reprezent [broj 190, 8.3.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-190-832010 1/32

◙ BROJ 190 ◙ 08. MART 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

VRNOGRAČ: Osnovna škola “1. mart” obilježila 130-ti rođendan i Dan nezavisnosti

SANSKI MOST:

Održana edukacija za članove savjetai predsjednike mjesnih zajednica

BIHAĆ: Str. 08

Centar svih zbivanja

u vrnogračkom kraju

Str. 22, 23

DRUŽENJE RIBARA na obalama Dabra

BOSANSKA KRUPA:

Objavljen tender za izgradnjusportske dvorane u okviru

Druge osnovne škole

U organizacijiDruštva sportskihribolovaca „Sana“

Finansijska sredstva već obezbijeđena Str. 13

Odbijen

BOSANSKI PETROVAC:

Po drugi put prekinuta 15. sjednica Općinskog vijeća Str. 12

Str. 19

Str. 10

JasmiraMehić,predsjednicaUdruženja žena„Izvor“ iz Bužima

RAZGOVORI SA POVODOM:

DijanaJajčević,predsjednica i

trener Plesnogkluba “Virus” Bihać

Str. 09

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 1902 MarketingReprezenT

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija

- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;

Tel: 037/771-396e-mail: [email protected]

Sretan8. mart

Počela je izgradnja

novog stambenog bloka

sa stanovima

po mjeri vaših

želja !!!MOGUĆNOST KUPNJE STANOVA:

1. Roh – Bau2. Kupac nabavlja materijal za unutrašnje

uređenje, mi ugrađujemo3. Ključ u ruke

CIJENE: pojedinačni dogovori, ovisno ostepenu opremljenosti i roka plaćanja.

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

. . . i znad ev ropskog

s tandarda !

STANOVI POVRŠINA:34,2 m²; 36 m²; 55,10 m²;57,10 m²; 57,55 m²;58,10 m²; 61,25 m²;63,35 m²; 64,05 m²;72,8 m²; 73,7 m²;75,4 m²; 98,1 m²;posebne narudžbe(od 2. kata);POSLOVNI PROSTORIpovršine od 30 m² - 200 m²GARAŽE PODZEMNEpovršine 15,10 m²

INFORMACIJE & REZERVACIJE:

telefon:

+387 37 773 124

NOVO!!!

NOVO!!!

Sretan 8. mart

Dođ ite da v a še stambene ž el je

pretv orimo u stv arno st!!!

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 3aši pogledi ReprezenT

Prvi mart, Dan državnosti BiH je iza nas, a osmimart je evo tu, dočekali smo ga. Neki sa zebnjom,ne znam zašto. Nije valjda zbog jedne ruže ili

buketa cvijeća. Oba su nam datuma važna, ne baš podjed-nako svima, već kako kome. Vole Krajišnici svoju državu, abogami i žene, iznad svega, pa niti ne primijetiše kako brzodođe ovogodišnji Dan žena, kao da nije prošla godina dana.Kad smo već kod 8. marta da se pokušamo sjetiti kako senekad slavio taj praznik! Kad smo bili mali, učilo nas je dase 8. mart slavi kao Međunarodni dan žena!

Važan je bio taj 8. mart koji se nekada zvao i Majčin

dan. Dan prije učiteljica bi đacima govorila kako ne smijuzaboraviti majkama čestitati Majčin dan, a isto bi govorile imajke samo u obrnutom smjeru, s tim što se učiteljicamanisu nosile ljubičice nego buketi cvijeća. Majkama bi ubiraliljubičice, one bi pomilovale dječicu po glavi, poljubile, aznale su i zaplakati. I učiteljica je bila umiljata tih dana.Najbolji učenik i to najhrabriji, stao bi ispred table i sa buke-tom i poklonom čekao učiteljicu: -Drugarice učiteljice, sre-tan vam Međunarodni dan žena! Učiteljici je stol bio puncvijeća. Kao ni jedan drugi dan u godini...

Došlo je onda vrijeme kada 8. mart nismo više ni spo-minjali kao Majčin dan već samo kao Dan žena. Znala su

se pravila ponašanja tog dana... Drugarice bi u svoje radnekolektive došle ušminkane kao da idu na maturalni ples ilina vjenčanje. Nije bilo šanse da toga osmomartovskoga jutra išta radi. Onda bi oko jedanaest sati bila zakuska zazaposlene drugarice. Tamo gdje je bilo više drugova negodrugarica. Popila bi se pokoja čašica, a onda bi se čulo ono- psssst! Jer, na redu je bio govor druga direktora. On bi,obavezno u odijelu koje je barem prije četiri-pet godina iza-šlo iz mode, s kravatom koja stoji ukrivo i zakopčanim dug-madima na jeleku, uzeo u ruku čašicu i rekao: -Drugarice idrugovi! Danas je 8. mart, dan kad slavimo Među-narodni dan žena. Dan kad su se drugarice izborile daimaju jednaka prava u svemu kao i drugovi muškarci.To je bio veliki dan za sve nas. Jer, naše drugarice susnaga našeg kolektiva, svojim nesebičnim požrtvova-njem one pridonose uspjesima našega kolektiva, asamim time i uspjesima našega samoupravnog soci- jalizma kojemu nas je naučio naš voljeni drug Tito....

Tada bi najgrlatiji drug, kao slučajno, zavikao - „Živiodrug Tito“! Svi bi poslije njega uglas zavikali:„Živiooooooo“! A drug direktor bi nastavio govor: -I zato,drugarice i drugovi, svima vama, a naročito našimdrugaricama, čestitam današnji Dan žena sa željom inadom da će i od sada, jednako kao i dosad, biti odvelike koristi našemu kolektivu, a samim time i našojSocijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.Živjeli i sretno!

Svi bi zapljeskali drugu direktoru, popila bi se poneka,pojeo bi se koji kolačić proizveden u domaćoj radinosti vri-

jednih drugarica, popila kafica i onda – pravac ručak! Naunaprijed rezerviranu lokaciju. U koji restoran, a oni boga-tiji radni kolektivi znali bi rezervirati i najljepšu salu unekom hotelu. Taj ručak bi počeo oko jedan sat popodne,a znao je koji put završiti – u zoru! Drugarice bi najprije jele i pijuckale, a kako je bio i obavezni orkestar lokalnihmuzičara, zaplesale bi s drugovima koji stiskavac. A ondabi, nakon svake popijene čašice, raslo raspoloženje.Dotad mirne i tihe drugarice bi se raspištoljile. Zacrvenilebi se u licu, počele skakati, plesati oko stolova, formiralabi se i ona „plesna kolona“, koji pijani drug u bijeloj košu-lji s raskopčanom kravatom bi bio na čelu kolone sa mara-

micom u ruci i ‘ajde! Skači, zaigraj! Pa onda za stol drmnikoju čašicu. I tako, do večeri, a koji put i do zore. Znalo sedogoditi da neki drug i drugarica, koji se, jel‘te, onako milogledaju u radnom kolektivu, slučajno skupa odu ... Akovas je žena i prevarila toga dana, to se nije tretiralo kaorazlog za rastavu. Još tada su neke žene tvrdile da su svimuškarci isti. Zar nije bilo sumnjivo toliko iskustvo.

Danas je sve nekako drugačije. Nema ni drugarica nidrugova. Svi su gospoda i na proslave 8. marta idu samogospođe i gospođice. Rijetko u paru sa drugovima. Danasmnoge žene vode glavnu riječ u kolektivima jer su štafe-tne palice preuzele od dojučerašnjih drugova. Slijedomtoga i proslave 8. marta su drugačije. Žene su se kod nasgotovo u svim segmentima izborile za svoja prava. Trebabiti iskren i priznati da im ta prava i pripadaju. Malo ih je upolitici i tu ih ne treba žaliti. Zašto svoj glas daju drugovi-ma? Svim gospođama i gospođicama, svim damamačestitamo 8. mart!

Riječ Urednika:

Crno svijetbijeli

by SeadMidžić

Evo opet poznatog prizora - u ovoj recesijskoj i političkoj krizi,gomila napaćenih naroda i narodnosti bezglavo juri na sve strane,ljudi kao da su pogubili glave i ostalo, grabe sve što im se nađenadohvat ruke, misle veselnici da će pasti vađenje za duži period.DOŠAO JE I TAJ DAN, KAO FOL SAM RADOSTAN!

Osmog marta naše žene otvaraju srca, a muškarci novčanike.Osmi mart je ženskih pet minuta za kojih muževi rade cijeli mjesec.Jadno žbunje i ostali pokloni, sapeti i zamotani u papirima svih obli-ka i boja, fura ka naručju naših milih dragana, kokoški, riba, oštro-kondža, ljutih guja, ženturača i žena.

A scenario teče po utvrđenom redoslijedu, kao da je u pitanju kla-sični komad. Draga moja, vidi šta sam ti donio u ova demokratskavremena, recesije i političke krize, šta kažeš na to, kako ista stvar

kao i prošle godine, načisto si izlapila, ma budalo jedna, za koga jabacam pare, tako mi i treba kad su mi švrake popile mozak. Ma lije-po mi kaže moj jaran da ne bacam lovu uludo, a ja konj (trojanski)pa ne slušam. Tako mi i treba. I šta se mene smatra što ti je motiva-cija popustila u kuhinji, onomad kad si me pecala i safaćavala i kadsi imala i čak viška motivacije bila ti je ta prostorija svetilište, hramtoplog doma, sav sam ti topli obrok davao na ruke, sebi ostavljaohladno pivo, da ne nabrajam dalje.

I otkud ti hrabrost i obraz da mi kažeš u lice da sam se napio,sram te bilo, to ja onako iz očajanja, čudo bi bilo da se nisam napio,srce si mi slomila da znaš.

A kako je nekad bilo lijepo, samo kad se sjetim, te ćiju, ćiju, temjao, mjao, te mac, mac, te kuc, kuc. Pa da, trajalo je to taman toli-

ko dugo, koliko treba jednom džukcu da utrči glavom bez obzira ukavez. I naravno, kad se ta prokleta naprava zatvori, možeš poslije,braco moj, da cijučeš ko čitav bataljon miševa kojima su pričvrljenirepovi, ništa ti ne vrijedi, a i niko te ne sluša. Neka mi samo pjevneo ravnopravnosti, razbiću mu nos istog trena.

A kako sve to lijepo počinje, čovjeka podilaze žmarci kad povra-ti film. Ah mili, nemoj tu ruku, šta ti misliš o meni, grdiće me mama itata, nisam ja neka od onih, ljubavi moja baš si pažljiv što si mi donioljubičice, hajde da odfuramo do zlatare, vidjela sam divan prsten. Maznam da nemaš para, ja to tek onako, ala će da bude lijepo kad sevjerimo, pa se uzmemo za cijeli život.

Dođi obavezno danas popodne, starci su otišli na mirne prosvje-de, nešto ih zafrkavaju oko penzija, spremiću nešto lijepo, pa ćemo

da gučemo na miru i do mile volje. Batalićemo politiku i međustrana-čka natezanja. Tu dolazi rez, pa nova slika, sutradan u tajnosti...Ma ne, ne brini, ništa nisu primijetili, sve sam oprala i namjestila

kako je bilo, ali šta će biti ako sam u drugom stanju, ubiće me, nebolje je, da se sama ubijem, i to odmah. Ma kuco, maco, ljubavimoja, šta ti je, ja sam tvoj čovjek, ništa ne brini, ako treba ja ću dase isprsim, sve ću da priznam, ma znaju oni da se mi volimo, i dasmo odrasli. Jao, ne, kuku, nikako, ubiće me, slomiće me, zadavićeme, ne znaš ti njih. Tu opet dolazi sitan rez, pa slijedeća slika...

Mili moji, draga mama i dragi tata, ništa ne brinite, izgleda da će

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

SVI SU GOSPODA I NAPROSLAVE 8 . m ar ta IDU

samo gospođe i gospođice

Došao je taj dan, kofol sam radostan

'

Danas nema ni drugarica ni drugova

Osmog marta naše žene otvarajusvoja srca, a mi muškarci novčanike!

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 5anton ReprezenT

BIHAĆ - U prošli utorak u prosto-rijama Poljoprivrednog zavodaUnsko-sanskog kantona održan jesvečani prijem i uručenje međuna-rodnog certifikata HACCAP (Kontrolakritičnih tačaka proizvodnje) privred-nim subjektima.

Ovaj certifikat dobile su firme doo„MS-ALEM“ Bosanska Krupa, kojase bavi proizvodnjom i otkupommesa, te preradom mesa i mesnih

prerađevina, doo „Rolend“ Bosanska

Krupa (proizvodnja i otkup jagodiča-stih voćnih vrsta), te doo „Med-Prom“Cazin (proizvodnja, otkup i preradameda).

Imenovani privredni subjekti suprvi u svojoj djelatnosti na prostoruKantona i šire koji su svoju proizvo-dnju prilagodili ovom vrlo zahtjevnomi obavezujućem standardu Evropskeunije.

Pomoć u implementaciji standar-

da HACCAP pružena je od Švicarske

agencije za razvoj SDC i UdruženjaIPERRA iz Mostara koji su u protek-lom periodu oformili savjetodavneslužbe na prostoru BiH sa zadatkompružanja pomoći u promociji i imple-mentaciji međunarodnih standardaISO, GLOBALGAP i HACCAP kodfizičkih i pravnih lica zainteresiranihza uvođenje istih.

Poljoprivredni zavod USK-a kao jedna od navedenih savjetodavnih

službi formirana od Udruženja IPER-

RA, pružio je i pružat će svu neopho-dnu podršku zainteresiranim fizičkimi pravnim licima sa prostora USK-a i

šire u uvođenju imenovanih standar-

da.Međunarodni standard HACCAP

izdat je od jedne od najpoznatijih cer-

tifikacijskih kuća „Intertek“. Esad Š.

Svečani prijem u prostorijama Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona

Međunarodni certifikat HACCAP za

TRI kantonalna privredna subjekta

BIHAĆ - U utorak su kanto-nalni premijer Šemsudin Dedić ipredsjedavajući Skupštine USK-a Admir Hadžipašić u kabinetupremijera primili savjetnikaambasade Kraljevine Španije uBiH Antonia Morena. Na sastan-cima je bilo riječi o prošlogodiš-njim ulaganjima španske pokraji-ne Asturije u općini Cazin, te tre-nutnoj političkoj situaciji u USK-u.Razgovaralo se i o mnogobroj-nim projektima koji su realizirani

u proteklim godinama, ali i dru-gim narednim ulaganjima.

Razgovori su vođeni iza zatvore-nih vrata, tako da su novinari jedino mogli dobiti izjave.

Predsjedavajući SkupštineUSK-a Admir Hadžipašić izrazio je zadovoljstvo dolaskom savjet-nika Morena, istakavši da je nje-gova posjeta korak ka realizacijimnogobrojnih projekata u nared-

nom periodu. PredsjedavajućiHadžipašić i premijer Dedićdogovorili su nastavak saradnjesa španskom pokrajinom Asturijakoja bi po svemu sudeći u nared-nom periodu mogla uroditi novimulaganjima u općinama našegkantona.

Podsjećanja radi, u saradnjisa humanitarnom španskomagencijom „Asturies Solidaria“ uprotekloj godini u Cazinu su rea-lizirani brojni projekti. Mališani iz

cazinskih socijalno ugroženihporodica borave u ovoj pokrajini,

a trenutno ih se dvoje i školuje.Izgradnja škola u cazinskim mje-snim zajednicama, sanacija cen-tralnog grijanja, te izgradnja igra-lišta i sportskih dvorana samo suneki od projekata španske pokra- jine Asturija realiziranih napodručju općine Cazin.

Rusmir K .

KORAK KA REALIZACIJImnogobrojnih projekata

BIHAĆ - Ministar okoliša i turiz-ma u Vladi Federacije BiH NevenkoHerceg primio je prošlog mjeseca uradni posjet predsjednika Privrednekomore Unsko-sanskog kantonaIsmeta Pašalića.

Iako su tokom susreta razmije-

njena mišljenja o brojnim pitanjimaod zajedničkog interesa, posebnapažnja dvojice sagovornika bila jeposvećena pripremama ovogodiš-njeg, osmog sajma EKOBIS 2010.koji će, u organizaciji Privrednekomore Unsko-sanskog kantona, bitiodržan od 2. do 5. septembra ovegodine. Ovogodišnji EKOBIS u cije-losti je posvećen turizmu što, kako jekazao Pašalić, ne treba čuditi s obzi-rom na to da je odnedavno područjerijeke Une i službeno proglašeno

Nacionalnim parkom čime je otvore-na mogućnost da se kroz razvoj tur-izma privredno pokrene ne samo ovopodručje, nego i šire. PredsjednikPašalić je iskoristio priliku da zahvaliFederalnom ministarstvu okoliša iturizma, ali i ministru lično, na učinje-nim naporima da se kroz Nacionalnipark UNA potakne turistički i privre-dni razvoj USK-a.

Istaknuvši javnu podršku svim

strateškim dokumentima koje jedonijelo ovo ministarstvo, a posebnoStrategiji razvoja turizma u FBiH do2018. i Master planu razvoja turizmapodručja NP UNA, predsjednik PK

USK-a zahvalio je i na podršciMinistarstva organizaciji sajma EKO-BIS u sklopu kojega su planiranimnogobrojni prateći sadržaji međukojima i međunarodna konferencija otemi Nacionalni park u funkciji turiz-ma.

Tokom susreta ministar Herceg je naglasio važnost što skorijeg stav-ljanja u funkciju održivog razvoja svihprirodnih potencijala kojima raspola-že Unsko-sanski kanton, ali i cijelaFederacija BiH. Kako bi se osiguralapotrebna sredstva, prema mišljenjuministra Hercega, potrebno je hitnootvaranje povoljnih kreditnih linija zaturizam pri Razvojnoj banci FBiH, alii zajedničko apliciranje za IPA projek-te i projekte prekogranične saradnje.Ističući kako je trajno opredjeljenjeFederalnog ministarstva okoliša i tur-izma da snažno podrži domaće

sajamske manifestacije, ministar Herceg je kazao kako domaći sajmo-vi posvećeni turizmu svakako pred-stavljaju jedan potpuno novi i izuze-tno kvalitetan iskorak u promociji

domaćeg turističkog proizvoda udomaćem okruženju, tim više što, uzstandardne izložbeno-komercijalne,nude i kvalitetne prateće sadržaje.

-Podrškom EKOBIS-u želimo,prije svega, osnažiti nastojanjaorganizatora da se afirmira idejaprepoznavanja kvalitete u turizmukoju je moguće osigurati primjere-nom valorizacijom zaštićenihpodručja što je na tragu našegopredjeljenja da osiguramo održi-vost zaštićenih područja koja suznačajna zbog očuvanja biorazno-likosti, a predstavljaju i značajanprivredni potencijal ove zemlje.Uključit ćemo se u organizacijskidio sajma, kako bismo zajedni-čkim snagama, doprinijeli i pobolj-šali cjelokupan projekt EKOBIS2010, kazao je ministar Herceg.

Esad ŠABANAGIĆ

Potvrđena podrška Federalnog ministarstva okoliša i turizma „EKOBIS 2010“

Dogovoreno uključivanje u organizaciju sajmaSavjetnik ambasade Španije u BiHAntonio Moreno u posjeti USK-u

Ismet Pašalić

Premijer Šemsudin Dedić

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 1906 Velika KladušaReprezenT

Usrijedu je u kabinetu načel-nika općine Velika Kladušapotpisan sporazum o jača-

nju omladinske politike i mladih napodručju općine Velika Kladuša.Sporazum će se u ovoj općini realizi-rati kroz projekt „Košnica“, a potpisa-li su ga, u ime Općine, načelnikAdmil Mulalić, nosioci projektaUdruženja „Kult“ i „BH Ekspert“, tepartnerska Nevladina organizacija sapodručja općine Velika Kladuša,„Demokratska organizacija mladih“.

„Košnica“ je namijenjena mladimženama i djevojkama od 15 do 30godina, a Općina Velika Kladuša jedi-na je općina na području Unsko-san-skog kantona i jedna od dvanaestopćina u BiH koje su izabrane za ovajprojekt, od 50 prijavljenih. Projekttraje dvije godine, a odvijat će se krozosam modula. Iz svake od općinakoje su izabrane za učešće biće oda-brano 15 djevojaka koje će pohađatitreninge i radionice. Obuku će proći180 mladih žena i djevojaka iz dva-

naest općina u BiH. Obuka „Košnice“sastoji se od interaktivnih radionica ipraktičnih aktivnosti koje su tematskimeđusobno povezane. Radionice seodržavaju jednom mjesečno u pro-storijama lokalnog centra za mlade iliomladinske organizacije.

Jedan od ciljeva projekta jeosnaživanje mladih djevojaka dapostanu liderke, te da hrabre drugeljude da doprinesu stvaranju boljihdruštvenih uslova u svojoj općini.Općinski načelnik Admil Mulalić, koji

je istakao punu podršku ovom pro-

jektu, rekao je da je Općina VelikaKladuša i dosad pružala veliku podr-šku mladima, te da će tako biti i ubudućnosti.

Udruženje „Kult“ osnovano je

2002. godine na državnom nivou i

ima četiri ureda u BiH. Kako semoglo ovom prilikom čuti, mnogi gasmatraju vodećom omladinskomorganizacijom u Bosni i Hercegovini.

Tina O.

Potpisani ugovori o jačanju omladinske politike na području općine

Obuka za mlade djevojkeKROZ PROJEKT „KOŠNICA“

Ucilju upoznavanja snajnovijim dosti-gnućima na podru-

čju zaštite poljoprivrednihpovršina u utorak je u vijećni-ci Općine Velika Kladuša odr-žano predavanje na temu„Aktuelni problemi u primjenizaštitnih sredstava u poljopri-vrednoj proizvodnji “ čiji jepredavač bio predstavnikfirme „Syngenta“ za BiH

Dalibor Dončić.Ovim predavanjemDončić je poljoprivrednimproizvođačima sa područja

općine Velika Kladuša pred-stavio „Syngentu“ i najnovijupaletu njenih proizvoda.Govoreći o sigurnosti i ekolo-škoj prihvatljivosti preparata„Syngente“, Dončić je istakaoda oni prolaze određenetestove i procedure, ekološki,toksikološki i biološki su prih-vatljivi, te zadovoljavaju vrlostroge standarde Evropskeunije, pa se bez straha mogu

koristiti.Ovom predavanju prisu-stvovao je i Izudin Klokić,predstavnik firme „Agrostar“

iz Bijeljine koja je uvoznik„Syngentinih“ proizvoda unašoj zemlji. Klokić je ista-kao da proizvodi ove firme nabosanskohercegovačkomtržištu predstavljaju novu teh-nologiju u zaštiti bilja.

Na predavanju se govori-lo i o kvaliteti mlijeka i novča-nim podrškama u oblasti ani-malne poljoprivredne proiz-vodnje, a predavači su bili

Vedat Pašić iz Mljekare„Meggle“ i Jasmin Brnjak uime Poljoprivrednog zavodaUnsko-sanskog kantona.Posebna pažnja se posvetilakontroli mlijeka, odnosno

kako proizvesti kvalitetno mlijeko i koji sve uslovi morajubiti ispunjeni. Proizvođači mlijeka, kako je istaknuto, moraju voditi računa ne samo omasnoći, već i o čistoći mlije-ka i zdravlju životinje.

