reprezent [broj 198, 3.5.2010]

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-198-352010 1/32

◙ BROJ 198 ◙ 03. MAJ 2010. ◙ GODINA V ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙

CAZIN:

Održana sedma redovnasjednica Općinskog vijeća

Prihvaćena inicijativa zaDODJELU ULICE BAJRI REDŽIĆUStr. 07

INTERVJU:

Autocenzure

IMA VIŠENEGOCENZURE

DIKABejdić

direktorica Javnog preduzećaRadio Televizija USK-a

Svečanost uOsnovnoj školi„Prekounje“

Otpočeli

radovi na izgradnjifiskulturne sale

BIHAĆ:

Str. 08

Osnovna škola „Bužim“ostala bez električne energije

BUŽIM: Str. 11

Str. 13

BIHAĆ: Osnovan Kantonalni savezoboljelih od posttraumatskogstresnog poremećaja - PTSP-a

Svečano otvoren kružnitok i park u Centru grada

Najljepšiprvomajski

poklon gradu

Str. 18

VELIKA KLADUŠA:

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 1982 IzborReprezenT

BIHAĆ - Korijeni učenja sugorki, ali su njegovi plodovi slatki ,poznata je Aristotelova mudrostizrečena i u amfiteatru IPF-a na sve-čanoj promociji pete generacije diplo-

mata Biotehničkog fakulteta. Njihšezdeset osmero diplomiranih inži-njera prehrambene tehnologije ipoljoprivrede je u prisutnosti svojihroditelja, prijatelja, profesora i asiste-nata fakulteta po završetku četvero-godišnjeg studija, primilo svoje zaslu-žene diplome. Okupljenima se napočetku obratio i čestitke uputiodekan doc. dr. Halid Makić, a s histo-rijom i razvojem BTF-a upoznala ih jedr. biotehničkih nauka Jasmina

Ibrahimpašić.Većina svršenih studenata je naBiotehničkom fakultetu upisala post-diplomski studij, jedan broj je prona-šao zaposlenje, a ostali su, na žalost, još u potrazi za radnim mjestom.Dekan Makić je izrazio ponos nasvoje studente jer gdje god da su seuposlili pokazali su se vrlo kvalitetnimstručnjacima. Diplomantima su diplo-me uručili dekan Halid Makić i prode-kani, a pročitana je i čestitkaKantonalnog ministra obrazovanja

Amira Hadžića. Najboljim studenti-

cama generacije proglašene su dipl.ing. Maida Mujić s Prehrambenog idipl. ing. Mersiha Muratović sPoljoprivrednoga odsjeka. Maidakaže kako je nakon završenog dodi-plomskog studija već upisala magi-sterij u austrijskom Grazu.

- Nadam se da ću ga brzo zavr-šiti i, naravno, naći posao u svojojzemlji. Moji roditelji su u moje ško-

lovanje uložili mnogo truda i

novca, a ulažu ga i dalje. Oni su mibili velika potpora, kaže studenticageneracije Maida Mujić.

- Voljela bih da nam se svimapruži prilika da budemo u moguć-nosti da se uposlimo, da naše čet-verogodišnje školovanje ne budeuzalud i da od njega nemamo nika-kve koristi, rekla nam je na krajustudentica generacije Mersiha

Muratović. Rusmir KARAT

Pretprošle subote na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaćuupriličena je svečana promocija pete generacije diplomanata koji su

studij završili po starom nastavnom planu i programu. Ovom prilikom,diplome su uručene u ruke šezdeset i osam diplomiranih inžinjera

prehrambene tehnologije i poljoprivrede.

Biotehnički fakultet Univerziteta u Bihaću

Svečano promovirano 68 DIPLOMIRANIH INŽINJERA

Studentice pete generacije Biotehničkog fakulteta u Bihaću na svečanoj promociji

Dekan Halid Makić studentici generacije Maidi Mujić uručuje diplomu

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 3aši pogledi ReprezenT

Za ovaj Osvrt postojalo jenekoliko mogućih priča,počevši o netom završenom

„Aprilu, mjesecu čistoće“, prvom, tre-ćem, petom pa i još nekim danima uprvoj dekadi maja mjeseca. Svakako je

najaktuelnije i najpoštenije da se ipakosvrnemo na prve dane u maju, zbogPrvog maja, Praznika rada i trećegmaja, Svjetskog dana slobode medija.Dakle, osvrnut ćemo se na status rad-ničke klase, dakako, kojoj pripadaju inovinari.

