje. Prosječni nivo tri operativne jedinice u RKV Prishtini od 56,58% je viši u poređenju sa procentom za cijelu RKV Prishtina (49%), ali je blizu državnog prosjeka od 57,6%.

Predstavljanje neprihodovane vode kao procenat naplaćene vode upoređeno sa količinom proizvedene vode je jednostavan pokazatelj kojeg obični ljudi mogu lako razu-mijeti. Međutim, među stručnjacima preovladava stav da ovo nije pogodan pokazatelj za određivanje nivoa gubitka vode jer je veoma osjetljiv na jednu od dvije promjenljive vrijed-nosti koje ga sačinjavaju (proizvedena i naplaćena voda), a također ne uzima u obzir i ostale karakteristike mreže, kao npr. broj priključaka, dužinu priključaka, pritisak u mreži, itd. Ovaj pokazatelj nije potpuno pogodan za upoređivanje više preduzeća, ali je ipak dovoljan da uporedi gubitke unutar jednog preduzeća, kao i da posluži kao financijski pokazatelj.

Tabela 17: Podaci o osnovnom vodnom bilansu u odabranim preduzećima/operativnim jedinicama

OJ GLOGOVAC RKV PRISHTINA

OJ LIPJAN RKV PRISHTINA

OJ PODUJEVO RKV PRISHTINA

Br. stanovnika koji se snabdijeva vodom 34.743 46.326 65.557


Broj neaktivnih priključaka 175 730 -

Da li postoje prekidi (restrikcije) u vodosnabdjevanju i kada?

Da, u toku leta Da, u toku leta Da, u toku leta

Ukupna proizvedena voda (m³/ godišnje) 1.430.290 1.890.870 2.640.200

Fakturisana izmjerena (m³/ godišnje) 590.580 615.218 979.874

Fakturisana neizmjerena (m³/godišnje) 23.595 239.252 132.283

Količina vode koja izlazi iz sistema (m³/ godišnje)

0 0 0

Prosječan pritisak u cijelom sistemu (m) 40 31 40

Potrošnja po glavi stanovnika (l/čovjek/dan) proizvedena/prodata

112,79/48,83 111,83/50,53 110,34/46,48

Neprihodovana voda (m³/godišnje) 816.115 1.036.400 1.528.043




Dijagram 16: Br. stanovnika koji se snabdjeva vodom; br. priključaka; br. neaktivnih priključaka u Glogovcu, Lipjanu i Podujevu

Dijagram 17: Ukupna proizvedena voda; fakturisana mjerena; fakturisana nemjerena; količina vode koja je izašla iz sistema u Glogovcu, Lipjanu i Podujevu



4. PROCJENA INSTITUCIONALNIH I UPRAVLJAČKIH PRAKSI SMANJENJA NEPRIHODOVANE VODE

4.1. Bosna i Hercegovina

Institucionalne prakse

Sa stajališta institucionalnih praksi, tri partnerska preduzeća predstavljaju karakteristične primjere organizacije, ustroja i vlasništva komunalnih i vodovodnih preduzeća u BiH sa određenim razlikama zavisno od entiteta kojem pripadaju. Tako, KP Vodovod i kanali-zacija a.d. Istočno Sarajevo je ustrojeno kao akcionarsko društvo u mješovitom vlasništvu gdje je većinski vlasnik Akcijski fond Republike Srpske. Osnovna djelatnost preduzeća je vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda, vođenje tehničke dokumentacije i katastra podzemnih instalacija vodovoda i kanalizacije, postavljanje cijevnih instalacija, projek-tovanje građevinskih i drugih objekata.

JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Velika Kladuša je ustrojeno kao društvo sa ograničenom odgovornošću čiji je 100%-tni vlasnik Općina Velika Kladuša i što je uglavnom slučaj u FBiH. Osnovna djelatnost preduzeća je proizvodnja i distribucija vode i odvodnja otpadnih voda. Do polovine 2005. godine ovo preduzeće je obavljalo i djelatnost prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada, nakon čega je izvršena podjela na dva zasebna preduzeća, što je po izjavi menadžmenta bila dobra odluka.

JKP 6. mart d.o.o. Goražde je ustrojeno kao društvo sa ograničenom odgovornošću čiji je 100%-tni vlasnik Općina Goražde. Osnovna djelatnost preduzeća je proizvodnja i distribu-cija vode, odvodnja otpadnih voda, kao i prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada. Ovakav slučaj organizacije preduzeća gdje nije došlo do razdvajanja preduzeća je karakterističan za manja preduzeća u FBiH.



Vlasništvo nad infrastrukturom sistema vodosnabdijevanja u BiH uglavnom pripada općinama (Istočno Sarajevo i Goražde). Jedan od izuzetaka od tog pravila je vodovodni sistem u Velikoj Kladuši koji se nalazi u vlasništvu vodovodnog preduzeća.

Vodovodna preduzeća u BiH nemaju jasno definiran odnos sa svojim vlasnikom (osim odluke o osnivanju) što predstavlja otežavajuću okolnost za poslovanje preduzeća i otvara mogućnost političkog utjecaja na njih. Ukratko se može reći da se zbog ovoga ne ispun-java princip efikasnosti rada u smislu zapošljavanja minimalnog broja zaposlenika, koji je dovoljan za implementaciju svih operativnih aktivnosti preduzeća. Zbog toga je naglašena potreba za izradom ugovora između vodovodnih preduzeća i većinskih vlasnika, koji bi definirao njihova međusobna prava i obaveze.

Čest je slučaj da su pojedina preduzeća u određenom periodu imala uspostavljene timove za detekciju gubitaka koji su svoje aktivnosti obavljali određeni vremenski period (često za vrijeme trajanja određenog projekta), nakon čega su ti timovi prestajali sa radom. Iako većina preduzeća ima usvojene pravilnike o sistematizaciji radnih mjesta vrlo često poslovi na detekciji gubitaka i izradi GIS-a nisu definirani kroz sistematizaciju, već se obavljaju kao „usputni i povremeni“ poslovi koji se zapostavljaju. Zbog toga je vrlo značajno za održivost i kontinuitet rada timova za detekciju gubitaka i GIS da takvi poslovi budu definirani i opisani u sistematizaciji radnih mjesta u preduzeću.

Iako većina vodovodnih preduzeća u BiH imaju izrađene poslovne planove koji se, po nji-hovim navodima provode, te usvojene programe financijskog i operativnog unapređenja po-slovanja, vrlo često je upitna financijska održivost preduzeća iz razloga što nije uspostavljena ekonomska cijena usluga vodosnabdijevanja i kanalizacije. Zbog teške financijske situacije vodovodna preduzeća ne pokreću aktivnosti na smanjenju neprihodovane vode jer, prema njihovim riječima, ne raspolažu sa početnim financijskim sredstvima. Ovakav pristup je pogrešan jer mnoge aktivnosti smanjenja neprihodovane vode ne zahtijevaju nikakva ili relativno mala financijska ulaganja, čiji povrat se realizuje u kratkom roku.

U toku plenarnih diskusija i komentara u sklopu ovog projekta od strane učesnika naglašeno je još nekoliko institucionalnih problema:

�� Vlasnici vodovodnih preduzeća uglavnom ne podržavaju njihovu financijsku održivost u smislu da se izbjegava usvajanje ekonomske cijene usluga vodosnabdijevanja. Ovo uzrokuje nedostatak materijalno – tehničkih sredstava za obavljanje osnovne djelatno-sti, pa tako i aktivnosti detekcije i opravke kvarova,

�� Politički utjecaj preko vlasnika preduzeća određuje odabir direktora, a često i dru-gih zaposlenika ne uzimajući u obzir njihovu stručnu kompetentnost za obavljanje



potrebnih poslova. Ovo ima za posljedicu da se velik dio preduzeća u BiH zbog ka-drovskih nedostataka ne može nositi sa svakodnevnim izazovima, pa tako i nepriho-dovanom vodom,

�� Poseban problem za vodovodna preduzeća u BiH predstavlja obračun poreza na fak-turisane prihode (umjesto na naplaćene prihode), što većini vodovodnih preduzeća predstavlja dodatno opterećenje u i onako teškoj financijskoj situaciji.

Upravljačke prakse i izvještavanje

Evidentno je da uprava partnerskih preduzeća razumije procedure za dodjeljivanje zadataka i zahtjeva za izvještavanje, te ih u određenoj mjeri provodi. Pogotovo, poštovanje definiranih procedura i izvještavanje zadovoljavajuće se provodi u vodovodnom preduzeću u Velikoj Kladuši, jer ono posjeduje međunarodne standarde ISO:9001 i HACCP. Sa druge strane, izražen je nedostatak programa i alata koji bi pomogli rukovodećem kadru da postanu efikasni menadžeri i steknu sposobnosti da djeluju i vode poslove.

Vodovodno preduzeće u Velikoj Kladuši obezbjeđuje određenu obuku za svoje zaposlenike u sklopu ISO standarda u trajanju od 5 dana, dok druga preduzeća trenutno ne obezbjeđuju nikakvu obuku za svoje zaposlenike, osim onih koje se povremeno provode kroz određene projekte ili donatorske programe. Generalno se može reći da je razvoj ljudskih resursa, pod vodstvom obučenih stručnjaka aktivnost visokog prioriteta u vodovodnim preduzećima. To potvrđuje činjenicu da ovaj projekat ima dobru namjeru - da provede trening trenera za smanjenja neprihodovane vode i tako stvori bazu stručnjaka za provođenje takve obuke na nacionalnom nivou, te obezbijedi dalje širenje znanja i podizanje svijesti u sektoru.

Postrojenja u vodovodnim sistemima su uglavnom jednostavna, stara preko 30 godi-na i napravljena po bivšim jugoslavenskim standardima. Postrojenja uglavnom nemaju priručnike za rad i održavanje, osim nekih novijih postrojenja, koja su izgrađena od strane stranih donatora. Iz upitnika je vidljivo da se u mnogim vodovodnim preduzećima ne vrši čak ni kontrola ventila i hidranata, kao osnovnih elemenata vodovodne mreže. Ovakvo stanje zasigurno otežava rad i održavanje cjelokupnog sistema, kao i rad timova za detekciju gubitaka.

Administrativne službe u vodovodnim preduzećima pate od nedostatka logičnih orga-nizacionih rješenja unutar njihovih službi, nejasne identifikacije obaveza i odgovornosti odjeljenja i zaposlenih, loših sistema izvještavanja, a u nekim preduzećima i nedostatka odgovarajuće uredske opreme i potrošnog materijala.



Većina vodovodnih preduzeća u BiH provode mjesečno očitavanje korisničkih vodomjera na osnovu čega se fakturiše potrošnja. Kao razlozi za ovakvu praksu navedeno je da čitači vodomjera prilikom očitavanja istovremeno provjeravaju ispravnost instalacija na kućnom priključku (što ide u prilog smanjenju gubitaka), kao i nepovjerenje korisnika u proračun i plaćanje računa u iznosu prosječne potrošnje iz proteklog perioda. Ovakvim pristupim se postiže stepen naplate potraživanja u visini od 82% u Istočnom Sarajevu, 92% u Velikoj Kladuši, te 75% u Goraždu. Ovi procenti naplate se u Velikoj Kladuši i Goraždu dodatno analiziraju prema kategorijama potrošača. Nenaplaćena potraživanja se potražuju sudskim putem (što predstavlja dodatni trošak za preduzeća), a povremeno se pristupa i mjerama isključenja korisnika.

U svim upitnicima posebno je naglašena procjena velikog broja ilegalnih priključaka u vodovodnim sistemima u BiH što ima utjecaj na visinu neprihodovane vode. Sva preduzeća provode određene mjere otkrivanja ilegalnih, ali sa nedovoljnim uspjehom. Na provedenim radionicama, od nekih preduzeća, istaknuta je potreba nabavke inspekcijske kamere za male profile sa kojima namjeravaju vršiti kontrolu kućnih priključaka.

Komunikacija sa korisnicima se provodi putem telefonskog broja koji je prikazan na dostavljenim računima, preko lokalnih medija i preko web stranica preduzeća (vodovodno preduzeće u Goraždu nema web stranicu). Ne postoje programi jačanja svijesti korisnika koji bi sigurno mogli biti korisni za smanjenje neprihodovane vode i broja ilegalnih priključaka.

Prema podacima iz upitnika, timovi za detekciju gubitaka partnerskih preduzeća vrše kvalitetno izvještavanje prema nadležnom osoblju i službama. Upitno je da li postoji potreba da vodovodno preduzeće u Goraždu vrši izvještavanje nakon svakog terenskog istraživanja..

Tabela 18: Podaci o učestalosti izvještavanja tima za detekciju gubitaka



Provodi se kvalitetna dnevna komunikacija i izvještavanje prema šefu službe

Provodi se kvalitetna mjesečna komunikacija i izvještavanje prema šefu službe

Provodi se kvalitetna komunikacija i izvještavanje nakon svakog istraživanja prema direktoru

Prosljeđuju se sedmični izvještaji vođi tima Prosljeđuju se mjesečni izvještaji vođi timaProsljeđuju se izvještaji direktoru nakon svakog istraživanja

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (299/273)

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (650)

Velik broj prijavljenih i opravljenih kvarova (600)



4.2. Makedonija

Preduzeća koja su dio ovog projekta su javna preduzeća koja su u vlasništvu općina i koje su osnovale općine i najčešće se zovu javna komunalna preduzeća. Javna komunalna preduzeća koja su analizirana u ovom izvještaju uspostavljena su (u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima) od strane općina/Grad Skoplje (a u nekim slučajevimaa se javlja i veći broj općina) kako bi ispunili dužnosti koje su im povjerene Zakonom o lokalnoj samoupravi. Većina analiziranih preduzeća pruža više usluga i pored vodosnabdijevanja, odvodnje ot-padnih voda i odlaganja čvrstog otpada, nude druge javne usluge kao što su upravljanje pi-jacama, pogrebne usluge, održavanje javne higijene i uređivanje javnih površina. Djelatnosti javnih preduzeća za vodosnabdjevanje i odvodnju otpadnih voda se smatraju kao usluge od javnog interesa i, shodno tome, mora se poštovati princip sigurnog snabdijevanja, kon-tinuiteta/trajnosti, kao i principi kvaliteta, transparentnosti, dostupnosti i univerzalnosti. Najviše od svega treba se poštovati princip zaštite korisnika i potrošača. Subjekat koji pruža usluge mora obezbjediti kontinuitet u uslugama vodosnabdijevanja i kvalitet prema stan-dardima, kao i da obezbjedi funkcionalnost odgovarajuće infrastrukture i opreme. Javna komunalna preduzeća su odgovorna za uspostavljanje nivoa usluga u skladu sa zahtjevima o najnižim standardima usluga, koji su utvrđeni odgovarajućim pravilima i propisima o ko-munalnim uslugama. U najvećem broju slučajeva, sve se ove djelatnosti pokrivaju njihovim ličnim resursima, iz zajmova ili iz drugih izvora, a u određenim slučajevima, posebno kad se radi o manjim i seoskim komunalnim preduzećima, općine često podstiču djelatnosti poslovanja i održavanje samog komunalnog preduzeća. Javna komunalna preduzeća imaju obavezu da redovno održavaju i servisiraju sav kapacitet koji poseduju ili sve što im je općina dodjelila. Pored toga, javna komunalna preduzeća moraju da ulažu u održavanje koje uključuje neophodna ulaganja za opravku opreme na osnovu održavanja opreme, koja ne spada u dio redovnog održavanja (opravka ili zamjena rezervnih dijelova koji koštaju više i koji su veoma važni za opremu) a u slučajevima kada ovakve opravke ne modernizuju opremu, ali je održavaju na istom nivo korisnosti. U principu, javna komunalna preduzeća ne pokrivaju kapitalne troškove. Prema članu 64. Zakona o lokalnim samoupravama, općina uživa vlasništvo nad određenim kapacitetima i financijama, kao i nad drugim srodnim pravima. Manja sredstva također spadaju u vlasništvo javnih komunalnih preduzeća. Javna komunalna preduzeća su nezavisni subjekti sa potpunom odgovornošću. Generalne direk-tore javnih komunalnih preduzeća određuje gradonačelnik općine putem javnog oglasa o upražnjenom radnom mjestu, dok članove upravnog odbora i odbora za kontrolu fi-nancijskih i materijalnih sredstava (nadzorni odbor) određuje općinsko vjeće. U praksi, u javnim komunalnim preduzećima dominira općina i posluje se pod upitnim okolnostima time što se unajmljuju menadžeri koji su naklonjeni određenoj političkoj partiji umjesto da se odrede kvalificirani stručnjaci i iskusni ljudi. To dalje dovodi do različitih oblika prob-lema koje plaćaju sami potrošači većim taksama kako bi se financirali gubici ili smanjenim nivoom usluga jer postoji nedostatak financija za djelotvorno kapitalno održavanje.



Institucionalna uređenost koja se odnosi na javna komunalna preduzeća je prikazana ispod:

Slika 13: Institucionalna uređenost javnih komunalnih preduzeća

Planiranje i izvještavanje o komunalnim uslugama

Javna komunalna preduzeća najčešće izrađuju godišnje programe (planove) koji sadrže mjere i djelatnosti, koje će se primjenjivati u idućoj godini, uključujući i financijski plan sa jasno utvrđenim budžetom koji je neophodan za sprovođenje tih djelatnosti. Neka ko-munalna preduzeća također nude pokazatelje o željenim djelatnostima, a da pritom ne navode kako će se one financirati ili čak i ne navode budžet. Planovi najčešće obuhvataju prioritetne djelatnosti, dijelove, koji se odnose na poslovanje i održavanje i ulaganja koja treba da povećaju djelotvornost i učinak poslovanja samog preduzeća.

U najvećem broju slučajeva ovi se planovi mogu shvatiti kao “spisak želja”, jer potrebni budžet za njihovu primjenu nije odgovarajući i nije jasno prikazan. Dalje, idući planovi za ulaganje ne proističu kao rezultat odgovarajuće procjene usvojenog načina rada i jasnih kriterijuma za samu procjenu. Planovi o ulaganju su zasnovani na eksperimentalnim po-dacima i ličnoj procjeni uprave javnih komunalnih preduzeća, kao i na izvještajima koje izrađuju sama preduzeća na osnovu prikupljenih tržišnih cijena, ranijih tendera, prijašnjih praksi, itd.



Javna preduzeća imaju obavezu da pripreme detaljne financijske planove na godišnjoj osnovi u kojima su sadržani prihodi i rashodi javnog preduzeća, ulaganja i dinamika njihove primjene. Međutim, postoje preduzeća koja još uvijek ne pripremaju planove za ulaganja sa jasno naznačenim raspoloživim financijama.

Svako od preduzeća je obavezno da pripremi godišnji plan o poslovanju javnog preduzeća na godišnjoj osnovi u kome će djelatnosti primjenjene u prethodnoj godini biti jasno doku-mentirane, naglašavajući arhivirane osnovne pokazatelje učinka koji su uglavnom vezani za financijska ostvarenja, neprihodovanu vodu i učinak u mreži (broj kvarova na cijevima i kvarovi u sistemu odvodnje). Što se tiče pokazatelja financijskog i tehničkog učinka, većini preduzeća je poznat pristup IBNET da bi proračunali i izradili pokazatelje kojima će se kasnije pratiti tendencije učinka, kao i da upoređuju njihov učinak sa učinkom sličnih preduzeća.

U principu, u godišnjim izvještajima javnih komunalnih predizeća ne vrši se pregled ranije usvojenih godišnjih planova, ne utvrđuju i ne osvrću se na oblasti u kojima su podba-cili, ne predlažu nikakve korektivne djelatnosti time što bi se naveli neki razlozi zbog kojih određene djelatnosti nisu još uvijek ostvarene ili primjenjene. U ovakvim slučajevima, iste djelatnosti ulaze iznova i iznova u buduće godišnje planove javnih komunalnih preduzeća.

Uprkos ovim godišnjim izvještajima (godišnji planovi, godišnji izvještaji o poslovanju ja-vnih preduzeća, izvještaji o godišnjim računima), svako od preduzeća je obavezno prema za-konu da usvoji godišnje planove o javnim nabavkama, sa jasnim utvrđivanjem predviđenih djelatnosti, kupovini dobara i usluga sa jasno naznačenim mjesecom, vrste nabavke i iznos planiranih financijskih resursa. Pored toga, služba za financije i tehnička pitanja preduzeća je obavezno da općini dostavi četvoromjesečne financijske i tehničke izvještaje za vrijeme trajanja od šest meseci.