I ovo poljoprivredno pre-davanje je organiziralaOpćina Velika Kladuša usaradnji sa predstavnicimafirme „Syngenta“, Uredom za

koordinaciju projekata upoljoprivredi FBiH, Poljo-privrednim zavodom USK-a iUdruženjem poljoprivrednika„Poljoprivrednik“ iz VelikeKladuše. Tina O.

U ponedjeljak su u Velikoj Kladuši predstavnici boračkihorganizacija odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995.ispred šehidskog turbeta u dvorištu Centralne gradske džamije,a povodom Prvog marta, Dana nezavisnosti BiH, položili cvije-će i odali počast poginulim borcima prošlog rata. Ovo je posta-lo već tradicionalno okupljanje, kada ove organizacije iskazujusvoje poštovanje i zahvalnost onima koji su dali život za slobo-du BiH.

Nakon odavanja počasti, učenja fatihe i polaganja cvijeća,prisutni su se zaputili na velikokladuški Stari grad gdje je ratni

komandant Nijaz Miljković održao kratko predavanje o pro-šlom ratu, nakon čega su dva bivša borca izvršili podizanjebosanskohercegovačke zastave na jarbol u kuli Starog grada.

Ispred Izvršne kantonalne vlasti, prisutnima se kratkimgovorom obratio ministar unutrašnjih poslova USK-a SenadKajdić, koji je svim prisutnima poželio sretan praznik, te se zah-valio organizatorima na obilježavanju ovog datuma. Edin Š.

Održan okrugli stol na temu „Zelene površine-pluća našeg grada“

PREDSTAVLJENE NOVEtehnologije u zaštiti bilja

Skromno obilježen Prvi mart,Dan nezavisnosti BiH

Položeno cvijeće i odana

POČAST POGINULIM

Održano predavanje oprimjeni zaštitnih sredstava u

poljoprivrednoj proizvodnji

“Kult” i “BH Ekspert” prilikom potpisivanja sporazuma o saradnji kod načelnika

Sa predavanja poljoprivrednicima

Polaganje cvijeća šehidima

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 7azin ReprezenT

Svečanom akademijom u Domukulture u prošli ponedjeljak je obilje-žena 18-ta godišnjica nezavisnostiBosne i Hercegovine. Refer -endumska odluka građana da BiHučine nezavisnom državom, pretho-dila je njenom međunarodnom priz-nanju, 6. aprila 1992. godine. Zbogtoga općina Cazin svake godineslavi i obilježava ovaj datum.

Uvodni referat na svečanostiimao je općinski načelnik Nermin

Ogrešević, u kojem se osvrnuo na

značaj obilježavanja ovog datuma iteškog puta izgradnje savremeneBosne i Hercegovine. -Možemo bitiponosni na naš otpor agresijikojoj smo bili izloženi. Možemobiti ponosni na dostojanstvenuodbranu, ponosni što se i danasborimo za očuvanje države BiH.Možemo biti ponosni dragi mojisugrađani, što već 18 godinadostojanstveno i prigodno obilje-žavamo 1. mart, naglasio je načel-

nik Ogrešević.

U okviru akademije priču o izlož-bi „Granice i teritorija Bosne iHercegovine od 1699-1945. godine,postavljenoj u povodu obilježavanjaovog značajnog datuma, ispričao jedirektor Arhiva USK-a Fikret Midžić.

Prisutnima se obratio i predsje-davajući Skupštine USK-a Admir Hadžipašić osvrćući se na dugogo-dišnju historiju BiH i ukazao nanezaobilaznu evropsku budućnostBiH.

-Evropski put smatram jedi-

nim kojim možemo i moramo ići.Ne zato što će iz Evrope potećimed i mlijeko, nego prije svegazato što ulazak u ujedinjenu

Evropu znači prihvatanje seta

društvenih vrijednosti, koje ćenas nepovratno učiniti demokrat-skom i civiliziranom državom, bilesu riječi Admira Hadžipašića.

M. S.

Svečanom akademijom obilježen Dan nezavisnosti

Možemo biti ponosni na naš otpor agresi ji

U vijećnici Općine Cazinodržana je svečana sjednicaŠtaba civilne zaštite. Ova sjedni-ca se održava svake godine upovodu 1. marta, koji se obilje-žava kao Svjetski dan civilnezaštite. Tim povodom je načelnikštaba podnio referat o značajucivilne zaštite u svijetu, a samimtime i u BiH.

-Poslijeratni razvoj civilnezaštite u BiH ima dvije faze.Prva se odnosi na period od1996. do 2003. godine u kojojnije postojala jasna zakonskaregulativa za ovu oblast.Druga faza se odnosi na vrije-me od 2003. godine pa dodanas, kada se desilo izdvaja-

nje Civilne zaštite iz okviraFederalnog ministarstvaodbrane u posebnu oblast idonošenje zakonske regulati-ve koja je jasno odredila ovopodručje, istakao je u svomreferatu načelnik štaba SaidMujić.

Značaj civilne zaštitese ogleda u zaštiti prvenstvenoljudi, ali i okoliša i imovine, uklju-čujući kulturnu baštinu, u sluča- jevima velikih katastrofa, tj. pri-rodnih, tehnoloških, radiološkihili ataka na okoliš unutar i izvandruštvene zajednice. U svemutome se naravno ne zaboravljani doprinos pojedinaca koji svojim hrabrim i nesebičnim zalaga-njem učestvuju u očuvanju živo-ta ili imovine. Zbog toga su i ovegodine dodijeljene pohvale zauloženi rad, zalaganje i ostvare-ne rezultate u zaštiti i spašava-nju ljudi i materijalnih dobara odprirodnih i drugih nesreća, i toMZ Pjanići, Timu za uklanjanje

NUS-a, Federalnoj upravi CZ –„A tim’‘, Izetu Toromanoviću,uposleniku OVJ, Muji Begićuuposlenom u JKP „Čistoća“,Bajri Hirkiću, povjereniku CZMZ Donja Koprivna, MirsaduAlijagiću, povjereniku CZ MZStijena i Suadu Nuhiću, uposle-

nom u RTV Cazin. Ove godinedodijeljena je i jedna nagradaFederalnog štaba civilne zaštite,a pripala je Safetu Mujakiću.

Sjednici je prisustvo-vao i načelnik općine CazinNermin Ogrešević, koj i se usvom obraćanju osvrnuo na veli-ki značaj civilne zaštite u sluča- jevima vremenskih katastrofa.

-Očigledan primjer zaneophodnost ulaganja u ovaj

sektor vidimo i u svakodne-vnim potresima, olujama,poplavama i sl. koje su ovegodine uveliko zadesile našu

planetu. Zbog toga smatramda je vrlo važno da budemospremni odgovoriti bilo kak-vim izazovima u cilju očuvanjaljudi, imovine i naše okoline,naglasio je načelnik Ogrešević usvom obraćanju.

M. S.

Održana svečana sjednica Štaba civilne zaštite

Vrlo je važno odgovoriti izazovima

Treća sjednica Općinskog vijeća Cazin bit će odr-

žana u srijedu, 10. marta, sa dnevnim redom od deset

tačaka od kojih se izdvajaju Aktualni sat, razmatranjeNacrta Programa rada Općinskog vijeća OpćineCazin za 2010. godinu, te Prijedlog Odluke o imeno-vanju radnih tijela-komisija Općinskog vijeća Cazin. Niostale tačke dnevnog reda nisu manje važne i bitneza sredinu u kojoj općinsko vijeće nije radilo punih 16mjeseci. E. Š.

U SRIJEDUtreća sjednicaOpćinskog vijeća

Općina Cazin i Dom kultu-

re organizatori su izložbekeramičkog nakita HalideEmrić iz Bužima, a povodom8. marta koju je općinskinačelnik Nermin Ogreševićotvorio u petak, 5. marta.Izložba je imala prodajnikarakter pa je to bila jedinstve-na prilika da povodom Dana

U Osnovnoj školi „CazinII“ upriličeno je početkomprošle sedmice druženje saučenicima dva odjeljenjadjece sa posebnim potreba-ma. Povod ovog druženja jehumanitarna akcija košarka-ša veterana, učesnika tradi-cionalnog međunarodnogturnira veterana, nedavnoodržanog u Cazinu Naime

Otvorena izložba keramičkog nakita Halide Emrić

Unikatni nakit velike umjetničke vrijednostiSportisti u humanitarnoj akciji

Suad Nuhić prima priznanje Civilne zaštite Cazin

Sa izložbe Halide Emrić

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 1908 BihaćReprezenT

Ovih dana GAP je u suradnji sOpćinom Bihać organizirao trod-nevnu edukaciju za članovesavjeta i predsjednike mjesnihzajednica općine Bihać. Premariječima Kate Repac, pomoćnice

načelnika Službe opće uprave imjesnih zajednica, ova edukacija je itekako značajna, prvenstveno jer je nedavno okončana izbornaprocedura u mjesnim zajednica-ma kada su i izabrani novi člano-

vi savjeta i predsjednici mjesnihzajednica. Na edukaciju su poz-vani predstavnici svih 35 mjesnihzajednica s područja općineBihać.

R. K.

Edukacija za članove savjeta i predsjednike mjesnih zajednica

Jača mjesna zajednica - jača općina

Okvirnim Zakonom o pred-

školskom odgoju i obrazovanjuobavezni predškolski programplaniran je za svu djecu u godinipred polazak u osnovnu školu.Shodno tome, ovaj program pred-viđa otvaranje pripremnih odjelje-nja u dječjim vrtićima koja supredškolska djeca do sada poha-đala dobrovoljno.

U Javnoj ustanovi „Dječji vrtić“u Bihaću spremni su za otvaranjepripremnog odjeljenja koje bibuduće učenike trebali prihvatitiveć petnaestog marta. Pred-školski program u sklopu kojegdjeluju pripremna odjeljenja zadjecu pred polazak u osnovnuškolu do sada je realiziran sred-stvima norveškog donatora „Savethe Children“.

Zbog nedostatka sredstava,program je prekinut, a pripremnaodjeljenja zatvorena. Dječji vrtić uBihaću i još nekoliko njih u USK-usu stoga od Ministarstva obrazo-

vanja zatražili i dobili suglasnost

za otvaranje pripremnih odjelje-nja.

Jasminka Bujanović, stru-čna savjetnica za predškolsko iosnovno obrazovanje, kazala jekako je Okvirnim zakonom opredškolskom odgoju i obrazova-nju, obavezni predškolski pro-gram planiran za svu djecu ugodini pred polazak u osnovnuškolu

- Pošto mi, nažalost, jošnismo uspjeli usvojiti Zakon nakantonalnom nivou, za našudjecu taj program još nije oba-vezan. Bitna razlika izmeđuonoga što će biti kada budedonesen novi Zakon i ovogašto nude dječji vrtići danas ješto će obavezni program isto-vremeno biti i besplatan.Sadašnji program vrtići, naža-lost, moraju naplaćivati jer izdrugih izvora ne mogu osigura-ti sredstva za realizaciju ovoga

programa, kaže Bujanovićeva.Ona dodaje kako, bez obzira

na to, ta sredstva nisu značajnovelika jer su se odgajatelji u vrtići-ma trudili da minimalno pokrijuosnovne troškove rada. U Javnojustanovi „Dječji vrtić“ u Bihaću utoku su pripreme za otvaranje pri-premnog odjeljenja koje bi sradom trebalo otpočeti već15.marta.

Kako kaže Nafija Koričić,direktorica JU „Dječji vrtić“ Bihać,ova ustanova je napravila i ponu-dila program, kojim je za 50,00

KM ponudila da se dijete koje nina koji način nije obuhvaćeno vrti-ćem, dođe i ta tri sata dnevno,odnosno tri mjeseca do krajaškolske godine, do 15. juna prođepripremu i nešto nauče.Koričićeva je istakla kako su zapripremnu nastavu roditelji djeceUpravi „Dječjeg vrtića“ već podni- jeli dvadesetak molbi. IzMinistarstva obrazovanja roditelji-ma preporučuju da svojoj djeciomoguće pohađanje nastave upripremnim odjeljenjima.

Rusmir Karat

U Bihaću mi se sviđa...U Bihaću mi se sviđa sve što je novo, tad vidimda moj rodni grad ima prosperitet. Bihać je pre-pun mladih i lijepih Bišćana, koji su nažalost uvećini bez posla.

U Bihaću mi se ne sviđa...One stvari koje mi se ne sviđaju, bolje rečenome zgražavaju, su tragovi vandalizma na sva-kom mjesto počevši od Smaragdnog mostapreko Une, podhodnika prema Harmanima. To je

užas...

Trenutačno stanje u Bihaću…Takva je politička situacija da čovjek prosto gubirazum, dovoljno je pogledati portal Vlade USK-a,on vam dovoljno govori koliko Vlada radi. VladaKantona bi se trebala ugledati na rad općinskihorgana, jer grad Bihać vodi ka prosperitetu.

Da li biste napustili Bihać…

Svoj Bihać nisam napuštao ni kad mu je bilo naj-gore, kada smo zajedno dijelili sudbinu. I danasživim za svoj grad koji neizmjerno volim. Gradutreba pružiti da bi od njega nešto dobio.

Priredio:

Rusmir Karat

Javna ustanova „Dječji vrtić“ u Bihaću

Spremni za otvaranje pripremnog odjeljenjaMOJ BIHAĆ

Mersad Zirić,penzioner

U Sarajevu u ponedjeljak, 1. marta, predKomisijom za hifz Rijaseta Islamske zajedni-ce u BiH, zadnje odlomke Kur‘ana proučio jenovi bihaćki hafiz Emrah (sin Mirsada iDijane) Litrić, koji je rođen 08. jula 1996.godine u Bihaću.

Na njegovom polaganju zadnja dvadžuza Kur’ana bila je prisutna njegova poro-

dica, prijatelji, džematlije džemata Harmani,te naravno njegov vrijedni mu’allim i muhaffizEnver ef. Moranjkić, koji nije mogao skritisuze radosnice, što njegov učenik iz mekte-ba zvanično postaje hafiz Kur’ana.

U Bihaću je hafiz Emrah dočekan kakoto i jedan hafiz zaslužuje, a za to se pobrinuo

glavni imam Medžlisa IZ Bihać, Mensur ef.Ćehić, kojem je ovo treći hafiz u vrijeme nje-

govog mandata u Medžlisu, te prijatelji, kom-šije i džematlije džemata Harmani. R. K.

Emrah Litrić postao HAFIZ sa trinaest godina

Koncert u bihaćkom kinu „Una“Književno večer bihaćkog pjesnika Huseina Derviševića

Muhafiz Enver ef. Moranjkić, hafiz Emrah Litrić, Emrahov brat Amar i otac Mirsad

“Dječji vrtić” u Bihaću

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 9anski Most ReprezenT

U povodu obilježavanja 1.marta, Dana nezavisnosti Bosne iHercegovine, u nedjelju, 28. februa-ra, u sali gradske vijećnice uSanskom Mostu održana je svečanaakademija. Na ovome događaju još jednom je istaknut značaj ovogadatuma za nezavisnu i suverenu

državu Bosnu i Hercegovini.Svečanoj akademiji prisustvovali supredstavnici javnog i političkog živo-ta općine Sanski Most, te brojni gra-đani.

Na 1. mart prije 18 godina odr-žan je referendum na kojem su segrađani izjašnjavali o tome da li su

za nezavisnu, suverenu i jedinstve-nu državu Bosnu i Hercegovinu ukojoj žive tri ravnopravna naroda, teostale narodnosti i građani. Velikavećina građana zaokružila je opciju„da“ na referendumskim listićima.Historija je pokazala da je referen-dum bio uvod u agresiju i krvav

rasplet događaja u Bosni iHercegovini.Prisutnima se na ovom događa-

ju obratio načelnik općine SanskiMost, dr. Sanjin Halimović, koji jegovorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, te načinima i mogućnosti-ma njenog prevazilaženja. Načelnik

je istakao kako je Bosnu iHercegovinu moguće graditi jedinokompromisom i dogovorom, kako bidržava bila po mjeri svih koji u njojžive. Na referendum koji je održanprije osamnaest godina, zahvaljujući

kojem je Bosna i Hercegovina dobi-la svoju nezavisnost, podsjetio jehistoričar Ismet Kamerić. On jeistakao kako je teška cijena koju jeBosna i Hercegovina platila za svojunezavisnost, ali da je uprkos svemuostala nezavisna, suverena i cjelovi-ta država. U kulturno-umjetničkom

dijelu programa nastupili su učenicatrećeg razreda srednje muzičkeškole Senija Alagić, koja se prisut-nima predstavila izvedbom na klavi-ru, te mlada sanska violinistica LejlaHabibović. Stihove, koje je napisala

za ovu priliku, govorila je profesori-ca Ajša Hadžiahmetović. Uspješanorganizator svečane akademije upovodu obilježavanja Dana nezavi-snosti BiH, bila je Javna ustanova„Kult Media“, a događaj je održanpod pokroviteljstvom općine SanskiMost. Zlatan Čekić

Svečana akademija povodom Dana nezavisnosti

BiH moguće graditi jedinoKOMPROMISOM I DOGOVOROM

Predstavnici boračkih orga-nizacija s područja općineCazin, boravili su prošle

srijede u Sanskom Mostu. Oni su seinteresirali za iskustva u realizacijiprojekata stambenog zbrinjavanjakoji su realizirani u proteklom perio-du na području sanske općine.Prema riječima predsjednika RVIopćine Cazin, RazimaMacanovića, cilj ove posjete je da

se upoznaju s iskustvima organiza-cija ratnih vojnih invalida koja djeluju na području općine Sanski Most urealizaciji projekata stambenogzbrinjavanja.

Goste iz Cazina su sa spome-nutim projektima upoznali DževadSmajić i Enes Rekanović, predsta-vnici općinskih organizacija RVISanski Most i Prijedor. Ove dvije

organizacije su u poslijeratnomperiodu uspješno realizirale projek-te stambenih naselja „Invest 2000“ i„Domet 2002“, kroz koje je uspješnoriješen stambeni problem velikogbroja bivših boraca i njihovih porodi-ca.

Prema jedinstvenim ocjenamaprojekti stambenog zbrinjavanja pri-

padnika boračkih populacija u opći-ni Sanski Most primjeri su kako jemoguće u saradnji s lokalnomzajednicom i općinskim vlastimariješiti pomenute probleme. Isku-stva iz Sanskog Mosta sada sepokušavaju primijeniti i u drugimbosanskohercegovačkim općina-ma. Zlatan Č.

RAZMJENA ISKUSTAVA

u stambenom zbrinjavanju boraca

Predstavnici boračkih organizacija spodručja općine Cazin posjetili Sanski Most

ku ili popularno „mušičarenje“ zaslu-žuje da se nazove sportskim ribolo-vom. - Potočna je pastrmka izuze-tno osjetljiva riba, te može opstati jedino u čistim rijekama. Nažalost,naše rijeke su iz godine u godinuzagađenije tako da je ova autoh-

U organizaciji Društva sportskih ribolovaca „Sana“

Druženje ribara na obalama Dabra

Obraćanje načelnikaSanjina Halimovića

Načelnik općine Sanski Most,dr. Sanjin Halimović, primio je usrijedu u svom kabinetu predsjedni-cu Turističke zajednice Unsko-san-skog kantona, Jasminku Šuško injene saradnike. Razgovaralo se onovom projektu kojeg ova institucija

želi realizirati na području općineSanski Most, te o dosadašnjoj sara-dnji u oblasti razvoja i unaprijeđenjaturizma.

Tom prilikom Šuško jeHalimoviću uručila Studiju o izraditurističke signalizacije općineSanski Most, koje je urađena sred-stvima Turističke zajednice USK-a.

saradnju lokalnih vlasti u općiniSanski Most s Turističkom zajedni-com.

- Sanski Most je grad koji jeopredijeljen za razvoj turizma i utom smjeru se ulažu značajnikapaciteti lokalne zajednice, ali

isto tako Sanski Most očekujeznačajniju podršku s nivoaUnsko sanskog kantona, rekao jeHalimović.

Predsjednica Turističke zajed-nice USK-a, Jasminka Šuško, složi-la se sa konstatacijom kako sara-dnja između ove institucije i općineSanski Most u budućnosti treba biti

Susret načelnika i predsjednice Turističke zajednice USK-a

Saradnja u oblasti turizma

Jasminka Šuško prilikom predaje Studija o izradi turističke signalizacije načelniku

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19010 BužimReprezenT

BUŽIM - Povodom Prvog marta,Dana nezavisnosti države Bosne iHercegovine, predstavnici udruže-nja proisteklih iz obrambeno-oslobo-dilačkog rata su sa građanimaBužima posjetili centralno šehidskoturbe, gdje su proučili fatihu svimpoginulim pripadnicima 505. Viteškebrigade i Armije Bosne iHercegovine.

Na ovaj način su prigodno obilje-žili jedan od najznačajnijih datuma

države Bosne i Hercegovine, jer je1. marta 1992. godine, na referen-dumu blizu 70 % glasača glasalo daželi suverenu, samostalnu, nedjelji-

vu i nezavisnu državu Bosnu iHercegovinu, državu ravnopravnihnaroda i građana. Dan nezavisnostiBosne i Hercegovine obilježili supredstavnici udruženja, 505. Viteškebrigade, RVI-a, Zlatnih ljiljana i biv-ših pripadnika 505. Viteške brigade.

Boračka udruženja iznenađenasu da im se nije pridružio niko ispredOpćine Bužim, jer je Općina nosilacobilježavanja značajnih datuma zadržavu Bosnu i Hercegovinu i općinu

Bužim, a za ovaj datum mogla jeorganizirati makar svečanu akade-miju i tako biti dobar primjer drugimada im se pridruže. Boračka udruže-

nja, ističu, da bi rado pomogla okoovakve organizacije, jer ovakve zna-

čajne datume trebamo obilježavatisvi.

Ovakve greške se ne smiju višedešavati kod civilnih struktura vlasti,

jer mogu biti loš primjer drugima,istakli su, a boračka udruženja su tu

da se rado priključe u obilježavanju,a ne da oni sami, kako neki pogre-šno tumače, trebaju organiziratisvečanosti. Nedžib Vučelj

Boračka udruženja obilježila Dan nezavisnosti BiH

Datum ZANEMAREN od strane

Jasmira Mehić,asmira Mehić,predsjednica Udruženja žena „Izvor“ iz Bužima

ReprezenT: Ovo su vremenakada se ljudi najmanje poštuju i cijene.Kakvo je stanje među vama ženama?

Jasmira M.: Vrijeme k’o vrijeme,neumoljivo je i svjedok svemu i svače-mu a poštovanje i uvažavanje među

smatram da ćekor ak po ko-rak, žene Buži-

ma preći taj mukotrpanput i uživati svoja prava.

ReprezenT: Vijeće OpćineBužim nema ni jedne vijećnice, kakoto tumačite?

Jasmira M.: Narod kaže da izasvakog uspješnog muškarca stojipametna i mudra žena, a iza svakeuspješne žene stoji propali brak. Šaluna stranu ovo je zaista dobro pitanje

srca?Jasmira M.: Golem je to kamen,a

ako padne, strah me učepiće neduž-nog, zakrčiće put meni i drugim žena-ma, pa iz tog razloga neka kamena da

tolerancijom, oprostom, strpljenjem.Čovjek što više uloži truda do cilja,vjerujte da je nagrada veća i uspjehdraži. Ako čovjek zna da radi pravustvar, i ima viziju svog cilja, sve pre-

imate posebno važno realizirati izvašeg programa?