Evo zašto ovakav odabir! Za Prvimaj, praznik rada, o radničkoj klasi senešto intenzivnije razglaba, naširoko,najviše kroz prisjećanje na neka dalekobolja i berićetnija vremena. Nekad segovorilo o uspjesima, radnim pobjeda-

ma, udarnicima, podvizima. Naravno,govorilo se i o tome kako radnička klasana svoj praznik odmara i uživa, sretna,zadovoljna, naročito nakon dobrog ića ipića. Neko se među njima znao naćidrzak pa pitati zašto je tri posto nezapo-slenih, o višku školovanih filozofa,sociologa, seljacima kojima fali višeumjetnih đubriva i sve tako redom. Tosve bilo je u vrijeme prošlo, u eri „mrakai tamnica“. Radnička klasa nije imalapojma o tome. Nije imala kad. Radila je.

Danas, kad već petnaestak godina

radnička klasa živi u slobodi na ovimpoharanim prostorima, sretna je i zado-voljna. Iz prostog razloga što je nema išto je u savremenom društvu ne trebani biti. Naslijedili su radničku klasu upo-slenici. To su oni, manje-više, koji obav-ljaju neke radnje od kojih njihov gazdaima dobru zaradu, a ti pregaoci tu itamo dobiju svaki treći mjesec malocrkavice na ruke. Pri tome nema soci-

jalno ni zdravstveno, a ako ga i ima,ono je na minimalcu. Dijete mu je pob-

jeglo u Ameriku, a rodbina šalje neštoeura iz zapadnih zemalja jer tamo nekood njih ponešto radi.

Zato je zemlja u kojoj pola aktivnog

stanovništva ne radi dala tri-četiri danaodmora. Da bi u blagostanju koje presi-pa gdje god pogled baciš uživali njego-vi tvorci-uposlenici. Nikako da bi, sprstom na čelu, domislili ko ih je zapra-vo doveo u stanje „slobode i demokra-

cije”, koja im pruža tek neizvjesnost zagoli opstanak. I zato, takozvani uposle-nici, nisu ni ovoga Prvog maja, ko i nije-dan drugi dan, izašli na ulice i preuzelisvoje tvornice, ako ih vlast već ne zani-ma.

E, da se to ne bi moglo ni teoretskidogoditi, gazde su im prvo porušili svaznačajna industrijska postrojenja, a onošto je preostalo, uzeli sebi za šakumaraka. I što je najtužnije u svemu,aktivno i vrlo marljivo u tome su uče-stvovali i sami uposlenici.

Nakon što je propala teorija marksi-sta kako radnici neće učestvovati uratovima, nego će skinuti jaram kapital-izma sa svoga vrata i tako osloboditikomplet društvo, praksa je dokazala dasu uposlenici najjeftinije topovskomeso. Historija nam je to zorno poka-zala, a i mi smo nedavno taj film uživogledali u vlastitoj kući. Ratovi se nikadnisu vodili zbog lijepe Emine, već zbogzadobivanja blaga i tuđe teritorije.

Treći maj je Svjetski dan slobodemedija i na taj dan se obično govori o

„važnosti medija i svih koji u njima radeu izgradnji i očuvanju demokratije“.Nezavisni mediji igraju ključnu ulogu unadzoru vlasti i jedini su koji mogunatjerati vlade na odgovornost prema

javnosti, poruka je koju medijska udru-ženja šalju iz godine u godinu 3. maja,kad se obilježava Svjetski dan slobodemedija. Istodobno, međunarodna udru-ženja novinara i izdavača upozoravajuda su novinari širom svijeta izloženirepresiji i nasilju samo zato što obavlja-

ju svoj posao. Novinari su sve ugrože-nija vrsta, tvrde novinarska udruženja,a s tim se slažu i medijski analitičari.

Svjetski dan slobode medija ute-

meljila je, na prijedlog UNESCO-a,Opća skupština Ujedinjenih naroda1993. s idejom da se toga dana svijetpodsjeti na glavna načela slobodemedija, da se procijeni stanje medijskihsloboda u svijetu, naglasi važnost nji-

hove nezavisnosti i oda počast novina-rima koji su izgubili život obavljajućisvoj posao.

Što se naše zemlje tiče, u njoj susve učestaliji napadi na novinare.Verbalni napadi su već učestaliji, a fizi-čki sve su češći. Guraju ih i upućuju imsvakojake ružne riječi. Ucjene su neštošto se ne vidi ali se itekako osjeti, naprimjer kroz uskraćivanje budžetskihsredstava medijima kojima je vlastosnivač. Slabo ih plaćaju za posaoveoma važan u razvoju svakog društva.