Organizacija javnih preduzeća u vezi s djelatnostima o neprihodovanoj vodi

Odgovarajuće poslovanje i održavanje imovine je veoma važno za uspješnost cjelokupne politike o neprihodovanoj vodi. Uspostavljanje standardizovanih procedura za poslovanje i održavanje (P&O) produžava životni vijek imovine i smanjuje troškove za P&O. Ako se osvrnemo na makedonsko iskustvo, djelatnosti vezane za održavanje i poslovanje se najčešće provode bez pisanih postupaka. Zajednička komunikacija među zaposlenima iz različitih službi se odvija preko ličnih kontakata, telefonskih kontakata i radnih naloga unutar većih i dobroorganizovanih preduzeća. Ovo se može smatrati nedostatkom u postupcima za po-slovanje i održavanje. Bez odgovarajućih elektronskih/pisanih procedura, ne može se postići



željena djelotvornost. Isto se odnosi i na pitanja vezana za utvrđivanje najslabije karike u lancu.

Komunikacija među službama se najčešće provodi preko ličnih kontakata. Međutim, teži se ka tome da se primjenjuje pisana komunikacija i komunikacija putem elektronske pošte.

Kao što je ranije već pomenuto, ne postoje posebna odjeljenja za detekciju kvarova i u najvećem broju preduzeća nema obučenog osoblja za neprihodovanu vodu, niti specijal-izovane opreme za to. Osim toga, zbog teške financijske situacije, preduzeća ne provode aktivnosti kako bi smanjili neprihodovanu vodu jer nemaju početne resurse. U nekim slučajevima se radi o pogrešnom određivanju prioriteta i financiranja u preduzećima, kao i o nedostatku iskusnog osoblja koje bi usmjerilo rad na ovaj problem. Međutim, uzimajući u obzir sve okolnosti, praktično je nemoguće riješiti problem visokog nivoa neprihodovane vode i otpočeti sveobuhvatno aktivnosti u tom pravcu.

U vezi sa poboljšanim učinkom preduzeća putem primjene sistema kvalitetnog uprav-ljanja, samo je nekoliko preduzeća (5-6% od ukupnog broja u Makedoniji) već primijenilo standard ISO 9001:2008. Postotak je mnogo veći kada se govori o standardima HACCP, koji je obavezan za svako preduzeće koje se bavi proizvodnjom i dostavom pitke vode, shodno Zakonu o bezbjednosti hrane/Regulativi o bezbjednosti vode. Međutim, postoje i preduzeća koja još uvijek nisu primijenila HACCP. Neka od njih još uvijek nisu otpočela taj postupak.

Ne postoji formalizovana obuka za zaposlene ili politika o ljudskim resursima i razvo-jnim planovima.

Komunikacija sa potrošačima se obavlja telefonom čiji su brojevi prikazani na samoj fakturi potrošača, preko lokalnih medija i preko web stranice preduzeća. Neka od javnih komunalnih predizeća trenutno se nalaze u postupku uspostavljanja kancelarije za potrošače gdje će se razmatrati žalbe i zahtjeve.

Fakturisanje i naplata

Prosječna stopa naplate je 76,84%, a to je ujedno i ključni pokazatelj uspjeha koji uka-zuje na sposobnost preduzeća da naplati svoja potraživanja. I pored činjenice da se je u proteklim godinama naplata malo povećala, ovo je nezadovoljavajuće stanje u poređenju sa međunarodnim kriterijumom od preko 95%, a također i zbog činjenice da se ova na-plata ne odnosi na račune naplaćene u tekućoj godini, već je kumulativni zbir svih računa u proteklim godinama. Ovaj financijski pokazatelj dovodi pod znakom pitanja financijsku



i poslovnu održivost preduzeća i njihovu sposobnost da poduzimaju djelatnosti oko sman-jenja nivoa neprihodovane vode.

Osim toga, visoka vrijednost pokazatelja učinka o periodu naplate, koji predstavlja četiri stotine dana zaista dovodi u pitanje financijsku i poslovnu održivost preduzeća i njihovu sposobnost da izmire svoje dospjele obaveze prema dobavljačima, a također ukazuje i na hitnu potrebu za reformama za korporativni razvoj u procesu naplate u komunalnom sek-toru. Razlozi za odložen period naplate mogu biti:

�� Unutrašnji: odsustvo djelotvornog sistema naplate (stručni kontakt centar za naplatu, akcioni program za povećanje naplate, poslovni planovi i procedure, podsticaji, neod-govarajuće postupanje po žalbe potrošača, potkupljivost zaposlenih, zastarjeli računi koji se zakonski ne mogu izvršiti, a koji se ne otpisuju zbog značajne sume novca);

�� Spoljašnji: politički uticaj, povezivanje određenih djelatnosti s ciljem da se utiče na naplatu koja ima veze s međuetničkim odnosima.

U principu, naplata neizmirenih dugova se sprovodi na sljedeći način: šalju se podsjet-nice, pa se onda šalje posljednja opomena prije nego što javno komunalno preduzeće preda slučaj notaru koji počinje postupak naplate duga u skladu sa zakonom. Većina preduzeća ne primjenjuje praksu isključenja sa mreže.

Većina javnih komunalnih preduzeća još uvijek nije primijenila politiku o mjerenju vode, fakturisanju i naplati ili isključenju.

Navodno se sprovodi čitanje vodomjera jednom mjesečno ili jednom na tri-četiri mjese-ca, uglavnom ručnim čitačem. Međutim, teži se ka primjeni automatskih čitača vodomjera (AMR) i time se očekuje da se smanje navodni gubici koji nastaju prilikom čitanja vodom-jera. Računi se izdaju jednom mjesečno. Vodomjeri se treba redovno zamjenjivati ili kali-brirati svakih pet godina, kako je propisano makedonskim zakonom, ali u principu se ovo pravilo ne poštuje strogo i ne primjenjuje se u javnim komunalnim preduzećima.

Naplate se mogu obaviti gotovinom kod dostavljača računa, u prostorijama JKP-a, u poštama ili preko banke.

Utvrđene slabosti u ovoj oblasti su nepovoljni tarifni sistem, visok postotak potrošača bez potpisanih ugovora o uslugama i nepouzdani podaci o zavedenim potrošačima.



4.3. Kosovo

Pravni i institucionalni okvir

Analizirane operativne jedinice Lipjan, Glogovac i Podujevo, koje su obuhvaćene projektom, dio su Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje (RKV) Prishtina. JSC RKV Priština je regionalno javno preduzeće koje nudi usluge (vodosnabdjevanje i odvodnja otpadnih voda) u jugoistočnom i centralnom djelu Kosova u nekoliko općina (Podujevo, Obilić, Kosovo Polje, Lipjan, Štimlje, Glogovac i Gračanica).

Pored RKV Prishtina, postoji još šest regionalnih vodovodnih preduzeća na Kosovu, i to:

�� RKV Hidrodrini (isporučuje usluge općinama Peć, Klina, Istok, Dechani i Junik),

�� RKV Mitrovica (isporučuje usluge općinama Mitrovica, Vučitrn i Srbica),

�� RKV Bifurkacioni (isporučuje usluge općinama Uroševac i Kačanik),

�� RKV Hidroregion Jugor (isporučuje usluge općinama Prizren, Mališevo, Suva Reka, Dragaš i Mamuša),

�� RKV Radonjić (isporučuje usluge općinama Đakovica, Orahovac i 12 sela u općini Prizren),

�� RKV Hidromorava (isporučuje usluge općinama Gnjilane, Kamenica i Vitina).

Jedino licencirano preduzeće koje isporučuje sirovu vodu je Ibar-Lepenac, JSC koje isporučuje sirovu vodu Regionalnoj kompaniji za vodosnabdjevanje Mitrovica JSC i Re-gionalnoj kompaniji Prishtina JSC.

Sve ove regionalne kompanije za vodosnabdjevanje su organizirane u skladu sa princip-ima za upravljanje riječnim slivovima. Regionalna vodovodna preduzeća su korporativni i licencirani javni davaoci usluga. Ova preduzeća posjeduju licencu da posluju i da isporučuju svoje usluge, koju izdaje Regulatorna kancelarija za vodovod i odvodnju otpadnih voda (RKV). RKV-i postavljaju nivo usluga prema zahtjevima o minimalnim standardima usluga određenim pravilima i propisima RKV.



Regionalna vodovodna preduzeća imaju centralnu upravu koja je smještena u najvećim gradovima općina kojima isporučuju usluge, dok se poslovanje sprovodi u svakoj od općina preko Operativnih jedinica.

Svaka RKV je regionalno javno preduzeće koje posluje kao akcionarsko društvo, sa jasno definisanim subjektima, korporativnim upravljanjem i revizorskom strukturom od juna 2007. godine (2008), u skladu sa članom 35.5 Regulative UNMIK-a o poslovnim subjektima. Prije sadašnje postavljenosti pružatelja vodovodnih usluga na Kosovu, u razdoblju od 2003. do 2004. godine bio je proveden tzv. proces konsolidacije javnih preduzeća, što je dovelo do raščlanjivanja postojećih preduzeća u posebne subjekte za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda koja su se kasnuje spojila u 7 regionalnih kompanija na osnovu pristupa o Intergisanom upravljanu riječnim slivom.

Na početku reforme na Kosovu, bilo je 34 javnih pružatelja vodovodnih usluga (JPVU), koji su pružali usluge 2 miliona potrošača u gradskim područjima preko mreže za vodosnab-djevanje. JVPU-e je financirao UNMIK putem kosovske agencije povjerenja (KAP) koja je dobijala podsticaje od strane različitih donatora.

Ključne vrijednosti regionalnih vodovodnih kompanija je bila posvećenost pružanju kvalitetnih usluga potrošačima, ostvarivanje financijske samoodrživosti i transparentnost pred bitnim akterima u sektoru voda na Kosovu. Zajednička vizija svakog od preduzeća je da se uredotoči na zadovoljavanje potrošača nivoom ponuđenih usluga. Vođene tom vizijom, kompanije se trude da snabdiju potrošače 24 sata, svakog dana u godini pitkom vodom koja ispunjava standarde kvaliteta i kvantiteta.

Sveobuhvatna misija regionalnih kompanija je da obezbjede pitku vodu i odgovarajući kvalitet i kvantitet u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije svim svojim potrošačima bez rasne, religijske, nacionalne ili rodne diskriminacije.

Regionalne kompanije kontroliše vlasnik (centralna vlast) preko odbora direktora (OD), čije članove izabire Ministarstvo privrednog razvoja (odabiru se putem javnog oglasa, in-tervjua, itd.) i općina koja spada pod tim preduzećem. Preduzećem upravlja generalni di-rektor, koga bira OD. Generalni menadžer ima ovlaštenje da sklapa ugovore i sporazume u ime preduzeća, u skladu sa statutom i važećim zakonom, a također ima obavezu da dostavlja izvještaje odboru direktora. Svaka općina je sklopila ugovor o uslugama sa RKV-om za pružanje usluga toj datoj općini.

Usluge u vodosnabdjevanju i odvodnji otpadnih voda, koje pruža regionalna kompanija reguliše Regulatorna kancelarija za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda. Kancel-ariju je uspostavio UNMIK kao nezavisnu instituciju u skladu sa Ustavnim okvirom Kosova,



Regulativa 2004/49, 26. novembra, 2004. godine. Odgovornost Regulatorne kancelarije za vodosnabdjevanje i odvodnju otpadnih voda, prema zakonu br. 03/L-086, se svodi na javno preduzeće (JP) i ne uključuje privatne načine vodosnabdijevanja u seoskim zonama. Kancel-arija podnosi račune kosovskoj skupštini, u skladu sa zakonom br. 03/L-086. Skupština naznačava direktora i zamijenika direktora kancelarije po preporuci Vlade. Glavna uloga i odgovornosti regulatorne kancelarije su sljedeće:

�� Licenciranje vodovodnih kompanija i osiguranje da pružatelji usluga ispunjavaju oba-veze na nivou usluga;

�� Uspostavljanje standarda o pruženim uslugama potrošačima i monitoring njihove pri-mjene od strane pružatelja usluga;

�� Odobravanje Plana poslovanja regionalnih kompanija;

�� Uspostavljanje i odobravanje taksi na zadovoljavajućem nivou da bi se financirale dje-latnosti pružatelja usluga, a i da bi se istovremeno promovisala efikasnost kako bi se osiguralo odgovarajuće uspostavljanje tarifa;

�� Uspostavljanje donje granice standarda usluga;

�� Monitoring zaštite potrošača;

U principu, sektor voda se na Kosovu reguliše na nacionalnom nivou. Politika sektora se reguliše preko Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja i Međuministarskog savjeta o vodama. Ministarstvo je zaduženo za izradu zakona i podzakonskih akata, kao i za razvoj politika i strategija, dok Međuministarski savjet o vodama koordiniše razvoj sektora voda na državnom nivou, daje mišljenja i preporuke o zakonima i pravnim aktima pove-zanim sa upravljanjem vodama i prati njihovu primjenu, izrađuje i odobrava Nacionalnu strategiju o vodama i razvoj politika u sektoru voda.

Međuministarski savjet o vodama se sastoji od sedam članova iz četiri ministarstva (Mnistarstvo privrednog razvoja, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Ministarstvo o lokalnoj upravi i Ministarstvo europskih integracija), a njime presjedava premijer Kosova.

Institucionalna uređenost regionalnih kompanija za vodosnabdjevanje je prikazana ispod:



Slika 14: Institucionalna uređenost regionalnih kompanija za vodosnabdjevanje

Vlasništvo nad imovinom preduzeća

Prema Zakonu o preduzećima u javnom vlasništvu (PJV), br. 03/L-087, koji nudi pravni okvir o poštovanju prava na vlasništvo u PJV, centralna vlada Republike Kosova je vlasnik regionalnih kompanija vodosnabdijevanja i njihove imovine preko Ministarstva privrednog razvoja (MPR). MPR upravlja javnim preduzećima preko odbora direktora (predsjedavajući i polovina članova je naznačava MPR) i jedinice za monitoring i politike (osoblje iz mini-starstva). U principu, MPR financira kapitalna ulaganja shodno prioritetima preduzeća i ranije usvojenim projektima, za koje su kompanije ranije aplicirale u Ministarstvu privred-nog razvoja.

Sa ostvarenim prihodom, regionalne kompanije mogu pokriti troškove poslovanja i održavanja (struja, plate, hemikalije i ostali troškovi), ali ne i kapitalna ulaganja. Prema tome, kompanije apliciraju za grantove kod MPR, kod općina kojima pružaju usluge, ali i kod međunarodne donatorske zajednice.



Zajedničko vođenje knjiga, zajedno sa računovodstvom, fakturisanjem i popisom se sprovode u centralnim jedinicama preduzeća. Financijsko odjeljenje kompanije vrši procjenu o amortizaciji cijele imovine.

Planiranje

Regionalne kompanije imaju odgovornost da pripreme trogodišnje Planove poslovanja, čiji je cilj da stvore zajedničku viziju u svim RKV. To će pomoći zaposlenima da razumiju ciljeve preduzeća i da ponude potrošačima kvalitetne usluge, kao i da usmjere svoje napore da se ostvare strateški ciljevi, misija i dugoročni ciljevi ka većoj efikasnosti i boljem poslovanju preduzeća. Trogodišnji plan izrađuju glavni menadžeri kao krajnji dokument u saradnji sa odjeljenjem za financije kad se radi o temama povezanim za financije, i sa tehničkim odjeljenjem kad se radi o tehničkim stvarima. Posljednji plan poslovanja je bio izrađen za razdoblje 2015-2017 sa zadatkom da se reviduje svake godine. Nakon završetka svake godine, u prvom kvartalu OD vrši procjenu ostvarenog učinka i definiše da li je postignuti učinak u skladu sa ciljanim pokazateljima za tu godinu. Takođe procjenjuje da li postoji značajan porast količine fakturisane vode, veća stopa naplate, smanjenje neprihodovane vode, povećani broj priključaka na mrežu, smanjenje troškova, održavanje trenutnog nivoa proizvodnje vode, bolje usluge potrošačima, itd.

Trogodišnji plan poslovanja mora biti usvojen od strane OD. Plan poslovanja bi tre-bao biti prikazan na službenoj internet stranici preduzeća, što je jedini način da potrošači dođu do željenih informacija o nivou usluga. Preduzeće je također odgovorno za planirane i proširenje pokrivenosti uslugama. Dok su gradske sredine veoma dobro pokrivene ovim uslugama, postoje seoske oblasti kojima upravlja zajednica (privatni sistem) ili imaju lične izvore snabdjevanja, čime ostaju van sistema vodosnabdijevanja. Preduzeća stalno planiraju da prošire svoje usluge u seoskim zonama, u skladu sa mogućnostima kako se ti planovi kasnije ne bi odrazili na financije i poslovanje.

Regionalna vodovodna preduzeća imaju obavezu da održavaju kapacitete, opremu i uređaje u radno i funkcionalno stanje. Dalje, ona su odgovorna za planove o proširenju usluga. Regionalna vodovodna preduzeća uspostavljaju uslove i izdaju dozvole za priključke na sistem vodosnabdijevanja i odvodnje za svaki novoizgrađeni, dograđeni ili rekonstruisani objekt.



Izvještavanje

Svako regionalno vodovodno preduzeće je obavezno da na godinu dana vrši procjenu primjenjenih djelatnosti u prethodnoj godini time što će uporediti ostvarene pokazatelje financijskog i tehničkog učinka sa projektovanim pokazateljima učinka za godinu za koju se vrši procjena u okviru trogodišnjeg plana poslovanja.

Regionalna vodovodna preduzeća dostavljaju mjesečne izvještaje Regulatornoj kancel-ariji za vodosnabdjevanje i odvodnju otpadnih voda o ključnim pokazateljima financijskog i tehničkog učinka, kao na primer:

O pružateljima vodovodnih usluga: kvalitet pitke vode; kontinuitet u snabdjevanju; pokrivenost uslugama; izmjerena potrošnja u odnosu na ukupnu potrošnju; neprihodovana voda; godišnje žalbe na 1.000 potrošača; efikasnost zaposlenih, itd.

O financijskim KPU: radni odnos; odnos pokrivenosti radom; troškovi poslovanja u jedinici; stopa naplate, itd.

Pored svega ovoga, preduzeća pripremaju i dostavljaju mjesečne izvještaje odboru direk-tora prije njihovog mjesečnog sastanka. Izvještaji o kvalitetu vode se također šalju i Jedinici za monitoring javnih preduzeća u Ministarstvu privrednog razvoja, kao i Nacionalnom institutu za Javno zdravlje Kosova.

Organizaciona uređenost

Rješavanje pitanja stručnosti i odgovornosti Vlade Republike Kosova sprovodi preko Odbora direktora. Preduzećem upravlja glavni izvršni menadžer u neposrednoj saradnji sa izvršnim direktorom za financije i upravu (glavni menadžer za financije) i izvršnim tehničkim direktorom.

Unutrašnja kontrola i revizija i Odjeljenja za nabavke i snabdjevanje posluju pod direkt-nim nadzorom (bez mješanja direktora) menadžera.

U principu, postoje posebna odjeljenja za detekciju kvarova u svakoj regionalnoj kom-paniji koja su dobro opremljena uređajima za detekciju kvarova (za trasiranje cijevi, zemljani mikrofoni, čitači pritiska, ultrasonični mjerači protoka, itd.). Međutim, neki uređaji se ne koriste zbog kvarova ili poteškoća oko kupovine originalnih baterija. S obzirom na to da su usluge za detekciju kvarova centralizovane i sprovodi ih Odjeljenje za detekciju kvarova u glavnoj kancelariji RKV-a, operativne jedinice najčešće dobijaju te usluge. Međutim, s



obzirom na to da Odjeljenja za detekciju kvarova imaju po jedan tim od 3-4 tehničara (koje najčešće predvodi iskusni inženjer i opremljena za nadzor protoka i pritiska, trasiranje cjevi, detekciju kvarova, mjerenje buke) koji je odgovoran za opštine koje spadaju pod njihovu nadležnost,

Naglašava se potreba za posebnim timovima za detekciju kvarova na nivou operativne jedinice koji će biti opremljeni za tu namjenu.