Jasmira M.: Vjerujte da sve pro-grame koje radimo su u cilju poboljša-nja života žene, porodice, lokalnezajednice. Sad trenutno radimo naprojektu „Obilježavanje Međuna-rodnog Dana žene sa sela“.

ReprezenT: Znamo da se čestoobraćate ženama sa određenim poru-kama evo prilike da to učinite i putem

Razgovor s

povodom

Korak po korak

SA KRAJIŠKIM„NAMOM“ ŽENE

Dan nezavisnosti BiH,boračke organizacijeskromno obilježile,ali i prozvale one

koji to nisu učinili, atrebali su. Boračkim

udruženjima sepridružila i grupa

građana. - Mi smo tu

da pomognemo, ane da organiziramo,

istakli su.

Razgovarao: Nedžib VUČELJ

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 11ljuč ReprezenT

Osamnaestu godišnjicu nezavi-snosti Bosne i Hercegovine i historij-

ski datum značajan za sve njene gra-đane Ključani su obilježili svečanim iprigodnim kulturno-zabavnim progra-mom održanim u Domu kulture.

Mnogobrojni građani i predsta-vnici javnog, političkog i kulturnog

života općine imali su priliku da uživa- ju u bogatom programu kojeg su

zajednički priredili učenici sve četiriključke škole, te kulturno-umjetničkadruštva „Stari Grad“ i „Naša mladost“.Svoju veliku, dječju ljubav premadomovini kolažom „Mi smo Bosna“,pokazali su i oni najmlađi i najsimpa-

tičniji, polaznici Dječjeg vrtića „Ljiljan“koji su svojim nastupom izazvali gro-

moglasan aplauz i oduševljenje gle-dalaca.

Prigodnim obraćanjem prisutni-ma se obratio općinski načelnik mr.Osman Ćehajić koji je istako značajovog datuma za našu zemlju, kao i

teškoće sa kojima se Bosna i

Hercegovina susretala na svom putuka nezavisnosti. Čestitajući građani-ma Dan nezavisnosti domovine mr.

Ćehajić je poručio kako je Bosna i

Hercegovina dovoljno velika i bogatazemlja za sve one koji je doživljavajukao svoju domovinu. Esad Š.

Obilježavanje 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne iHercegovine bio je povod predsjedniku Kantonalnogodbora SDA Esadu Bašagiću da zajedno sa općin-skim rukovodstvom ove stranke u Ključu posjeti jedno

od najvećih stratišta na području općine Ključ. Učenjemfatihe odata je počast za 188 mještana mjesne zajedni-

ce Biljani koji su 1992. godine od strane njihovih doju-čerašnjih komšija ubijeni i bačeni u jamu smještenu nalokaciji Laništa. Odavanjem dužnog poštovanja žrtva-ma agresije rukovodstvo SDA je još jednom podsjetilo

na stalnu obavezu čuvanja od zaborava onih koji susvoje živote dali za nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Federalni ministar okoli-ša i turizma, NevenkoHerceg sastao se pro-

šle sedmice u Sarajevu saOsmanom Ćehajićem, načelni-

kom općine Ključ i JadranomKozolakom, direktorom centra„Oaza mira“. Neposredan povodovom susretu ministra Hercega sgostima iz Ključa bile su pripre-me za tradicionalnu međunaro-dnu Ključku regatu, koja će se uorganizaciji Kanu kajakaškogkluba „Ključ“ održati potkraj mje-seca jula ove godine.Zahvaljujući Federalnom mini-starstvu okoliša i turizma i mini-

stru Hercegu na nesebičnojpodršci, ne samo regati nego irazvoju turizma na područjuopćine Ključ, načelnik Čehajić jeizrazio nadu kako će dosadašnjauspješna saradnja biti nastavlje-na u zajedničkom interesu una-prjeđenja i poboljšanja turističkeponude Ključa i Federacije BiH.

-Ključ je jedan od četirikraljevska grada u BiH, anakon obnove stare jezgre iulaganja u infrastrukturu oče-

kujemo kako dodatnim ulaga-njima u stvaranje turističkogproizvoda Ključ može postati još atraktivnija turistička des-tinacija, kazao je načelnikČehajić.

Ministar Herceg je podsjetiokako se Strategija razvoja turiz-

ma u Federaciji BiH do 2019.godine temelji upravo na turisti-čkoj valorizaciji bogate prirodne ikulturno-historijske baštinesvake mikrodestinacije čime se

stvaraju preduvjeti za razvojposebnih oblika turizma, a tako iplasiranja bogate ponude za raz-ličite segmente turističkog tržištapotražnje.

-Federacija BiH treba preu-zeti inicijativu u održivomruralnom razvoju koji se teme-lji na ekonomiji, historiji, kul-turi te regionalnoj raznolikosti,što je sukladno pripremnimaktivnostima za ulazak u

Evropsku uniju. Činjenica jeda općini Ključ prirodnih lje-pota ne nedostaje, uz rafting

na prekrasnoj Sani, može seorganizirati još puno atraktiv-nih zbivanja, koja će privući

turiste ne samo iz regije nego isvijeta, kazao je ministar Herceg naglasivši kako jeFederalno ministarstvo okoliša iturizma i do sada prepoznavalo

značaj i davalo podršku projekti-ma koji su od značaja za promo-ciju turističkih potencijala kakoUnsko-sanskog kantona, tako iopćine ključ.

- Jasno je da za nova ula-ganja trebaju velika financij-ska sredstva kojih u svakomsektoru nedostaje. Zato jenužno otvaranje kreditnih lini-

ja pri Razvojnoj banciFederacije BiH, koje će osigu-

rati nedostajuća sredstva i natakav način omogućiti održivokorištenje prirodnih bogatsta-va, smatra ministar Herceg.

Izražavajući zadovoljstvoovim susretom, ministar Herceg inačelnik Čehajić te direktor Kozolak, naglasili su kako susaradnja i zajednički projektinužni da bi se napravio iskorak uprivrednom razvoju, te je dogo-voreno kako će se nastaviti spraksom održavanja ovakvih

radnih sastanaka s ciljem štokvalitetnijeg rješavanja svihotvorenih pitanja od interesa zaukupni privredni razvoj.

-Saradnja sa jedinicamalokalne samouprave i podrža-

vanje kvalitetnih projekata kojidoprinose ukupnom napretku,

poput projekta MeđunarodneKljučke regate, najbolji jenačin da se sistematski i tran-sparentno rješavaju pitanjaodrživog razvoja u zajedni-čkom interesu. Općina Ključsa svojim turističkim kapacite-tima može više participirati uukupnom ostvarenom turisti-čkom prometu što znači da semoraju pronaći mogućnosti dase osmisle novi turističkiproizvodi sportsko-rekreacij-

skog turizma, istaknuo je mini-star Nevenko Herceg naglašava- jući kako će svi kvalitetni projektikoji su na tragu podizanja kvali-tete turističke ponude moći rač-unati na podršku Feder alnogministarstva okoliša i tur izma.

Esad ŠABANAGIĆ

Načelnik općine Ključ u Sarajevu razgovarao s federalnim ministrom turizma

Nesebična podrška razvoju turizmaUdruženje logoraša „Omer Filipović“ Ključ

nakon dana državnosti BiH održalo je svoju redo-

vnu skupštinu na kojoj je prezentiran i analiziran radUdruženja u 2009. godini. Pored izviješća o radu i

financijskom poslovanju za prethodnu godinu na

Skupštini je raspravljano i o procesu rješavanjatužbi logoraša Ključa protiv Republike Srpske zanadoknadu štete, a prikazan je i film o stradanju ipatnjama zatočenika u logorima tokom agresije naBiH. Predsjednik Udruženja Enes Salihović infor-mirao je prisutne o aktivnostima koje se poduzima- ju na polju rješavanja tužbi. Trenutno preko 1000tužbi logoraša iz općine Ključ čeka na rješavanjepred sudovima manjeg bh entiteta.

Pored toga, Salihović je istakao da je ostvariva-nje ovog prava težak i mukotrpan posao budući daga i sudovi svojim radom otežavaju prije svega kon-stantnim insistiranjem na dopunama dokumentacije. Kako posao servisiranja tužbi iziskuje velikafinancijska sredstva Skupština je usvojila zaključakobaveznog plaćanja članarine za sve članoveUdruženja u iznosu od 12 KM godišnje koja će prijesvega biti trošena za ovu svrhu. Stav Skupštine jetakođer da Udruženja po ovom pitanju neće zastu-pati one članove koji uredno ne izmire svoje obave-ze. Rusmir K.

Skupština Udruženja logoraša„Omer Filipović“ Ključ

PREKO HILJADU TUŽBIlogoraša čeka na sudu

Svečano obilježen Dan nezavisnosti u Domu kulture u Ključu

Osman Ćehajić

Enes Salihović

Nevenko Herceg

Naša obaveza je čuvanje žrtava od zaborava

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19012 Bosanski PetrovacReprezenT

Uutorak je u BosanskomPetrovcu održan nastavak15. sjednice Općinskog

vijeća, po utvrđenom dnevnom redusa početka sjednice od 25. februara2010. godine, koja je trebala biti pre-kinuta na zahtjev većine vijećnikazbog prisustvovanja sahrani. No ovasjednica je prekinuta i ranije zbog

konfliktne situacije koju je izazvaloobraćanje poduzetnika iz BihaćaMuhameda Čavkunovića. Ovomnastavku sjednice prisustvovalo je 15

od 17 vijećnika Općinskog vijećaBosanski Petrovac.

Na početku sjednice razmatran jezahtjev općinskog načelnika ErminaHajdera da sjednica traje do 13:00sati zbog unaprijed zakazanogsastanka kome je trebao da prisu-stvuje općinski načelnik, jer pomenu-ti sastanak predstavlja opći interes

za razvoj općine. Zahtjev je jednogla-sno prihvaćen.Nakon usvojenog izvoda iz zapi-

snika sa 14. sjednice i vijećničkihpitanja i odgovora, prešlo se narasprave po tačkama dnevnog reda.Izvještaj o stanju u mjesnim zajedni-cama i plan i program rada mjesnihzajednica za 2010. godinu, naišao jena odobravanje od strane većinevijećnika. Sam način na koji su pisa-ni izvještaji te planovi i programigovori da se postiglo puno na una-

pređenju rada mjesnih zajednica. Dosada su izvještaji dostavljani u formifinansijskih izvještaja na kraju godinei nisu govorili o stvarnim potrebama

mjesnih zajednica, što sada nije slu-čaj, jer izvještaji sadrže plan i pro-gram razvoja samih mjesnih zajedni-ca i prijedloge projekata koji bi se tre-bali provoditi u istim. Istaknuta je ipotreba za još kvalitetnijom sara-dnjom općinskog koordinatora za radsa mjesnim zajednicama, kao i potre-ba da se izbori u mjesnim zajednica-

ma provode tajno čime bi se riješili ipojedinačni problemi koji su nastaliprilikom izbora predsjednika mjesnihzajednica. Izvještaji su usvojeni jed-noglasno. Verificirani su potom i izbo-ri u preostale dvije mjesne zajednice

Grad I i Grad II uz zaključak da seformira komisija vijeća za primopre-daju dokumentacije između starih inovih predsjednika mjesnih zajedni-ca.

Vijećnici su jednoglasno odbiliinicijativu ugostitelja o produženjuradnog vremena za ugostitelje kojinisu diskoteke ili noćni klubovi iz raz-loga što nije dobivena potrebnasaglasnost od općinskog načelnika iMUP-a USK-a, Policijska stanica

Bosanski Petrovac. Usvojen je Plan iprogram rada Javne ustanove Centar za socijalni rad za 2010. godinu.

Podršku vijećnika nijedobio Izvještaj o radu općinskognačelnika i organa uprave za 2009.godinu. Za izvještaj je glasalo osamvijećnika, jedan je bio protiv, a šestsuzdržanih, čime ovaj dokument nijedobio potrebnu većinu. Općinskiodbor SNSD-a, čiji su vijećnici odbilise izjasniti o Izvještaju, donio jeZaključak da se predlože mjere iaktivnosti koje je načelnik dužansprovesti, te da se utvrde rokovi zaprovođenje istih. Za izvještaj su odbi-li glasati vijećnici SNSD-a i Strankeza BiH, te jedan bivši vijećnik SDA,sadašnji član A-sda.

Sjednica je prekinuta u 13:00 satikako je i planirano na početku, anastavak je zakazan za srijedu, 10.mart. Esad ŠABANAGIĆ

Po drugi puta prekinuta 15. sjednica Općinskog vijeća

Odbijen izvještaj o radu općinskog

načelnika i organa uprave

Uutorak je održan nastavak15. redovne sjednice

Općinskog vijeća OpćineBosanski Petrovac. Iako je očekivanonije bilo razgovora o slučaju koji sedesio na započetoj sjednici 25. februa-ra o kojem je Kantonalni odbor Našestranke poslao saopćenje u kojemizmeđu ostalog stoji da najoštrije osu-đuju ponašanje rukovodstvaOpćinskog vijeća Bosanski Petrovacna čelu sa predsjedavajućimObradom Milosevicem (SNSD) zbogzloupotrebe ovlasti i ustupanja skup-štinske govornice lokalnim moćnicima

za upućivanje prijetnji načelnikuErminu Hajderu.Naime, radi se o istupu

Muhameda Čavkunovića, biznisme-na iz Bihaća, na sjednici Općinskogvijeća Bosanski Petrovac održanoj 25.februara, na kojoj je vlasnik više ben-zinskih pumpi u USK-u navodno prije-tio načelniku općine Erminu Hajderuriječima vidimo se u čitulji“ Sjednica

tvrdnjama. Hajder tvrdi da mu je prije-ćeno sa „vidimo se u čitulji“. -Da,

rekao je to kada je silazio s govorni-ce, čuli su vijećnici, tvrdi Hajder. No,Čavkunović pak tvrdi da je rekao „vidi-mo se u sudnici“.

-Predlažem da zajedno posluša-mo zvučni zapis sa sjednice, to jenajbolje. Pa, ja nikada tu riječ uživotu nisam izgovorio! Čak nisamni znao šta znači, kazao je Čavkuno-vić i dodao da je na sjednicuOpćinskog vijeća došao na pozivKolegija tog tijela da objasni zaštoosam mjeseci ne radi benzinska

pumpa u ovom gradu koju su držalipetrovački ratni vojni invalidi. Hajder,suprotno, tvrdi da je Kolegij odbioobraćanje Čavkunovića, ali da mu jeto omogućio predsjedavajući

Općinskog vijeća Obrad Milošević.Sukob između načelnika Hajdera i

bihaćkog poduzetnika, kako stvaristoje, izbio je zbog pumpe koju jeprema ugovoru o podzakupu s firmomVIBOP (RVI iz Bosanskog Petrovca)koristila firma „Čavkunović“ od novem-bra 2008. godine. Nakon osam mjese-ci rada ugovor je raskinut, jer jeVIBOP zatražio da bude proglašenstečaj ove firme.

- Oni su mi dužni 325.000 KM zapotrošnju goriva i sanaciju benzin-ske stanice. Neko ih je nagovorioda pokrenu stečaj, a uopće nemaju

stečajne mase, pa je taj postupakprekinut na Općinskom sudu, tvrdiČavkunović. Načelnik Hajder, među-tim, tvrdi da Čavkunović nelegalnokoristi pumpu, da je radio na crno i dase suočio s inspekcijama.

Čavkunović u opširnom reagiranjunavodi da načelnik Hajder „pod utjeca-

jem naftnog lobija mađarsko-hrvatskekompanije INA MOL pokušava iza

mlađahni načelnik nedavno useliokako bi iz topline novog doma imaobolji uvid u probleme općine

Bosanski Petrovac, stoji izmeđuostalog u Čavkunovićevom reagiranju.Na ove tvrdnje Hajder odgovara: -Tosu gluposti! Stan sam kupio na kre-dit i otplaćujem ga banci. Nisam se

čak ni uselio u njega!Saopćenjem za javnost oglasila

se i Naša stranka, u kojoj oštro osuđu-

ju Čavkunovićevu prijetnju. -Čavku-nović se Hajderu obratio mafija-škim rječnikom, saopćila je Našastranka i dodala da je kompletan slu-čaj još jedna u nizu političko-finansij-skih sprega lokalnog SNSD-a ibeskrupuloznih biznismena s namje-rom rušenja načelnika Hajdera.

Načelnik općine BosanskiPetrovac Ermin Hajder ističe da želi

Sukob općinskog načelnika i bihaćkog biznismena poprima sve šire razmjere

Vidimo se u sudnici/čitulji

VijećnikSvetkoDukić(SNSD)

Čavkunović

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 13osanska Krupa ReprezenT

Uz prisustvo predstavnikabranitelja BiH i predstavni-ka udruženja porodica

šehida i poginulih boraca, predsjeda-vajućeg općinskog vijeća, Drago-ljuba Srdića, velikog broja vijećnika iopćinskog načelnika ArminaHalitovića sa saradnicima, te građa-na općine Bosanska Krupa, svečano je i na području općine BosanskaKrupa obilježen Dan nezavisnostiBiH.

U prijepodnevnim satima, uz pri-

sustvo predstavnika kantonalne ifederalne vlasti posjećeni su Šehitlu-ci u Pištalinama i Jezerskom i turbekomandanta Mirsada Crnkića, nakojima je poslije učenja Fatihe polo-ženo cvijeće.

U ime dobitnika najviših ratnihpriznanja „Zlatnog ljiljana“, prisutnimu Jezerskom biranim riječima obratiose Muhamed Kavazović, naglaša-vajući vrijednost i značaj ovog datu-ma, kako, kao dug onim kojih nema,tako i kao smjernicu naše sutrašnji-ce.

Na pištaljanskim Šehitlucima oovom datumu je govorio načelnikopćine Armin Halitović, osvrćući sena nedopustivo minimiziranje ovogdatuma u jednom dijelu države, isti-

čući neovisnost kao cilj - Sveta jedužnost nas živih u ime naše djecei branitelja BiH, kazao je Halitović.Kao i svake godine, posjećena je ispomen soba svete 511. slavnebrdske brigade, i oči u oči sa slikama

onih koji nema, ponovljen zavjetsvom gradu i svojoj državi: Uvijeksvoji na svome, ne dirajući tuđe, živo-tom braneći svoje.

U večernjim satima u Domu kul-ture je održana svečana sjednicaOpćinskog vijeća Bosanska Krupa. Usvečanom referatu, predsjedavajućiDragoljub Srdić je, prisjećajući sedana kada je velika većina građanaBiH izabrala, kao i drugi, nezavisanput poslije raspada bivše države, jenaglasio: -U našoj zemlji za sve nas

ima dovoljno mjesta. Ovo je zemljadovoljno velika za sve i bogataduhom i prirodom iznad svega,natopljena teškim borbama krozvjekove, stoljetnim neupitnim tra- janjem i ona će ostati jedna drža-

va, bez izdvajanja jednog njenogpedlja, bez mogućnosti da služi zakusur i potkusurivanje. Krupskinarod, kao dio onih koji znaju gdjeim je mjesto, koji je rat iznio utuđoj kući, gledajući svaki dan

ostatke svojih ognjišta, predstav-lja moralnu vertikalu koju mi kojiobnašamo vlast, moramo poštova-ti i ne činiti bilo šta na štetu biločeg krupskog kao jednakosti zabosanskohercegovačku neovis-

nost.Na svečanoj sjednici prisutnim se

obratio i općinski načelnik, podvlače-ći još jednom obavezu čuvanja i nje-govanja nezavisnosti kroz izgradnjupreduslova kvalitetnijeg načina življe-

nja i saradnju kako na lokalnom,takoi višim nivoima vlasti.

Svečanu akademiju za ovu prilikupripremio je Mješoviti gradski hor KUD-a „Grmeč“.

Dževada ŠTANCL

Svečano obilježen Dan nezavisnosti

Ovo je zemlja dovoljno velika za sve

U kabinetu općinskognačelnika Armina Halitovićaprošle sedmice je uz prisustvočlanova Upravnog odboraOpćinske organizacije porodi-ca šehida i poginulih boraca,prezentiran projekat za izgra-dnju Centralnog gradskogspomen obilježja u BosanskojKrupi.

Inače odabir lokacije, idej-nog rješenja i izrada glavnogprojekta za spomenik heroji-

ma koji su braneći svoj grad, iželeći povratak u svoje domo-ve, darovali život, trajao jeneoprostivo dugo. Nema jed-nog jedinog opravdanja zasve one koji su preživjeli gol-gotu, a koji su gledali u očidjece i porodicama poginulih.Početak gradnje u dijelu okostarogradske tvrđave pratilo je protekle dvije godinemnogo neodgovornosti i nelo-gičnosti pa je tako započeta

gradnja po prvobitnoj verziji,bila još malo soli na otvorene

rane šehidskih porodica, ali ičasnih Krupljana.

Poslije prezentacije novogizvedbenog projekta, u kabi-netu načelnika napokon sevidjelo zadovoljstvo onih kojipredstavljaju porodice koje suostale bez svojih voljenih.Spomen obilježje će imati jedinstven, poseban izgled,uklopljen u okolne objektenacionalnog spomenika „Starigrad“, tri vjerska objekta, i

gotovo jedinstvena cjelina saizgledom nove zgradeGimnazije.

Spomenik šehidima kara-teriše okruglo postolje nakojem će biti postavljeni sta-kleni pravougaoni oblici kojiće simbolizirati izranjanje izvode koja život znači jednogsavremenog grada čiji subudućnost svojim bićimaobezbjedili krupski borci.Sredinu spomenika će nositi

fontana u obliku vodene lopte,koja će simbolizirati nezau-

stavljivo kretanje života kaozemlje. U spoju vode i stakle-nih gromada prelamaće sesvijetlo iz duša onih kojinema, kao putokaz svimaonima koji dolaze, da ne žaledati život za svetosti -svjetlo-sti i topline rodnog doma.

Idejno rješenje zaSpomen obilježje uradio jeSmail Nuhić, vlasnik projektnog biroa Euro-ing iz Bihaća.

Radovi na gradnji bi trebaliotpočeti početkom proljeća, a

završetak i svečano otvorenjese planira za septembarskiDan grada.

Činjenica da im niko nemože nadomjestiti njihovevoljene, ovim činom značiće,ako ništa, bar malo olakšanjeza njihove porodice, a i svi onikojima je rat promijenio život,imaće mjesto, da uz imenaonih najboljih, uče budućegeneracije, da se ne zaboravi,

a grješnima pokuša oprostiti.Dževada ŠTANCL

Martovsko zasjedanje najviše općinske vlasti zakazano je za jedanaesti dan ovog mjeseca. Pred vijećnicima će senaći pravilnik o dodijeli studentskih stipendija po kome će sviredovni studenti koji žive na području općine BosanskaKrupa duže od pet godina, a studiraju na nekom od državnihfakulteta u Bosni i Hercegovini imati pravo na nju. Još jedanuvjet trebaju imati po prijedlogu pravilnika, a to je da su upi-sali drugu i više godine studija, uz izuzeće studenata koji suu srednjoškolskom školovanju ponijeli epitet učenika genera-cije. Oni će, uz ostale uvjete, stipendiju moći imati od poče-tka studiranja. Visina stipendija biće dobivena matematičkompodjelom planiranih dvije stotine hiljada maraka u budžetu sa

brojem onih koji ostvare pravo na stipendiranje.Na dnevnom redu sjednice biće i Nacrt odluke o kućnom

redu u stambenim zgradama, Prijedlog Odluke o cestovnomsaobraćaju, rušenju stare zgrade Gimnazije, prodaji zemljištana Lukama, visini prihoda koje će u ovoj godini imati članoviOpćinske izborne komisije.