Ako ćemo pravo, ovakav odnos sunovinari i zaslužili jer to doživljavaju odisti onih ljudi koje su novinari izvukli izanonimnosti i od njih napravili političkeili poslovne zvijezde i zvjezdice.

Postavlja se pitanje stoga zašto jepoložaj novinara u našoj zemlji sve težii zašto se gube stare ili početne iluzijeda je novinarska profesija „borba zapravdu i napredak“. S vremenom jenovinarstvo postalo zanimanje sa rijet-kim profesionalcima koji su uspjeliopstati usprkos okolnostima u kojima

djeluju. Doista je i novinara danas malokoji nisu politički ili interesno kompromi-tirani. Pored političara i biznismena sakojima su u „konfliktu“ novinari su neza-dovoljni još sa vlastitim poslom, sta-njem u svojim medijskim kućama, nji-hovim položajem, uslovima u kojimarade nakon čega onda dođe vlastitistandard. E kad još pored svega raz-nim moćnicima u nečemu kola krenu iliodu niz brdo, za što su novinari u pravi-lu dežurni krivci, onda kap prelije čašu.

Kako u takvom slučaju pomiriti vatru ivodu, a pri tomu sačuvati sebe i kakav-takav integritet profesije. Umijeće jesamo u balansiranju.

Osvrt Crno svijetbijeli

a

by SeadMidžić

Ako je rad od majmuna stvorio čovjeka, zašto onda naš radni

čovjek koji radi ispada majmun? Zašto isto tako naš radni čovjek kojine radi, i naš radni čovjek koji je na čekanju ljepšeg sutra isto ispa-da majmun? Da li je u pitanju obrnuta evolucija, i kako o tome nijemislio Darwin?!

Darwin je o tome mislio, ali je to naša politička administracija načelu sa našim političarima izokrenula. Ako je rad stvorio čovjeka, šta

je stvorila naša politička administracija? Reći ćete da naša političkaadministracija na čelu sa našim političarima može od našeg radnogčovjeka da napravi jednog majmuna! Ali, naša politička administraci-

ja kao takva, našla je pravo rješenje, tako da je politički administrati-vac dobio pravo ime-politički radnik. Time je pravda zadovoljena, jer u nazivu stoji radnik. Međutim, taj politički radnik neće krampa iteških fizičkih poslova. Jedino se faća lopate kad je polaganje kakvogkamena temeljca. Očigledno je da se politički radnici mogu skrivatiiza onog-radnik! Samim time i iza radnog napaćenog naroda!

Kako to da naš čovjek koji radi, i naš čovjek koji ne radi, te našradni čovjek koji je na čekanju, ispada majmun, a najmanje majmu-niše? Kad je rad stvorio čovjeka, zašto je taj naš radni čovjek najgla-sniji Prvog maja, i to baš tad kad se ne radi?!

Da li je nas stvarno stvorio rad? Zašto bi stvorio nas ako je većstvorio sve druge? Zašto mi u tome ne bismo bili izuzetak? Zaštobismo se mi ugledali na sve druge, ako se ne zna da smo mi vrlospecifični i zajebani! Ako se zna da smo najbolji politički radnici, naj-zgodniji i najkrupniji, najseksipilniji i najhrabriji! Najpametniji i naj-obrazovaniji, najzajebaniji...A još da smo imali uslove, koje su drugiimali, gdje bi nam bio kraj?!

Zbilja, dokaza da je na ovom Unsko-sanskom prostoru rad stvo-rio čovjeka nema dovoljno! Oni se golim okom vrlo teško mogu vidje-ti. Na našim gradskim ulicama je toliko šetača u radnom vremenu daizgleda kao da nas je svakog dana 1.maj!

Možda je i to, ako se toliko drugih stvari zove radom, takođe rad!Možda mi radimo na parapsihološkoj osnovi, a naročito na onom-para!? A para nema. Međutim, mi smo dokazali da se i bez radamože dobro živjeti.