Ljudski resursi

U praksi se javlja stalan nedostatak obuke zaposlenih u preduzećima, posebno kad se radi o tehničkim pitanjima. U zadnjim godinama, akteri u ovom sektoru su stekli sposobnost i stručnost iz oblasti kao što je menadžment poslovanja, neprihodovana voda, privredna regulativa, planiranje politike i usaglašenost usluga. Uprkos očiglednom napretku, potreb-no je dalje jačanje kapaciteta u oblastima poboljšanja efikasnosti (posebno kada se radi o neprihodovanoj vodi), planiranja kapitalnih ulaganja i usaglašenost usluga. Međutim, provedeni su treninzi o neprihodovanoj vodi kao dio projekta „Smanjenje neprihodovane vode u Jugoistočnoj Europi“ finansiranog sa strane GIZ-a. Za sad donatorski projekti igraju glavnu ulogu u izgradnji kapaciteta zaposlenih u regionalnim vodovodnim preduzećima. Udruženje za vodosnabdjevanje i odvodnju otpadnih voda Kosova, SHUKOS, je uspostav-ljeno 2001. godine i ono ima za cilj da struktuiše programe za obuku i izgradnju kapaciteta.

Posvećenost uprave da se smanji neprihodovana voda

U principu, uprava pruža snažnu podršku svim djelatnostima koje imaju za cilj da smanje gubitke vode u regionalnim komunalnim preduzećima. Ovaj pristup je naglašen i u planovi-ma poslovanja za razdoblje 2015-2017, prema kojima je smanjenje tehničkih i postojećih gubitaka još uvijek veliki izazov, ali i glavni prioritet uprave RKV-a. Uprkos njihovoj posvećenosti i povremenoj podršci sa strane donatora, regionalna vodovodna preduzeća nisu u mogućnosti da oporave veoma loše stanje oko gubitka vode. Kao posljedica toga, neprihodovana voda će i dalje biti predmet pokušaja da se smanje količine. Imajući na umu činjenicu da je neprihodovana voda veoma složeno pitanje, ne može se očekivati veliki pomak ukoliko se na to pitanje ne pristupi strateški.



5. DETALJNA ANALIZA STANJA U PILOT PREDUZEĆIMA

U sklopu projektnih aktivnosti u odabranim pilot preduzećima izvršena je detaljna procjena početnog stanja na osnovu koje su urađeni odgovarajući izvještaji. U ovom poglavlju dati su osnovi nalazi iz tih izvještaja za svako pojedino preduzeće. Detaljnije analize se nalaze u spomenutim izvještajima.

5.1. Bosna i Hercegovina: pilot preduzeće JKP Vodovod i kanalizacija u Velikoj Kladuši

JKP Vodovod i kanalizacija iz Velike Kladuše je javno preduzeće organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću u vlasništvu Općine Velika Kladuša, koje za glavnu djelatnost ima javno vodosnabdjevanje i odvodnju otpadnih voda na području općine Velika Kladuša.

Institucionalna procjena

Preduzeće je osnovano u skladu sa odredbama važećih zakona (Zakon o privrednim društvima, Zakon o javnim preduzećima) i svi osnivački akti preduzeća su usklađeni sa spomenutim propisima. Djelatnost preduzeća je usklađena sa odredbama važećih zakona i njima pripadajućih podzakonskih akata (Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o vodama) kao i sa odlukama općinskog vijeća. JKP u potpunosti implementira ranije nave-dene propise.

Upravu preduzeća čine generalni direktor, šef pravne službe, šef financija i računovodstva i šef tehničkog sektora. Generalni direktor preduzeća se bira javnim natječajem, te odab-ranog kandidata potvrđuje općinski načelnik. Preduzeće ima uspostavljena sva zakonom



predviđena tijela kao što je skupština preduzeća, nadzorni odbor, odbor za reviziju i sl. Ne postoji sporazum koji definira prava i obaveze između Općine Velika Kladuša i JKP Vodo-vod i kanalizacija, već su njihovi međusobni odnosi trenutno definirani samo Odlukom o osnivanju.


Za razliku od većine vodovodnih sistema u FBiH gdje se vodovodni sistem nalazi u vlasništvu općina, u Velikoj Kladuši vodovodni sistem je u vlasništvu vodovodnog preduzeća. Također u vlasništvu preduzeća se nalazi i sva ostala pokretna i nepokretna imovina.

Godišnje planiranje

JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša ima i provodi poslovni plan koji se priprema za svaku narednu godinu pri kraju tekuće godine. Ovaj plan usvaja Nadzorni odbor i Skupština preduzeća. Godišnji plan poslovanja obuhvata planiranje za pojedine odjele preduzeća i za glavne poslovne djelatnosti. U njemu su prikazane glavne planirane prioritetne aktivnosti preduzeća za narednu godinu, financijski plan, plan investicija. Za sve planirane aktivnosti se definira potreban budžet. Analizirajući poslovanje u posljednje tri godine preduzeće je dvije godine poslovalo sa pozitivnim bilansom, dok je jednu godinu poslovalo negativno. Sa trenutnom cijenom usluga preduzeće ne može osigurati održivo poslovanje. Na zahtjev preduzeća Općinsko vijeće razmatra i odobrava promjenu cijena komunalnih usluga, što često dovodi do političkog utjecaja koji otežava poslovanje preduzeća.

Izvještavanje

Na kraju svake poslovne godine preduzeće radi izvještaj o radu u protekloj godini koji odobrava Nadzorni odbor i Skupština preduzeća. Ovaj izvještaj se nakon toga upućuje Općinskom vijeću Velike Kladuše gdje ga prezentira direktor preduzeća, nakon čega se daje na usvajanje. Izvještaj uglavnom sadrži podatke o ostvarenim prihodima i rashodima, poka-zatelje financijskog poslovanja, analizu poslovanja, podatke o tehničkom sektoru, podatke o sektoru razvoja i istraživanja, rad Nadzornog odbora i stanje ljudskih resursa u preduzeću, kao i izvještaj o gubicima vode i neprihodovane vode.



Organizaciono ustrojstvo

Sljedeći dijagram prikazuje organizaciono ustrojstvo vodovodnog preduzeća u Velikoj Kladuši:

Slika 15: Organizaciono ustrojstvo vodovodnog preduzeća u Velikoj Kladuši

DIREKTOR

ZAMJENIK DIREKTORA

POSLVOĐA VODOVODA

KV VODOINSTALATER

PK NK RADNIK NA ODRŽAVANJU 5

BRAVAR-VARIOC KV

PK KV ZIDAR TESAR

VOZAČ TERETNOG M.V.

STROJAR

ŠEF PRAVNE SLUŽBE - PRAVNIK

ŠEF FINANSIJA I RAČUNOVODSTVA

KNJIGOVOĐA SEKTOR PRINUDNE

NAPLATE

PERSONALNI REFERENT-

SEKRETARICA

REFERENT ZAŠTITE NA RADU

REFERENT NABAVE

ČISTAČICA KAFE-KUHARICA

KONTER-LIKVIDATOR

SKLADIŠTAR

ŠEF INKASATORA

INKASATORI

BLAGAJNA

ŠEF TEHNIČKOG SEKTORA

ŠEF SLUŽBE ZA ODRŽAVANJE

VODOVDA I KANAL.

ŠEF TELEMETRIJE I LABORATORIJE

ŠEF SLUŽBE ZA RAZVOJ I

ISTRAŽIVANJE

REF. RAZ. I INVEST. GEODETSKI POSLOVI

REFERENT DET. KVAROVA I ANALIZE

REF. ZA PRIKLJUČKE I INVESTICIJE

SANITARNI TEHNIČAR -LABORANT

DISTRIBUCIJA

SDU VODOVOD - TELEMETRIJA

KV ELEKTRIČAR



Ljudski resursi

JKP Vodovod i kanalizacija posljednjih godina ima trend smanjenja broja zaposlenih. Tre-nutno ima 51 zaposlenika, što znači da ima 3,64 uposlenika na 1.000 priključaka. U preduzeću postoji plan obuke zaposlenih na nivou preduzeća i zaposlenici prosječno godišnje na obuci provedu 5 dana. U ovome trenutku najpotrebnije je organizovanje obuke za GIS i detekciju gubi-taka. Uprava nije zadovoljna trenutnom ponudom obuka, odnosno mogućnosti da se zaposlenici JKP dodatno i kontinuirano obučavaju. Mišljenja su da bi se ovakve obuke trebale organizovati preko nacionalnih udruženja vodovodnih preduzeća.

Zbog prirode posla koji se obavlja u preduzeću (zemljani radovi, rad u smjenama, noćni rad i sl.) ženska radna snaga je zastupljena samo sa 12,73%.

Tabela 19: Kvalifikaciona struktura uposlenih

SEKTOR / SLUŽBA BROJ ZAPOSLENIH VSS VS SSS VKV KV PK NK

UPRAVA 3 3

SEKTOR OPĆIH POSLOVA I FINANCIJA 8 7 1

TEHNIČKI SEKTOR 40 1 8 2 21 2 6

UKUPNO: 51 3 1 15 2 21 2 7

Predanost uprave preduzeća smanjenju neprihodovane vode

Preduzeće nema izrađen akcioni plan za detekciju i otklanjanje gubitaka i smanjenje ne-prihodovane vode. Od projektnih aktivnosti u toku 2007. i 2009. godine (zona 1) godine provođene su aktivnosti smanjenja gubitaka u zoni DMA 3, koje je provodio Institut za hidrotehniku iz Sarajeva. Nakon toga nikakve druge aktivnosti detekcije kvarova nisu provođene osim pasivne detekcije, tj. opravke vidljivih ili dojavljenih kvarova. Razlog ovome je što JKP Vodovod i kanalizacija ne raspolaže sa ispravnom opremom za provođenje potrebnih aktivnosti.

Ipak, prepoznajući značaj ove oblasti i novog modernog pristupa u poslovanju, uprava preduzeća je u posljednjih godinu dana pristupila osnivanju timova za detekciju gubitaka i GIS. Također, u posljednjem periodu, preduzeće aktivno učestvuje u regionalnim projektima up-ravljanja imovinom (engl. Asset management) i mjerenja pokazatelja uspješnosti poslovanja vodovodnih preduzeća (engl. benchmarking).



Procjena operativnog upravljanja

Procjena tehničkog upravljanja

Izvorišta vode

Vodovodni sistem Velike Kladuše trenutno zahvata 260 l/s, s tim da maksimalno raspoložive količine vode iznose 412 l/s. Karakteristično je da se uglavnom radi o bušenim bunarima velikih dubina (do 620 m), te da neki od njih imaju povišenu temperaturu vode do 28 °C. Od tretmana vode provodi se samo hlorna dezinfekcija, jer je kvalitet vode zadovoljavajući i nema potrebe za daljnjim tretmanom. Voda se trenutno zahvata sa 6 zasebnih izvorišta.

Rezervoarski kapaciteti

Javni vodovodni sistem Velike Kladuše raspolaže sa ukupno 13.694 m³ rezervoarskog pro-stora u koji je uključeno ukupno 19 rezervoara iz kojih se vodom snabdijevaju sve zone vodosnabdijevanja. Ovakvi rezervoarski kapaciteti posljedica su prijeratnog razvoja preh-rambene industrije, konfiguracije terena i poslijeratnog proširenja vodovodnog sistema. Glavni rezervoarski kapaciteti su tri rezervoara ukupne zapremine 10.000 m³, koji snabdi-jevaju gradsko područje i glavne industrijske pogone.

Distribucijska mreža

Vodovodni sistem Velika Kladuša održava i kontrolira JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. i to predstavlja javni vodovodni sistem. Sistem se sastoji od 5 neovisnih i povezanih vodo-vodnih sistema:

�� Centralni vodovodni sistem (Kvrkulja i Dabravine I i II),

�� Vodovodni sistem Slapnica – Vrnograč,

�� Vodovodni sistem Šumatac,

�� Vodovodni sistem Zborište,

�� Vodovodni sistem Kvrkulja – Podzvizd – Rajnovac.

Također, radi lakšeg upravljanja i analize, sistem je podijeljen u 11 zona vodosnabdijevanja u kojima prosječan pritisak iznosi 4 bara, minimalni 1,5 bara, a maksimalni 16,0 bara. Zbog



lokacije izvorišta i zahtjevne konfiguracije terena u vodovodnom sistemu se vrši 100% pumpanje vode prema potrošačima i to:

�� 58% potrošača se snabdijeva putem jednog pumpanja,

�� 39% potrošača se snabdijeva putem dva pumpanja,

�� 3% potrošača se snabdijeva putem tri pumpanja .

Dijagram 18: Pregled cjevovoda po materijalu

U ovu svrhu se svakodnevno koristi 8 pumpnih stanica na izvorištima, te 8 prepumpnih stanica što vodovodnom preduzeću stvara velike troškove električne energije (cca. 19.000 €).

Pokrivenost općine čistom pitkom vodom je 95% što podrazumijeva oko 35.000 stanovnika. Visoka sofisticirana oprema rezultira izuzetno čistom i svakodnevno kontroliranom vodom. Ukupna dužina vodovodne mreže iznosi cca 650 km raznih profila što je uvjetovalo velike fi-nancijske investicije i visoke troškove održavanja. U narednoj tabeli dat je pregled cjevovoda po zastupljenim materijalima dobiven iz GIS-a koji obuhvata cca. 70% mreže:



Tabela 20: Pregled cjevovoda po materijalu

MATERIJAL [%] DUŽINA [M]

AC 0,7% 4.063

L 1,1% 31.086

PEHD 88,1% 368.400

PVC 2,6% 10.021

(nepoznato) 2,4% 232

DL 3,5% 19.750

C 1,6% 11.092

Ukupno 100,0% 444.644

Dokumentacija o vodovodnoj mreži i objektima

Vodovodno preduzeće posjeduje referencirane digitalne katastarske karte na kojima je, u DWG (AutoCAD) formatu, ucrtana javna vodovodna mreža sa pripadajućim objektima (rezervoari, bunari, glavni šahtovi i sl.) i osnovnim podacima o njima. U posljednje dvije godine vodovodno preduzeće aktivno sudjeluje u projektu upravljanja imovinom u sklopu Dunavskog vodnog programa. U sklopu ovog projekta pristupilo se izradi GIS baze po-dataka u softveru QGIS, i trenutno je u GIS uneseno cca. 70% vodovodnog sistema.

Vodovodno preduzeće nema izrađen hidraulički model vodovodnog sistema, niti jednog njegovog dijela.

Upravljanje vodovodnim sistemom

Telemetrijski centar, koji je opremljen savremenim SCADA sistemom, predstavlja centar upravljanja i praćenja rada javnog vodovodnog sistema Velike Kladuše iz kojeg se prati rad svih 5 neovisnih povezanih podsistema, pod čim se podrazumijeva svakodnevno praćenje trendova: protoka vode, radnih sati pumpi, amperaže pumpi, nivoa vode u rezervoarima, te drugih pokazatelja na programu. Treba napomenuti da su svi objekti u potpunosti pokriveni telemetrijskim upravljanjem, s tim da nekim objektima nedostaju mjerači protoka. Sistem daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbom Velike Kladuše osigurava sljedeće funkcije:

�� Pouzdano prikupljanje, obradu i pohranjivanje informacija o stanju u pojedinim vo-doopskrbnim objektima, vodoopskrbnoj mreži, proizvodnji i potrošnji vode;

�� Jednostavno i pregledno prikazivanje prikupljenih podataka;



�� Hronološki zapis svih značajnih događaja u pojedinim objektima u sistemu;

�� Daljinsko upravljanje vodoopskrbnim sistemom na temelju prikupljenih i obrađenih podataka uključujući i optimizaciju;

�� Izradu dnevnih, tjednih, mjesečnih i godišnjih izvještaja;

�� Pohranjivanje osnovnih tehničkih podataka o vodoopskrbnom sistemu kao i o pojedi-nim vodoopskrbnim objektima.

Slika 16: Telemetrijski sistem vodovodnog preduzeća iz Velike Kladuše

Potrošnja vode

Ukupna potrošnja (isporučena količina vode/broj potrošača) prema dostavljenim podacima vodovodnog preduzeća iznosi 131 l/st/dan. Pored ovoga, izvršena je analiza potrošnje vode u pilot mjernoj zoni DMA 4 na način da je metodom slučajnog uzorka odabrano 14 domaćinstava iz različitih dijelova mjerne zone sa tačnim brojem članova domaćinstva, te je evidentirana potrošnja vode za odabrana domaćinstva u 2014. godini. Po dva domaćinstva sa najvećom i najmanjom prosječnom godišnjom potrošnjom vode su isključena iz proračuna, te je na osnovu preostalih 10 domaćinstava proračunata specifična potrošnja vode od 162,7 l/st/dan.



Razlika koja se javlja u specifičnoj potrošnji za cijeli vodovodni sistem i za pilot zonu je uzrokovana dijelom zbog stanovništva općine Velika Kladuša koje privremeno boravi i radi u inostranstvu. Dijelom uzrok ove razlike leži i u tome da je zona DMA 4 ruralno područje gdje se voda koristi i za zaljevanje bašta i vrtova, kao i za napajanje stoke. Ipak, ovako dobivena vrijednost je puno realnija budući da prikazuje stvarnu potrošnju stanovništva koje stalno boravi na tom području.

Procjena financijskog poslovanja

Financijsko poslovanje preduzeća se vrši u skladu sa važećim nacionalnim i međunarodnim računovodstvenim standardima. Za ove potrebe koristi se računovodstveni software „PIS“ firme Infosys koji je namjenski izrađen i obuhvata sve segmente poslovanja vodovodnih i komunalnih preduzeća.

Vodovodno preduzeće prijedlog za povećanje cijene usluga upućuje Općinskom vijeću Velike Kladuše na odobrenje, međutim često Općinsko vijeće ne odobrava zahtjeve povećanja cijene, što stvara poteškoće u poslovanju preduzeća. U Bosni i Hercegovini ne postoji utvrđena metodologija formiranja cijene usluga vodovodnih i komunalnih preduzeća, što ovim preduzećima stvara poteškoće u postizanju ekonomske cijene usluga. Osnovne izvore financijskih sredstava za preduzeće predstavljaju usluge vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.

Vodomjeri potrošača se očitavaju svakog mjeseca, na osnovu čega se vrši izrada i dostav-ljanje računa koji se naplaćuju sa procentom naplate od 92%. Potrošači su podijeljeni u tri kategorije sa različitim cijenama usluga. U sljedećoj tabeli dat je pregled cijena vode i osnovnih pokazatelja financijskog poslovanja za 2014. godinu:

Tabela 21: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja preduzeća

KATEGORIJA / POKAZATELJ IZNOS (€)

Cijena vode za domaćinstva po 1 m³ 0,46

Cijena vode za industriju po 1 m³ 0,77

Cijena vode za institucije po 1 m³ 0,92

Ukupni godišnji prihodi od prodaje vode 1.031.390

Ukupni godišnji operativni troškovi vodovodnog sistema 1.047.360

Godišnji investicioni troškovi održavanja vodovodnog sistema 116.373



Zaključci i preporuke

Generalni zaključak

Na osnovu terenske posjete JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša može se generalno zaključiti da se radi o jednom od boljih vodovodnih preduzeća na području BiH. U prilog ovome govore podaci o velikoj pokrivenosti općine javnim vodovodnim sistemom, visok procent naplate potraživanja, pozitivno poslovanje preduzeća, usvojeni standardi rada i poslovanja, itd. Preduzeće je aktivno u radu nacionalnog udruženja komunalnih preduzeća, kao i u raznim regionalnim projektima gdje je aktivno uključeno i spremno da prezentira svoje dobre prakse.

S druge strane preduzeće nije ostvarilo značajne pomake u sektoru smanjenja nepri-hodovane vode, što predstavlja jednu od najslabijih karika u radu i poslovanju. I samo prepoznajući ovaj nedostatak u posljednje 1 – 2 godine pristupilo se uspostavi i opremanju timova za detekciju i otklanjanje gubitaka i GIS. Njihovo opremanje i provođenje početnih aktivnosti se odvija relativno sporo zbog nedostatka potrebne opreme i potrebnog znanja uposlenika. Zaposlenici preduzeća koji su angažovani na aktivnostima ovoga projekta do-govorene obaveze izvršavaju kvalitetno i na vrijeme.