Predmet razmatranja biće i finansiranje parlamentarnihgrupa, izvještaj o radu sa narednim programima općinskihslužbi, Radio Bosanska Krupa, kao i Izvještaj o stanju zdrav-stvene zaštite životinja. Na dnevnom redu Općinskog vijećabiće i informacija o stanju objekta Prve osnovne škole.

Obiman dnevni red, za blagovremeno završavanje sjed-nice, tražiće ekspeditivnost i prethodno usaglašavanje stavo-va kroz komisijski rad. Prihvaćen dnevni red na sastankukolegija, bez većih primjedbi, to pretpostavlja. Dž. Š.

Uskoro će započeti radovi na gradnji spomen obilježja poginulim herojima grada

Napokon zadovoljstvo porodica poginulih

Na radost starijih Krupljana, ta, a pitanja kada će se početi lju-Jedan od projekata zacrtan u stra-

teškom planu općine Bosanska Krupanovim projektom postojeća, derutnadvorana će se proširiti dograditi i tako

Otvorena Gradska kafana, kultno mjesto Krupljana

Prilika za oživljavanjestarog dijela grada

Objavljen tender za izgradnju sportske dvorane u okviru Druge osnovne škole

Finansijska sredstva već obezbijeđena

Ponovo obiman

DNEVNI RED

Zakazana martovska sjednica Općinskog vijeća

Buduća sportska dvorana

u Bosanskoj Krupi

Idejno rješenje projekta Centralnog šehidskog obilježja

Dan nezavisnosti - obilazak šehitluka

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 Feljton

NOVI načini za NOVO doba

Upotrazi za „mostom“ sa prilogom unaslovu najzgodnije mi se učinilo damalo usporedim 1990-te i 2000-te

sa globalnog nivoa apliciranog na zavičaj. Nadecenijskom prijelazu 1990-tih dobar dioEvrope zahvatile su duboke i sveobuhvatnepolitičke, socijalne, ekonomske, kulturne pro-mjene. Do tih promjena došlo je naglo i brzo, akulminirale su u jesen 1989. rušenjem

Berlinskog zida. Globalizaciji su tada širomotvorena vrata na sve strane svijeta! BiH jenagovještaj nadolazećih promjena praktičnoosjetila u ljeto 1987. godine. Većina, gotovosva „intelektualna elita“Cazinske Krajine, uklju-čivo i njene najučenije ljude tog doba, iznena-đena je bila brzinom i potresima promjena.Zaoštravanje političko-ustavne krize poslije1990 tih i naknadna zbivanja su i osnovni raz

proizvodima „probijali“ na zapadnoeuropskotržište bilo nam je jasno da proizvodnja gaze ikvalitet u Saniteksu mora zadovoljiti ondašnjiBPC (British Pharmaceutical Codex), a da bi tozadovoljila znači moramo primijeniti zapadno-njemačku praksu. Trebalo nam je 10-tak godi-na da „pobijedimo“ sebe.Više decenija osnovnikrajiški proizvod je mlijeko u čijoj proizvodnji,sakupljanju, kontroli, koncem prve decenije 21.stoljeća je situacija daleko od one u Evropi. Šta

je u sektoru „mljekarstva“ sa primjenom „dobreproizvođačke prakse“ (u pogonima mljekaravjerujem da je stvar dobra, ali šta je sa proizvo-đačima - vlasnicima krava)? Na kraju krajeva,šta je sa našom građanskom sviješću da prefe-riramo kupovinu svog mlijeka kao najpouzdani- jeg proizvoda u svojoj ishrani?

Da li je primjereno „institucionalizovanotržište“ mlijeka i kako to funkcioniše? Zašto jetamošnja agenda još na početničkim porođaj-nim mukama, od higijene pa do isplata premi- ja? Kad sam 20. februara odgledao tv snimke

sa EKOBIS sajma primijetio sam, pored osta-log, da tamošnji poslovni ljudi imaju velikihpoteškoća sa svojim kantonalno-lokalnim vla-stima i svojim sugrađanima kao nenaviknutimpotrošačima da kupuju proizvode proizvedenena svom području. Kako tamošnje građanstvomisli brže postizati veći standard života?

Šta i zašto?

Već duže vremena šačica entuzijasta iz„intelektualnih krugova“ Krajine rasutih

širom planete vodi „internet dijaloge“ o općim ispecifičnim temama. Sve teme su zavičaj i dija-spora. Osnovno polazište jeste lokalna zajedni-ca, mjesto gdje se živi. Prema onom što jepublikovano i opće prihvaćeno lokalna zajedni-ca podrazumijeva definirano područje samoderno uređenim naseljima - zaseocima uekološki prihvatljivom okruženju na kojem sebesprijekorno poštuju i primjenjuju univerzalnevrijednosti institucionalizirane nacionalnim ilokalnim aktima na visokom standardu visokogstepena efikasne zaštite, solidan dohodak per capita, primjerna mogućnost zaposlenja,savremeno i većini populacije dostupno obra-

zovanje; kvalitetna većini populacije dostupnazdravstvena zaštita, raznovrsna mogućnostishrane, zadovoljenje širokog spektra kulturno-sportskih i drugih potreba modernog čovjeka saistinskom mogućnošću efikasnog utjecaja naoblikovanje individualne i kolektivne budućno-sti. Nismo idealisti, navedenu definiciju zaslu-žuju samo većina lokalnih zajednica u srcuEvrope. U Americi ni jedna! Ako nam treba uzor onda neka to bude Spindelfingen kod

Sttutgarta!Uz sve naše prepirke oko Krajiškog teferi-ča, lobiranja u Washingtonu D.C., Bobinog projekta „Krajišnik“, sakupljanja paketića i ostalihhumanitarnih poduhvata, isprofilirala se „šači-ca“ iseljenika koji pokazuju malo više volje iinteresovanja da u suradnji sa sličnim „entuzi- jastima“ iz zavičaja pokuša shodno definiciji„idealne slike“ i sadašnjem stanju u realnomživotu svake krajiške čaršije kao lokalne zajed-nice ponuditi „koncept“ pod originalnim naslo-vom „The New Ways For The New Age“ (Novi

načini za novo doba)! Osnovna definicija „kon-cepta“ je na „intelektualnoj provjeri“ sa dobrimizgledima da se uspješno okonča koncemmarta.

Prema najuniverzalnijem shvaćanju radi seo „konceptu“ kao specifično vitalnom razvoj-nom razmišljanju u najširem smislu čiji sadržaj- razrada, percepcija i implementacija ovisi olokalnim okolnostima i spremnostima „elita“ dase osmišljavaju i prave brzi i veći „iskoraci“prema prilagođavanjima globalizacijskim tren-dovima u političkim, pravnim, ekonomskim ikulturnim sistemima sa fokusiranjem na sop-stvene snage i vjerovanja u sebe i svoje spo-sobnosti. „Koncept“ je u radnoj verziji okvirnogsadržaja od 10-tak poglavlja. Svako poglavlje je na „intelektualnoj provjeri“ sa očekivanjimada se kompletira koncem maja. U referentnomdijelu navedeno je preko 30-tak referenci nakoje se potencijalni korisnici upućuju za doda-tna pojašnjenja.

Osnovni razlozi pokretanja „koncepta“ svr-stani su u šest grupa koji se još „provjeravaju“,a prilagodljivi su svakoj krajiškoj lokalnoj zajed-nici. Tako npr. za Veliku Kladušu, prva skupinarazloga polazi od činjenice da oko 15-tak hilja-

da Kladušana rasutih širom svijeta još uvijekoko dvije petine pokazuje izuzetan interes zasvoj zavičaj i čije doznake i ostali novčanidoprinosi zavičaju učestvuju više od jedne tre-ćine u društvenom proizvodu per capitaOpćine…

Među razlozima šeste skupine su i najnovi- ja istraživanja GAP-a, oktobar 2009. (oko85,9% anketiranih Kladušana je zadovoljno ivrlo zadovoljno općinskom administracijom -

Centrom za pružanje usluga, što je veomapozitivno, ali i čak 79,4% ne zna - ne želi odgo-voriti na pitanje šta treba unaprijediti i-ili smatrada ne treba ništa mijenjati).

Šta i kako?

Udva poglavlja, treće i četvrto, sačinjen je sažetak do 1990-tih, odnosno 2010-

tih. Nastojalo se identifikovati najbitnije, antici-pirajući prošlost za potrebe budućnosti sa kon-centracijom na „kladuško društvo” sa svih

aspekata među kojima duhovno-mentalne vrijednosti imaju prvorazredan značaj. Tako npr.iz poglavlja IV („Povijesni presjek“) na str 10. i11. piše: „Pokušajmo malo motriti društvenusvijest Kladušana koncem 1990-tih i uporedimosa koncem 2010-tih. Shvaćamo li društvenusvijest kao opći-univerzalni pogled na sebe,svijet, lokalnu zajednicu, te uporedimo nekolikomjerljivih pokazatelja (npr. odaziv na izbore,evazije poreza i carina, drogu, broj kriminalnihdjela na 1000 stanovnika, rad na crno, broj raz-voda brakova na 1000 stanovnika, stopu mor-taliteta, stepen prolaznosti u školama, bespra-vnu izgradnju, profil narodnih izabranika...), pazaključke izvedite sami. Elementi pravno-politi-čke strukture kladuškog društva (politička ideo-logija, političke organizacije, politička djelat-nost...) iz bliže prošlosti uglavnom predstavljaju negativna iskustva koja užasno opterećuju iusporavaju dinamiku demokratizacije počet-kom 21. stoljeća. Novoizabrane elite svih orga-nizacionih oblika trebaju se skoncentrirati nadruštvenu strukturu lokalne zajednice (eko-nomsku osnovu i društvenu nadgradnju) i s togosnova značajnije utjecati na poboljšanje dru-štvene svijesti, posebno u području morala. Sovog aspekta Velika Kladuša je u izvjesnojprednosti u odnosu na ostale na Kantonu, jer većina njenih izabranika nema negativne hipo-teke, nemaju „oraha u džepovima“ i mogu čistaobraza agresivnije ukazivati građanstvu napotrebe bržeg napuštanja „civilizacijskih sra-mota“!

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :Ramo Hirkić

Tefter (146)

14 ReprezenT

U mojoj drugoj široj domovini„opada“ povjerenje pomiješano sa„strahovima“. Naime, ovdje jeindeks povjerenja veoma važanbarometar praćenja „raspoloženja“građana. Priloženi dijagram sve

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


15estitke ReprezenT08. mart 2010. godine, broj 190

Predsjedavajući

Općinskog vijeća:Sejfo Mustafić OPĆINA Velika Kladuša

Poštovane

majke, supruge,sestre - građanke Velike Kladuše,čestitamo vam

8. mart,Dan žena.Želimo da

vam svi daniu godini, a ne samo jedan,budu ispunjeniradošću iljubavlju.

Svim članicama DNZ BiH, kao i svim ženama u BiH i dijaspori upućujemo iskrene čestitke povodom 8. marta,

Dana žena i želimo puno ličnog i poslovnog uspjeha u budućem

periodu. Žene su snaga i ukrassvijeta i kao takve

zaslužuju punu pažnju, ljubav i

poštovanje.

Općinski

načelnik: Admil Mulalić

Pripadnicama ljepšeg spola

SRETAN 8. MART

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19016 8. mart,ReprezenT

Iovoga puta, onoliko koliko sunaše mogućnosti, Repre-zenT svoje stranice posve-

ćuje ženama mada to u ovojRedakciji nije samo ovom prilikom.Ipak, ovoga puta znatno više negonekom drugom prilikom. Naši čitao-ci će primijetiti kako smo uspjelipronaći, a što uopće nije bilo teško,

žene, naše sagovornice, koje usvom radu i djelovanju iskazujukreativnosti i time pokazuju da supotpuno neopravdano marginalizi-rane u mnogim segmentina našegdruštva. Neopravdano i nepotre-bno! Kamo sreće da je više ženana odgovornim funkcijama ovezemlje, stanje bi, sasvim je izvje-sno, bitno drugačije izgledalo, bezobzira na teško vrijeme u kojemživimo. Zapravo, ovako teško vrije-me uopće ne bi imali.

Češki naučnik Niderle je pisao:„Ni u familiji ni van nje čovjek i ženanisu istog prava. Samo je čovjekuživao sva prava zajednice. Odnosizmeđu čovjeka i žene je onakavkakav je između suverena i podani-ka“. Ova tvrdnja više ne stoji.

Međunarodni dan žena, 8.marta, proglašen 1920., a službenopriznat u Ujedinjenim narodima1977., simbolizira dugu historijuborbe za ženska prava, kao što supravo glasa, pravo na legalizacijupobačaja ili danas pravo na rad.Prva inicijativa potekla je od ameri-čke Socijalističke stranke 1909., a

iduće godine na Međunarodnojkonferenciji žena socijalista uKopenhagenu, na poticaj NjemiceClare Zetkin izglasano je načeloproglašenja Međunarodnog danažena, ali bez utvrđenog datuma. Uto vrijeme u industrijskim zemljamazaredali su zahtjevi protiv diskrimi-nacije pri zapošljavanju i zahtjeviza pravo glasa ženama.

Dan žena prvi je put bio pro-slavljen 19. marta 1911. u Austriji,Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj s

više od milion žena koje su sudjelo-vale u manifestaciji. Idućih godinataj dan se zaboravlja zbog rata icijepanja radničkog pokreta, ali novpoticaj stiže iz Rusije gdje su 8.marta 1917. (23. februara poruskome kalendaru) radnice u

Sankt Peterburgu (tadaPetrogradu) protestirale tražećikruha i povratak muškaraca s rati-šta. Tim je danom zapravo počelaFebruarska revolucija i Lenjin je1921. uveo Dan žena u počast rad-nicama. Tradicija 8. marta ostala je jaka u komunističkim zemljama pau Kini i danas na taj dan žene rade

pola radnog vremena. Feminističkipokret s početka 70-ih godinaposeže za Danom žena kako bi nataj dan tražio jednakost političkih isocijalnih prava među spolovima.

Godine 1977. Ujedinjeni narodiproglasili su 8. mart „Međunar -odnim danom za prava žena i zamir“. Otada dan ima simboličkoznačenje, pogotovo u državamagdje se žene moraju boriti za osno-vna prava, a posvuda gdje su ženežrtve nasilja ili nejednakosti.

Osmi mart nije Majčin dan, nijedan samo za proslave, dan za cvi- jeće i svečane večere. Međun-arodni dan žena je dan za prisjeća-nje na sve žene koje su sudjelova-le u ženskim pokretima širom svije-ta, dan je to pobune, prkosa i

ustrajnprava.nik pogodine.lo se to- po plokalimsamoostalo

muškar ženi/djmart?!aranžmdan dasrca.

Većmart pvom, ubiti uruće se iti, počzavršiti

kasnone i izNarednvaratikako binepristžena

Sretan 8. mart, MeDanas se u našoj zemlji iširom svijeta obilježava

Međunarodni dan žena,8. mart. Redakcija

ReprezenT-a želi svim pripadnicama ljepšegspola sretan Dan žena.

Azra Kudić,ljekar opće prakse i potpredsjednica

Općinskog vijeća Velika Kladuša

Naša sagovornica veoma je zadovoljna poslom lje-kara koji obavlja, jer je to posao koji Azra voli i koji želiraditi. -Bilo bi dobro kada bi uslovi rada bili još bar malo bolji. Trenutno radim sa djecom i zbog toga mi je ovaj posao posebno drag. Mislim da je položajžena u društvu dosta dobar, mada bi mogao biti jošbolji. Žene postepeno dobivaju značajniju ulogu udruštvu i one taj svoj kapacitet mogu više iskoristi-ti. U našem društvu su još uvijek dominantnimuškarci i to se lako može vidjeti u svakodnevnici,zato mislim da se ženi treba dati više prostora. Osmi mart ne obilježavam nešto pose-bno i meni je taj praznik više vezan za majku i poklanjanje pažnje majci i ženama iz mogokruženja. Jedan dan nije dovoljan kao Dan žena i mislim da bi to trebao biti svaki danu godini. Trebali bi krenuti od samih žena, tako što bi mi između sebe poklanjale većupažnju jedne drugima svaki dan kroz godinu, mišljenja je naša sagovornica Azra Kudić.

Dženita Holić,

najbolja sportašicaVelike Kladuše za2009. godinu

Sa nepunih osamnaest godinaDženita Holić je postala najboljasportašica općine Velika Kladuša za2009. godinu. Ovakav uspjeh zajednu mladu djevojku vrijedan je

takmiči u Prvoj Federalnoj ligi koje jeod ove odbojkašice zatražilo pomoću početkom ove sezone. Tražili su jei iz Ženskog odbojkaškog klubaBihać“ ali nije mogla na tri strane

Azerina Junuzović, presjednica mjesne

zajednice Centar Bihać

Raza Mahmutović,

vlasnica Auto-škole „Raza“ VelikaKladuša

Raza Mahmutović prva je instruktorica vožnje u VelikojKladuši, a posao instruktorice obavlja već 12 godina. Od2004. godine ima vlastitu Auto-školu koja je jedina u gradu, odnjih sedam koliko ih ima, u kojoj je žena vlasnik. -Trenutno suu Auto-školi zaposlene tri žene i jedan muškarac. Saženama je lakše raditi jer su malko odgovornije i pažljivi-

je, a kada su u pitanju kandidati, onda je ipak malo lakšeraditi sa muškima jer oni se bolje razumiju u vožnju iautomobile. Zadovoljna sam poslom i smatram da je tajnauspjeha u časnom i poštenom radu. Osmi mart ću obilje-žiti normalno, kao i sve druge žene, a smatram da je tajdan samo pečat za sve ostale dane. Žena je sve u životu itreba je cijeniti, poštovati i njegovati, kazala je naša sago-

vornica.

Na slici: Raza Mahmutović, Admira Ćerimović, Nermin Ćerimović i Fikreta Veljačić.

tiks jaoOnšocmk

gsn

Nermina Šabić,

osnivač i vlasnik knjigovod-stvenog servisa „Konsult“Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 17an žena ReprezenT

sti u ostvarivanju ženskihekad je Dan žena bio praz-mnogima veći i od NoveU „onim vremenima” fešta-a dana na svakom koraku

reduzećima, restoranima,. Danas je zapravo od togajelić ostao. Do danas jesamo pitanje koje muči

e: Šta da pokloni svojojvojci/majci/sestri za Osmio, buket ruža ili neki drugin darovan od muške ruke ias nalazi put do ženskog

na (zaposlenih) žena će 8.oslaviti sa svojim kolekti-ekom restoranu gdje će imena poklon čestitka. Jestiti, dijeliti lažni komplimen-

će, garantno, valcerom, ase kolom koje traje do

noć posle čega će oznoje-orene otići svojim kućama.dan, u utorak, će se ogo-

o je koga pogledao, ko jeobučen, ko pristojan a ko

jan i ko je bio na tom Danuajoriginalniji ili najpijaniji.

Scenario se ne mijenja nikada, nizbog čega. Mijenja se samo ženakoja će biti izabrana da prva zaple-še ili zaigra. Danima će se prepri-čavati koja se firma koliko isprsila,upoređivaće se vrijednost koverti,(tamo gdje ih bude) odnos te vrijed-nosti prema plaći, i prema tome ćese određivati proporcionalna vrijed-

nost poštovanja koje žene imaju nasvojim radnim mjestima. Ovomprocjenom se isključivo bave žene izavisno od toga do kakvih informa-cija i zaključaka dođu osjećaće se jako ponosno ili jako poniženo.Smatraće da su podcijenjene neshvaćajući da su same sebe najvi-še podcijenile prihvaćajući ovaj cir-kus od 8. marta. Jer, kad je onih 15hiljada žena, prije stotinjak godinau New Yorku, krenulo u marš nisumarširale da bi žene danas dobiva-

le cvijeće, radile su to iz nekihsasvim drugih razloga.

Povodom 8. marta, Među-narodnog dana žena, RedakcijaReprezenT-a svim svojim čitatelji-cama želi sretan praznik.

unarodni dan žena

Ismeta Jašaragić: Vijećnica sam u Općinskom vijeću i mogu reći da imamdobru saradnju sa svojim kolegama, međutim, u donošenje ključnih odluka, obično su uključenesamo moje muške kolege. Smatram, a to sam svojim dosadašnjim radom dokazala, da ženeimaju puno više snage, znanja i volje da promjene stanje, unaprijede život u gradu od muškara-ca. Praksa koja jeste je, da žene obično zamisle, izlobiraju, odrade neku aktivnost, a zasluga zato pripadne muškarcima na položaju. Mislim da je najveći problem u činjenici da posla za ženesrednjih godina nema, kao i činjenica da žene, uposlene kod privatnika, najvećim dijelom sugotovo robovska radna snaga. Na Općinskom vijeću, nismo do sada raspravljali u ulozi žene udruštvu.

Daira Zjakić: Lijepo je, mogu reći i dostojanstveno biti prva žena-direktor, netoliko zbog mene, već zbog prilike da jedna žena na rukovodećem mjestu u školi svojimradom dokaže da smo iste ili bolje od svojih kolega. Iskreno, ni kao prosvjetni radnik, ni sadana položaju nisam imala osjećaj da sam drugačija od kolega, bila sam uvažena, a prijava zaizbor direktorice bio je trenutak kada sam sama ja, sa svojom porodicom, odlučila se poku-šati dokazati na tom polju. U cjelini gledajući, ipak marginalizacija žene je sveprisutna, mislimda bilježi i rast, ali bi ipak rekla da veliki dio krivice snose same žene. Kao najbrojniji glasa-či, evidentno, one same glasaju za muškarce, u strankama često pristaju da budu ukras.Često ženu sa problemom žalimo, umjesto da stanemo uz nju i borimo se zajedno.

Sanda Redžić: Kao federalna zastupnica, mogu reći da sam priznata,uvažena, da moje kolege često prihvate i mišljenje koje o nekom problemu sama izne-sem. U mojoj političkoj stranci imam podršku mojih kolega, i u svim odlukama ravno-pravno učestvujem, osobito u onim koji se tiču moje struke. U Bosanskoj Krupi, moj

rad, u većini gledaju kroz prizmu visokih plata, pogodnosti, no mogu odgovorno reći dau većini slučajeva moj radni dan traje minimalno deset sati. Žena u politici jeste još uvijek trn u oku, ali prvenstveno jer se malo žena uopće odlučuje da učestvuje u javnomživotu. Drugi problem je izuzetno teška materijalna situacija koja je razriješila ženu dase liječi, kontrolira. Ovo društvo ženi ne daje priliku da radi i da bude društveno aktiv-na i da ima porodicu. Divim se ženama koje to uspijevaju. Mislim da trenutnu svu aktiv-nost treba usmjeriti na olakšavanje materijalnog položaja, na sprječavanje nasilja kao

stvarni program, a ne samo na papiru. Svoju ulogu u društvu žene trebaju uzeti u svoje ruke i, u ovoj godini izbora, glasatiza žene, naravno ne samo zbog spola, u samom činu predlaganja moraju istaknuti one koje će znati i umjeti raditi i u njiho-

Obilježavanje ovogodišnjegOsmog marta na području bosansko-krupske općine proteći će u znakuzabavnih posjeta, proslava i veselja.

Ukras će biti i poneki cvijet i dar koji bitrebali, bar na trenutak, staviti u ćošakstvarni položaj žene u našem društvu.

I dalje na biroima nezaposlenih naj-brojnije su žene, najviše srednje dobi,ali i mlade, sa diplomama u rukama.Istovremeno dok se broj novorođenedjece smanjuje, raste broj oboljelihžena od zloćudnih bolesti, broj ženažrtava nasilja, mobinga, a kao i obično,počevši od mjesne zajednice do najvi-še zakonodavne vlasti, žene se mogu

prebrojati na prste. Stvarna jednakostspolova najviše se svela na ispravkekada jednu profesoricu nazovemo pro-fesorom ili slično, na ankete ili statisti-

čke podatke koji govore o zanemare-noj, zapostavljenoj ulozi, često mnogosposobnije, agilnije i pravednije žene.

Od dvadeset pet vijećnika uOpćinskom vijeću Bosanska Krupa trisu žene, iz tri različite političke stranke,a komisija za ravnopravnost spolovanije imala konkretnih aktivnosti. U izvr-šnoj vlasti situacija je nešto bolja. Načelu dva najznačajnija resora, finansija-ma i urbanizmu su žene, a ostali, zasada, rezervirani su za njihove kolege.

U javnim ustanovama u lokalnoj zajed-nici na rukovodnim mjestima su uvećem procentu žene, ali u mjesnimzajednicama, ne samo da nema žena

predsjednika, već su one rijetkost, i nasastancima, kako na selu tako i ugradu.

U Kantonalnoj vlasti iz BosanskeKrupe nema žena, dok na federalnomnivou ima jedna zastupnica. Ono što jeposebno obradovalo Krupljane da uzadnjih nekoliko godina, po prvi putimaju dvije žene - direktorice osnovnihškola. Do tada bilo je to isključivo mje-sto rezervirano za muškarce.

Dževada ŠTANCL

sjednica Udruženja ugostitelja„Una“ iz Bihać, bila jedna odglavnih organizatora aktivnostida se gradu Bihaću podari tortaduga 30 metara Azerina je

Sabina Kurtović, policajka u Policijskoj stanici Velika Kladuša

-Moram prije svega naglasi-da sam ja jedina policajka ja trenutno radi u Policijskojanici Velika Kladuša i imamo dobar i korektan poslovninos sa kolegama na poslu.aj posao je nekada težak, akad i nije. Mislim da treba bitio više žena u policiji zbogisa poslova koje jedan poli-jac obavlja. Kada je već 8.art u pitanju, mislim da ova-ih dana treba biti još više u

dini, barem jednom mjesečno. 8. mart ću provesti u slavlju,upa sa dragim osobama i to će biti negdje u gradu , kazala ješa sagovornica Sabina Kurtović.

BOSANSKA KRUPA: Uz Osmi mart, Dan žena

Za sagovornice smo odabrali uspješne žene

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19018 IzborReprezenT

PROMET I GRADNJA

Lojićka bb,

77220 CAZIN

Udruženje za brigu i prava djeteta

BOSANSKA KRUPA - Negdje na izmakuljeta 1998. godine, u bihaćkoj bolnici rođena jeKrupljanka Irma Ičanović. Sandra i Samir Ičanović, mladi roditelji nisu se svojoj djevojčiciuspjeli pošteno obradovati. Treći dan po rođenju,počeo je njihov i Irmin hod po mukama. Irma jeprebačena u sarajevsku Neuropsihijatriju gdje joj

je dijagnosticirana mijelomeningokela i hitno, tri-naesti dan, operirana kičma. Uslijedili su, odtada, dugogodišnji brojni kontrolni pregledi i fizi-kalne terapije. Irma nije osjećala svoje noge, aživotom je plovila u invalidskim kolicima.

Izrasla je u lijepu i veselu djevojčicu i postalaučenica šestog razreda devetogodišnje Prveosnovne škole u Bosanskoj Krupi. Rođena da sevoli, uz brižne roditelje koji su joj posvetili život,ona je jednostavno anđeo. Od prvog razreda pje-vala je, recitirala i mada, prikovana za kolica, naškolskim zabavama očima, ručicama plesala.Djevojčica je to koja je uz svoje bližnje i svoju uči-

teljicu Dženanu uspijevala često da bude istakao i njeni drugari.

Život koji teče u njoj, njena volja i njen osmi- jeh svakog su ostavljali bez daha, a često je,one koji mogu hodati, ostavljala bez riječi.

Liječila se u dva navrata na Pedijatrijskoj kli-nici KCUS u Sarajevu pod nadzorom dr. FeriheĆatibušić i fizijatrice doc.dr. Amire Buljina, a2000. godine u tim se uključio i prof. dr. IsmetGavrakapetanović i napravljen je prvi konzilijar-ni pregled. Dvije godine kasnije ustanovljeni su iurološki problemi, a liječenje je nastavljeno fizi-kalnim i banjskim terapijama. Tokom prošle godi-

ne ukazala se nada za Irmu. Težak je bio put nje-

nih roditelja da Irma dođe u prave ruke.Energična mama i požrtvovani tata prtili su samiputem na kojem su ih mnogi obeshrabrivali.Protekle godine na Klinici za ortopediju i trauma-tologiju sarajevskog centra, pod vodstvom profe-sora Gavrankapetanovića i ljekarima, dr.Azijadom Sadžak, dr Seminom Bećir bego-vićem, dr Hasanom Tanovićem i dr. Ehli-manom Hadžić, fizijatrima Snježanom Bubijomi Selmom Dedović, obavljene su operacije jed-nog, pa potom i drugog koljena i nastavljene fizi-kalne terapije.

Dvadeset i sedmi januar Irma, njeni roditelji,ljekari i sestre, njeni drugari nikada neće zabora-viti. Sa nešto više od jedanaest i pol godina Irma

je prvi put, uz pomoć improviziranih gipsanih lan-geta,stala na svoje noge. Sve muke su u tom tre-nutku zaboravljene. Želja da vide svoje dijete nanogama nije bila san. Nisu se uplašili ni činjeniceda za Irmu moraju obezbjediti ortoze čija je cije-

na od dvanaeset do dvadeset hiljada KM. Znalisu da moraju.

Na pokrenutu akciju o prikupljanju novca zaovo neophodno pomagalo odgovor je brzo sti-gao. Midhat Kabahija, direktor tvrtke ORTO-SAR, odlučio je sam snositi troškove ortoze. Bila

je to nova radost za ovu malenu djevojčicu kojoj je još potrebna hodalica. Sada čeka svoje ortozei novi program nastavka liječenja koji će propisa-ti profesor doktor Ismet Gavrankapetanović sasvojim timom.

Roditelji malene Irme nemaju riječi kojim bizahvalili ljudima koji brinu o njoj, ne zaboravljaju-

ći veliko hvala dr. Mustafi Ramiću iz bosansko-

krupskog Doma zdravlja i profesorici DilfetiHalitović, u čijoj je kući na moru sve ove godineIrma boravila u vrijeme obavezne terapije umoru. Nisu zaboravili ni učenike i nastavnike

Prve osnovne, ni brojne Krupljane, ni sredstva

informisanja, a posebno TV Hayat.Uz ljekarski tim, Tanju, Selmu, Snježanu i

Anisu, uz dugotrajan put fizikalnih terapija, sre-ćna porodica Ičanović čeka i Irmin prvi korak u

novi život. Dževada ŠTANCL

Nakon punih jedanaest godina liječenja , postignuti ohrabrujući rezultati

Irma Ičanović po prvi put stalana svoje noge

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 19eljton ReprezenT

Dijana Jajčević,

Razgovors povodom

Naša sagovornica je najuspješniji sportski trener Unsko-sanskog kantona i općine Bihać, dvije godineuzastopno, 2008. i 2009. godine. Za Dijanu Jajčević je u 2009. godini uslijedilo i posebno priznanje odSportskog saveza BiH za postignute vrhunske rezultate na međunarodnoj sceni. Medicinska škola koju jezavršila nije odredila njen put u životu kojim je trebala ići već njen dječji nedosanjani san, a to je ples,odnosno izražavanje pokretom, u čemu, treba priznati, je izuzetno uspješna.Rođena je u Banja Luci gdje je živjela do početka rata 1992. godine. Zajedno sa mamom i mlađim bratomizbjegla je iz Banja Luke i završila u Travniku gdje je ostala do kraja rata 1995. godine. Poslije rata uslijedio

je povratak u Krajinu, konkretno u Sanski Most gdje je upoznala svog supruga. Njen san se počeo ostvari-

vati 1997. godine i to sa osnivanjem prvog plesnog kluba gdje je u potpunosti otkrila sebe. Godine 2002.preselila se sa porodicom u Bihać gdje je osnovala i registrirala Plesni klub „Virus“ u kojem je predsjednica,trener i koreograf. Plesni klub „Virus“ iz Bihaća u posljednjih nekoliko godina postao je svojevrsni brendovog grada! Rezultati koje postiže ovaj Plesni klub su zadivljujući i zaslužuju poseban reportažni prilogkojeg ćemo uskoro pripremiti, te je stoga obavljeni razgovor s Dijanom Jajčević škrtiji nego bi inače trebaobiti. Jajčević je, kako kaže za sebe, veći radnik nego govornik, pa su i njeni odgovori sami po sebi skromnimada se bez dvojbe može konstatirati kako smo kroz njene odgovore dobili čistu sliku Plesnog kluba„Virus“. Dakle, ono što smo izostavili, pripremit ćemo uskoro u posebnoj reportaži.

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

ReprezenT:Kada je i kakoosnovan Plesni klub„Virus“ i sa kojimciljem?

Dijala J.: Plesniklub „Virus“ osnova-la sam 25. novem-bra 2002. godines ciljem da semladi upoz-naju sa jed-nom od naj-težih plesnih disciplinashow dancea i da se kod njihrazvije takmičarski duh, proširisportska kultura, fairplay, tolerancija i sve onošto krasi jednog sportaša kao osobu.

ReprezenT: Zašto naziv „Virus“? Da li steveć prilikom osnivanja bili uvjereni kako ćetesvojim rezultatima jednog dana „zaraziti“Bišćane, Krajišnike, pa i sve Bosance iHercegovce?

Dijana J.: Ime „Virus“ je nastalo iz krajiškogprkosa. Bila sam svjesna da ćemo se kroz tak-mičenja morati nametnuti i skrenuti pažnju nasebe kao mlad plesni klub, pogotovo iz razloga

pogodak. Plesni klub „Virus“ se odmahsvojom kvalitetom dokazao u Bosni i

Hercegovini i da bi opravdao svoje ime pro-širio se i van granica naše zemlje.

ReprezenT: Od koga dobivate najveću

podršku i pomoć u radu Plesnog kluba„Virus“?Dijana J.: Moja najveća podrška je moj

suprug bez kojeg sigurno ne bi mogla biti ovošto sam danas.

ReprezenT: Da li Plesni klub „Virus“ imabarem minimalne uslove za rad?

Dijana J.: Uslovi za rad su ispod standar-da koji su potrebni za rad sa mladima.

ReprezenT: Čuli smo za obećanje načelni-ka općine Bihać da će vam prostor biti riješen!Vjerujete li u njegovo obećanje?

Dijana J.: Ah, ta pusta obećanja!

ReprezenT: Ni loši uslovi rada nisu vas spri- ječili da donesete pregršt medalja. Gdje ste sveosvojili medalje i kakvog sjaja?

Dijana J.: Medalja je mnogo, pehara jošviše, kao i raznih priznanja. Obećala sam jed-nom prilikom javno da će moja himna na europ-skom i svjetskom takmičenju svirati i da ćemoja zastava biti na najvišem jarbolu. Svirala jehimna i vijorila se zastava nekoliko puta, i opet

Plakete općine Bihać.ReprezenT: Na koji način se stječu uslovi

za evropska i svjetska takmičenja?Dijana J.: Da bi imali pravo učešća na

europskom i svjetskom takmičenju morate na

državnom prvenstvu biti među prva tri kluba. Mismo aktuelni državni prvaci već četiri godine utri kategorije, kao i četiri discipline.

ReprezenT: Kakvi su inače planovi „Virusa“za 2010. godinu?

Dijana J.: Naši planovi u 2010. godini suučešće 27. marta na Međunarodnom KupuBiH, 8. maja državno prvenstvo BiH, balkanskoprvenstvo, evropsko prvenstvo i svjetskoprvenstvo. Ove godine branimo osvojene titulei nadamo se da ćemo dodati još neku, razmi-šljamo olimpijski „brže-bolje- jače“.

ReprezenT: Koliko je težak posao koji

obavljate i šta je u njemu presudno?

Dijana J.: Niti jedan posao nije težak akoga radite srcem i ljubavlju.

ReprezenT: Šta vam znače priznanja naj-boljeg trenera USK-a i Bihaća?

Dijana J.: Priznanja doživljavam kao

posljedicu moga nesebičnog rada.ReprezenT: Da li je dovoljan jedan dan ugodini kada se ženi posebno posvećuje paž-nja?

Dijana J.: Mislim da žena zaslužuje pažnjusvaki dan i noć.

ReprezenT: Kakvo je vaše mišljenje opoložaju žene u sportu, pa i društvu općenito?

Dijana J.: Mislim da položaj žena u svakomsegmentu društva, pa tako i u sportu nemazavidan položaj. Ne želim da zvučim feministi-čki nego to je naša realnost. Ako bi morala datiocjenu od 1 do 10, moj odgovor je -2.

ReprezenT: Šta vas osim sporta i posla jošokupira u životu?Dijana J.: Dobra knjiga, muzika i druženje

sa ukućanima, kao i prijateljima.ReprezenT: Šta za vas znači 8. mart, Dan

žena?Dijana J.: Osmog marta 2010. godine na

Dan žena imam trening od 19:00 do 22:00 sati.U ime svoga kluba svim ženama želim ne

Trebalo nam je nešto „šokantno“,A „VIRUS“ JE BIO PUN POGODAK

Niti jedan

posaonije

težak ako garadite srcem

“

predsjednica i trener Plesnog kluba “Virus” Bihać

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19020 Plaćeni prostorReprezenT

S jeća li se ko KlareCetkin? To je ona tetašto je rekla: „Sad mi je

dosta“ i promijenila svijet. Na bolje,naravno. Klara Cetkin se borila seza ekonomsku nezavisnost radnicai svih žena uopće. S tim u vezi bilo je i pravo na jednake plate za istiposao, pravo na organizovanje usindikate i interesne saveze, kao ipravo na ustanove za brigu o djeci.Istovremeno ženama je trebalo biti

dodijeljeno jednako političko pravokao muškarcima. Kasnije se sa jed-nakom žustrinom zalagala za osva- janje prava glasa. Internacionalnidan žena koji je po prvi put uveden1911. godine povezuje se saCetkinovom.

Istovremeno, Cetkinova sezalagala za poboljšanje uloge ipoložaja žena u porodici. Do tada je “život žene stajao pod znakom potiskivanja od strane porodice” . Stim u vezi brak dvije osobe trebalobi postaviti na temelje međusobnogdopunjavanja i potpomaganja. Obaroditelja bila su odgovorna za odgojdjece, a odgoj sam trebao bi bitioslobođen od stereotipa ulogapolova.

“Kako muškarac i žena pripa-daju jedno s drugim pri stvaranjudjeteta, tako i pripadaju jedno sdrugim pri odgoju djeteta, jer odgoj je drugo stvaranje djeteta i umnogo slučajeva i važniji dio stva-ranja djeteta, a kasnije čovjeka. [...]

S tim u vezi, htjela bih sasvim jasnonaglasiti dužnost roditelja, da svojedjevojčice i dječake ne odgajaju sa predrasudama, koje kažu da postoje poslovi koji su nedostojni muškarca, ali odgovaraju ženama.Djevojčice i dječaci treba da obav-ljaju sve poslove koje za njih dono-si domaćinstvo sa jednakom spret-nošću i zadovoljstvom”, govorila jeCetkinova.

Cetkinova je odobravala razvod

braka, „slobodnu ljubav“ i prekidtrudnoće, kao privatne i lične odlu-ke, te se zalagala protiv dvostrukogmorala. Ona sama 1900. godineudala se za 18 godina mlađeg pje-snika i slikara Fridriha Cundela iživjela je zajedno sa njim i svoja

dva sina u Štutgartu. (Izvor:www.dadalos.org)

Ova mala retrospektiva nemaza cilj da poučava sa historijskogaspekta, ali itekako ima za cilj dapovuče paralelu i podsjeti natemeljne vrijednosti za koje se ženebore (manje ili više uspješno) idanas. Biti prihvaćen, poštovan ivoljen nije samo težnja žene, testoga moramo da se zapitamo gdjesmo danas, jesmo li se izborili za

ono za šta se borimo i jesmo liravnopravni u bilo čemu. Mislim danismo, čak ni u onom lošem.Uzmimo za primjer nezaposlenostkao rak-ranu bh. društva i države.Puno je veći broj nezaposlenihžena nego muškaraca. Znači,

nema ravnopravnost, „ni u dobru niu zlu“.

Pa ipak, drage majke, supruge,sestre, prijateljice, ovo je vaš dan istoga vam u svoje ime i u ime DNZBiH želim čestitati Dan žena i pože-ljeti vam puno zdravlja, sreće iistrajnosti u borbi za ravnoprav-nost... Nermin Purić

8. mart, Dan žena

[email protected]

Mladi DNZ BiH u humanoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi

ODAZVALO SE VIŠE OD 100 OSOBA

Predsjednik Demokratske narodne zajedni-ce BiH Rifat Dolić uputio je u petak pismo pre-mijeru Vlade USK-a Šemsudinu Dediću ipredsjedavajućem Skupštine USK-a AdmiruHadžipašiću u kojem traži hitnu deblokadurada Vlade i Skupštine. Tekst pisma prenosimou cijelosti.

„Svjedoci smo eskalacije političke krize uUSK-u koja je dovela do paralize radaSkupštine i Vlade USK-a i prijeti dalekosežnimposljedicama po USK, njegove institucije i gra-đane.

Bez namjere da ovom prigodom analizira-

mo uzroke eskalacije političke krize ovim putemželimo upozoriti na ozbiljnost vremena u kojemse suočavamo sa krizom, u kojem je potrebnofunkcioniranje Skupštine i Vlade kantona upunom kapacitetu, kako radi vršenja ustavnefunkcije vlasti, tako i radi poduzimanja koraka

na planu ublažavanja posljedica ekonomskekrize i recesije po USK i njegove građane.Kao što znate, u posljednjih nekoliko godi-

na poslanici DNZ BiH u Skupštini USK-a, svojim ozbiljnim i odgovornim odnosom bili su zna-čajan politički stabilizator krize u USK-u i svje-doci ste da su interesi USK-a i građana, pritome, redovno bili iznad političkih interesa irezona za DNZ BiH.

U aktivnostima i razgovorima koje smoimali sa predstavnicima drugih parlamentarnihstranaka u Skupštini USK-a u prethodnih neko-liko dana stekli smo utisak da su politički intere-

si i kampanja za predstojeće izbore u prvomplanu, ispred interesa USK-a i građana, štododatno otežava aktuelnu političku krizu idevalvira moguća rješenja za njeno prevazila-ženje. Posljedica ovakvog odnosa je blokadarada Skupštine i Vlade USK-a i gotovo haotičnostanje u funkcioniranju ovih institucija vlasti.

Bez namjere da licitiramo sa imenima ljudi istranaka koje duže vremena generiraju politi-čku krizu u USK-u, podsjećamo Vas kao čelneljude zakonodavne i izvršne vlasti da je naVama posebno težak teret odgovornosti na sta-nje i moguće posljedice daljnje eskalacije politi-čke krize po USK-a i njegove građane.

Radi toga Vas pozivamo da hitno poduzme-te korake koordinacije političkog dijaloga izme-đu parlamentarnih političkih stranaka u cilju

deblokiranja rada Skupštine i Vlade i njihovogstavljanja u funkciju građana USK-a, a ne ufunkciju političkih stranaka i njihove predizbornekampanje. U tu svrhu, cijenimo racionalnimhitno sazivanje Kolegija Skupštine i sastankačelnih ljudi klubova stranaka kako bi analiziralisituaciju i tragali za rješenjima za prevazilaže-nje sadašnjeg stanja.

U ovakvom stanju bilo bi krajnje neodgo-vorno i nemoralno političke i izborne interesestavljati ispred interesa USK-a i građana, a akoto neko želi bilo bi potrebno o tome imenom iprezimenom obavijestiti građane i javnost USK-

a. DNZ BiH neće podržavati blokadu radaSkupštine i Vlade USK-a, bez obzira od koga todolazilo i bez obzira čime to bilo inicirano.

Zbog paralize rada Skupštine i Vlade kan-ton i građani su suočeni sa teškim posljedicamai daljnjim slabljenjem ekonomske snage i soci-

jalne sigurnosti ekonomije i građana USK-a.Cijenimo da politički dijalog između parlamen-tarnih stranaka u Skupštini USK-a može brzodovesti do deblokade Skupštine i Vlade i prona-laska stabilnijih rješenja za njihovo funkcionira-nje. Pozivamo Vas da poduzimate korake izVaše nadležnosti na uspostavljanju političkogdijaloga, a na tom planu imate punu podršku ispremnost na aktivno učešće DNZ BiH“, stoji upismu predsjednika Dolića upućenom premijerui predsjedavajućem Skupštine.

Politički koordinator DNZ BiH EsadČović - Čova na poziv građana LušciPalanke (Sanski Most) održao je

sastanak čiji je organizator i domaćin bio MilošMiljević. Sastanku je prisustvovalo 30-tak gra-đana, a razgovaralo se o razvoju DNZ BiH uovoj općini, sa posebnim akcentom na LušciPalanku, te o razvoju kooperantske proizvodnjekrastavca kornišona i uljene bundeve, štozapravo predstavlja konkretan doprinos DNZ-apoboljšanju uslova života građana u ovoj

Poziv premijeru i predsjedavajućem Skupštine USK-a

HITNO DEBLOKIRATI RAD VLADE I SKUPŠTINE USK-a Aktivnosti na području

Unsko-sanskog kantona

DNZ nastavljasa konkretnom

PODRŠKOMpoljoprivredi

RifatDolić

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 21laćeni prostor/Izbor ReprezenT

Upetak je u Bihaću održanapress konferencija DNZBiH posvećena Danu žena

na kojoj su učestvovali HafezaSabljaković, potpredsjednica stran-

ke i zastupnica u Parlamentu FBiH,Edina Huskić, zastupnica uSkupštini USK-a, Amela Husić, pot-predsjednica Organizacije mladihDNZ BiH u Velikoj Kladuši i NerminPurić, portparol DNZ BiH.

Press konferencija je bila posve-ćena ulozi žene u društvu i politici, akratak osvrt na najznačajnije historij-ske momente u vezi sa obilježava-njem Dana žena dala je HafezaSabljaković. Ona je ukazala na težakpoložaj žene u BiH, stereotipe koji su

prisutni kod nas i ukazala na težakpoložaj žene pred kojom se postavljaniz zahtjeva i zadataka da budemajka, da bude radnica, da bude dru-štveno aktivna, a da se uporedo s tim

bore za svoju ravnopravnost. Ona jeukazala i na značaj ekonomskeneovisnosti žena i potrebu da sežena najprije izbori za ekonomskuneovisnost, kao najbolji način borbeza ravnopravnost sa muškarcima.