Preporuke i ključne aktivnosti

Na osnovu provedene terenske posjete definirane su osnovne preporuke i aktivnosti koje preduzeće treba da provede s ciljem smanjenja neprihodovane vode:

Kratkoročne mjere (u roku jedne godine):

�� Pristupiti nabavci barem osnovnog seta opreme za detekciju gubitaka sa pripadajućom praktičnom terenskom obukom,

�� Uvesti proceduru redovite izrade bilansa vode kako za cjelokupan vodovodni sistem, tako i za pojedine DMA zone,

�� Završiti ucrtavanje vodovodnog sistema u GIS, sa zonom DMA4 kao prioritetnom zonom,

�� U sklopu godišnjeg izvještaja o poslovanju preduzeće bi trebalo uvrstiti poglavlje o neprihodovanoj za aktuelnu godinu.



Srednjoročne mjere (u roku jedne do tri godine):

�� Izraditi detaljan akcioni plan smanjenja neprihodovane vode,

�� Uvesti aktivnu detekciju gubitaka praćenjem potrošnje u definiranim DMA zonama i uz provođenje potrebnih mjerenja i aktivnosti, s ciljem smanjenja visokog procenta neprihodovane vode,

�� Pristupiti nabavci i ugradnji mjerača protoka na nedostajućim objektima (pumpne stanice, prepumpne stanice, rezervoari) i zonama,

�� Započeti sa aktivnostima izrade hidrauličkog modela vodovodnog sistema,

�� Nastaviti jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta već oformljenih timova za GIS i de-tekciju gubitaka,

Dugoročne mjere (preko tri godine):

�� Uspostaviti procedure kontinuiranog ažuriranja postojećeg katastra vodovodne mreže u GIS-u,

�� Nastaviti sa započetim aktivnostima upravljanja imovinom i praćenja pokazatelja uspješnosti poslovanja preduzeća (engl. asset management, benchmarking),

�� Izvršiti dodatno proširenje i opremanje SCADA sistema na nedostajuće objekte s ciljem da se sve zone pokriju mjerenjem protoka i pritiska.

5.2. Makedonija: pilot preduzeće KJP Vodovod u Kochanima


KJP Vodovod Kochani je javno komunalno preduzeće koje je odgovorno za vodosnabdi-jevanje općine Kochani. Obavlja više uslužnih djelatnosti kao vodosnabdjevanje, odvodnja, upravljanje čvrstim otpadom, pogrebne usluge, održavanje javne higijene i zelenih površina, kao i upravljanje geotermalnim vodama.

Uslugama vodosnabdijevanja obuhvaćeni su grad Kochani i sljedećih osam sela: Banja, Beli, Dolni Podlog, Gorno Podlog, Grdovica, Mojanci, Pribačevo, Trkanje.



Usluge koje objezbeđuje KJP Kochani smatraju se uslugama od javnog interesa, i shodno tome preduzeće mora poštovati načela sigurnosti u snabdjevanju, kontinuiteta/neprekid-nosti i kvaliteta, kao i načelo transparentnosti, dostupnosti i zaštite potrošača i korisnika. KJP Vodovod Kochani mora objezbediti kontinuitet usluga u vodosnabdijevanju i odvodnji u skladu sa standardima za kvalitet, a takođe je obavezno i da održava kapacitete, opremu i uređaje u ispravnom i funkcionalnom stanju.

Generalnog direktora KJP Vodovod Kochani bira gradonačelnik općine putem oglasa za upražnjeno radno mjesto, dok članove Upravnog komiteta (odbora) i Komiteta za kontrolu financija i materijalnih sredstava (Nadzorni odbor) bira Općinsko vijeće grada Kochani. KJP Vodovod Kochani postavlja uslove i izdaje dozvole za novoizgrađene, dograđene i rekonstruisane objekte.

U skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, član 64, Općina ima pravo vlasništva nad kapacitetima, financijama i uživa ostala prava koja proističu iz zakona. U suštini, općina Ko-chani posjeduje KJP Vodovod Kochani i shodno članu 64, poseduje i svu imovinu preduzeća. Sa druge strane, KJP Vodovod Kochani ima status pravnog lica, što znači da može dobiti pravo na vlasništvo nad pokretnom i nepokretnom imovinom ili kapacitetima, da uživa prava i preuzima obaveze, kao i da snosi odgovornost za preuzete djelatnosti. S obzirom na to, KJP Vodovod Kochani stiče imovinu iz svog poslovanja i razvoja, iz ličnih izvora pri-hoda, kao rezultat ličnih djelatnosti, iz zajmova ili drugih izvora ili, u skladu sa zakonom, iz budžeta.

Godišnje planiranje

KJP Vodovod Kochani je osnovala općina Kochani da bi pružalo komunalne usluge. Preduzeće usvaja godišnji program na kraju tekuće godine za sljedeću godinu nakon dobivene saglasnosti od strane Općinskog vijeća. Godišnji program (plan) u najvećoj mjeri sadrži mjere i djelatnosti koje će se provoditi u idućoj godini, pritom ne utvrđujući neophod-ni budžet za sprovođenje tih djelatnosti. Također ne sadrži standardizovane, međunarodno prihvaćene pokazatelje učinka koji se koriste za interno i spoljno upoređivanje.

Uprava preduzeća je istakla spremnost da smanji nivo neprihodovane vode, a da pritom nije usvojila detaljne planove i djelatnosti kako da to ostvari. Godišnji plan se izrađuje kao krajnji dokument u skladu sa prijašnjim dostavljenim godišnjim planovima koje su izradili šefovi sektora/službi u preduzeću. U njemu su sadržane prioritetne djelatnosti, plan o po-slovanju i održavanju i ulaganja koja bi mogla povećati djelotvornost i poboljšati poslovanje preduzeća. Godišnji plan mora biti usvojen od strane Općinskog vijeća.



Izvještavanje

KJP Vodovod Kochani je obavezno da dostavi godišnje izvještaje o djelatnostima poduze-tim u toku prethodne godine. Godišnji se izvještaj najčešće sastoji iz arhiviranih osnovnih pokazatelja učinka, koji se u najvećoj mjeri odnose na finansijska ostvarenja i djelatnosti povjezane sa zamjenom ventila. Pored tih godišnjih izvještaja, preduzeće ima obavezu prema zakonu da usvoji godišnje planove o javnim nabavkama, sa jasno utvrđenim predviđenim djelatnostima, nabavkama dobara i usluga u idućoj godini, sa jasno naznačenim mjesecom, vrstom nabavke i vrijednost finansijskih resursa.

Pored toga, financijska služba preduzeća je obavezna da dostavi Općinskom vjeću kvar-talne financijske izvještaje.


Prikaz organizacione uređenostiu JKP Vodovod Kochani sadržan je na slici 17.

Slika 17: Organizaciona struktura KJP Vodovod KochaniIzvor: KJP Vodovod Kochani, 2014



Ljudski resursi

KJP Vodovod Kochani trenutno upošljava 229 ljudi.

Produktivnost osoblja na 1.000 priključaka je 5.28, uzimajući u obzir da se u proračun uključuje samo tehničko osoblje koje radi u vodosnabdjevanju i odvodnji.

U praksi se javlja nedostatak obuka za zaposlene u preduzeću, posebno kada se radi o tehničkim stvarima. Treninzi za tehničko osoblje su najčešće vezani za učešće na izlaganjima koja organizuju trgovačka preduzeća o promociji proizvoda i opreme, posjete sajmovima za tehniku, itd. Pored toga, održavane su obuke u okviru projekata o institucionalnom jačanju, koje je financirao KfW.

Posvećenost uprave da smanji količinu neprihodovane vode

Trenutni nivo neprihodovane vode izražen u procentima u sistemu kojim upravlja KJP Vodovod Kochani je 65,95 % ili 2.940.050 m³. Preduzeće nema strategiju niti opremu za detekciju kvarova. Jedini uređaj koji se može koristiti i koji preduzeće posjeduje je ultrasonični mjerač protoka, koji su kupili prije mnogo godina i još uvijek je u ispravnom stanju. Međutim, uprava pruža snažnu podršku svim djelatnostima koje su usmjerene ka smanjenju gubitka vode u njihovom sistemu.


Karakteristike infrastrukture i mreže

Izvori vode

Postoji samo jedan izvor vode u Kochanima, a to je bunarsko područje Grdovski pored rijeke Bregalnice na jugu grada. Bunarsko područje se nalazi približno 5 km na jugoistoku grada. Sastoji se iz 14 bunara sa ukupnim kapacitetom od 265 l/s. Voda se iz bunara ispump-ava u pumpnoj stanici Grdovci i uz pomoć postrojenja se dovodi do filter stanice za vodu.

Sirova voda se pod pritiskom kroz cijevi DN 500 prenosi kroz magistralni cjevovod iz bunara do filter stanice sa rastojanjem od 6.571 m. 4.000 m cjevovoda je star 30 godina, 1.271 m je star 10 godina, a ostatak od 1.300 m je zamijenjen 2012. godine. Glavne odlike sistema za vodosnabdjevanje u Kochanima se mogu pogledati na slici 18.



Slika 18: Glavne karakteristike sistema za vodosnabdievanje u KochanimaIzvor: KJP Vodovod Kochani

Tretman vode

Filter stanica za vodu se nalazi na mjestu Polatski put na uzvišenju od 446 metara nadmor-ske visine. Filter stanica je sagrađena 2004. godine sa kapacitetom od 25,900 m³/dan (300 l/s 24 sata na dan)

Proces tretmana se sastoji iz sljedećih faza:

�� Brzi gravitacijski pješčani filter, 4 filtera sa dvojnim medijumom, 154 m², 300 l/s,

�� Ispiranje filtra (uobičajeno svakih 3 do 4 dana – vrijeme trajanja ispiranja 10 – 15 min),



�� Dezinfekcija hlornim gasom,

�� Tretirana voda u rezervoarima, 1.650 m³.

Kapacitet rezervoara

Postoje tri glavna rezervoara za skladištenje vode u sistemu od kojih se po jedan koristi za svaku zonu pritiska. Ukupna zapremina tih rezervoara iznosi 2.050 m³. Pored njih, postoje još tri manja rezervoara sa ukupnom zapreminom od 757 m³. Svi rezervoari su u dobrom stanju, potpuno su funkcionalni i stalno su u radnom stanju. Čišćenje, testiranje i dezinfek-cija rezervoara se vrši dva puta godišnje.

Zbog nadmorske visine, neka područja koja se nalaze bluzu rezervoara se ne mogu direktno snabdjeti vodom iz rezervoara, već se koriste hidroforska postrojenja.

Distributivna mreža

Distributivna mreža za vodosnabdjevanje u Kochanima ima ukupnu dužinu od 150 km i sagrađena je od azbestno-cementnih (11,47 km), polietilenskih (47,51 km), daktilno željeznih (3,7 km) i PVC (93,5 km) cijevi koje imaju prječnik od 50 mm do 250 mm. Većina postojećih cjevovoda je postavljena prije 20-30 godina. Primarna mreža u Kochanima ima ukupnu dužinu od 9,37 km i sastoji se iz 2,8 km PE cijevi, 5,27 km čeličnih cijevi i 1,30 km cijevi od duktilnog željeza. Kada se govori o priključnim cijevima, galvanizovane cijevi su zastupljene u dužini od 240 km (1/2” i ‘’3/4”) i PE cijevi sa oko 90 km (1/2” i ‘’3/4’’). Ukupna dužina iznosi 315.000 m, ukupan broj ventil je 330, a hidranata 32 u distributivnoj mreži.

Mreža vodosnabdijevanja u Kochanima je podjeljena na tri zone pritiska, visoka zona, srednja zona i niska zona (4). Svaka od zona ima svoj rezervoar za distribuciju vode preko zonske mreže do krajnjih potrošača. Mreža vodosnabdijevanja unutar svake zone je raz-granata i prstenasta.



Slika 19: Podjela mreže u tri zone pritiska Izvor: KJP Vodovod - Kochani

Viši i centralni dio grada se snabdjevaju iz rezervoara za visoku, srednju i nisku zonu, dok se obližnja naseljena mjesta i sela u Kochanskom polju snabdjevaju iz rezervoara za visoku i nižu zonu.

Prosječan pritisak mreže u sistemu je oko 4 bara, a maksimalni pritisak dostiže do 6,7 bara na kraku za selo Dolni Podlog i na malom dijelu cjevovoda, dok je minimalni pritisak u uzvišenim predjelima oko 1,5 bara.

Dokumentacija o infrastrukturi i mreži

Digitalne mape su dostupne u AutoCAD-u ili Microstation-u (.DGN format), i većina njih nema koordinate ili sadrže neke koordinate koje nisu potvrđeno tačne. U izradi je hidraulički model sistema za vodosnabdjevanje.

Ne poseduju GIS softver, niti je uspostavljen GIS tim u KJP Vodovod Kochani. Ne pro-vode se ozbiljne djelatnosti na obnovi mreže. Iscrtane su skice i izrađene su fotografije samo za vrijeme rekonstrukcije mreže i opravke kvarova. Unose se novi registrovani priključci i mreže u postojeće mape u AutoCAD-u, ali bez koordinata.



Upravljanje mrežom

Za distributivnu mrežu grada Kochani izrađen je hidraulički model u softveru Epanet i kalibriran je za prosječni dnevni protok za 2013. godinu. Međutim, ne postoji tim za HM koji radi na tome. Model funkcioniše za sljedeće slučajeve za potražnju u 2018 i 2030:

�� Prosječna dnevna potražnja,

�� Sati kada je najveća potražnja sa vatrogasnim protokom.

KJP Vodovod Kochani uspostavilo je sistem SCADA i postavilo tačke za monitoring pro-toka vode i pritiska u sistemu vodosnabdijevanja. Glavno kontrolno postrojenje se nalazi na filter stanici. Uspostavljenim sistemom se omogućava monitoring protoka i pritiska vode na nekoliko tačaka kroz sistem. Nad svim zonama pritiska se sprovodi monitoring postojećim sistemom SCADA. Vizuelni izgled sistema SCADA je prikazan na slici 20.

Slika 20: Sistem SCADA u vodovodnom preduzeću Kochani

Sve DMA zone su pod stalnim monitoringom, posebno za vrijeme noćnog najnižeg protoka. Postoje obimni zapisi o šablonu protoka u DMA zonama u svim sezonama i to može biti od pomoći kada se vrši analiza neprihodovane vode i njenih sastavnih djelova. Međutim, još uvijek nisu sprovedene dublje analize.



Ideja o dodatnoj podjeli mreže na DMA zone je još uvijek prisutna unutar preduzeća i shodno tome, predložene su neke dodatne DMA zone (7), posebno za potrebe projekta “Smanjenje neprihodovane vode u JIE”.

KJP Vodovod Kochani obezbjedilo je detaljne brojeve kvarova u distributivnoj mreži i na priključnim cijevima za 2012., 2013. i 2015. godinu (do augusta). Pregled kvarova je predstavljen u tabeli ispod:

Tabela 22: Broj kvarova u distributivnoj mreži, 2012, 2013Izvor: KJP Vodovod Kochani

GODINA PVC CIJEVI OSTALE CIJEVI UKUPNO

2012 82 7 88

2013 118 2 120

Tabela 23: Broj kvarova na servisno-priključnim cjevima u zavisnosti od materijala, 2012, 2013Izvor: KJP Vodovod Kochani

GODINA PVC CIJEVI

2012 160

2013 163

U tekućoj godini za razdoblje od januara do juna, KJP Vodovod Kochani je prijavilo ukupno 170 kvarova na distributivnoj mreži i priključcima.

Potrošnja vode

KJP Vodovod Kochani obezbjeđuje 24-satno snabdjevanje svojim potrošačima. Ne postoje restrikcije u sistemu. Uzimajući u obzir ukupnu potrošnju (1.517.660 m³/godišnje) i broj stanovnika koji su priključeni (37.000), pokazatelj koji se odnosi na potrošenu vodu u odnosu na proizvedenu/prodatu (l/čovjek/dan) iznosi 330,08/112,38 (l/st/d) za 2014. godinu.

Procjena komercijalnog poslovanja

Takse predlaže KJP Vodovod Kochani, a treba ih odobriti Opštinsko vijeće. One se proračunavaju na osnovu “Metodologije za utvrđivanje cijena pitke vode i upravljanje grads-kim otpadnim vodama”, koju priprema Ministarstvo saobraćaja i komunikacija. KJP Vodovod



Kochani ima dvije vrste potrošača prema kojima određuje takse, a to su domaćinstva i pravna lica (javne institucije i komercijalni/industrijski potrošači).

Tabela 24: Struktura taksi KJP Vodovod KochaniIzvor: KJP Vodovod Kochani 2015; (1 euro-61.5 MKD)

KATEGORIJA Taksa za vodu, MKD/m³ Taksa za odvodnju, MKD/m³

Domaćinstva 35.50 15.00

Pravna lica 65.00 18.00

KJP Vodovod Kochani usvojilo je pisanu politiku o mjerenju, fakturisanju i naplati. Međutim, još uvijek je neophodno da se ažurirau procedure kako bi se pokrio cijeli proces čitanja, fakturisanja, naplate i odnosa sa potrošačima.

Financijske izjave se pripremaju u skladu sa državnim računovodstvenim standardima, kao i u skladu sa Međunarodnim rečunovodstvenim standardima.

KJP Vodovod Kochani koristi računovodstveni softver Megasoft Plus, koji se ažurira na redovnoj osnovi. Softver omogućuje da se poveže računovodstvo oko troškova sa opštim sistemom računovodstva. Prihodi i troškovi se zapisuju za različite usluge koje nudi KJP Vodovod Kochani. Financijske izjave sadrže bilansna stanja, prihodne izjave i izjave o kapitalu.


Opšti zaključci

Jedan od glavnih faktora koji utiče na pružanje usluga, ali i na preduzeće u cjelini, je visok nivo neprihodovane vode. Prema posljednjim podacima za 2014. godine, prikazanim u tabeli, vrijednost neprihodovane vode je 65,95% ukupnog ulaza u sistem, ili prikazano u apsolutnim vrijednostima iznosi 2.949.050 m³/godišnje. Trenutna vrijednost neprihodovane vode treba predstavljati razlog za istinsku zabrinutost u KJP Vodovod Kochani i to samo ukazuje na neophodnost da se nastave i pojačaju djelatnosti vezane za neprihodovanu vodu.

Na osnovu tehničkog djela izvještaja ovog istraživanja, glavni tehnički izazovi za KJP Vodovod Kochani se mogu grupisati kao kratkoročne, srednjeročne i dugoročne mjere i djelatnosti.



Kratkoročne mjere (za period do godinu dana):

�� Da se preuzme GIS sistem sa Interneta ili da se kupi komercijalna verzija programa;

�� Da se uspostave i opreme timovi za mapiranje, GIS i HM;

�� Da se uspostavi vodni bilans koji će pomoći da se shvati veličina, izvor i troškovi koje izaziva neprihodovana voda (softverom);

�� Da se razvije strategija i/ili akcioni plan za smanjenje neprihodovane vode;

�� Da se analizira najmanja potrošnja u toku noći i da se proračuna približan realni gu-bitak vode u zonama mjerenja (u zonama koje nisu pokrivene sistemom SCADA, po-duhvat mjerenja protoka će se provesti pokretnim ultrasoničnim mjeračem protoka);

�� Da se izradi detaljni plan o mjerenju pritiska 24 sata (ulaz u sistem, prosjek i najviša tač-ka u sistem). Poduhvat mjerenja pritiska će se provesti učitavanjem podataka o pritisku);

�� Opravka vidljivih kvarova (poželjno u roku od 24 sata nakon prijave) je nesumnjivo jedna od najočiglednijih i osnovnih intervencija koje se moraju primjeniti kao najvaž-niji prioritet;

�� Da se uspostavi služba za detekciju kvarova;

S obzirom na to da je u okviru projekta omogućena teoretska obuka o neprihodovanoj vodi zaposlenima u KJP Vodovod Kochani, sljedeći pravi korak bi bio da se pređe na prim-jenu metodologije i tehnika koje su bile usvojene na obuci, a koje su se odnosile na detek-ciju kvarova na licu mjesta. Neprihodovana voda se ne može smanjiti ukoliko se ne pokaže posvećenost unutar preduzeća da se preuzme „proaktivna politika“ ka mjerama za detekciju kvarova. Osnivanje odjeljenja za detekciju kvarova i utvrđivanje odgovarajućeg broja za-poslenih koji će raditi u timu za neprihodovanu vodu je jedna od ključnih stvari. Javlja se jasna potreba za osvrtom na probleme i ograničenja koja se javljaju prilikom uvođenja pro-grama o smanjenju neprihodovane vode unutar KJP Vodovod Kočani. Rješavanje problema neprihodovane vode iziskuje posvećeno jezgro visokomotivisanih i obučenih stručnjaka koji će koristiti svoju najnoviju opremu i tehnologije. Iskorištavanje lokalnog znanja i ra-zumojevanja svakodnevnih poslova oko distributivnog sistema i šablona potražnje vode je također veoma važno pitanje.