Edina Huskić je ukazala naodnos DNZ-a prema ženama i ista-kla kako DNZ BiH ovu priliku koristikako bi potakla razgovore o položajužene u našem društvu. Ona je kaza-la kako se DNZ kao stranka nastojiidentifikovati sa svakim pojedincem i

iz tog razloga ima najraznovrsnijepredstavnike u organima vlasti, tenajveći broj mladih i žena. Ukazala je kako od biračkog tijela u USK-uskoro dvije trećine čine žene, a da jenasuprot tome zastupljenost žena uzakonodavnoj i izvršnoj vlasti manjaod jedne trećine.

Amela Husić je govorila o obra-zovanju i zapošljavanju žena. Tomprilikom istakla je pozitivan primjer

općine Velika Kladuša i odnosaDNZ-ove vlasti prema mladima, aposebno prema ženama. Istakla jeprimjere kada je u pitanju stipendira-nje i činjenicu da se sve veći brojžena obrazuje. Istovremeno, najvećibroj nezaposlenih su upravo žene,pa je, kako je kazala, na sceni diskri-minacija žene i u toj oblasti. Naime,kako je navela, zavodi za zapošlja-vanje organizuju obuku i prekvalifi-

kaciju nezaposlenih isključivo za„muška“ zanimanja, dok se o prekva-lifikaciji i obuci žena apsolutno nevodi računa.

Sve tri učesnice press konferen-cije uputile su čestitke ženama upovodu Dana žena i izrazile nadu daće se i žene aktivnije uključiti u politi-čke i druge društvene aktivnosti kakobi stvorile uslove za veću zastuplje-nost žena u svim sferama života.

Održana press konferencija u povodu Dana žena

POLOŽAJ ŽENA UBosni i HercegoviniIZUZETNO TEŽAK

VELIKA KLADUŠA - U petak je uVijećnici Općine Velika Kladuša održanaglavna javna rasprava o nacrtu BudžetaOpćine za 2010. godinu, organizirana odstrane Službe za finansije i računovodstvo,a kojoj su prisustvovali predsjednici i člano-

vi savjeta svih mjesnih zajednica, predsta-vnici nevladinih organizacija te brojni građa-ni.

Raspravi je prisustvovao i općinskinačelnik Admil Mulalić, koji je u svomeuvodnom izlaganju naglasio kako održava-nje javnih rasprava na ovu temu nije zakon-ska obaveza, ali da je to praksa ove općinei da će se s njom i nastaviti. Zahvalio sesvim građanima općine na pokazanomrazumijevanju koje su pokazali za priorite-tne projekte u ovom momentu, prije svega

na podršku izdvajanja za stipendiranje ifinansiranje prevoza učenika i u ovoj godini,a nauštrb kapitalnih projekta putne infra-strukture. Prema njegovim riječima, građaniopćine Velika Kladuša su još jednom poka-zali kolektivnu solidarnost, što je vrijedno

svake pohvale. Najavio je najvažniji proje-kat za Veliku Kladušu, a čija će realizacijazapočeti ove godine i trajat će nekolikonarednih. Naime, radi se projektu izgradnjegradske kanalizacije, čija je ukupna vrijed-nost procijenjena na 15 miliona eura.

Upozorio je na činjenicu da će se na sveprojekte, a posebno na ovaj, bacati ljaga jer je ovo izborna godina i da se na to ne trebauopće osvrtati, već usmjeriti sve snage nanjegovu uspješnu realizaciju.

Pomoćnik načelnika za finansije Omer Kudić je pojasnio strukturu nacrta planira-nog budžeta u ukupnom iznosu od10.900.000,00 KM, posebno istaknuvši dadinamika finansiranje kapitalnih projekatamora biti usklađena sa prilivom prihoda ubudžet. Osim toga, rekao je kako su izdva-

janja za budžetske korisnike u prošloj godi-ni bila znatno umanjena u odnosu na pret-hodne godine, i da je to rezultat ukupneekonomske krize kod nas i u svijetu.

U svojim prijedlozima, predstavnici mje-snih zajednica su se složili kako grantove za

mjesne zajednice svakako treba povećatikako bi oni bili dostatni za finansiranje svihnjihovih nadležnosti. Mogli su se čuti i prije-dlozi za posebne grantove iz kojih bi se fina-nsirala izgradnja i rekonstrukcija školskihobjekata na području ove općine.

Na kraju je zaključeno kako su svi prije-dlozi i mišljenja evidentirani te da će se istiuzeti u obzir prilikom izrade konačnog nacr-ta Budžeta, a u skladu sa mogućnostima iodređenjem prioriteta za ovu budžetskugodinu. Edin ŠABANAGIĆ

Udruženje

Održana glavna javna rasprava o nacrtu Budžeta za 2010. godinu

Još jedanput pokazana kolektivna solidarnost

VELIKA KLADUŠA – U pretprošlu subo-tu u Velikoj Kladuši je održana Izvještajno

razmatran i usvojen Izvještaj o radu OOSDP BiH Velika Kladuša Nakon Izvještaja o

Osnovnai ij SDP BiH

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19022 IzborReprezenT

Škola u Vrnograču otpočela jesa radom odlukom Zemaljskevlade Bosne i Hercegovine

daleke 1880. godine. Te godine školu jepohađalo 30 učenika. 1881. godine u

Vrnograču je sagrađena prva škola koja je imala dvije učionice i zbornicu. U raz-doblju od 130 godina postojanja škola jeprošla kroz razne režime gdje je uzmanje prekide ostvarivala svoje osnovnefunkcije, obrazovanje i odgoj djece.

Kraći prekid rada škole bio je za vrijeme drugog svjetskog rata tako da je uškolskoj 1945./46. godini četverogodiš-j šk l h đ l 88 č ik

škola „Bratstvo-Jedinstvo“. Školske1970./71. godine školu pohađa 1.605učenika što stvara veliki problem nedo-statak školskog prostora tako da sedonosi odluka o izgradnji nove školske

zgrade. Krajem septembra 1973. godineotvorena je nova škola u Vrnograču, to jezgrada u kojoj se i danas odvija nastava.U školskoj 1978./79. godini školu jepohađalo 2.189 učenika što je godina sanajvećim brojem učenika i odjeljenja uhistoriji školstva na području Vrnograča.Školske 1985./86. godine u učionicamaOsnovne škole u VrnogračuS d j šk l ki t T H t“ i

Osnovnoj školi „1. mart“ u Vrnogračuodvija u šest školskih objekata i to:Centralna škola u Vrnograču, Područnaškola u Šestanovcu, Područna škola uElezovićima, Područna škola u Glinici,

Područna škola u Poljani i Područnaškola u Gradini. Područna škola uBosanskoj Bojni je obnovljena, ali neradi, jer nema učenika. U školskoj2009./10. godini redovnu nastavu poha-đa 620 učenika raspoređenih u 28 odje-ljenja, od toga 18 odjeljenja razrednenastave i 10 odjeljenja predmetne nasta-ve. Nastavu izvodi 38 izvrsnih nastavni-k dj j t č t lj t bli

Dan škole i jubilarnu 130-tu godišnjicupostojanja škole u Vrnograču. Tim povo-dom organizirana je svečanost sa boga-tim programom i svečanim ručkom, nakoju su pozvani poznati, čelni ljudi iz

našeg Kantona, a i šire, ljudi koji suveoma bitni za odgoj i obrazovanje našedjece.

Na naš 130. rođendan poštovanjesu nam odali veliki ljudi i naši prijatelji,bivši naši učenici koji obnašaju značajnefunkcije u našem društvu i koji su svojimdolaskom i prisustvom opravdali naš rad.Mnogi od njih zbog neizostavnih obave-

l li š d j i k

uputili Meliha Alić, ministrica obrazova-nja i nauke u Vladi Federacije, GavriloGrahovac, federalni ministar kulture isporta, Dženana Kapidžić, direktoricaJavne ustanove Centar za obrazovanje,

vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govo-ra Tuzla, Amir Hadžić, direktor OŠ„Podzvizd“ u Podzvizdu, naša bivša rad-nica, sada direktorica OŠ „Vladimir Nazor“ iz Nove Bukovice Tatjana Grabić- Stević, zatim bivši radnik naše školeSlobodan Pavićević, te mnogi drugi.

Našu aktivnost pri organizaciji pot-pomogli su naši mnogobrojni prijatelji koji

d i i di t i ki

VRNOGRAČ - Najstarija školana području Unsko-sanskog kanto-na, Osnovna škola „1. mart“Vrnograč, u pretprošli petak je obilje-žila svoj 130-ti rođendan. Ovaj zna-čajan dan, ali i Dan nezavisnostiBosne i Hercegovine proslavljen jekulturno-zabavnim programom iručkom za zvanice. U lepršavoj pri-redbi roditeljima i gostima učenici sukroz pjesmu i ples pokazali šta zaje-dno sa svojim nastavnicima rade u

okviru slobodnih aktivnosti, ali iredovne nastave.

Kako je istakao direktor škole

Ćamil Čuturić, ovaj rođendan školaproslavlja u zadovoljavajućim uslovi-ma, kako po pitanju stručnog kadra,tako i po pitanju stanja objekata.

Problemi koji postoje ponajviše seodnose na područnu školu uElezovićima koja je u totalno lošemstanju i kojoj je potrebna rekonstruk-

cija.Obilježavanju rođendana škole

prisustvovao je i ministar obrazova-nja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Amir Hadžić. Uzčestitku, učenicima i nastavnicima iu narednom periodu obećao je podr-

šku od strane Ministarstva i VladeUSK-a.Osnovna škola „1. mart“

Vrnograč osnovana je 1880. godine

pod nazivom „Narodna osnovna čet-verorazredna škola”. Od tog vreme-na, pa do danas njenim učionicamaprodefilovalo je na hiljade učenika.Mnoge od njih učio je i MilutinBukilić, nekadašnji velikokladuškiučitelj i ovogodišnji dobitnikFebruarske nagrade Općine VelikaKladuša. Edin Š.

Mladi saradnici ReprezenT-a pišu

Osnovna škola „1. mart“ iz Vrnograča svečano obilježila Dan škole i Dan nezavisnosti

Proslavljen 130-ti rođendanProslavljen 130-ti rođendan

Kolektiv Osnovne škole “1. mart” Vrnograč

Kulturno zabavni program

Ministar Amir Hadžić i direktorškole Ćamil Čuturić zajedničkipresjekli rođendansku tortu

Proslavu 130-og rođendana svojom velikom posjetom uveličali su i građani

Školi za 130-ti rođendan

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 23zbor ReprezenT

Stotinu i trideset godina od

formiranja osnovne školeu Vrnograču ulazi zaista u

onu vrstu dragocjenosti historijskihčinjenica, kojima se na ovom našem,uvijek nemirnom i trusnom području,mogu pohvaliti samo rijetki krajevi,rijetke sredine. S toga sam mišljenjada je ovo jubilej značajan ne samoza historiju školstva BosanskeKrajine, nego za cijelu Bosnu iHercegovinu, nadajući se da će, unekom pogodnijem vremenu, bitidovoljno sredstava i pameti za cjelo-vito istraživanje i izradu kompletnehistorije školstva u našoj zemlji.

Usamljeni entuzijasti IbrahimIkanović i Mujo Koštić našli sunačin da od zaborava otmu baremono što je važno za razvoj obrazova-nja u vrnogračkom kraju. Uspješnosu realizovali projekat-monografija„Osnovna škola u Vrnograču 1880.-2000.“ koja je bibliotečki stručnoobrađena i katalogizirana uNacionalnoj i univerzitetskoj bibliote-

ci Bosne i Hercegovine.Dakle, zahvaljujući nastanku ovemonografije, ime Vrnograča kao iimena svih u njoj pomenutih-učiteljai učenika, pronijet će se širom svije-

ta i ostaće zapamćeni. Svijet će

dobiti još jednu potvrdu da Krajišniciveć odavno nisu stvoreni samo zatopuz, britke ćorde i jalduzli jataga-ne. Zahvaljujući i ovoj školi, obrazo-vnim temeljima koje su u njoj dobili,mnogi Krajišnici su postali poznatimajstori, zidari, tesari, keramičari,električari, vodoinstalateri, uspješniprivrednici, rukovodioci preduzeća,učitelji, nastavnici, profesori, ekono-misti, inžinjeri, pravnici, pisci i ljekari,doktori nauka, univerzitetski profeso-ri, veoma priznati u svojim strukama.

Otvaranjem Osnovne škole uVrnograču 1880./81. školske godine,pismenost stanovništva ovog krajaraste iz generacije u generaciju.Uporedo se odvija vjersko i svjeto-vno opismenjavanje djece. Osim tur-skog jezika i arapskog pisma, djecauče maternji, upoznaju svijet bajki ipriča-svijet mašte, svijet knjige, a uškolskom vrtu savremena dostignu-ća u ratarstvu, voćarstvu i pčelar-stvu.

Vrnogračka Osnovna školapostaje ustanova šireg kulturnogutjecaja. Učitelji formiraju kulturno-prosvjetna društva, čitaonice i biblio-teke, kao i privredna udruženja i

sportske klubove. Polet u prosvjet-

nom i kulturnom radu, učitelja i uče-nika vrnogračke škole bio je nazavidnom nivou. Škola postaje cen-tar svih zbivanja u vrnogračkomkraju. Nastava, kao i ostale aktivno-sti, privremeno su prekidane samo uvrijeme ratova.

Čak i tada, čim su to prilike

dopuštale, škola je otvarala vrata zasvoje učenike, za opismenjivanjeodraslih i skraćene kurseve za omla-dinu, osobito žensku, koja je u ovomkraju često i dugo ostajala bezosnovnog školskog obrazovanja.

Učiteljski kadar u vrnogračkuškolu dolazio je iz svih krajevaBosne i Hercegovine, a od prvogučitelja, Slovenca, pa sve do pede-setih godina dvadesetog vijeka, veći-

na nastavničkog kadra regrutirana je

iz redova učitelja i nastavnika, koji suse školovali u Srbiji, Hrvatskoj i CrnojGori. Vrnogračani im nisu dali da seovdje osjećaju strancima. Oni su sebrzo uklopili u novoj sredini, upoznaj-ući njene navike, sklonosti i tradiciju.Oni su svi bili prihvaćeni i cijenjeniod strane Vrnogračana, ne samokao stručno-pedagoški radnici, već ikao ljudi koji samim svojim radomnose napredak, koji opismenjavaju iprosvjećuju njihovu djecu. Ličnimzalaganjem i ljubavlju prema svompozivu učenicima, učitelji su i nasta-vnici savladavali teškoće, vodećiraznovrsnu i široku borbu s kultur-nom zaostalošću i prisutnim konzer-vatizmom.

Sagledavajući u cjelini stotride-setgodišnji period postojanja i radaOsnovne škole u Vrnograču i okolini,bez pretjerivanja može se reći: Školau Vrnograču i područne škole u nje-nom sastavu bile su središte okokojeg se odvijao život vrnogračkog

kraja. Zahvaljujući njihovom postoja-nju Vrnograč je imao kuću u kojoj seoblikovao i usmjeravao život mladihgeneracija.

Sva djeca dorasla za školu

danas su obuhvaćena devetogodiš-

njim školovanjem. Kadrovsku osno-vnu školu čine u najvećem brojumladi, školovani nastavnici i profeso-ri koji su potekli iz ove škole, i u pot-punosti osposobljeni za izazove kojenosi novo, informatičko vrijeme.

I na kraju, istekao bi dvije stvari:Prvo, monografija „Osnovna škola uVrnograču 1880.-2000.“ opovrgavatvrdnju koju neki često i olako ističu,da su u ove krajeve dolazili hodže,načelnici i drugi državni službenici iučitelji, koji su negdje bili najlošijiučenici i koje niko nije htio, pa su seovdje zaposlili i skrasili. Adem Bise,Mustafa Kavazović, AnkaAbramović, Rudolf Dimač i deseti-ne učitelja i učiteljica, nisu samo pro-šetali kroz ovu školu i nečujno prošlikroz život. Svi su oni ostavili duboketragove.

Drugo, obrazovne i vaspitnetekovine, kao i dio ukupnih duhovnihtekovina jednog kolektiva, jednogkraja, koliko se god one malo cijeni-

le prema brigama svakidašnjeg živo-ta, jesu one najdragocjenije štomože dati jedan kolektiv, jedan kraj,pa ako hoćete i jedan narod.

Ibrahim Ikanović

Osnovna škola u Vrnograču (1880. - 2010.)Pisma čitalaca

MALJEVAC - U pretprošlusubotu je u džematu Maljevac, ususjednoj Republici Hrvatskoj, odr-žana mevludska akademija povo-dom obilježavanja rođenja poslje-dnjeg Božjeg poslanika Muhameda

doktor Izet Terzić, sveučilišni pro-fesor na Pedagoškoj akademiji uBihaću.

Ovogodišnja svečanostodržana je pod geslom „I ja uMaljevcu - centru svijeta - volim

mana na ovim prostorima. Jednaod najvećih i najznačajnijih aktivno-sti koja predstoji pred džematlijamaovog džemata je gradnja mjesnedžamije za što je svoje odobrenjedao i muftija zagrebački, Ševko ef.

U džematu Maljevac u Republici Hrvatskoj održana mevludska akademija

„I ja u Maljevcu

volim Pejgambera“ SANSKI MOST - Promocijaknjige o slatkovodnim ribama u BiH,čiji je autor poznati stručnjak u obla-sti ihtiologije, dr. Avdo Sofradžija,privukla je veliki interes ljubiteljaribolova u Sanskom Mostu.Ocjenjeno je da se radi o prvomnaučnom djelu ovakve vrste kodnas, koje je pristupačno svim ljubite-ljima ribarstva.

Hercegovini, ali i ljubav premaživom svijetu koji obitava u bosan-skohercegovačkim rijekama. Knjiga je pripremljena za izdavanje u perio-du prije rata, ali je, zbog poznatihdešavanja, svjetlo dana ugledalatek prije nekoliko godina.

Bosna i Hercegovina je zemljakoja se nalazi u samom svjetskomvrhu kada je riječ o broju i raznovr-

Promocija knjige o slatkovodnimribama dr. Avde Sofradžije

NAUČN O DJELO o

ribljem svijetu u BiH

Ibrahim Ikanović

Sa promocije knjige dr. Avde Sofradžije

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19024 FeljtonReprezenT

Džamija u naselju Zagrad uVelikoj Kladuši tipičan jeprimjer OBJEKTA SA

MAHFILOM U POTKROVLJU (crte-ži). Obimni zidovi imaju visinu 3,3 m,a pod mahfila je postavljen na visinu3 m, tako da se iznad njega formira

mali nadozid sa vjenčanicom. Visinamahfila do pojanti iznosi 2,15 m.Mahfil pokriva polovinu prostora zamolitvu i produžava se iznad ulaznogprostora. Čitav mahfil i svijetli prostor ispred mihraba otvoreni su premakrovu. Krovna konstrukcija je vidljiva.

Kod džamije Zagrad, koja jeobnovljena 1890. godine, vidimo sin-tezu krajiškog načina gradnje u ciljuiznalaženja krajnje jednostavnog rje-šenja.

Džamija ima oblik izduženogpravougaonika. Ima manji ulazni pro-

stor dubine 1,2 m i prostor za molitvu5,6 x 7,1 m visine 2,8 m. Nešto višeod polovine tog prostora pokrivamahfil, koji se bez stupova oslanja nabočne zidove. Mahfil je produžen iiznad ulaznog prostora, pa je njego-va dubina 5,6 m. Dakle, u prizemlju i

na mahfilu su dobivena dva prostoraistog oblika i širine, a različite dubine.Inventivnost graditelja naročito dolazido izražaja pri formiranju mahfila

unutar visine zidova od 3,3 m. Mahfil je formiran u potkrovlju spuštanjempoda mahfila ispod nivoa zida, čime je dobivena potrebna minimalna visi-na do pajanti od 2,15 m. Postignut jeneobičan unutrašnji prostor koji seprodužava prema krovu. Konstrukcijakrova je vidljiva.

Po vanjskom oblikovanju, dža-mija ima izgled prizemne građevine.Prozori u vidu izduženog pravougao-nika 56 x 160 cm postavljeni su u jed-

nom redu, na svakom zidu po dvaprozora. Drvena munara novog tipa,sa otvorenom galerijom postavljena je na vanjsko postolje uz bočni ziddžamije.

Ovakav unutrašnji prostor,prema mom istraživanju i saznanji-ma, ne može se naći nigdje izvan

ovog prostora i predstavlja izravnokrajiško rješenje ovog inače vrlo slo-ženog zahtjeva za mahfile u potkrov-lju. Sanacija i zaštita ovog vrlo vrijed-

nog spomenika pokrenuta je od stra-ne Općine Velika Kladuša, koja će usuradnji sa nadležnim organimaKantona i Federacije poduzeti svepotrebne mjere na zaštiti ovog vrijed-nog i jedinstvenog objekta kulturno-historijskog naslijeđa na područjuopćine Velika Kladuša.

U prvom dijelu Feljtona o kulturno-historijskom naslijeđu općine Velika Kladuša, kojegsmo pripremali u saradnji sa Zlatkom Dizdarevićem, direktorom Centra za kulturu i

obrazovanje u ovom gradu, prezentirali smo javnosti njegova arheološka istraživanja

na ovim prostorima uz poseban i sadržajan osvrt na poznatu naušnicu tipa okrenute piramide. Redakcija ReprezenT-a i Zlatko Dizdarević, poznati akademski bh. kipar,nastavljaju saradnju u okviru započetog feljtona. Dizdarević našim čitaocima prezentirasvoja istraživanja o starim džamijama koje su u prošlosti egzistirale na ovim prostorima.

DŽAMIJA ZAGRADu Velikoj Kladuši

KULTURNO-HISTORIJSKONASLIJEĐE (17) Velikokladuške stare džamije

Poprečni presjek džamijeMahfil džamijeformiran upotkrovlju

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 25zbor ReprezenT

Veoma me je obradovalavijest o dodjeli Februarskenagrade Velike Kladuše -

najvišeg općinskog priznanja - gospo-dinu Milutinu Bukiliću - učitelju,humanisti i krajiškoj legendi. To je sna-žna i jasna poruka svim ljudima svijeta- da postoji jedna oaza u napaćenojBosni i Hercegovini - Bosanska Kra-

jina, gdje je sistem vrijednosti, unatočsvim ratnim strahotama i stradanjima,ostao sačuvan. Krajišnici su oduvijek

znali cijeniti ljudsku dobrotu i uvažava-ti sve ljude dobre volje. Spremni suoprostiti sva zla i nepravde koje su imučinjene za radi mira, složnog suživo-ta, i općeg progresa, ali ih ne žele i nemogu zaboraviti.

Činjenica da se pri donošenju oveodluke - da se najviše općinsko priz-nanje dodijeli učitelju Milutinu, korek-tno cijenile njegove ogromne zaslugeu odgoju i obrazovanju mladih nara-štaja, kazuje da obrazovanje u siste-mu vrijednosti Velike Kladuše zauzimaprioritetno mjesto. To je vrijedna civili-zacijska tekovina i doseg u stvaranju iafirmaciji sistema vrijednosti u svimnaprednim dijelovima svijeta.

Za ogromne doprinose u odgoju iobrazovanju krajiške omladine i zaslu-ge postignute obavljajući brojne odgo-vorne dužnosti, tokom minulih pedese-tak godina, Krajišnici mu se ne moguadekvatno odužiti. Ono što je jedinomoguće, a što oni upravo i čine, jest,ukazivati mu svakodnevno dužnu paž-nju, izraziti zahvalnost i odati prizna-nje.

Jedan sam od mnogobrojnihMilutinovih učenika kojima je Milutinpomagao i o kojima je brinuo tokomčitavog školovanja. Želio bih se prisje-titi brojnih detalja i ispričati cijelu pričukako su Milutinova pomoć i želja dauspijem u životu potpuno odredili mojživotni put. Za ovu priliku ispričat ću jevrlo kratko. O dobrim djelima učiteljaMilutina mnogo će reći i napisati nje-govi brojni učenici i prijatelji. Mnogo jetakvih neispričanih priča o našemMilutinu. Priče o njemu će se nastav-

ljati ispisivati i prepričavati još dugo iuvijek bez izgleda da i kada budu zavr-šene i do kraja ispričane. Legende kaošto je učitelj Milutin nastavljaju živjetidugo u narodu, i ne mogu se zaboravi-ti. One su najbolje lekcije u vaspitanjumladih naraštaja, u razvijanju i njego-vanju ljudskih osobina i snažan faktor u izgradnji suživota i sloge među ljudi-

kao roditelja. Postao je blizak sa svimučenicima i građanima. Bio je sinonimljudske dobrote. Sa voljom je i izuzet-nim zadovoljstvom pomagao svimakoji su trebali pomoć. Ta volja i zado-voljstvo bili su Milutinova motornasnaga koja ga je neumorno nosila krozživot. Sa svima je znao uspostavititopli i prijateljski kontakt. Svi su gacijenili i svako ga je smatrao svojim bli-skim prijateljem. Njegov odnos premanama obavezivao nas je da učimo

svom snagom. Volio je svoj posao iobavljao ga sa neviđenim oduševlje-njem i sa svim srcem. Koristio je svakupriliku da pomogne učenicima, bilo daih ohrabri, savjetuje, ponudi rješenje ,oraspoloži. Sjećam se, bio je to jedanod posljednjih dana nastave u osmomrazredu. Pred kraj časa historije, raz-govarali smo o daljnjem školovanju.Pitao je redom svakog učenika, kojusrednju školu bi želio pohađati. Došao

je red na mene. S blagim i toplim osmi- jehom upita me: „Koju bi ti Meho sre-dnju školu želio završiti?“. „Ne znam,druže učitelju, nisam još ništa odlučio“.Vidi on da sam zbunjen, pa dodade:„Onda ćemo te upisati u Učiteljskuškolu”. Uspio sam odgovoriti: „Dobro,druže učitelju“. Tog momenta mojebuduće školovanje bilo je definitivnoodređeno. Odveo me je na prijemniispit u Bihać, upisao i smjestio u đačkidom. Zahvaljujući njemu dobio sam istipendiju. Meni je preostalo jedino daučim. Učio sam svom snagom znajućida će ga moje dobre ocjene najvišeradovati i da mu se jedino na taj način

mogu djelomično odužiti. Živio sam ustalnom strahu da ne iznevjerim njego-vo povjerenje, ljubav i brigu. Često jedolazio na roditeljske sastanke, i raspi-tivao se kod svih profesora kako učim.Radovao se mojim odličnim ocjenama.Na završetku Učiteljske škole, kadasam zbog odličnog uspjeha na svimklasifikacijama bio oslobođen polaga-nja maturskog ispita, kratko mi jerekao: „Aferim mali. Kad je tako, ti tre-baš nešto studirati. Voliš li matemati-ku? Taj kadar trebamo u našoj gimna-

ziji. Dat ćemo ti i stipendiju“. Bez raz-mišljanja odgovorio sam: „U reduMilutine“. Nisam ni trebao razmišljati

jer sam bio siguran da je on o tomedugo razmišljao, dobro procijenio mojemogućnosti, sve isplanirao i da mi želidobru budućnost. Premda sam znaoda se učenici u Učiteljskoj školi mnogoskromnije pripreme za studij matema-

tne potrebe. To je bila ogromna pomoćza mene. Zakleo sam se SvevišnjimBogom da ću opravdati povjerenjekoje Milutin ima u mene i moj uspjehna studiju. Učio sam svakodnevno,svom snagom i s velikom voljom.Izuzetnim zalaganjem i s Božijompomoći uspijevao sam svake godinepoložiti u ljetnom ispitnom roku sveuvjetne ispite, upisati narednu godinu,i s potvrdom o upisu u narednu godinustudija obradovati mog učitelja

Milutina. Kad sam, dvije godine kasnije, upisao treću godinu studija, navra-tio sam mu u Veliku Kladušu i doniomu potvrdu o upisu u treću godinu stu-dija matematike. U razgovoru sam murekao da zbog svakodnevnog učenja ivelikih obaveza na fakultetu nisamišao kući vidjeti roditelje od kada samse upisao na fakultet. Pogledao me,ukočio pogled, i ne reče ništa. Činilomi se, poznajući ga, da je nešto nau-mio reći, ali zastade i ne reče ništa.Ostavio je meni da razmišljam i prei-spitujem da li je sve što se dešavalo uposljednje dvije godine bilo u redu ilisam nešto skrivio. Možda sam trebaoiz njegovog pogleda pročitati: „Mali,osim matematike ima još stvari koježivot mogu uljepšati“ ili nešto ozbiljni-

je? U razgovoru o studentima, često je znao reći: „Meho će ili završiti studijmatematike na vrijeme ili poludjeti odučenja“. S‘ Božijom pomoći i na radostobojici, dogodilo se ono prvo. Kad god

je dolazio u Zagreb želio je da se vidi-mo i redovito me pitao trebam li nova-ca.

Često sam se pitao zašto on menetoliko voli i toliko čini za mene. Misliosam da je to zato što je znao da mojiroditelji ne mogu ništa učiniti za menei moje školovanje. Nisam se mogaonačuditi njegovoj dobroti i velikomsrcu. Dugo sam mislio da on samomene toliko voli i samo meni tolikopomaže da uspijem u životu. Kasnijesam saznao da je spisak učenika i stu-denta o kojima je Milutin brinuo na istinačin kao o meni, podugačak. Da samto na početku saznao možda ne bih

onoliko strepio za uspjeh i toliko stra-hovao da ne izgubim njegovo povjere-nje. Možda bih češće odlazio vidjetiroditelje?

Iz zahvalnosti i dužnog respektaprema učitelju Milutinu, zbog dubokotrasiranih navika, i tko zna kakvih jošrazloga, počeo sam se ozbiljnije bavitimatematikom. Ona je postala moja

kroz okolicu Kladuše i šire.Cijelo ratno vrijeme u Bosni i

Hercegovini Milutin je proveo sa svojim Kladušanima. S njima je provodio iizbjegličke dane u Kuplenskom,Gašincima u susjednoj RepubliciHrvatskoj. U vrijeme rata u BiH i u vri-

jeme nemilih unutarnjih sukoba uVelikoj Kladuši, često sam dolazio uVeliku Kladušu. U to vrijeme, kaodekan Pedagoške akademije uBihaću, organizirao sam i izvodio dionastave za 60 upisanih studenataodjeljenja Pedagoške akademijeodsjeci razredna nastava i predmetnanastava matematika i fizika. Čestosmo razgovarali o ratnim sukobima isurovoj svakodnevnici. Vjerovali smozajedno da je to golemo zlo i da će onoprestati onda kada se ohlade usijaneglave da se može trezveno i argumen-

tirano razgovarati.U vrijeme učestalih ofanziva na

Bihać moja porodica je bila u izbjegli-štvu u Velikoj Kladuši. Premda uVelikoj Kladuši imam puno rodbine iprijatelja moja se porodica smjestilakod Milutina u tijesnom ali ljudskitoplom stanu. I nakon gubitka porodi-ce, Milutin je, prema očekivanjima,ostao sa svojim Krajišnicima.Premjesti li se stablo koje je intenzivnodavalo plodove, ono tuguje i ubrzougine. On pripada jedino Bosanskoj

Krajini i zasigurno, niko ga ne moževiše voljeti i cijeniti nego li Krajišnici.Istinski je srastao s njima i s dušomVelike Kladuše. Za sve što je do sadaučinio i što čini za Krajišnike, zaslužio

je, ako Bog da, počasno mjesto u dru-štvu sa dobrim božijim stvorenjima.Neka ga Bog blagoslovi, podari mudobro zdravlje i nagradi za sva njego-

Velikoj Kladuši u sredini gdje je živio iradio učitelj Milutin i i-ni Milutinčići. Ihairli akcija - stipendiranje najboljihučenika petih, šestih, i sedmih razredaOsnovne škole Vrnograč, koju je mojaporodica u USA prije osam godinazapočela i koja će, u ime Stvoriteljadugo trajati, motivirana je Milutinovommisijom i brigom za školovanjem siro-mašnih učenika koji su željni znanja ikoje žele biti korisni članovi svojezajednice. Njihovi nastavnici su izne-nađeni velikim brojem odličnih ocjena ižestinom takmičenja tko će biti najboljii postati stipendista porodice Oručevič.Realizacija takvih projekata i briga zaškolovanjem naše omladine i njihovubolju budućnost, pravi je način razvija-nja i njegovanja ljubavi i privrženostisvom rodnom kraju i domovini. To jepravi odgovor zašto Kladušani toliko

vole svoju Kladušu. Ma gdje živjeli uma kakvom rahatluku, oni se žele vra-titi u svoju Kladušu i biti dio porodice -Demokratske Narodne Zajednice.Kladušani su mukotrpno gradili svojuKladušu, sa njom rasli, čuvali je, pje-vali joj, za nju živote davali i jedino jojoni mogu vratiti njenu dušu i prosperi-tet. Sa takvim fanatičnim simpatizeri-ma i s takvim perspektivnim progra-mom DNZ će svakim danom biti jača,brojnija i na zadovoljstvo svog član-stva trasirati nove progresivne puteve

ka selametu svih građana Bosne iHercegovine.Na koledžima i univerzitetu u USA

gdje predajem matematiku, nastava jeu ovom mjesecu intenzivirana i obave-ze povećane, te mi je pofalilo vremenada kratko kažem o mom učiteljuMilutinu. Stoga vas molim da mi hala-lite za vaše vrijeme utrošeno na čita-

Krajišnici pamte dobra djela i za njih nagrađuju,

NEPRAVDE OPRAŠTAJU, ALI NE ZABORAVLJAJU

Pisma čitalaca

Milutin Bukilić

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


Prodaje se parcela od 1.000 m² na Hukića Brdu -Čardačištu sa koje se vidi kladuška zaobilaznica.Cijena zemlje po 1 m² je 30 KM. Tel. 062-605-777.

Prodaje se manja kuća u Drmaljevu preko putatehničkog pregleda „Adda-Promet“. Cijena48.000 KM. Kontakt: 061 790 942.

Prodajem kuću u užem centru gradaVelika Kladuša, ulica Ive Marinkovićabr. 1. Kontakt telefon: 062 395 070.

Iznajmljujem poslovni prostor - kancelariju u Centru Velike Kladuše, za sve namjene.Tel. 037-725-584, 061-793-365.

Prodajem stambeno-poslovnu kuću u Velikoj Kladuši, nasuper lokaciji sa luksuznim namještajem + kamin. Zvati od9 do 16 sati. Tel. 037 775 342 i 061 197 676.

08. mart 2010. godine, broj 19026 MarketingReprezenT

Prodajem u Glinici, općina Velika Kladuša, pored asfaltnog puta, kuću i štalu sa zemlji-štem, te livade sa pašnjacima i prilazom na asfaltni put. Priključena struja i gradskavoda. Tel. 037-777-454, GSM: 061-277-730.

Prodajem kuću 9x9, visoka prizemnica sa okućnicom, pomoćna zgrada, građevinskadozvola, kanalizacija, asfalt do kuće, struja, voda i telefon dostupni. 2 dunuma i 115 m²zemlje, vlasništvo 1/1. Ulica Glinska 20, Drmaljevo – Velika Kladuša. Cijena 140.000 KM.Informacije na telefon 062 219 495.

Internacionalni Klub kulturnog stvaralaštva Cazinske krajine i njene dijaspore u saradnji

sa Redakcijom ReprezenT-a poziva zainteresirane učenike 8. razreda osmogodišnjih

škola Unsko-sanskog kantona da uzmu učešće i prijave se na slijedeći

Konkursza najbolju prezentaciju mjesne zajednice

Prodajem useljivu kuću u Velikoj Kladuši(naselje Zagrad), u ul. Brezici br.65 na površini690 m² sa odvojenom zidanom garažom. Kuća

je dimenzija 12m x 8m na tri sprata, u vlasni-štvu 1/1 sa svom sređenom infrastrukturom.Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: + 385 91532 6748.

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

037 537 775, 037 539 139

Ć O R A L I Ć I , C A Z I N

Prodajem poslovno-stambeni ob jekt u strogom centru Velike Kladuše, ulicaMilana Pilipovića br. 7, Velika Kladuša (preko puta Poreske uprave). U sklopuobjekta nalaze se: poslovni prostor veličine 150 m² (roh-bau), poslovni prostorveličine 50 m² (useljiv), stan veličine 100 m² (roh-bau) i stan od 120 m² (useljiv).Informacije na telefon 061-767-547.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon spreman za upotrebu, lociran u ulici Đure PucaraStarog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt: 00 385 98 945 8036.

Prodajem kuću u naselju Zagrad, Brezici br. 39. vlasnik Saća Žalić. Kuća unutra renovirana,uređena i namještena, masažna kada, centralno grijanje, garaža, šupa. Kuća je ograđenažičanom ogradom. Tel. 062-161-802 ili + 386-40-157-104 u Republici Sloveniji. Površina kućeiznosi 117 m², a zemljišta 360 m². Cijena po dogovoru.

Tražim jednu domaćicu za njegovanje mog oca (82 godine) u selu Gejkovac u RepubliciHrvatskoj, nedaleko od Velike Kladuše, koja bi tri puta sedmično čistila kuću, prala veš i

kuhala. Plaća se po satu. Telefon: + 385 47 422 293.

Web: www.radiovkladusa.baE-mail: [email protected]

Marketing: 037/771-531

Pripadnicamaljepšeg spola

čestitamo,8. MART,

DAN ŽENA

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

Sjećanje na dragu prijateljicu

Tužno sjećanje

ĐULSEŽALIĆ

Život nestaje u trenu, ali uspomeneostaju za one koji te ne zaboravljaju.

Tužno sjećanje na članicu foruma penzionerki

Tužno sjećanje

Draga naša, često Te se prisjećamo, pogo-tovo na praznik 8. mart. Kao i uvijek, tako isad ćeš nam nedostajati, posebno u izvođe-njima naših starih tradicionalnih pjesama„nabrajalica“. Suosjećamo sad i uvijek sa

Tvojom porodicom i dijelimo tugu i prazninu.

Neka Ti je vječni rahmet i neka ti je laka zemlja bosanska.

HIRKIĆFATA - CUNE

Tvoje članice foruma penzionerki: Hasnija, Emina K.zvana Minka, Albina, Fatima zvana Kika, Fatma A.,

kuma Sabila, Fatima Bricinka-komšinica Tvoje prijateljice iz Udruženja penzionera Velika Kladuša

Tužno sjećanje na članicu Foruma penzionerki

Tužno sjećanje

PAJAZETOVIĆĐULSE zvanaHAŠČINCA

Draga naša, često Te se prisjećamo, pogo-tovo na praznik 8. mart. Kao i uvijek, tako isad ćeš nam nedostajati, posebno u izvođe-njima naših starih tradicionalnih pjesama

„nabrajalica“. Suosjećamo sad i uvijek sa Tvojom porodicom i dije-limo tugu i prazninu.

Neka Ti je vječni rahmet i neka ti je laka zemlja bosanska.

Tvoje članice foruma penzionerki: Hasnija, Emina K.zvana Minka, Albina, Fatima zvana Kika, Fatma A., kuma

Sabila, Fatima Bricinka-komšinica

Dana 19. februara navršila se godinadana od prerane smrti naše drage

Tužno sjećanje

DIZDAREVIĆ

HASEDA- FRHOVCA

S ljubavlju i poštovanjem,

Dana 3. marta ove godine navršilo se13 godina od smrti našeg dragog oca

Tužno sjećanje

Dragi oče, ni 13 godina ne može izbrisati bol i tugu koju osjećamonakon Tvog odlaska. Tvoj lik i dobrota su uvijek tu ispred nas, atako će ostati dok budemo živi mi koji te volimo. Iza sebe si ostaviosve najljepše, pa te imamo po čemu pamtiti.

FEHIM

KARAJIĆ- FEHO

Tvoji: sin Maho sa porodicom iz Amerike Porodica Šabanagić

Dana 19. februara navršila se godina dana odprerane smrti naše drage prijateljice

Tužno sjećanje

DIZDAREVIĆ

HASEDA- FRHOVCA

Tvoja dobrota i plemeniti lik uvijek će ostati unašim mislima. Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoje prijateljice iz Udruženjapenzionera Velika Kladuša

Tužno sjećanje

ELVINMRŽLJAK

Dragi naš sine,U petak, 12.marta trebali smo zajedno proslaviti Tvoj 21. rođendan.Međutim, Tvoji roditelji, Tvoja rodbina i Tvoji prijatelji, taj će dan obi-lježiti nijemo, sa suzama u očima i prisjećanjima na vrijeme u kojemsi bio sa nama. Tragedija koja nas je sve zadesila 17. juna 2007.godine zauvijek nas je odvojila od Tebe.

Dana 28. februara navršila se godina danaod prerane smrti naše drage sestre

Tužno sjećanje

Tvoju dobrotu i ljubav koju si nam poklanjalazauvijek ćemo pamtiti. Dok smo živi mi, ti ćešbiti u našim srcima i sjećanjima.

DRAGICA(Nadarević) AJVAZIĆ

(1955. - 2009.)

Tvoji: sestra Dinka, braća Tahir i Braco,rodbina prijatelji i komšijeTvoji otac Smail, mama Vesna i brat Edvin

Dana 13. marta ove godine navršit će se osamnaesttužnih godina od kako je ubijen naš jedini sin

Tužno sjećanje

Ć

28

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19028 zabava/zanimljivostiReprezenT

Ide Mujo ulicom i nosi ormar. Nailazi komšija i pita:- Bolan, Mujo, gdje ti je Hase sad kad treba, da tipomogne?! - Evo ga brate unutra, nosi ladice.

Došla ekipa iz redakcije školskog programa u jednu seosku sredinu da snimi tipičan radni dan jednog našeg seljaka. Seljak se namjesti predkameru i počne priču: - Ustanem ti ja tako okopola pet ujutro, drmnem jednu-dvije rakijice, istje-ram ovce na ispašu. Dok one pasu, ja slistim još jedno četiri-pet… - Stop! – ulijeće režiser – Pa jeste li vi normalni?! Ovo je školska emisija, trebadjecu da kulturno uzdižemo. Lijepo vi kažite kakočitate knjige, pričajte o kulturi. Ajde ponovo. -

Ustanem ti ja tako oko pola pet i pročitam knjigu-dvije, pa onda istjeram ovce na ispašu. Dok ovcepasu ja ti se lijepo sit načitam, a onda kad ih vra-tim kući pred ručak ja onako na brzinu prelistamdvije-tri knjige. Uz ručak mnogo volim da čitam.Obično uzmem neku deblju knjigu da mogu poslije ručka da se lijepo ispavam. - A onda kad usta-nem, dođe komšija Hase i mi tu pročitamo jednotri-četiri knjige prije nego što siđemo u selo. Uvečese cijelo selo skuplja u biblioteci. Tu svi čitamo ikomentarišemo šta je ko pročitao. Oko deset satiobično bibliotekarka proglasi fajront jer smo proči-tali sve knjige. Tada se svi preselimo kod komšije

Muje. On ima štampariju…

Upada ubica u kuću i zatekne muža i ženu u kre-vetu. Upita ženu: - Kako se zoveš? - Ana, rečežena. - Poštedit ću te jer mi se tako zove mama,kaže ubica. - A kako se ti zoveš? - Šemsudin, al’me svi zovu Ana, kaže muž.

Došao moler da okreči plafon ludnice. Popne sena merdevine i počne krečiti plafon. Odjednom seokupiše tri luđaka. Jedan će: -Ajmo da ga sruši-mo. Drugi će: -Ajmo. Treći će: - A budala, kako ćešga srušiti kad se drži četkom za plafon?

Idu dva policajca ulicom mrtvi pijani i vide taksistui pitaju ga: -Koliko treba da odvezeš tri osobe do

Prištine? Taksista odgovara: -Ali vas je dvojica!Policajac odgovara: -Pa zar ti ne ideš s nama?”

Umrli Englez, Talijan i Cigo. I idu oni tako premaraju kad ih zaustavi neki čovjek i upita Engleza: -Zašto si umro? A Englez mu odgovori: -Kupio jaJaguar i sletio niz potok. Čovjek isto upita iTalijana, a ovaj kaže: -Kupio ja Ferrari i zabio se ukamion. Na kraju čovjek isto pitanje postavi i Cigi,

VICEVI

Zemljotresi mogu da izazovupomjeranje stotina kilometara

stijena za nekoliko metara, štomijenja raspodjelu težine na pla-neti, a to utiče na rotaciju Zemlje,izjavio je geofizičar agencijeNASA Richard Gros, a prenijela je agencija Blumberg. “Procijenepokazuju da se dužina dana vje-rovatno skratila za 1,26 mikrose-kundi (milioniti dio sekunde)“,

naveo je Gros i dodao da se osaoko koje je raspoređenaZemljina masa vjerovatnopomjerila za oko osam centime-tara. Za izračunavanje tih pro-mjena naučnici američke svemir-ske agencije su koristili kompju-terske modele.

NASA: Zemljotres skratio trajanje dana ?!Razorni zemljotres koji je 27.februara pogodio Čile i prouzro-kovao smrt više od 700 ljudi je

vjerovatno pomjerio Zemljinu osu i tako skratio trajanje dana,saopštila je američka svemirskaagencija NASA.

Zbog fleksibilnosti svog tijelaSharma je veoma popularan u

Indiji, njegov rekord je upisan uknjigu Limica (indijska verzijaGuinnessove knjige rekorda), aSharma se nada da će jednogadana doseći i svjetsku slavu.“Sve se desilo kada sam počeotrenirati borilačke vještine. Tada

sam hvatio da je moje tijelo zaistafleksibilno, te da bih mogao posta-viti svjetski rekord u fleksibilnosti“,kazao je 27-godišnji Indijac doda-

jući kako je motivaciju dobijao gle-dajući filmove sa Jackie Chanom.Sharma je borilačke vještine počeotrenirati 1999. godine i tada shvatiokoliko je zapravo fleksibilno njego-vo tijelo. Uspijevao bi čitav stati umalu kartonsku kutiju, ili pak omo-tati noge oko glave i njima držatibocu soka i piti. Nakon što je vidioda je u Guinnessovoj knjizi rekorda

upisano ime čovjeka koji je uspio

proći kroz obruč reketa odlučio je isam kupiti reket, vježbati, te oboritirekord. “Pokušavao sam proći krozobruč reketa, ali sam se zaglaviote sam tako morao prespavati.Probudio sam se u tri sata ujutro ipokušao se izvući. Počeo samkrvariti, ali ni to me nije spriječilo umom naumu“, kazao je Sharma.