�� Smanjenje utvrđenih gubitaka (neovlaštena potrošnja, nelegalni priključci, krađa i zlo-upotreba, nepreciznost potrošačkih vodomjera, greške u bazi podataka o potrošačima, greške u prikupljanju podataka i prenosu, odabir vodomjera i njihove veličine);

Srednjoročne mjere (jedna do dve godine):

�� Da se u potpunosti ažurira katastar mreže vodosnabdijevanja i njenih kapaciteta u nedavno uspostavljenom sistemu GIS;

�� Da se krene sa upotrebom već napravljenog softvera o modeliranju mreže u svakod-nevnom radu, posebno kada se radi na podjeli mreže na DMA zone;

�� Hidraulički model mreže vodosnabdijevanja omogućuje pristup vrijednostima hidra-uličkih parametara i pregled glavnih linija i mreža vodosnabdijevanja u cjelini. Kao zbir svega toga, HM je ključni element odgovarajućeg sistema vodosnabdijevanja. Ne-ophodna je njegova kalibracija kako bi se dobile vrijednosti o protoku i pritisku kao u postojećem sistemu. Nudi se mogućnost da se uporede rezultati dobijeni iz HM sa mnogobrojnim mjerenim podacima na terenu.

�� Podjela odabranih DMA zona i novih zona u manje (podzone – trajne ili virtuelne) da bi se prikazali bolje podaci iz poduhvata o mjerenju pritiska i protoka. Da se da prednost podzonama sa većim gubitkom vode.

�� Analiza tačnosti potrošačkih vodomjera, baza podataka o mjeračima potrošača (starost, vrsta, marka, klasa, tačnost) i procedure o čitanju i fakturisanju mjerača potrošača;

�� Da se nastavi sa programom zamjene vodomjera potrošača, što će pomoći smanjenju komercijalnih gubitka/neprihodovane vode;

�� Da se iskoriste podaci iz postojećeg sistema SCADA i da se izradi detaljni plan o mje-renju protoka 24 sata kako bi se potpuno pokrili dotoci u sistem i glavni rezervoari, pumpne stanice, odabrane DMA zone (sa jednim ili dva dotoka);

Dugoročne mjere (za duže od tri godine):

�� Da se smanji neprihodovana voda, čiji je nivo sada procjenjen na 65,95% (2014) u uku-pnom vodnom sistemu time što će se primjeniti Akcioni plan (to jest primjena mjera kako što je proaktivna detekcija kvarova, zamjena cjevovodi, smanjenje pritiska itd.) na 42,30 % do 2017. godine;



�� Zamjena starih i dotrajalih cijevi, kao i galvanizovanih cjevi i čeličnih priključka, do-prineće smanjenju postojećih gubitaka vode/neprihodovane vode;

�� Da se postave ventili za regulisanje pritiska na kritičnim lokacijama kako bi se smanjio pritisak i smanjila promjena pritiska u toku dana i noći;

�� Redovno ažuriranje podataka o Akcionom planu za smanjenje neprihodovane vode.

5.3. Kosovo: pilot preduzeće RKV Prishtina d.d. – jedinica: Lipjan


Operativna jedinica Lipjan dio je najveće Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje na Kosovu – RKV Prishtina i snabdjeva vodom 46.326 stanovnika. OJ Lipjan obuhvata grad Lipjan i 32 sela. OJ Lipjan pruža sljedeće usluge:

�� Tretman i distribucija pitke vode,

�� Skupljanje i odlaganje otpadnih voda,

�� Održavanje i proširenje mreže pitke vode,

�� Održavanje i proširenje mreže odvodnje otpadnih voda.

Slika 21: Lokacija OJ Lipjan i oblast koju snabdjeva (tamno plavo); oblast koju snabdjeva RKV Prishtina (svjetlo plavo)Izvor: RKV Prishtina



Uzimajući u obzir da je Operativna jedinica Lipjan dio RKV Prishtina JSC, institu-cionalna procjena će se odnositi na RKV Prishtina. RKV Prishtina je regionalno javno komulano preduzeće organizovano kao akcionarsko društvo od juna 2007. godine, shodno članu 35.5 Regulative UNMIK-a 2001/6 o privrednim organizacijama. RKV Prishtina pruža usluge (vodosnabdjevanje i odvodnja) u jugoistočnom dijelu i centralnom Kosovu u neko-liko općina (Podujevo, Obilić, Kosovo Polje, Štimlje, Glogovac, djelovima Vučitrna (sela Prilužje, Stanovci, itd.) i nedavno osnovanoj općini Gračanica. Centralna uprava preduzeća se nalazi u Prishtini, dok ono posluje preko operativnih jedinica koje se nalaze u svakoj od općina. Preduzeću je licencu za pružanje usluge izdala Regulatorna kancelarija za vodosnab-djevanje i odvodnju (RKVO). RKV Prishtina postavlja nivo usluga u skladu sa zahtjevima o minimum standardima usluga koje određuje RKVO svojim pravilima i propisima.

Zbog prekida u snabdjevanju nekih regiona i općina, svi ljudski i financijski resursi preduzeća su usmjereni ka smanjenju neprihodovane vode (da bi se sveli na minimum svi realni gubici i u potpunosti odstranili vidljivi gubici) i maksimalnom povećanju svih djelat-nosti za povećanje naplate. Opća misija RKV Prishtine i njenih operativnih jedinica je da svojim potrošačima obezbjedi pitku vodu i odgovarajući kvalitet i kvantitet koji je u skladu sa standardima SZO, bez ikakvih rasnih, religijskih, nacionalnih ili rodnih predrasuda.

RKV Prishtina je pod nadzorom vlasnika (centralna vlada Republike Kosova – Mini-starstvo privrednog razvoja (MPR)) preko Odbora direktora, čije članove odabire kancel-arija premijera (odabrani su putem javnog oglasa i intervjua sa mandatom od 3 godine i mogućnošću za produženje mandata na još 3 godine) i općine koje dobijaju usluge (uobičajeno sa mandatom od godinu dana za svaku općinu), a u odabiru igra ulogu i Jedini-ca za politike i monitoring (ministarsko osoblje). Preduzećem upravlja generalni menadžer –direktor koga postavlja OD. Direktor ima nadležnost da sklapa ugovore u ime preduzeća, u skladu sa statutom i važećim zakonom, a takođe je obavezan i da obavještava OD o svemu. Svaka općina ima ugovor o uslugama koji je potpisala sa RKV o isporuci usluga.


Skladno Zakonu o preduzećima u javnom vlasništvu (PJV) br. 03/L-087, kojim se us-postavlja pravni okvir za primjenu prava na vlasništvo u preduzećima u javnom vlasništvu, centralna vlada Republike Kosovo, preko Ministarstva privrednog razvoja (MPR) vlasnik je Regionalne kompanije za vodosnabdjevanje Priština i njene imovine. U principu, MPR finansira kapitalna ulaganja na osnovu prioriteta preduzeća i ranije dostavljenih projekata za koje je preduzeće apliciralo. Prikupljenim prihodom RKV Prishtina uspjeva da pokrije troškove održavanja i poslovanja, ali nije u poziciji da finansira kapitalna ulaganja. Shodno



tome, preduzeće aplicira za granotove osim u MPR, takođe i u općinama koje snabdjeva uslugama, ali i kod međunarodnih donatora.

Centralno knjigovodstvo, zajedno sa računovodstvom, fakturisanjem i popisom, spro-vodi se u centralnoj jedinici preduzeća u Prishtini. Financijsko odjeljenje preduzeća spro-vodi procjenu vrijednosti i amortizacije cijele imovine.

Planiranje

RKV Prishtina odgovorno je za pripremu trogodišnjeg poslovnog plana, čiji je cilj da stvori zajedničku viziju u RKV-u, koja će omogućiti svim zaposlenima da shvate strateške ciljeve, misiju i dugoročne ciljeve koji bi poboljšali djelotvornost i poslovanje samog preduzeća. Trogodišnji plan izrađuje najviša uprava kao krajnji dokument uz pomoć službe za finan-sije i tehničke službe za dio koji se odnosi na tehničke stvari. Posljednji plan poslovanja se odnosi na razdoblje 2015 – 2017 sa obavezom da se reviduje jednom godišnje. Na završetku svake godine, OD procjenjuje u prvom kvartalu sljedeće godine kakav je učinak i da li je u skladu sa ciljanim pokazateljima za tu godinu, kao na primjer povećana količina fakturi-sane vode, veća naplata, smanjenje neprihodovane vode, veći broj priključenih potrošača na mrežu, smanjenje troškova, održavanje sadašnjeg nivoa proizvodnje vode, kvalitetnije usluge potrošačima, itd.

Jedan od glavnih strateških ciljeva je smanjenje neprihodovane vode i to se jasno navodi u poslovnom planu koji sadrži prilično detaljne djelatnosti i korake koji se odnose na prob-lem ostvarenja ciljeva. Međutim, plan ne sadrži raspored zadataka i ključne trenutke, kao primjena kapitala i mjerljive promjene u poboljšanom učinku. Trogodišnji poslovni plan mora usvojiti Odbor direktora. Preduzeće je takođe zaduženo i za planiranje proširenja svojih usluga.

Dok su gradske oblasti veoma dobro pokrivene ovim uslugama, postoje seoske oblas-ti kojima upravlja zajednica (privatni sistemi) ili lični sistemi, koji ostaju van mreže. Preduzeće neprestano planira da proširi svoje usluge na seoska područja, u skladu sa svojim mogućnostima da podnese ovaj teret, a da se pritom ne suoči sa negativnim financijskim i poslovnim posljedicama.



Izvještavanje

RKV Prishtina obavezno je da na godišnjoj osnovi vrši pregled djelatnosti koje su sprove-dene u prethodnoj godini time što će uporediti finacijski i tehnički učinak sa predviđenim pokazateljima učinka za tu godinu u okviru trogodišnjeg plana.

RKV Prishtina dostavlja Regulatornoj kancelariji za vodosnabdjevanje i odvodnju mjesečne izvještaje o ključnim finansijskim i pokazateljima poslovanja, uključujuči sljedeće stavke:

Pružatelji vodovodnih usluga: kvalitet pitke vode; nesmetano snabdjevanje; pokrive-nost uslugama;Izmjerena potrošnja u odnosu na ukupnu potrošnju; neprihodovana voda; godišnje žalbe na 1.000 potrošača; djelotvornost zaposlenih.

Financijski ključni pokazatelj učinka (KPIs): broj zaposlenih; broj zaposlenih u odnosu na broj potrošača; troškovi poslovanja jedinice; nivo naplate.

Pored svega ovoga, preduzeće treba da pripremi i dostavi mjesečni izvještaj Odboru direktora prije redovnog mjesečnog sastanka. Izvještaj se dostavlja i Jedinici za monitoring javnih preduzeća unutar Ministarstva privrednog razvoja, kao i Državnom institutu za javno zdravlje Kosova kada se radi o kvalitetu vode.


Operativna jedinica Lipjan – RKV Prishtina, kao jedno od osam operativnih jedinica RKV Prishtine, osnovano je da pruža usluge u vodosnabdjevanju i odvodnji grada Lipjan i 32 sela i ima ograničenu nadležnost i odgovornosti. Sve osnovne i zajedničje odgovornosti prelaze na regionalnu kompaniju za vodosnabdjevanje Prishtina. Organizaciona struktura preduzeća je predstavljena dijagramom o OJ Lipjan na slici 22:



Slika 22: Organizaciona struktura OJ Lipjan Izvor: RKV Prishtina

Nadležnosti i odgovornosti Vlade Republike Kosova provode se preko Odbora direktora. Preduzećem rukovodi glavni menadžer – direktor u direktnoj saradnji sa izvršnim direk-torom za financije i upravu (Glavni finansijski direktor) i Izvršnim tehničkim direktorom (Tehnički direktor)

Služba za kontrolu i reviziju, kao i služba za nabavke organizovane su pod direktnom upravom (bez mješanja ostalih direktora) generalnog direktora.



Ljudski resursi

OJ Lipjan trenutno broji 43 zaposlena i to 37 muškaraca i 6 žena. U tehničkoj službi, kao i u službi za održavanje, radi 20 muškaraca i nema niti jedne žene, a samo je jedan od njih inženjer.

Odnos između broja zaposlenih i broja priključaka iznosi 5,38 na 1.000, dok odnos između broja zaposlenih i broja stanovnika koji dobijaju uslugu 1,1 na 1.000 (ako se u proračun uključe samo zaposleni u OJ Lipjan).

Jednostavno, nema dovoljno obuka za zaposlene u preduzećima, a posebno za tehničko osoblje. U posljednjim godinama, akteri u sektoru voda su stekli vještine i stručnost i oblas-tima kao što je operativni menadžment, neprihodovana voda, privredni regulatori, plani-ranje politike i usklađenost usluga. I pored očiglednog napretka, potrebno je dalje jačanje kapaciteta na polju jačanja efikasnosti (posebno kada se radi o neprihodovanoj vodi), plani-ranja kapitalnih ulaganja i usklađenosti usluga. Međutim, sprovedeno je nekoliko obuka o neprihodovanoj vodi u okviru projekta „Smanjenje neprihodovane vode u Jugoistočnoj Europi – faza 5“, koji je financijski podržao SDC. Zasad, donatorski projekti igraju glavnu ulogu u izgradnji kapaciteta zaposlenih u RKV Prishtina. Udruženje za vodosnabdjevanje i odvodnju Kosova, SHUKOS, osnovano je 2001. godine i njegov cilj je da razvije struktura obuke i programi za izgradnju kapaciteta.

Posvećenost rukovodstva da smanji neprihodovanu vodu

Trenutni nivo neprihodovane vode u sistem kojim rukovodi OJ Lipjan RKV Prishtina je 54,89%, a izraženo u apsolutnim vrijednostima 1.036.400 m³. OJ Lipjan nema usvojenu strategiju o detekciji kvarova, niti opremu za detekciju kvarova. S obzirom na to da je detek-cija kvarova centralizovana usluga koju pruža Služba za detekciju kvarova iz RKV Prishtina, može se očekivati da je OJ Lipjan pokrivena ovom uslugom.

Međutim, s obzirom da se služba za detekciju kvarova sastoji iz samo jednog tima od 3-4 ljudi iz tehničkog osoblja, kojeg vodi iskusni inženjer i koji poseduje potrebnu opremu za mjerenje protoka i pritiska, za trasiranje cijevi, detekciju kvarova, učitavanje buke, i pod svoju nadležnost ima osam općina, preporučuje se da se oformi poseban tim za detekciju koji će poslovati samo u OJ Lipjan. Rukovodstvo pruža snažnu podršku svim djelatnostima koje su usmjerene ka smanjenju gibitka vode u RKV Prishtina. Ovo je naglašeno i istaknuto i u poslovnom planu za razdoblje 2015-2017, gdje se smanjenje tehničkih i vidljivih gubitaka navodi kao jedan od glavnih izazova i jedan od osnovnih prioriteta u rukovođenju RKV Prishtina.




Karakteristike infrastrukture i mreže

Izvori vode

OJ Lipjan RKV Prishtina

Stanovništvo Lipjana se pretežno snabdjeva vodom iz:

�� bunarskog područja kod “fabrike hartije”, koje se sastoji iz 7 bunara, sa ukupnim ka-pacitetom od 80 l/s i ugrađenim kapacitetom od 40 l/s, a kapacitet rezervoara iznosi 450 m³;

�� bunarsko područje pored rijeke Sitnice, koje se sastoji iz 5 bunara, sa ukupnim kapa-citetom od 40 l/s i ugrađenim kapacitetom od 25 l/s, a kapacitet rezervoara je 450 m³;

�� bunarsko područje kod Gračanice, koje se sastoji iz 6 bunara, sa ukupnim kapacitetom od 70 l/s i ugrađenim kapacitetom od 40 l/s, a kapacitet rezervoara je 350 m³;

�� hidroforskim postrojenjem, voda se ispumpava i puni rezervoare:

�y Rezervoar kod Gadimlja sa V = 1.000 m³

�y Rezervoar u Gornjoj Gušterici V = 500 m³

�y Rezervoar u Janjevu V = 200 m³

Sistem vodosnabdijevanja u Lipjanu prikazan je na slici 23.



Slika 23: Mreža sistema vodosnabdijevanja u Lipjanu Izvor: OJ Lipjan RKV Prishtina

Tretman vode

Voda iz izvora u Lipjanu se tretira u dva postrojenja, jedno u blizini fabrike hartije, a drugo u blizini gračaničke granice. Filter stanica pored gračaničke granice je sagrađena 2010. godine, a ona druga kod fabrike hartije 1980/1995. godine

Proces tretmana vode sastoji se samo iz dezinfekcije hlorom;

�� Tretman vode u rezervoaru od 2.390 m³.

Kapacitet rezervoara

Postoji nekoliko rezervoara za vodu u sistemu koji obuhvata grad Lipjan i okolna sela. Ukupna zapremina tih rezervoara je 2.390 m³ (450 m³, 240 m³, 1.000 m³, 500 m³, 200 m³). Svi rezervoari su u dobrom stanju, potpuno su funkcionalni i rade bez prekida. Čišćenje, testiranje i dezinfekcija rezervoare obavlja se dva puta godišnje.

Kao rezultat nadmorske visine, neka područja koja se nalaze u blizini rezervoara, ne mogu se direktno snabdjeti vodom, pa se moraju koristiti hidroforska postrojenja.



Distributivna mreža

Distributivna mreža vodosnabdijevanja OJ Lipjan, RKV Prishtina ima ukupnu dužinu od 200 km i sastoji se iz azbestno-cementnih cijevi (20%), HDPE (75%), duktilno željezo, PVC (5%) sa prečnikom od 50 mm do 315 mm. Distributivna mreža ima ukupan broj ventila 250; ima 11 hidranata (2 u gradu i 9 u selima). Mreža vodosnabdijevanja je razgranata i prstenasta.

Prosječan pritisak u mreži Lipjana je oko 3,1 bar.

Dokumentacija o infrastrukturi i mreži

Postoje digitalizovane mape grada Lipjan iz 2010. godine u AutoCAD-u, ali nije pokriveno cijelo područje.

OJ Lipjan nema tim za GIS. Ovo je centralizovana usluga koju pruža glavna prishtinska kancelarija kroz posebno odjeljenje za GIS koje radi na softveru ArcGIS. Operativna jedinica ne vrši aktivno ažuriranje GIS mreže. Samo se izrađuju skice i fotografije za vrijeme rekon-strukcije mreže ili opravke kvarova, koji se nakon toga prenose u dwg. format i dostavljaju se kancelariji za GIS u Prishtini.

Upravljanje mrežom

Ne postoji tim za HM u OJ Lipjan. Ovu uslugu, takođe, pruža centralna jedinica iz Prishtine.

SCADA se primjenjuje samo u glavnim postrojenjima za tretman vode u RKV Prishtina. Ne postoje druge postavljene tačke za monitoring protoka i pritiska u sistemu vodosnabdi-jevanja (neke djelatnosti su već otpočete i pripremljene).

Vodovodna mreža OJ Lipjan RKV Prishtine nije podjeljena na DMA zone i ne postoje utvrđene i provjerene zone. S obzirom na to da ne postoje podaci o mjerenju noćnog protoka i pritiska, još uvijek se ne sprovode dublje analize o neprihodovanoj vodi.


Jedan od glavnih faktora koji utiče na efikasnost i stabilnost pruženih usluga, ali i na OJ Lipjan u cjelini, jeste visok nivo neprihodovane vode. Prema posljednjim podacima za



2014. godine, vrijednost neprihodovane vode za OJ Lipjan iznosi 54,81% ukupnog dotoka u sistem,a izraženo u apsolutnim vrijednostima, to je 1.036.400 m³/godišnje. Trenutna vri-jednost neprihodovane vode treba zaista da brine OJ Lipljan, a to samo ukazuje na hitnu potrebu za djelovanjem i nastavljanjem već otpočetih djelatnosti ka smanjenju neprihodo-vane vode.

Na osnovu tehničkog djela izvještaja o analizi, glavni tehnički izazovi OJ Lipljan se mogu podjeliti u kratkoročne, srednjeročne i dugoročne mjere i djelatnosti.