Njegova životna želja je da nastavivježbati i postane slavan zahvalju- jući fleksibilnosti svog tijela. Želiobi ući u Guinnessovu knjigu rekor-da i već je dobio dokumente kojetreba popuniti, međutim Sharmakaže kako trenutno nema ni vre-mena niti novca za to. No, svakakose nada da će jednoga dana zaistauspjeti oboriti svjetski rekord ipostati veoma slavan širom svijeta.Zbog toga svakodnevno napornovježba, a svoju “umjetnost” nerije-tko pokazuje na brojnim TV showo-

vima.

Čovjek - guma želi ući u Guinnessovu knjigu rekorda

Li Sanju iz sela Niuweu u pro-vinciji Guangdong kazao je

kako je prezadovoljan svojomneobičnom dijetom. “Gledaosam TV emisiju na kojoj su reklikako čovjek može najviše desetdana preživjeti samo na vodi, pasam pomislio da bih mogao pro-bati živjeti hraneći se isključivo

darovima prirode“, kazao jeSanju, dodajući kako ne izgledadrugačije od ljudi u svom seluizuzev što uvijek miriše na travu.Sanju je isprva pokušao jestitravu poput goveda, ali okus jebio gorak te se zbog toga razbo-lio, objavila China News

Network “Posumnjao sam da jetrava u blizini moje kuće zagađe-na pesticidima pa sam se počeohraniti biljem sa planine i nisamimao nikakvih problema“, ista-kao je Sanju. U početku on je jeomale porcije riže pomiješane stravom i lišćem, no ubrzo jeisključio rižu. “Više ne mogu jestimeso. Od svega što je masnorazbolim se. Davali su mi 1.000dolara da pojedem komad svi-njetine, ali nisam mogao. Inače,ranije sam bio bolešljiv i čestosam završavao u bolnici. No,

otkako sam promijenio dijetu,nikada više nisam posjetio liječ-nika. Čak je i tumor na mom des-nom stopalu nestao“, kazao jeSonju. Liječnici su istakli kako jevećina biljaka koje je Sonju kori-stio jestvo i neotrovno, ali ne ipreporučljivo.

Dvije godine jeo isključivo travu i lišće i izliječio tumor

SMIJEŠNEIZJAVESLAVNIH

Vijay Sharma može nogeomotati oko glave, provući sekroz obruč teniskog reketa,

te okrenuti se za 180 stepeni bez ičije pomoći. Upravozbog toga ovaj Indijac dobio

je nadimak : Čovjek - guma.

Da,

ja

imam

osjećaj za filing.

Ceca -

estradna

pjevačica

Ne bi me bilobriga sve i da

i z g u b i m o

svaku utakmicu unatjecanju, samo

da osvojimo prven-

stvo.

Mark Viduka -Fudbaler

Ne idem

na dijete.

Samo ne jedem

onoliko koliko bihhtjela.

Linda

Evangelista,

supermodel

“ “ “

Jedan Kinez tvrdi kako dvijegodine nije jeo ništa osimlišća i trave. Zahvaljujući toj dijeti u potpunosti je ozdravioi osjeća se jako dobro.

P

rema pisanju madridskog listaEl Pais, neimenovana donator-

ka namijenila je zaštiti životinjacijelih devet miliona eura, a odtoga trećinu za ugroženu vrsturisa. Ovu vijest potvrdili su zvanič-nici u Andaluciji. Španjolka je pre-minula u oktobru 2008. godine naKanarskim otocima. Osim toga,

jedino što se zna je da joj je bilo

oko 60 godina. Vjeruje se da udivljni živi tek oko 200 iberijskihrisova i to u uglavnom nezaštiće-nim dijelovima na jugu Španije.Početkom 20. stoljeća u ovoj zem-lji i susjednom Portugalu bilo ih jeoko 100.000. Urbanizacija, lov ibolesti doveli su do toga da ovimmačkama prijeti istrebljenje.Svrstani su u kategoriju “kritičnougroženih”, što znači da im prijetinajveći rizik od nestanka.

Španjolka ostavila tri miliona eura mačkamaBrižna Španjolka koja je straho-vala da bi iberijski ris, vrstamačaka koje naseljavaju Iberi -

jski poluotok, mogla izumrijeti,ostavila je tri miliona eura za nji-hovu zaštitu.

“Microsoft” otvorio tržište web navigatoraSkype i na novim TV-ima

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 29oroskop ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Stalo Vam je da poboljšate svoj odnos sa saradnicima, ali često postoje određeni nespora-zumi i prati Vas nesklad u procjeni zajedničkih interesa. Potrebna Vam je diplomatska nota iumjerenost, kako biste izmirili različite suprotnosti koje postoje u poslovnim pregovorima.Posvetite više pažnje rješavanju nekih aktualnih problema i financijskih računa. U odnosu savoljenom osobom provijava doza uzajamne nesigurnosti i nerazumijevanja. Situacije koje poVašem mišljenju izgledaju komplicirano, Vaš partner posmatra drugačijim očima i ima razli-čito viđenje ili optimističke prognoze. Potrebno je da prevaziđete sve razlike koje Vas uda-ljavaju od drage osobe i zajedničkih tema.

Novi događaji na poslovnoj sceni unose dodatnu tenziju u Vaše okruženje, ali Vi ne želite daučestvujete u javnim raspravama. Mudro sprovodite svoje poslovne planove i vješto balansi-rate između saradnika koji imaju drugačije poslovne kriterije ili stavove. Ipak, preveliki brojobaveza i latentna psihička tenzija djeluju iscrpljujuće na Vaše zdravstveno stanje. U odno-su sa voljenom osobom postoji neka “tajna veza” ili emotivna spona, razmjenjujete iskrenaosjećanja i sjajno se dopunjavate u svakom pogledu. Sačuvajte pozitivno raspoloženje, nema

razloga da neko sa strane kvari Vašu ljubavnu sreću ili porodični mir. Emotivna bliskost dje-luje inspirativno i ljekovito u svakom pogledu.

Ponekad je teško prepoznati dobitnu kombinaciju i pouzdane saradnike u različitim situacijama na poslovnoj sceni. Profesionalna neodlučnost može da Vam stvori dodatnu neugod-nost na polju komunikacija ili novi financijski gubitak. Važno je da reagirate u pravom trenu-tku. Ne budite impulzivni, strpljivo sačekajte da na površinu isplivaju prave vrijednosti. Uodnosu sa voljenom osobom, uporno zagovarate situaciju koja odgovara Vašem osnovnomraspoloženju ili afinitetima. Međutim, partner odgovara rezervirano i ostaje pri svojim stavo-vima. Ne možete dobiti sve što očekujete, napravite novi emotivni balans kako biste preva-zišli zajedničke sumnje i dileme.

Stalo Vam je da okolina pravilno vrednuje Vaše znanje ili profesionalne sposobnosti.Međutim, postoje različiti faktori koji utiču na iznenadne promjene na poslovnoj sceni ili nazavršne rezultate. Potrudite se da pravilno ispunite sve svoje obaveze, bez psihološkog pri-tiska i takmičarskih aspiracija. Prije ili kasnije, završni rezultati predstavljaju osnovno mjerilovrijednosti. Najljepši događaji Vas očekuju u ljubavnom životu ili u susretu sa jednom dragom

osobom. Uvijek kada se uzburkaju Vaše strasti i osjećanja, to predstavlja pozitivan “signal”koji vodi ka ljubavnoj romansi. Prenesite svoju strast i inspiraciju na voljenu osobu, buditedovoljno maštoviti.

Očekuje Vas novi uspjeh ili šira afirmacija u poslovnim krugovima. Važno je da birate poslo-ve u kojima možete u potpunosti da potvrdite svoje praktične sposobnosti i kreativne ideje.Nema razloga da se ustručavate prilikom javnog nastupa ili pred saradnicima koji testirajuVaše sposobnosti. Dobro procijenite svoje poslovne mogućnosti i uslove koji Vam stoje naraspolaganju. U ljubavnom dijalogu, mudro prepustite svom partneru određenu dominacijuili utisak da vodi “glavnu riječ”. Izbjegavajte igru nadmudrivanja i nove emotivne zamke.Lagani stil zavođenja ili suptilno ponašanje donosi bolji efekt u “ljubavnom osvajanju”.Upotrijebite svoje skrivene adute.

Nalazite se pod psihološkim pritiskom, dobro procijenite kompletnu situaciju na poslovnojsceni i različite mogućnosti koje Vam stoje na raspolaganju. Važno je da sačuvate dobre kri-terije u susretu sa saradnicima i prilikom izbora poslovnih ciljeva. Dugoročniji uspjeh podra-zumijeva pravilnu procjenu vrijednosti i poštovanje zajedničkih odluka. U ljubavnom životu,

suviše inzistirate na ubjedljivim dokazima i često tražite strogo ili razumno objašnjenje zanečije ponašanje. Partner neće pokazati dovoljno sluha za sve Vaše ideje ili zahtjeve.Pažljivije analizirajte uzročno-posljedične veze, koje ostavljaju određeni “trag” na Vaš ljuba-vni odnos i ponašanje.

Novi događaji na poslovnoj sceni mogu da poremete Vaše planove, stoga razmislite onekom alternativnom rješenju. Potrebno je da se suočite sa saradnicima koji koriste druga-čije metode, uvijek postoji mogućnost za novi kompromisni dogovor. Kada se nalazite u pro-blematičnoj situaciji prepustite drugima da pokreću glavnu inicijativu. Ukoliko osjećate emo-tivnu nesigurnost, dovoljno je da privučete pažnju voljene osobe na način koji odgovarazajedničkom ukusu i afinitetima. Svako ima svoju “slabu tačku”, razmislite na koji način trebada animirate svog partnera. Nema razloga da se unaprijed predajete ili da odustajete od svo-

jih ljubavnih namjera.

Nalazite se u kreativnoj fazi i preokupirani ste različitim informacijama ili poslovnim ide- jama. Djelujete kao osoba, koja nema vremena za neke slučajne susrete ili za događajekoji se ne uklapaju u Vašu sferu interesiranja. Međutim, svojim energičnim ponašanjemkod bliskih saradnika podstičete različite reakcije. U ljubavnom životu imate loš predosje-ćaj, reagirate oprezno u situacijama koje mogu da Vas kompromitiraju. Stvari koje poVama izgledaju interesantno ili dopadljivo, ne odgovaraju afinitetima koje ima voljenaosoba. Potrebno je da se usaglasite oko zajedničkih tema i da bolje uskladite svoja raz-novrsna interesiranja.

Iznenadne promjene na poslovnoj sceni, djeluju kao dodatni psihološki pritisak i zahtijevajuda donesete nove ili mudre odluke. U Vašem interesu je da sačuvate važne poslovne kon-takte. Stoga, prihvatite poslovnu ponudu koja obećava značajan dobitak ili perspektivnureklamu. Potrudite se da budete angažirani na različitim stranama. Stalo Vam je da svojojporodici i voljenoj osobi priuštite više radosti Ponekad je teško uskladiti različita i nteresira-

SEDMIČNI HOROSKOP(08.03.10 - 14.03.10.)

BOX OFFICE BOX OFFICE

2

3

4

Shutter Island

Cop Out

Dear John

The Crazies

Avatar

( 2 2 , 2 m i l i o n a $ )

( 1 8 , 5 6 m i l i o n a $ ) *

( 1 6 , 5 2

m i l i

o n a $ ) *

Najveću zaradu na američkom tržištu ovaj vikend imao je opet triler Martina Scorsesea “Shutter Island”. Uprkos tome, što su sa prikazivanjem počeli i komedija Kevina Smitha “Cop Out” i horor “TheCrazies” sa Timothy Olyphantom, Scorsese se zadržao na vrhu liste i u drugom vikendu prikaziva-nja zaradivši ovaj put oko 22 miliona $, čime se američka zarada popela na 75 miliona $. Cameronov“Avatar” prešao je granicu od 2,5 milijardi $ zarade na svjetskim kino blagajnama, dok je dosad naameričkom tržištu zaradio nešto više od 700 miliona $.Prvih deset naslova po zaradi su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

1 6

7

8

(9,5 miliona $)

( 5 m i l i o n a $ )

The Wolfman

( 4 , 1 2 m i l i o n a $ )

Tooth Fairy

Valentine’s Day

(26.-28. februar 2010.)

Najgledaniji filmoviu am eričkim kinima

9

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 19030 SportReprezenT

CAZIN - Posljednjih dana zim-

skog raspusta u Cazinu je održanmalonogometni turnir pod nazivom„Djeca Bosne“. Cilj ove manifestacije,prema riječima načelnika općineCazin, Nermina Ogreševića, je

podrška razvoju omladinskog sporta i

uključivanje djece u sportske kolekti-ve općine Cazin, ali isto tako i povezi-vanje sa dijasporom.

- U narednom periodu planirase uključiti veći broj ekipa iz naše

zemlje, ali i okruženja, kako bi i

ovoj aktivnosti dali jednu značajnuinternacionalnu dimenziju, riječi sunačelnika Ogreševića koji je ujedno iotvorio ovaj turnir.

Na turniru je učestvovalo 14ekipa iz Cazina, Bosanske Krupe,Bužima, Bihaća i Linza. Organizatoriturnira bili su Sportski savez općineCazin i Fudbalski klub „Bosna“ izLinza koji je na ovom turniru učestvo-vao sa dvije ekipe. Početak turniraobilježen je plesnim programom čla-nica Plesnog studija „Enigma“, koji su

svojim mladim, ali vrlo uspješnim ple-sačima pokazali da je omladinskisport u općini Cazin na vrlo visokoj

razini.U kategoriji 1997/1998. godište

nagradu za najboljeg golmana odnio je Samir Puškar iz FK „Krajina“,‘ atitula najboljeg igrača pripala jeHamzi Čatakoviću iz NK „Mladost“Polje. Starija kategorija je također imala najboljeg igrača i golmana, anjihova imena su Idriz Dumo iz FC

„Bosna“ Linz i Jasmin Čeliković,član Škole nogometa „Kolibri“ Bihać.

- Važno je naglasiti i humanitar-

ni karakter ovog turnira, jer će svojim skromnim učešćem ekipe ovogturnira obradovati djecu nekolikosocijalno ugroženih porodica napodručju naše općine. Također semožemo pohvaliti dobrom organi-zacijom, kvalitetnim odazivomekipa i igrača, ali i velikom posje-tom naših suorganizatora iz Linza,

naglasio je Emir Dautović, predsjed-nik Sportskog saveza općine Cazin.

Rusmir KARAT

Malonogometni turnir „Djeca Bosne“

Podrška razvoju omladinskog sporta

KLJUČ - U pretprošlu subotu jeodigrano 12. kolo Prve ligeFederacije BiH u odbojci za žene ukojem su igračice Ženskog odboj-kaškog kluba „Bihać“ gostovale u

Ključu. Bihaćke studentice su oče-kivano osvojile nova tri boda i slavi-le nad ekipom ŽOK „Ključ“. Novimbodovima Bišćanke su ostvariledvanaestu pobjedu u nizu rezulta-tom 3:0, po setovima 25:17, 25:15 i25:15, te tako i dalje nezaustavljivo jurišaju ka naslovu prvaka PrveFederalne lige. U subotu su biha-ćke studentice na svom terenu uGradskoj dvorani „Luke“ dočekaleekipu Ženskog odbojkaškog kluba„Mostar“ u kojem se očekivala tri-naesta prvenstvena pobjeda.

Također, pretprošle subote odi-

grana je i jedna utakmica Drugefederalne lige za odbojkašice –grupa Zapad. U okviru 13. kola uBosanskom Petrovcu odbojkašiceŽOK „Velika Kladuša“ sa 3:0 u seto-

vima savladale su domaćina, ekipuOK „Mladost“. Sva tri setaKladušanke su dobile u uzbudljivimzavršnicama, 25:23, 26:24 i 25:23.

E. Š.

13. kolo Prve lige Federacije BiH u odbojci za žene

Bihaćke studentice sve bliže naslovu prvaka

VELIKA KLADUŠA - U organi-zaciji Karate Saveza BiH, 27. i 28.februara u Tuzli je održan najjačiInternacionalni karate turnir u BiH,11 „TK Open“ Tuzla 2010, na kojem je u dva dana nastupilo 1.500 takmi-čara iz 92 karate kluba sa prostorasedam zemalja okruženja.

Na ovom izuzetno jakom karate

turniru, Karate klub „Saniteks“ izVelike Kladuše bio je najuspješnijiklub sa prostora Unsko-sanskogkantona. Karatisti „Saniteksa“ sunastupili sa osam takmičara koji suosvojili šest medalja, i to jednu zla-tnu, dvije srebrene i tri bronzanemedalje.

Zlatnom medaljom u borbamaokitila se Selma Smlatić, dok je jednu srebrnu u borbama i jednubronzanu u katama osvojila EmaNadarević. Srebrenom medaljom u

borbama se morala zadovoljiti iAida Rekić, dok su bronzanemedalje u borbama još osvojileEmina Smlatić i Belma Smlatić.

Ovo je još jedan u nizu vrhun-

skih rezultata ovog sportskog kolek-tiva u financijski nezahvalnim vre-menima, kako za sport općenito,tako i za ovaj sportski kolektiv.Odlazak u Tuzlu i mogućnost ostva-renja ovog uspjeha pomogli su prijesvih roditelji djece i sponzor firma„Amel-Šeh“.

Karatistima „Saniteksa“ u mje-secu martu predstoji nastup na jed-nom kantonalnom karate turniru, tena 17. Državnom karate prvenstvuza djecu i seniore. Hasan M.

Šest medalja saNAJJAČEG KARATE

turnira u zemlji

Karatisti „Saniteksa“ ostvarili još jedan vrijedan rezultat

BIHAĆ - U sportskoj dvoraniLuke, u pretprošli petak navečer odi-gran je tradicionalni susret malonogo-metnih ekipa Vijećnici Općine Bihać -Konzulat RH u BIH, a rezultat u kona-

čnici bio je 2 : 1 za domaćina, vijećni-ke Općine Bihać. Oba gola je posti-gao Mahmut Alagić. Na taj načinekipa Vijećnika revanširala se za pro-šlogodišnji poraz od 3 : 2. R. K.

Malonogometni susret Konzulata Republike Hrvatske u BIH i grada Bihaća

Tradicija je nastavljena

Vijećnici Općine Bihać: Adnan Lipovača, FuadMujagić, Mahmut Alagić, Nermin Karač, Franjo Jurić,Zekerijah Alagić, Adnan Vuković, Izet Sadiković,A l Al ić D i S ić D i B j ić T

Bulić, Saša Vuković, Vid Šantić, Neven Topić, Davor Zujić, Stipan Medo, Ivan Šegulić, Suad Alagić, ZlatkoPehlić, Amir Hadžić. Trener : Marko Matić.S dij Edi Zj kić Adi Č š ić (Bih ć)

Susret mladih rukometaša Cazina i Bihaća

Početak dobre saradnje

Zajednički snimak nogometaša Konzulata Republike Hrvatske i Bihaća

Selma Smlatić

Detalj sa susreta u Ključu

Sa turnira “Djeca Bosne”

08 2010 di b j 190 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


08. mart 2010. godine, broj 190 31port ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Hasan Mujakić

Elvis Maležić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Fahrudin Bender (Ključ)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

VELIKA KLADUŠA -Prošlog vikenda počelo je prven-stvo u Prvoj ligi Federacije BiH unogometu. U Velikoj Kladuši jegostovala ekipa „ECOS Vitez“ izViteza, tim koji se znatno poja-čao pred start proljetnog dijela

prvenstva. Po vrlo lijepom vre-menu pred oko 500 domaćihnavijača, utakmica je počela prili-kama sa obje strane. Ipak,domaći nogometaši krajem polu-vremena zaigravaju znatno boljei u samo nekoliko minuta postižudva gola. U 36. minuti strijelac zavodstvo „Krajišnika“ bio je novaj-lija u kladuškog prvoligaša,Sanel Jusović. Na 2:0 je povisioSamir Šabić u 45. minuti, što jebio i konačan rezultat prvog polu-

vremena.U drugom poluvremenu

domaća ekipa se povlači i čuvarezultat, koji im je bio dovoljan zaupisivanje novih bodova. Tako jedomaća ekipa ostvarila i osmuuzastopnu pobjedu na svomterenu. Ovom pobjedom, ekipa„Krajišnika“ zadržala se u gor-njem dijelu tabele i trenutno se

nalazi na 5. mjestu. Zanimljivo jenapomenuti da su igrači„Krajišnika“ dobili čak pet žutihkartona, dok gostujući igrači nisudobili niti jedan.

Ekipa „Jedinstva“ iz Bihaća

bila je slobodna u ovom kolu jer je NK „Posušje“ izbačeno iz lige,a Bišćani su ovaj termin iskoristi-li za odigravanje finalne utakmiceKupa Unsko-sanskog kantonaprotiv ekipe „Krajine“ iz Cazina.

Prvenstvo se nastavlja slije-dećeg vikenda utakmicama 17.kola. U Bihaću kod ekipe„Jedinstva“ gostuje „Žepče“, dok„Krajišnik“ putuje u goste kodekipe „Goražda“. Edin Š .

V. Kladuša: Krajišnik - Vitez 2:0Kakanj: Rudar - Omladinac 3:1Sarajevo: SAŠK Napredak - Budućnost 2:2Orašje: Orašje - Bosna 2:1Konjic: Igman - GOŠK 3:1Živinice: Slaven – Goražde 2:1Žepče: Žepče – Iskra, igrano u nedjelju

Živinice: Slaven – SAK Napredak

Goražde: Goražde – KrajišnikVitez: ECOS Vitez – OrašjeBihać: Jedinstvo – ŽepčeBugojno: Iskra – RudarMionica: Omladinac – IgmanGabela: GOŠK – BudućnostSlobodna ekipa “Bosne” iz Visokog

Rezultati 16. kola (6. i 7. mart):

Parovi 17. kola (13. i 14. mart):BOSANSKA OTOKA – Na

stadionu Nogometnog kluba„Sloga“ u Bosanskoj Otoci, usubotu je odigrana finalna utakmi-

ca Kupa USK-a u kojem su sesastali nogometaši „Jedinstva“ izBihaća i „Krajine“ iz Cazina.Nakon neriješenog ishoda od 1:1u 90 minuta regularnog toka utak-mice, pristupilo se izvođenjupenala u čemu su za gol bili spret-niji nogometaši „Jedinstva“ i takopostali pobjednici kantonalnog

Kupa. Konačan rezuzltat glasio je5:4 za ekipu „Jedinstva“. Pehar pobjedničkoj ekipi uručio je ArminHalitović, načelnik općine

Bosanska Krupa, a drugoplasira-noj ekipi pehar je uručio HikmetAganović, član Izvršnog odboraNogometnog saveza FBiH.Utakmica je odigrana po veomateškom terenu uz korektno suđe-nje i ponašanje igrača na terenu,a utakmicu je pratilo oko 200 gle-dalaca E Š

Počeo proljetni dio prvenstva Prve lige Federacije BiH u nogometu

„Krajišnik“ nastavio sa pobjedamaNA DOMAĆEM TERENU

Ekipa „Jedinstva“OVOGODIŠNJIPOBJEDNIKKupa USK-a

Sa subotnjeg susretaNK Krajišnik - NK Vitez

8/3/2019 ReprezenT [broj 190, 8.3.2010]


S LIJEVA NA DESNO STOJE: . Zahir Melunović, Tarik Ćoralić, Dževahir Kapić, AbdurahmanPupić, Jasmin Horozović. PRVI RED: Dino Hadžić, Alem Puškar, Deni Selimović.

reprezent [broj 190, 8.3.2010]

Documents