Kratkoročne mjere (za manje od godinu dana):

�� Da se ažurira katastar mreže vodosnabdijevanja i ostalih kapaciteta Operativne jedinice Lipjan, da se izradi GIS i HM mreže u Lipjanu od strane tima za GIS/HM osnovanog u Prištini; strogo se preporučuje da se izdaju licence za softver GIS zbog uvida.

�� Uvođenje DMA zona u cijelom sistemu vodosnabdijevanja kako bi se pružile usluge koje neće uticati na kvalitet vode. To dalje povlači utvrđivanje spoljnih granica sistema, visinu/konturu DMA zona, nabavku graničnih ventila kako bi se omogućilo funkcioni-sanje DMA zona, kao i postavljanje vodomjera da bi se mjerio odrjeđeni protok ukoliko je moguće.

�� Da se izradi detaljni plan za mjerenje pritiska 24 sati dnevno (ulaz u sistem, prosjek i najviša tačka sa već postavljenim mehaničkim vodomjerima ili pokretnim ultraso-ničnim mjeračem protoka). Poduhvat mjerenja pritiska će se provesti sa učitavačima podataka o pritisku.

�� Da se uspostavi jedna ili dvije DMA zone.

�� Da se razvije strategija i/ili akcioni plan za smanjenje neprihodovane vode.

�� Da se analizira minimalna noćna potrošnja i da se proračunaju prosječni realni gubici vode u zonama mjerena.

�� Sanacija vidljivih i prijavljenih kvarova (poželjno u roku od 24 sati nakon prijave) bez sumnje je jedna od najočiglednijih i osnovnih intervencija koje se moraju primijeniti kao glavni prioritet.

�� Osnovano je odjeljenje za detekciju kvarova jer ovo odjeljenje u Prishtini mora da po-kriva široko područje i praktično je nemoguće da se provodi aktivna kontrola kvarova na cijeloj teritoriji. Imajući u obzir da je teoretska obuka o neprihodovanoj vodi već



održana zaposlenima u OJ Lipjan u okviru projekta, sljedeći pravi korak bi bio primje-na načina rada i tehnika koje su usvojene za vrijeme obuke, a odnose se na detekciju kvarova na licu mjesta. Osnovano je odjeljenje za detekciju kvarova i utvrđivanje od-govarajućeg broja zaposlenih koji će raditi u okviru tima za neprihodovanu vodu je apsolutan prioritet. Javlja se jasna potreba da se baci osvrt na probleme i ograničenja koja se odnose na uvođenje programa za smanjenje neprihodovane vode u OJ Lipjan Prishtina. Za to je potrebna posvećena grupa motivisanih i obučenih stručnjaka koji će koristiti najnoviju opremu i tehnike. Korištenje lokalnog znanja i razumijevanje svakodnevnih aktivnosti na distributivnoj mreži i šematski prikazi potrošnje vode su takođe od osobite važnosti.

�� Smanjenje očiglednih gubitaka (neovlaštena potrošnja, nezakoniti priključci, krađa i zloupotreba, nepreciznost vodomjera, greške u bazama podataka o potrošačima, greške u prikupjjanju i prijenosu podataka, odabir vodomjera i njihova veličina).

Srednjoročne mjere (jedna do tri godine):

�� Da se kalibrira hidraulički model mreže vodosnabdijevanja kojom se omogućava pri-stup vrijednostima hidrauličkih parametara i pregled glavnih linija vodosnabdijevanja i mreže vodosnabdjevana u cjelini. Kalibracija je neophodna da bi se dobile vrijednosti protoka i pritiska kao u istinskom sistemu. Time će biti moguće da se uporede rezultati dobiveni iz HM sa mnogobrojnim mjerenim podacima na terenu.

�� Da se ugrade pumpe sa promjenljivom brzinom na jednu ili četiri postojeće pumpe koje snabdjevaju vodom grad Lipjan kako bi se regulisao protok u noćnim satima.

�� Da se uspostavi više DMA zona u sistemu i da se podjele odabrane DMA zone na manje zone (trajno ili virtuelno) kako bi se bolje prikazali podaci o protoku i pritisku. Prednost se treba dati podzonama sa većim gubitkom vode.

�� Analiziranje tačnosti vodomjera potrošača, baza podataka o mjeračima (starost, vrsta, marka, klasa preciznosti) i postupci mjerenja i fakturisanja;

�� Kontinuitet u programu zamjene vodomjera potrošača, što će doprinijeti smanjenju komercijalnih gubitaka/neprihodovane vode.



Dugoročne mjere (duže od tri godine):

�� Da se smanji neprihodovana voda, čiji nivo iznosi 54.81 % (2014) ukupne vode na ulaz u sistem u skladu sa Akcionim planom (tj. primjena mjera kao što je aktivna detekcija kvarova, zamjena cijevi, smanjenje pritiska, itd.) na nivo od 46,30% do 2017. godinu.

�� Zamjena starih i dotrajalih cijevi, kao i galvanizovanih željeznih i čeličnih priključaka doprinijeće smanjenju neprihodovane vode;

�� Ugradnja ventila za smanjenje pritiska na nekim kritičnim mjestima kako bi se smanjio pritisak i smanjila promjena njegove vrijednosti u toku dana i noći;

�� Primjena i redovno ažuriranje Akcionog plana za smanjenje neprihodovane vode.



6. DRUGI IZVORI PODATAKA NEPRIHODOVANE VODE U JIE

6.1. Lista relevantnih izvora podataka smanjenja neprihodovane vode u JIE

Postoji određeni broj dokumenata koji analiziraju stanje u sektoru vodosnabdijevanja u regionu JIE i na nacionalnim nivoima. Ti dokumenti, između ostalog, obrađuju i prob-lematiku smanjenja neprihodovane vode, međutim ne obrađuju je detaljno na način kao ovaj izvještaj (timovi, oprema, procedure i sl.). Kod odabira dokumenata koji su bili drugi izvori podataka vodilo se računa da dokumenti pokrivaju regionalni ili nacionalni nivo, te da budu što novijeg datuma, te su odabrani sljedeći dokumenti:

Dokument 1: Regional report: Water and wastewater services in the Danube region - A state of the sector (SoS report), Danube water program, May 2015.

Dokument 2: Strategija za reformu – priručnik za komunalna preduzeća u sektoru voda u Jugoistočnoj Europi, Regionalni centar za životnu sredinu Srbije, juli 2009. godine

Dokument 3: Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH – Analiza SVS, MDG-F program u BiH, januar 2011. godine

Dokument 4: The DANUBIS Water Platform - an online repository of resources for and about water supply and sanitation utilities in South-East, Eastern, and Central Europe, 2015.

Dokument 5: Utilities Sector Analysis in the Republic of Macedonia , ADKOM (As-sociation of Public utility service providers of the Republic of Macedonia), 2014.



Dokument 6: Report on Completed Benchmarking Project in 28 Utilities in the Repub-lic of Macedonia – Municipal Services Improvement Project (MSIP)-Government of the Republic of Macedonia and World bank, Bojan Ristovski, February, 2014.

Dokument 7: Annual Report of the Performance of Kosovo Water Service Providers in 2014-Water and Wastewater Regulatory Office, September, 2015.

6.2. Usporedba rezultata sa drugim izvorima podataka smanjenja neprihodovane vode u JIE

Izvršena je analiza i poređenje osnovnih saznanja ovoga izvještaja sa relevantnim izvorima podataka koji obrađuju temu neprihodovane vode na nacionalnom i regionalnom nivou. Može se reći da se prikupljeni podaci ne razlikuju značajno imajući u vidu različito vre-mensko razdoblje kada su prikupljani, veličinu odabranog uzorka vodovodnih preduzeća i tačnosti podataka sa kojima raspolažu vodovodna preduzeća u regionu. U narednoj tabeli prikazani su usporedni podaci osnovnih nalaza ovog izvještaja sa drugim izvorima podataka neprihodovane vode u JIE koji su obradili navedene podatke:



Tabela 25: Usporedni podaci sa drugim izvorima podataka

IZVOR PODATAKA BIH MK KOSNEPRIHODOVANA VODA (%)

Regionalna procjena 58 49,29 56,58Dokument 1 55 62 58Dokument 2 50 <60 59Dokument 3 60 - -Dokument 4 60,47 (2014) 60,50 (2014) 56,81 (2013)Dokument 5 - 59,92 (2012) -Dokument 6 - 44,7 (2012) -Dokument 7 - - 57 (2014)

MJERENJE POTROŠNJE VODE KOD POTROŠAČA (%)Regionalna procjena 91 96,6 86,7Dokument 1 >80 92 90Dokument 2 - - -Dokument 3 62 - -Dokument 4 94,6 (2014) 89,17 (2014) 91,88 (2013)Dokument 5Dokument 6 - 87,07 (2012) -Dokument 7 - - 92 (2014)

POKRIVENOST STANOVNIŠTVA JAVNIM VODOSNABDJEVANJEM (%)Regionalna procjena 72 86 69,73Dokument 1 Prosječno 74Dokument 2 - - -Dokument 3 >50 - -Dokument 4 81,50 (2014) 86,33 (2014) 81,13 (2013)Dokument 5Dokument 6 - 91,45 (2012) -Dokument 7 - - 84 (2014)

PROCENAT NAPLATE USLUGA (%)Regionalna procjena 80 76,84 74Dokument 1 85 90 70Dokument 2 - - -Dokument 3 80 - -Dokument 4 82,24 (2014) 89,68 (2014) 70,72 (2013)Dokument 5Dokument 6 - 95,7 (2012) -Dokument 7 - - 74 (2014)

SPECIFIČNA POTROŠNJA VODE PO STANOVNIKU (L/ST/DAN)Regionalna procjena 140 142 48Dokument 1 170 160 80Dokument 2 - - -Dokument 3 - - -Dokument 4 148,4 (2014) 177,9 (2014) 114,97 (2013)Dokument 5 - 200 (2013) -Dokument 6 - 128,1 (2012) -Dokument 7 - - -



7. REGIONALNA PROCJENA STANJA NA OSNOVU PROJEKTNIH SAZNANJA I OSTALIH IZVORA PODATAKA

7.1. Regionalna procjena tehničkih aspekata smanjenja neprihodovane vode

Zajednička karakteristika vodovodnih preduzeća JIE je da su ona nastala i da su njihovi vodovodni sistemi u najvećoj mjeri izgrađeni u periodu socijalističke vlasti, kao i da zadnjih 30 godina prolaze transformaciju prilagođavanja europskom načinu rada i standardima. Po-sljedica ranijeg načina razvoja i organizacije je decentralizacija sektora vodosnabdijevanja, sa vlasništvom i upravljanjem sistemom vodosnabdijevanja na nivou lokalnih zajednica, te ograničenim učešćem privatnog sektora, što rezultira postotkom neprihodovane vode oko 55 %. Kada se posmatra trend neprihodovane vode on je različit od zemlje do zemlje. Tako postotak neprihodovane vode u Bugarskoj i Makedoniji ima trend porasta, dok je u BiH, Rumuniji i Moldaviji taj trend u opadanju.

Veoma rijetko se pruža usluga javnog vodosnabdijevanja na nivou cijele općine. Oko 76% stanovništva regije JIE se vodom snabdijeva sa javnih vodovodnih sistema koji obuh-vataju veće gradske centre, dok se ostatak stanovništva, uglavnom u ruralnim područjima snabdijeva putem lokalnih vodovodnih sistema samoorganizacijom građana na nivou man-jih naselja.

Procenat mjerenja potrošene vode kod potrošača je u stalnom porastu i trenutno iznosi 91%. Jedan od ključnih problema u ovom segmentu je otežano mjerenje potrošnje pojedinih potrošača u objektima kolektivnog stanovanja (zgradama). Mjerenje potrošnje vode moti-vira potrošače na racionalno korištenje vode i utječe na specifičnu potrošnju.

Trenutna specifična potrošnja iznosi oko 140 l/st/dn i vjerovatno će imati trend sman-jenja tako da je za očekivati da se ona približi evropskom standardu od 120 l/st/dan.



Aktivnosti i procedure smanjenja neprihodovane vode u regionu JIE nisu dovoljno zaživjele uglavnom zbog nedostatka tehničkih i dijelom financijskih sredstava, kao i neo-phodnih ljudskih kapaciteta. Velik dio vodovodnih preduzeća u regionu još uvijek nema uspostavljene timove za detekciju gubitaka i GIS. Upravo u ovome segmentu poslovanja vodovodnih preduzeća postoji mogućnost povezivanja i saradnje sa privatnim sektorom.

Distributivni vodovi su najčešće najslabija karika u sistemima u sistemima vodosnabdi-jevanja, a pogotovo sekundarna mreža. Starost cjevovoda je od 30 godina pa naviše. Veliki kvarovi se u pravilu relativno brzo otklanjaju, ali u sekundarnoj mreži je veliki broj malih kvarova (curenja), koji kumulativno daju veliki procent gubitaka u sistemu. Ne provodi se program aktivne detekcije gubitaka, kvarovi se uglavnom otklanjaju po pozivu.

Evidentan je nedostatak kvalitetnih podataka koji se generalno tiču stanja vodovodnog sistema i objekata u njemu. Vrlo često nedostaju tačni podaci o položaju, dužinama i trasama pojedinih cjevovoda, kapacitetima bunara, pumpi i sl. Zbog toga je naglašena potreba uvođenja sistema upravljanja imovinom u vodovodnim preduzećima u regionu.

Većina vodovodnih sistema nema uspostavljene DMA zone.

7.2 Regionalna procjena institucionalnih i upravljačkih praksi smanjenja neprihodovane vode

Sektor vodosnabdijevanja u zemljama JIE institucionalno je u odgovornosti općina, kao i vlasništvo nad vodovodnim preduzećima. Tokom reformi 2007. godine na Kosovu je izvršena regionalizacija vodovoda u 7 većih regionalnih vodovodnih jedinica. Većina komu-nalnih poslova u regionu je integrisana u okviru općinskih uprava, kojima nedostaju podaci o vodovodnoj infrastrukturi prihodima, troškovima, investicionim potrebama i kvalitetu usluga koje pružaju. Osim toga, donošenje odluka u vezi sa poslovanjem, kvalitetom usluga i novih investicija je postalo veoma politizovano.

Vodovodna preduzeća u regionu rade na ivici rentabilnosti, što znači da ostvaruju minimalne prihode koji ne dozvoljavaju bilo kakve veće investicije. Cijene su, generalno, suviše niske, što rezultira nedovoljnim sredstvima za osnovno održavanje, a još manje za infrastrukturne investicije ili kvalitetna program smanjenja neprihodovane vode. Postotak naplate usluga iznosi oko 77%, što znači da postoji još dovoljno prostora za poboljšanja u ovom segmentu.

Pojedina vodovodna preduzeća u zemljama JIE su već uvela strateško planiranje (ug-lavnom veći vodovodni sistemi), dok ostala prave samo godišnje planove. Također, postoje



vodovodna preduzeća kod kojih planiranje praktično ne postoji, a operativne odluke se donose na dnevnoj bazi bez osvrtanja na buduće ciljeve. U ovim slučajevima nedostaje planiranje održavanja, provode se popravke samo u hitnim slučajevima. U svakom slučaju, postojećim planovima je rijetko kad ozbiljno obuhvaćen segment smanjenja neprihodo-vane vode, te je evidentna potreba izrade detaljnih i realnih akcionih planova za smanjenje neprihodovane vode.

Vodovodna preduzeća u regionu JIE obično zapošljavaju više ljudi nego što je potrebno za funkcionisanje preduzeća, što dovodi do snižavanja radne produktivnosti i povećanja troškova rada. S druge strane, i ako imaju višak zaposlenika vidljiv je nedostatak kvalitetne i obučene radne snage. Ovo je upravo vidljivo kod formiranja timova za detekciju gubitaka i GIS jer se radi o zahtjevnim radnim procedurama i opremi. Jačanje ljudskih resursa je jedan od najvažnijih izazova u povećanju operativne efikasnosti vodovodnih preduzeća, podizanju standarda usluga i smanjenju neprihodovane vode.

U cijelom regionu vidan je nedostatak relevantnih i tačnih podataka o sistemima vo-dosnabdijevanja, koji se vrlo često zasnivaju na slobodnim procjenama. Za očekivati je da će se ovakvo stanje poboljšati kroz kvalitetnije praćenje indikatora poslovanja i uvođenje procedura praćenja pokazatelja uspješnosti poslovanja i upravljanja imovinom vodovodnog preduzeća.

Dostupnost i transparentnost podataka o vodovodnim sistemima i podataka o po-slovanjima vodovodnih preduzeća je generalno nezadovoljavajuća, mada je uočljiv trend poboljšanja. Evidentno je da je zadovoljstvo potrošača veće i njihova zaštita je na najvećem nivou u 9 zemalja koje imaju uspostavljena regulatorna tijela u sektoru.



8. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Projektom „Smanjenje neprihodovane vode u JIE“ su, tokom apliciranja, prikupljeni i ana-lizirani podaci od 24 vodovodna preduzeća iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova, nakon čega je detaljnije analizirano 9 partnerskih preduzeća. Konačno, terenske posjete i aktivnosti su provedeni u tri pilot preduzeća. Na osnovu ovoga stečen je detaljan uvid u trenutnu situaciju i probleme vezane za stanje neprihodovane vode u ove tri zemlje i regionu JIE. Iako postoje i pozitivni primjeri, generalno, može se reći da smanjenju neprihodovane vode nije dat adekvatan značaj, što je vidljivo kroz prikupljene pokazatelje tokom projekta. U poglavlju 5. dati su konkretni zaključci preporuke za pilot preduzeća, dok se u ovom poglavlju daju zaključci i preporuke na nacionalnom i regionalnom nivou promatrano sa tehničkog, institucionalnog i financijskog aspekta.

U svjetlu smanjenja troškova poslovanja i povećanja energetske efikasnosti smanjenje neprihodovane sve više dobiva na važnosti. Evidentno je da dio vodovodnih preduzeća u regionu raspolaže sa dobrim dijelom potrebne opreme za detekciju gubitaka, u pojedinim preduzećima su imenovani i ljudi koji bi se trebali baviti ovim aktivnostima, međutim, nedostaju konkretni koraci i rezultati. I ako ne postoje zvanični podaci, procjena je da preduzeća u BiH i Kosovo raspolažu sa najvećim dijelom opreme, dok je u Makedoniji ta situacija znatno lošija. Uglavnom, dobivena ili kupljena oprema se često ne koristi iz razloga što menadžment preduzeća ne daje potporu ovom aktivnostima (npr. nedostatak vozila za prevoz tima), ili su zaposleni djelatnici za detekciju gubitaka prebačeni na druga radna mjesta (čitanje vodomjera, održavanje i sl.). Uzrok ovakve pojave leži u neposvećenosti menadžmenta preduzeća u rješavanju ovog problema i nedostatka svijesti o njegovom značaju. Ipak, kao rezultat projektnih aktivnosti neki direktori i tehnički direktor su poka-zali zavidno znanje, interesovanje i učešće u svim aktivnostima ovog projekta.



Nivo svjesnosti o neprihodovanoj vodi

Svjesnost o neprihodovanoj vodi je veoma važan aspekt kako bi se projektovale i prim-jenile prave mjere o neprihodovanoj vodi u vodovodnim preduzećima. I pored toga što vlasti, regulatorna tijela i vodovodna preduzeća pokazuju sve veću svjesnost o tome koliko je važno precizno procijeniti i djevotvorno kontrolisati gubitke vode i time očuvati vodne resurse i olakšati teret rastućeg broja potrošača, u praksi se teško može zaključiti da se djeluje u pravcu utvrđivanja nivoa svjesnosti u vodovodnim preduzećima. Uprkos tome da je problem visokog nivoa neprihodovane vode u JIE veoma prisutan, a smanjenje količina svi stručnjaci i donosioci odluka smatraju prioritetom, mjere koje se preduzimaju su još uvijek veome rijetke,a rezultati zanemarljivi.

Da bi se procijenila svjesnost nasuprot mogućnosti da se smanji neprihodovana voda odgovarajućim regulatornim mjerama, ali i da bi se izbegli jednostavni odgovori sa da/ne u partnerskim preduzečima na temu svjesnosti o neprihodovanoj vodi, provedena je dublja analiza pomoću polustruktuiranog upitnika i intervjua sa tehničkim i upravnim osobljem. U 9 partnerskih preduzeća dostavljeno je ukupno 23 pitanja o tekućim praksama podjeljen-im u 8 grupa: djelatnosti o mapiranju, timovi za detekciju kvarova, oprema za timove za detekciju kvarova, uspostavljanje odvojenih mjernih zona, mjerenje protoka i definisanje neprihodovane vode, sistematska detekcija kvarova, provjera hidranata i ventila i redovno ažuriranje mreže (GIS, hidro modeling).

Rezultati analize su pokazali da nivo svjesnosti (evaluacija zasnovana na djelatnostima koje se suštinski primjenjuju) iznosi nekih 50% u svih 9 preduzeća (na ljestvici od 0 do 100%). Najviši nivo svjesnosti iznosi 71% (Velika Kladuša), dok je najniži nivo zabilježen u Glogovcu i Podujevu i iznosi 35%. I pored toga što je potpora uprave da se smanji nepriho-dovana voda ocjenjena na maksimalnih 100%, postojanje posvećenih timova kao glavni pre-duslov za smanjenje neprihodovane vode na redovnoj osnovi se ocjenjuje sa 52%. Najniži nivo od 27% je zabilježen za korištenje hidrauličkog modela za vodovodni sistem.

S druge strane koncept ovoga projekta je takav da je težište djelovanja usmjereno up-ravo na jačanje svijesti svih zainteresiranih strana i razmjenu iskustava, što je postignuto preko očekivanih rezultata koji dolaze od dodatnih aktivnosti kroz projekat. Tako npr., pored projektom planiranih aktivnosti, vodovodno predzeće iz Velike Kladuše je pomoglo vodovodu u Kochanima pri uspostavi GIS-a. Vodovodno preduzeće iz Kalesije i Banovića (BiH) su posjetili JKP u Velikoj Kladuši radi razmjene iskustva u GIS-u i koristi od SCADA sistema. Svi su saglasni da je upravo razmjena znanja i iskustava na nacionalnim i region-alnom nivou u smislu korištenja već provjerenih rješenja i pristupa put prema smanjenju neprihodovane vode u JIE.



NRW menadžment nije samo jedna aktivnost i aktivnost samo za tehničko odjeljenje, već zahtjeva dugoročnu posvećenost i uključenje svih vodovodnih odjeljenja (uključujući financijsko, administrativno, proizvodno, distributivno, komercijalno i druga odjeljenja).

Tehnički aspekt

Da bi došlo do smanjenja neprihodovane vode u regionu JIE potrebno je ustaljenu praksu pasivne detekcije gubitaka u vodovodnim preduzećima zamjeniti aktivnom detekcijom. Da bi se to postiglo vodovodna preduzeća trebaju formirati kvalitetan i kompetentan tim za detekciju gubitaka i GIS. Formiranje ovih timova treba biti propraćeno i potrebnim izmjenama u sistematizaciji i organizacji radnih mjesta u preduzećima. Novooformljenim timovima potrebno je obezbijediti adekvatnu stručnu obuku kroz uspostavu regionalnih ili nacionalnih trening centara koji bi se, između ostalog, bavili i jačanjem kapaciteta u ovom sektoru. Također, značajno je napomenuti da u segmentu smanjenja neprihodovane vode postoji i mogućnost angažovanja vanjskih pružatelja usluga i to kako u kompletnoj usluzi, tako i u pojedinim dijelovima (aktivnostima). U svakom slučaju ovu odluku treba donijeti menadžment vodovodnog preduzeća, pogotovo ako se radi o manjim preduzećima koja raspolažu slabijim ljudskim i tehničkim kapacitetima.

Vodovodna preduzeća vrlo često kreću u aktivnosti detekcije gubitaka bez prethodne pripreme i definiranog plana. Zbog toga, u početnoj fazi potrebno je definirati stanje vodo-vodnog sistema ili nekog njegovog dijela tj. odgovoriti na pitanja kao što su: koja je količina izgubljene vode, gdje se ta voda gubi, koji razlozi za taj gubitak, koje mjere poduzeti za smanjenje neprihodovane vode i poboljšanje performansi sistema, koje mjere poduzeti za održivost implementiranih mjera i sl. Odgovori na ova pitanja se kriju u aktivnostima izrade i rezultatima vodnog bilansa i analizom finkcionisanja sistema vodosnabdijevanja (mjerenja protoka i pritiska u određenim tačkama). Nakon definiranih ovih odgovora od posebne važnosti je postavljanje realnih ciljeva smanjenja neprihodovane vode preko IWA metodologijom definiranih indikatora (l/priključku/dan, l/km/dan, ILI faktor i drugi).

Kroz projektne aktivnosti evedentno je da vodovodna preduzeća još uvijek ne raspolažu sa svim potrebnim podacima o objektima u vodovodnim sistemima, kao što je stanje ob-jekata, položaj, kapacitet pumpi i izvorišta i sl. Ovakva situacija često dovodi do netačno obračunate veličine neprihodovane vode i ostalih indikatora što stvara pogrešnu sliku (pozi-tivnu ili negativnu) o stanju u preduzeću i dovodi do pogrešnih zaključaka. Zbog ovoga, pored ostalog, u vodovodna preduzeća u regionu JIE mora se uvesti sistem upravljanja imovinom (pozitivan primjer u projektu je vodovodno preduzeće u Velikog Kladuši).



Nakon što se uspostave i obuče timovi, te prikupe neophodni podaci preporučivo je provođenje sljedećih koraka i aktivnosti:

�� Barem jednom godišnje provoditi izradu vodnog bilansa za cijeli sistem vodosnabdijeva-nja i pojedine DMA zone. Prilikom izrade vodnog bilansa korititi se IWA metodologijom, te u početku pristupom od „vrha prema dnu“, a kasnije pouzdanijim pristupom „od dna prema vrhu“;

�� Barem jednom godišnje provoditi obilazak i kontrolu svih objekata vodovodnog sistema s ciljem evidentiranja stanja, oštećenja i kvarova na njima. Da bi se ovakva aktivnost kvalitetno provela potrebno je izvršiti numeraciju svih značajnih objekata vodovodnog sistema, a pogotovo svih šahtova i cjevovoda. Također, prilikom obilaska i kontrole ka-nalizacionih šahtova treba imati na umu da voda koja istječe kao kvar iz vodovodnog sistema vrlo često završava u kanalizacionom sistema jer se instalacije često nalaze ne-posredno jedna pored duge Ovakvim pristupom je moguće otkriti, a kasnije i otkloniti vidljive kvarove i na taj način postići brzo i značajno smanjenje gubitaka vode;

�� Da vodovodna preduzeća uvedu registar kvarova mreže po mogućnosti u GIS, kako bi se kasnije mogla baza kvarova koristiti za definisanje prioriteta rekonstrukcije mreže.

�� Barem jedanput godišnje (u ovisnosti od dužine mreze i veličine vodovoda, provoditi „preslušavanje“ mreže (postojećih ventila, hidranata, ogrlica i eventualno nekih priklu-čaka) sa uređajem za zvučnu detekciju zbog otkrivanja skivenih kvarova.

�� Definirati prioritetne aktivnosti pri smanjenju neprihodovane vode tj. uraditi cost-benefit analizu sa kojim mjerama se može najjeftinije i najefikasnije postići definirani indika-tor (cilj). Ukoliko preduzeće ima dovoljno vode, prvi prioritet bi trebao biti smanjenje komercijalih gubitaka vode i povećanje fakturisane vode i naplate. Ukoliko preduzeće ima redukciju vode u toku dana, kao sto je slučaj najčesće sa kosovskim i nekim make-donskim preduzećima, onda prioritet treba biti smanjenje tehničkih gubitaka, čime se dobiva 24-satno vodosnabdjevanje svih korisnika, a dopunski omogućava priključak novih korisnika i dodatne fakturisane količine vode.

�� Evidentno je da relativno mali broj vodovodnih sistema ima uspostavljene DMA i PMA zone. Ove dvije mjere se koriste najčešće za kontrolu i prioritetizaciju gubitaka (DMA) i brzo smanjenje tehničkih gubitaka vode bez velikih finansiskih i kadrovskih potencijala (PMA). Pogotovo uspostava DMA zona predstavlja osnovu za provođenje aktivnosti mjerenja i detekcije gubitaka. Stoga je potrebno je što hitnije pristupiti uspostavi DMA i PMA zona. Potrebno je napomenuti da ova preporuka često zahtjeva značajnija finacijska ulaganja zbog potrebe izgradnje novih šahtova, ventila, rekonstrukcija nekih cijevi i sl.



�� Vodovodna preduzeća JIE su opterećena značajnim brojem nelegalnih priključaka, bypa-ss-a na vodomjerima i drugim vrstama nelegalnog korištenja vode, što značajno utječe na povećanje neprihodovane vode. Zbog toga je neophodno redovito provoditi sistematske terenske provjere kućnih priključaka. Pokazalo se da vodovodna preduzeća koja za ovu potrebu koriste inspekcijske kamere za male profile ili uredjaje za lociranje metalnih i plasticnih cevi postižu dobre rezultate u smanjenju nelegalnog korištenja vode.

�� Primjetan je problem ne mjerenja potrošnje vode za potrošače u objektima kolektivnog stanovanja kojima se fakturiše paušalna potrošnja. Ovo se događa iz razloga nemoguć-nosti ugradnje individualnih vodomjera u stanove, međutim preporučuje se ugradnja zajedničkih vodomjera za objekte kolektivnog stanovanja i raspodjela potrošnje prema broju članova domaćinstva. Čak i u slučajevima kada postoje ugrađeni vodomjeri za pojedinačne stanove (apartmane) trebalo bi da postoji i zajednički vodomjer za cijeli objekat kao glavni vodomjer. Na ovaj način bi se izbjegla ilegalna potrošnja , nekontro-lisano rasipanje vode i razlika izmedju pokazivanje glavnog vodomera i suma kontrolnih (apartmanskih) vodomjera.

�� Provoditi smanjenje komercijalnih gubitaka postepenom zamjenom neispravnih ili ne-tačnih vodomjera. Preporuka je da se prvo zamjenu svi vodomjeri a zatim postepeno ulažu sredstava za uvodjenje automatskog očitanja vodomjera. Ovo je očigledan trend u regionu, sto je dobro, ali ne i za onih preduzeća koje imaju priličan procenat neope-rativnih vodomera i za njih nije praktično i ekonomski opravdano uvođenje te mjere, prije nego što zamjene sve vodomjere koji ne rade i preko kojih se ne fakturira realno potrošena količina vode.

�� Pristupiti aktivnostima smanjenja potrošnje električne energije putem instaliranja pumpe sa boljom energetskom efikasnošću i uvođenje pumpi sa varijabilnom brzinom (Variable speed drive pump) osobito kod sistema koji snabdjevaju korisnike preko pumpe.

Institucionalni aspekt

Da bi se uspješno provodile aktivnosti smanjenja neprihodovane vode potrebno je provesti i mnoge izmjene i dopune poslovanja preduzeća, uspostaviti radne procedure i poboljšati postojeće, uvesti bolju komunikaciju i protok informacija i sl. U početnoj fazi potrebno je pristupiti izradi akcionog plana smanjenja neprihodovane vode i upravljanja potrošnjom vode u vodovodnom sistemu. Ovakav jedan plan obuhvata detaljnu analizu i planiranje budućih aktivnosti, te utječe na rad preduzeće, te samim tim zahtjeva i određenu reorga-nizaciju preuzeća, uvođenje novih radnih procedura, formiranje novih timova i sl. Vrlo je bitno da se prilikom izrade akcionog plana postave realni ciljevi za njegovu realizaciju, jer vrlo



često postavljanje nerealnih ciljeva je imalo za posljedicu odustajanje pojedinih vodovodnih preduzeća od izrađenih akcionih planova. Zbog kompleksnosti i važnosti ovakvog jednog plana vrlo je značajno da menadžment vodovodnog preduzeća donese odluku o usvajanju akcionog plana i vrši periodičnu provjeru provjeru realizacije planiranih aktivnosti. Pored izrade akcionih planova za smanjenje neprihodovane vode projektom su uočene i sljedeće potrebe za poboljšanjima:

�� Vodovodna preduzeća vrlo često ne raspolažu tačnim podacima o različitim apektima vodovodnog sistema i rada preduzeća. S toga je potrebno da se pristupi izradi kvalitene baze podataka rada i poslovanja preduzaće koja bi se kontinuirano proširivala i pobolj-šavala. U konačnici potrebno je težiti uvođenju i integraciji svih aplikacija, software-a i sistema kao što su računovodstveni software-i, GIS, SCADA, HM i sl. U konačnici bi to rezultiralo uvođenjem sistema upravljanja informacijama koji je snažan menadžerski alat u upravljanju preduzećem;

�� Posebno bitno povećanje svijesti menadžemta i donosioca odluka da se ozbiljno pristupi smanjenju neprihodovane vode. Nacionalna udruženja vodovodnih predzeća bi trebala da kontinuiran rade na jačanju svijesti donosioca odluka za smanjenje neprihodovane vode. U sklopu ovog projekta posebna pažnja je bila posvećena ovom pitanju, te je bila i posebna obuka za donisioce odluka u partnerskim preduzećima. Ovakav pristup je zna-čajno utjecao da menadžeri partnerskih preduzeća donesu odluke o formiranju timova za detekciju gubitaka, nabavku dodatne opreme i intenziviranju aktivnosti smanjenja neprihodovane vode.

�� Ovaj projekat je pokazao da je vrlo značajan zajednički rad, komunikacija i razmjena znanja vodovodnih preduzeća, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Po-sljediva takve komunikacije kroz ovaj projekat je i obuka i firmiranje GIS sistema kakvi je vodovodno predzeće i Velike Kladuše provelo u vodovodnom preduzeću u Kochanima. Ova aktivnost nije bila predviđena projektom, ali je realizovana kao posljedica povećanja svijesti donosioca odluka, i kao posljedica komunikacije kroz projekat i razmjene isku-stava. Ovo je zasigurno pristup problematici kakav bi trebalo slijediti.

�� Kroz projektne aktivnosti na smanjenju neprihodovane vode uočena je potreba uvođenja novih radnih procedura i komunikacije vezanih za ove aktivnosti. Vrlo često pojedine pozitivne aktivnosti se zaustave zbog nepostojanja kvalitetne komunikacije i definiranih procedura između pojedinih dijelova preduzeća i timova. Obaveza menadžera preduzeća je da poduzmu korake da se ovakva dešavanja zaustave.

�� Aktivnosti smanjenja neprihodvane vode zavise dosta i od terenskih podataka koje uglav-nom poznaju i prikupljaju čitači vodomjera (inkasatori). Njihova uloga je vrlo značajna



budući da oni redovito komuniciraju sa potrošačima te prilikom očitanja vodomjera pregledaju instalacije kućnih priključaka gdje se vrlo često dešavaju kvarovi. S druge strane, preporučuje se da čitači vodomjera povremeno mijenjaju područje očitanja i na taj način budu kontolori jedni drugima. Ovo utječe na smanjenje administrativnih gubitaka.

Financijski aspekt

Vrlo često se nedostatak financijskih sredstava spominje kao jedan od osnovnih uzroka vi-sokog nivoa neprihodovane vode i neprovođenja aktivne detekcije gubitaka. Ovo je samo djelomično tačno jer se mnoge aktivnosti mogu provesti sa postojnim resursima i bez potrebe za značajnim financijskim sredstvima. Tu prije svega spada redovita kontrola objekata vodo-vodnog i kanalizacionog sistema i opravka vidljivih kvarova. S druge strane, relativno je lako izvršiti procjenu financijske opravdanosti i povrata uloženih sredstava u aktivnosti smanjenja gubitaka. S toga je vrlo značajno preko udruženja vodovodnih preduzeća podizati svijest menadžmenata i stalno naglašavati koristi od aktivnog pristupa smanjenju gubitaka.

Vodovodna preduzeća u regionu JIE uglavnom naglašavaju neprimjereno niske tarife njihovih osnovnih usluga – vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Evidentno je da je dosadašnji pristup neodrživ i da ovo stanje treba mijenjati. Vrlo je bitno kontinuirano ra-diti na podizanju svijesti vlasnika i osnivača vodovoda o potrebi punog pokrivanja troškova proizvodnje i distribucije vode. S druge strane, vodovodna preduzeća se moraju posvetiti racionalnijem i efikasnijem poslovanju s ciljem smanjivanja troškova proizvodnje i distribucije vode. Isto tako, uzimajući u obzir veliki period naplate koji utiče na efikasnost preduzeća i sposobnost da pozitivno posluje i modernizira vodovodni sistem, bilo bi neophodno utvrditi razlog nemogućnosti preduzeća da naplate svoja potraživanja.

Dokument izradili:Regionalni ekspert za smanjenje neprihodovane vode: Bojan Ristovski(Makedonija i Kosovo)Regionalni ekspert za smanjenje neprihodovane vode: Sead Badnjević(Bosna i Hercegovina)


ANEKSI

ASSOCIATIONAQUASANnetwork in B&H

OPĆE INFORMACIJE – OPĆINA

Zemlja:Molimo unesite zemlju/državu.

(kvalifikovane: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo)

Država/Entitet/Regija/Kanton: Molimo unesite administrativne jedinice.

Općina: Molimo upišite naziv vaše općine.Broj stanovnika: Broj stanovnika.

Površina: Površina km2

Ukupan broj zaposlenih usvim općinskim službama:

Muških:Ženskih:Ukupno:

Unesite broj.Unesite broj.Unesite broj.

Prosječan brojčlanova domaćinstva:

0.0

Općina ima poseban odsjekza komunalne djelatnosti?

Da Ne

Broj zaposlenih u općinskoj službi za komunalne djelatnosti:



Kontakt podaci za odgovornu osobu u službi za komunalne djelatnosti:

Ime:Tel.:Email:

Ime (Ime roditelja) Prezime Molimo uključite i pozivni broj. Molimo unesite aktivni email osobe.

Slijedeće informacije odnose se samo na sistem vodosnabdijevanja. Sve informacije bi trebale biti za jednu općinu / vodovodno preduzeće. U slučaju regionalnog preduzeća, unesite podatke samo za određenu općinsku organizaciju:

OPĆE INFORMACIJE – VODOVODNO PREDUZEĆE

Vlasnik / Osnivač: Unesite većinskog vlasnika vašeg preduzeća.

Naziv vodovodnog preduzeća:

Unesite puni naziv preduzeća.

Ukupan broj zaposlenihu preduzeću:



Preduzeće ima odvojene službe za vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda:

Da Ne

Broj inženjera u službivodosnabdijevanja:



Broj uposlenih u tehničkom sektoru i sektoru održavanja:



Označite osoblje, mehanizaciju i opremu koju ste u mogućnosti i voljni staviti na raspolaganje za potrebe projekta u sektoru vodosnabdijevanja (moguće je označiti više vrijednosti):

Poseban tim za detekciju kvarova Poseban tim za otklanjanje kvarova GIS / kartografski tim Kamion Rovokopač Muljna pumpa Ultrazvučni mjerač(i) protoka Mjerač(i) pritiska Geofon Korelator Rezervni dijelovi (fitinzi, cijevi, itd.)

Da li preduzeće primjenjuje neke od međunarodnih standarda (ISO, HACCP, i sl.)

Da Ne

Da li preduzeće ima poslovni plan? Da Ne

Smanjenje neprihodovane vode u Jugoistočnoj Europi

Aplikaciona forma za izbor partnerskih vodovodnih preduzeća


FINANCIAL INFORMATION

Monthly bills issued and collected regularly? Yes No

What is the collection rate (paid/billed receivables) for 2014?

0 %

Outstanding salary and public debts (taxes, insurances, health and social securities, etc.)

Enter value. €Readiness to financially contribute to project implementation:

No Yes, 20% of grant (5.000 € – 6.000 €) Yes, 30% of grant (8.000 € – 9.000 €)

Amount of water that is billed for (in 2014):

Enter number. m³/god.

Water sale price:(households, industry, institutions)

Sales price €/m³Sales price €/m³Sales price €/m³

Total annual revenues from water sales:

Annual revenue €

Production costs of water delivered to customers:

Costs €/m³

Total annual operating costs of the water supply system:

Operating costs €/god.

Annual investment costs for maintenance and rehabilitation:

Investment costs €/god.

Meter reading and billing is performed: Monthly Quarterly Yearly

MENADŽMENT I ORGANIZACIJA

Please indicate what of the following is available in your company (check all that apply):

Network cadastre – printed maps Network cadastre - CAD Network cadastre - GIS Billing system - software Customers database - paper Customers database - digitized Hydraulic modelling/simulation software Assets management software (inventory) Register of repairs, defects and rehabilitation works Real-time measurement and supervision system (SCADA)

Which of the following is being implemented in your company (check all that apply):

Water loss or non-revenue water reduction program Performance indicators for water losses or non-revenue water Passive detection and removal of visible leakages (interventions only, ad-hoc) Active detection and removal of invisible leakages(preventive, pro-active, organized) Measures to fight illegal connections Preventive network inspections Network management/rehabilitation program

Is there established practice to analyse payments per customer groups (check all that apply):

Low income families Social welfare users Single parent families One person households Retirees Disabled persons (civil or war)


VODNI BALANS I VODOVODNA MREŽA

Koliki je procent gubitaka u vašem preduzeću od 2010. do 2014., po godinama?• Neprihodovana voda:• Stvarni (fizički) gubici:• Prividni (komercijalni) gubici:

2010 2011 2012 2013 2014

0 % 0 % 0 % 0 % 0 %

0 % 0 % 0 % 0 % 0 %

0 % 0 % 0 % 0 % 0 %

Ulazna količina u sistem (ispravljena za poznate greške)

Ovlaštena potrošnja

Fakturisana ovlaštena potrošnja

Fakturisana mjerena potrošnja

Prihodo- vana voda

Fakturisana nemjerena potrošnja

Nefakturisana ovlaštena potrošnja

Nefakturisana mjerena potrošnja

Nefakturisana nemjerena potrošnja

Gubici vode

Prividni gubiciNeovlaštena potrošnja

Nepriho- dovana voda (NRW)

Netačnosti vodomjera

Stvarni gubiciCurenja na transportnim i prenosnim cjevovodima

Curenja na kućnim priključcima do korisničkog vodomjera

Broj stanovnika priključen na vodovodnu mrežu:

Stanovnici Broj priključaka: Priključci

Broj ispravnih vodomjera: Vodomjeri Prosječan % priključaka koji se mjere: 0 %

Sistemski mjerači protoka su postavljeni za mjerenje ulaza u sistem: Po Jo

Instalirani vodomjeri se redovno baždare: Da Ne

Provodi se program testiranja i zamjene vodomjera: Da Ne

Ukupna dužina vodovodne mreže (iznad DN50):

Ukupna dužina mProsječna dužina kućnog priključka (od distributivne linije do objekta):

Priključak m

Ukupna proizvodnja vode u 2014.:Ukupna proizvodnja m³

Voda se uzima iz:• Podzemnih izvora• Površinskih voda

0 %0 %

Procijenite procent vodovodne mreže koja je digitalizirana: 0 %

Da li je vaša vodovodna mreža podijeljena u izolirane mjerne zone (DMA/DMZ) sa 500-3000 priključaka u kojima imaju ispravni vodomjeri i ventili?

Ne Da, postoji barem jedna takva zona Da, dio mreže je izoliran / zoniran 0 % Da, cijela mreža je podijeljena u zone

Koliki su minimalni i maksimalni pritisci u vašoj vodovodnoj mreži?Minimum bara

Maksimum bara


PROCJENA POTREBA

Prepreke za smanjenje gubitaka vode su(moguće je označiti više vrijednosti):

Politička situacija Institucionalna situacija Nedostatak financijskih sredstava Nedostatak odgovarajućih tehnologija Sistem održavanja Ljudski kapaciteti Svijest osoblja (nedostatak) Javna prihvaćenost / svijest

Koje bi po vama bilo najbolje rješenje za poboljšanje situacije vodosnabdijevanja (dodijelite prioritete mjerama od 1-veoma nisko do 5-veoma visoko):

Razvoj i eksploatiranje novih resursa Izaberite prioritet Smanjenje gubitaka vode Izaberite prioritet Rehabilitacija vodovodne mreže Izaberite prioritet Smanjenje rasipanja vode (npr. mjerenja, svijest korisnika) Izaberite prioritet

Ostale zabilješke:Molimo unesite dodatne komentare, ukoliko ih imate.

Sve informacije navedene u ovoj aplikacionoj formi su istinite, potpune i tačne.

Ispunio:

Puno ime, pozicija u preduzeću

Tel: E-mail:


BROJ PITANJA PITANJA ODGOVORI KOMENTAR

I Kontakt

1 Država BiH, KOS,MKD

2 Općina

3Kontakt informacije vodovodnog preduzeća

Tel E-mail

4Ime i kontakt informacije odogovorne osobe. (projektni menadžer)

ImeiTelE-mail

5Ime i kontakt informacije osobe odgovorne za projektne aktivnosti.

ImeTelE-mail

II Mapiranje, aktivnosti za GIS I HM

1 Ime vođe tima? Ime

2Ime osoblja koje vodi Mapiranje/ GIS i službu za hidrauličko modeliranje

Ime-nadzornik-radnik (trajno ili privremeno zaposlen)

3 Oprema za terensko istraživanje

Vozilo samo za GIS / Ured za mapiranje - da/ne?laptop da/ne?Alat (provjera za komore, CO2 gas detektor) da/ne?putna & sigurnosna oprema- da/ne?

4 Oprema koja je u upotrebi

Računar: da/ne.?Ploter /skener da/ne.?CAD licensa: da/ne ?GIS software: da / ne? Digitalna GPS kameraGPS instrument za pregled: da/ne. ?

5Raspoložive karte: katastar, orto-foto i digitalizirane karte.

Da/ne - pošalji postojeće fajloveDa/ne - pošalji postojeće fajloveDa/ne - pošalji postojeće fajlove

6Da li postoji tim za izradu hidrauličkog modela?

Da/ne - pošalji postojeće fajlove

7 Ime tim lidera Ime

8Oprema koja je u upotrebi za hidrauličko modeliranje?

Računar: da/ne.?Ploter /skener da/ne.?CAD licensa: da/ne ?Hydraulic software: da / ne? Digitalna GPS kamera

Smanjenje neprihodovane vode u Jugoistočnoj Evropi

Detaljni upitnik za partnerska vodovodna preduzeća


9Koji podaci su na raspolaganju za hidraulički model?

Karte - da/ne? (pošalji postojeće fajlove)Katastar vodovodne mreže- da/ne? (pošalji postojeće fajlove)

III Karakteristike vodovodnog sistema

1Cijev: dužina, DN, materijal, starost, statistika popravki

2Izvori-kapacitet, rezervoar/ zone snabdijevanja

3Pumpe- kapacitet, rezervoari/ zone snabdijevanja

4Rezervoari-kapacitet, visina, zone snabdijevanja

5 Zone snabdijevanja

6Uređaj za prečišćavanje-kapacitet, rezervoar/ zone snabdijevanja

7

Da li imate instaliran SCADA sistem? Postotak pokrivenosti vodovodne mreže SCADA sistemom, i koji se parametri prate?

Da/ne.?Postotak pokrivenosti mreže?Koji parametri se prate?

IV Tim za detekciju curenja

1Da li imate tim za detekciju i otklanjanje kvarova?

Da/ne

2Koliko ljudi je zaposleno u timu za detekciju i otklanjanje kvarova?

Broj

3 Ime vođe tima? Ime

4Imena zaposlenih koji su u timu za otkrivanje curenja?

Ime-nadzornik-radnik (trajno ili privremeno zaposlen)

5 Da li se provode mjerenja tokom noći? Ako jesu, koja?

6Da li je rukovodstvo davalo podršku timu za otkrivanje curenja,i na koji način?

Da/ne?Na koji način?

V Infrastruktura tima za detekciju kvarova

1Da li tim za otkrivanje curenja ima odgovarajuću kancelariju?

Adresa

2Da li postoji zasebno vozilo koje može da koristi tim za otkrivanje curenja?

Da/ne?Model i datum kupovine?

3 Lista opreme koju posjedujete?

4Da li je oprema za otkrivanje curenja skladištena na odgovarajući način?

Da/ne?Adresa skladištenja?

VI Komunikacija i izvještavanje

1Da li se rukovodstvo izvještava i da li su im dostavljani izvještaji? (sa kim/kome, šta, kada)

Da/ne?kome?Koliko često?


2Da li je izvještaj o provedenim aktivnostima i predloženim mjerama proslijeđen timu za detekciju kvarova?

Da/ne?Kome?Koliko često?

3Da li odjeljenje za održavanje šalje izvještaj o poravci prijavljenih kvarova?

Da/ne?Kome?Koliko često?

4Da li su zabilježeni podaci na terenu prenijeti na kartu (GIS ili HM)?

Da/ne?Koliko često?

5Da li GIS ili HM odjel obezbjeđuju podatke za rad na terenu?


6Da li postoji saradnja odjeljenja o potrošnji korisnika sa odjeljenjem za naplatu ? (kako, sa kim, šta, kada)


7Da li postoji saradnja (ili je bila ili će biti) sa nekim drugim odeljenjem ili zaposlenima? (sa kim, šta, kada)?

Da/ne?S kim?Kada?

8Da li su pripremljeni nedeljni, mesečni i kvartalni planovi rada?

Da/ne?kome?Koliko često?

9Da li je bilo nedjeljnih, mjesečnih i kvartalnih izvještaja o rezultatima aktivnosti na otkrivanju curenja?


10Da li su svi prikupljeni i izmjereni podaci sačuvani i dostupni kako bi ih Konsultant mogao proveriti?

Da/ne?

11Navedite broj identificiranih i popravljenih kvarova u sistemu vodosnabdijevanja do sad u 2015.god.

Broj?

VII Uspostavljanje DMA zona

1Koje su DMA identifikovane* ukupno i tokom zadnjeg praćenja?

BrojDMA imeOznačiti mjesto na karti?

2Koje su DMA verifikovane **ukupno i tokom zadnjeg praćenja?

BrojDMA imeOznačiti mjesto na karti?

3Navedite broj priključaka u odabranim DMA zonama

BrojKućni priključci, institucija (javna, državna), ostalo.

4Koji je broj stanovnika koji pripada izabranim DMA zonama?

Broj

5Da li se obavlja test na nulti pritisak kako bi se odredila postojanost DMA?

Da/ne?DMA ime-ispitivanje vodonepropusnosti provedeno i potvrđeno-da/ne?

6Da li su granični ventili provjereni i zamijenjeni ako su bili polomljeni?

Zabilježeni broj provjerenih i popravljenih ventila u % (popravljeni/ ukupno provjereni).

7Da li se određuje jedno ili više odgovarajućih mjesta za instalaciju prenosivog merača protoka?

Da/ ne?Označiti mjesto na karti?


8Da li postoji namera da se izgradi merno mesto za prenosivi mjerač protoka?


9Da li se već vrše stalna merenja u ovim DMA?


10Da li je predviđeno da se instalira stalni mjerač protoka u ove DMA zone?


11Za koje DMA su razmjenjeni i ažurirani detalji sa GIS-om ili HM?

DMA ime(oblast, mreža, informacije o potrošaču)?

VIII Mjerenje protoka i određivanje neprihodovane vode

1Za koje DMA zone je izvršeno mjerenje protoka od najmanje 24 časa za vrijeme posljednjeg mjerenja?

Rezultati mjerenjaDMA imeOznačiti mjesto na karti?

2Za koje DMA zone je izmjeren pritisak tokom posljednjeg mjerenja? (ukupan broj, ime OZM i broj u mapi)


3

Za koje DMA zone je određen broj stanovnika i koji je broj stanovnika u određenim DMA zonama tokom posljednjeg mjerenja?


4Za koje DMA zone je fakturisana mjesečna potrošnja određena tokom proteklog perioda praćenja?


5Kod kojih DMA zona je analizirana neprihodovana voda sa fakturisanom potrošnjom?

DMA ime

6Kod kojih DMA zona su analizirani stvarni gubici koristeći minimalni noćni protok i stanovništvo?

DMA imeProtokOznačiti mjesto na karti?

7 Koji je rezultat analize ?DMA;neprihodovana voda u % i u m³/h, ili priložiti excel tabele

8

Da li je urađen ,,korak po korak" testovi kako bi se uspostavile buduće oblasne pod zone mjerenja, (pod zone DMA zona)?

Da/nerezultati mjerenja?Označiti mjesto na karti?

9 Da li su podaci iz step testa analizirani? Da/ne?

10

Za koje DMA zone su mjerenja ponovljena posle aktivnosti na sistematskom otkrivanju curenja i da li se stanje poboljšalo?

DMA imeStaro stanjeNovo stanje

11

Da li, i koliko često se sistematski mjeri tačnost mjerenja instaliranih mjerača ( testno ispitivanje za specifične proizvođače, za specifične regije, nakon nekoliko godina upotrebe i sl.)



IX Sistematsko otrkivanje curenja

1Da li su poduzete aktivnoti na sistematskom otkrivanju curenja tokom proteklog perioda praćenja?

DMA imeDužina distributivne cijevi u km

2Približna dužina kućnih priključaka uključenih u sistematsko otkrivanje curenja?

km

3Da li je sistematsko otkrivanje curenja planirano u skladu sa analizom mjerenja protoka

Da/ne?DMA imePrioritetna lista sa referencom sekcije cijevi

4Koliko je mogućih curenja otkriveno i gdje?

Broj curenjaOznačiti mjesto na karti sa učestalim curenjem

5Da li je ekipa za održavanje sanirala to curenje? Koliko dugo je bilo potrebno da se sanira curenje?

Da/ne?Sati/dana

X Provjera ventila i hidranata

1

Da li su ventili i hidranti provjeravani zajedno sa sistematskim otkrivanjem curenja ili prema nekom drugom rasporedu?

Da/ne?Koji ventili?Koji hidranti?

2Koliko je ventila provjereno i gjde? Za koliko je utvrđeno da su pokvareni, a za koliko da rade?

Ventili-Hidranti-

3 Koliko ih je curilo?Ventili-Hidranti-

4Koliko njih nije moglo dobro da se zatvori?

Ventili-Hidranti-

5 Koliko ih se slomilo ili nedostaju dijelovi? Ventili-Hidranti-

6Da li ih je odeljenje za održavanje popravilo? Koliko dugo je trajala popravka?

Ventili-Hidranti-

7Koliko hidranata je provjereno i gdje? Koliko ih je bilo u kvaru, a koliko je radilo?

Ventili-Hidranti-

8 Koliko ih je curilo?Ventili-Hidranti-

9 Koliko njih se nije dobro zatvaralo?Ventili-Hidranti-

10Koliko ih se slomilo ili su nedostali dijelovi?

Ventili-Hidranti-

11Da li ih je odeljenje za održavanje popravilo? Koliko dugo je trajala popravka?

Ventili-Hidranti-


XI Ažuriranje mreže (GIS, HM)

1Da li su napravljene fotografije mobilnim telefonom ili fotoaparatom sa GIS lociranjem?

Da/ne?

2Da li su napravljene skice i fotografije značajnih dijelova vodovodne mreže.

Da/ne?Glavni šahtovi, značajni odvojci, priključci i sl.

3Da li su skice napravljene na asfaltu sprejom u boji i fotografisane?

Da/ne?

4Da li su prikupljaju podaci za poboljšanje tačnosti položaja pojedinih dijelova vodovodnog sistema i kako?

Da/ne?Kako?

5Kome su predati prikupljeni podaci i kako?

Da/ne?Kako? ( u kojoj formi)

XII Vodni balans

1 Ukupna proizvedena količina vode u m³ Izmjereno/procjena?

2 Obračunata izmjerena potrošnja m³ Izmjereno/procjena?

3Obračunata neizmjerena (paušalna) potrošnja u m³

Izmjereno/procjena?

4Isporučena količina vode na veliko iz vašeg sistema (ukoliko postoji) u m³

Izmjereno/procjena?

5 Neobračunata izmjerena potrošnja u m³ Izmjereno/procjena?

6Neobračunata neizmjerena potrošnja u m³

Izmjereno/procjena?

7Potrošnja vode po stanovniku (litara/osoba/dan)

Pozivanje na nacionalne standarde

8 Prosječan broj osoba u domaćinstvu Pozivanje na nacionalne standarde

9Procijenjeni broj nelegalnih priključaka - domaćinstva

Probni test urađen?

10Procijenjeni broj nelegalnih priključaka - ostali


11Broj friziranih brojila, premoštavanja, itd. kod registriranih potrošača


12Procijenjena greška kod izmjerene potrošnje u %

13Procijenjena greška kod izvezene količina vode na veliko iz vašeg sistema (ukoliko postoji) u %

14Procijenjena greška kod neobračunate izmjerene potrošnje u %

15Procijenjena greška zbog nepravilnog očitanja brojila u %

16Procijenjena greška prilikom obrade podataka u uredu u %


17Ukupna dužina distributivnih i transportnih cjevovoda (do profila DN50) u km

18 Broj priključaka registrovanih potrošača

19 Broj neaktivnih priključaka

20Prosječna dužina priključka (od granice parcele do vodomjera) u m

Probni test napravljen?

21Prosječan pritisak u cijelom vodovodnom sistemu u m

22Da li postoje prekidi u vodosnadbijevanju (restrikcija) i kada

23 Prosječna cijena vode u €

24Varijabilni troškovi proizvodnje i distribucije vode (granični troškovi vode) u €

25Godišnji operativni troškovi (bez amortizacije) u €

NAPOMENE

* One DMA zone koje su nisu implementirane (urađene), ali postoje svi uvjeti da se iste naprave

** One DMA zone koje su implementirane i koje se koriste

HM = hidraulički model


Podaci o objektima u vodovodnom sistemu i raspoloživoj opremi

IZVORI IZVOR 1 IZVOR 2

Ime

Dubina zahvata m m

Popstupci koji su primljeniNištadezinfekcijakompletan postupak

Ništadezinfekcijakompletan postupak

Kapacitet m³/d m³/d

Raspored zahvata h/d h/d

Rezervoari koji su snabdijeveni iz izvora Ime rezervoara Ime rezervoara

Zapremina Rezervoara Zapremina Rezervoara

Zone koje su direktno snabdijevane iz izvora Da/Ne Da/Ne

Ime zone Ime zone

PUMPNA STANICA (PS) PS 1 PS 2

Ime

Kapacitet pumpe m³/d m³/d

Režim pumpe h/d h/d

Visina dizanja m³/d m³/d

Rezervoari koji su snabdijevene sa pumpe Ime rezervoara Ime rezervoara

Zapremina rezervoara Zapremina rezervoara

Zone koje su direktno snabdijevane iz pumpe Da/Ne Da/Ne

Ime zone Ime zone

REZERVOARI REZERVOAR 1 REZERVOAR 2

Ime

Lokacija-visina m m

Zapremina m³ m³

Zone koje su direktno snabdijevane iz rezervoara

Ime Ime

UREĐAJ ZA PREČIŠĆAVANJE VODE UREĐAJ ZA PREČIŠĆAVANJE 1 UREĐAJ ZA PREČIŠĆAVANJE 2

Ime

Lokacija-nadmorska visina m m

Kapacitet m³/d m³/d

Primjenjeni tretman


Broj Datum kupovine Status (defekat)

Lokacija cijevi/ oprema za pronalaženje

Detektor metala

Mjernje pritiska i protoka

Prenosivi mjerač protoka

Mehanički snimač pritiska

Digitalni lodžer pritiska

Otkrivanje curenja

Štap za prisluškivanje

Zemljani mirkofon

Korelator

Lodžer zvuka

Impresum

Impresum Objavljeno od Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

Registrirani uredi Bonn i Eschborn, Njemačka

Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu – Modernizacija općinskih odluka Zmaja od Bosne 7-7a/Importanne Centar O3/IV 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina T: +387 33 957 500 F: +387 33 957 501 www.giz.de/regional-funds-southeasteurope

Izdano Maj 2016

Printanje Grafičar d.o.o. Bihać, Bosna i Hercegovina

Dizajn & grafika Damir Design, Bosna i Hercegovina

Autori Bojan Ristovski, Sead Badnjević

Partner u implementaciji projekta Aquasan mreža u BiH

Partnerska vodovodna preduzeća 1. Bosna i Hercegovina - Velika Kladuša, Goražde, Istočno Sarajevo 2. Makedonija – Kochani, Gevgelija, Vinica 3. Kosovo – Lipjan, Podujevo, Drenas

GIZ ORF MMS grupa Christophe di Marco – Menadžer fonda Pavle Donev – Koordinator na nivou države Georgi Hristov – Voditelj projekta

U ime Njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i Vlada Švicarske

Izjava o odricanju odgovornosti Informacije, tumačenja i zaključci u ovoj publikaciji pred-stavljaju stavove autora i ne odražavaju nužno stajalište Deutsche Gesellschaft fšr Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

regionalna procjena početnog stanja u partnerskim ... · smanjenje neprihodovane vode u...

Documents