Praznik rada 1. maj došao je svima podjednako. I onima koji suse satrali od posla, i onima koji se nisu pretrgli od posla, i onima kojibi se satrali i pretrgli od posla-kad bi ga imali. Ipak, neko gleda svojaposla, i neko-društvena. One političke radnike koje smo izabrali i kojisu na vlasti gledaju svoja posla, a one političke radnike koje nismoizabrali sve se više upliću i gledaju društvena posla. Neko, kad obav-lja privatne poslove, gleda da ih obavi što je moguće brže, i bolje,zato što su privatni i što sva zarada ide njima. U društvenim poslovi-ma, u javnim ustanovama, općinskim vijećima, Vladi USK-a, iSkupštini USK-a, gleda se da prođe radno vrijeme i radni dan. Radione radio plata je obezbjeđena.

Možemo li čestitati Praznik rada staroj-novoj Vladi USK-a? NEmožemo! Jer oni su nešto radili, ali ništa nisu uradili. Stoga oni namačestitaju Praznik rada jer znaju da mi radnici „AGROKOMERCA“,

Priča izž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic(BLAGO)STANJE

slobode i demokracijeFabrike na području

USK-a ne izbacuju noveproizvode, već radnike

'

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 1984 KantonReprezenT

BIHAĆ - Univerzitet u Bihaću jeposlije niza godina čekanja uvjetova-nog brojnim poteškoćama, konačnodobio svoj Kampus u krugu bivšeVojne kasarne „Grmeč“ u kojem ćedjelovati Pedagoški i Biotehničkifakultet.

Ovih dana pri kraju su pripremeza preseljenje u obnovljene objekte ukojima bi početkom maja trebalaotpočeti nastava. Ovim bi iPedagoški i Biotehnički fakultet trajno

riješili problem nedostatka prostora iomogućili kvalitetnije odvijanje nasta-ve. Dvije hiljade studenata Peda-goškog i Biotehničkog fakulteta ćeveć u maju nastavu pohađati u

novouređenim učionicama i kabineti-ma budućeg Kampusa Univerziteta uBihaću koji se prostire na efektivnihpet hiljada kvadratnih metara stam-benih objekata i ukupno oko dva-naest hektara zemljišta.

Prostore nekadašnje Kasarne„Grmeč“ Vlada Federacije BIH jeUniverzitetu u Bihaću dodijelila u traj-no vlasništvo. Pripreme za preselje-nje Pedagoškog i Biotehničkog fakul-teta u Kampus žirno se privode kraju.

Rektor Univerziteta u Bihaću, prof.dr. Refik Šahinović, nam je rekaokako će Pedagoški fakultet početkommaja u punom kapacitetu zvaničnopočeti koristiti prostore, čime će svi

zaposleni i studenti preći u objekteKampusa. - Kako je Kampus od sre-dišta grada udaljen oko četiri kilome-tra, postoji mogućnost i angažiranjagradskog prijevoza za studente doKampusa.

Biotehnički fakultet već trećugodinu radi u dva objekta Kampusa ukojem su smještene laboratorije gdjese odvija šezdeset do sedamdesetposto nastavnog procesa i radi okošezdeset posto zaposlenih. Osoblje

Biotehničkog fakulteta stoga ulažesve napore da u novoj akademskoj2010/11. godini u potpunosti preseli uobjekte Kampusa.- Nastava seovdje već djelomično odvija, kaže

rektor Šahinović i dodaje kako će stu-dentima u dogledno vrijeme biti orga-niziran prijevoz iz grada do Kampusai kantina za ishranu, a kasnije i resto-ran. Rusmir KARAT

Riješen problem nedostatka prostora za studente Biotehničkog i Pedagoškog fakulteta

Od maja na nastavu u Kampus

BIHAĆ - U ponedjeljakposlijepodne u velikoj saliSkupštine USK-a u Bihaćuodržana je Osnivačka skup-ština Saveza udruženja pri-padnika Armije BiH i HVOliječenih od posttraumatskogstresnog poremećaja USK-a. Za prvog predsjednikakantonalne organizacije iza-bran je Jasmin Osmankićuz napomenu da se onmeđu prvima zalagao i pro-movisao ideju da se osnujeudruženje u Bihaću, odno-sno na razini USKa, te da seuđe u jedinstveni Federalnisavez.

-Od završetka rata,samoubistvo je izvršilo1.360 boraca na raziniFBIH! Niko se nije pobri-

nuo da pomogne liječenjeod PSTP-a, i preostalimbraniteljima treba ponudi-ti pomoć jer je stvar ozbilj-na, kazao je Muhamed

Azabagić, predsjednikFeder alnog saveza.

- Da bi savez ojačao,potrebno je da i Kra jišnicidobiju svoje udr užen je, a mi smo tu da im pomog-nemo oko izrade statuta iradi razmjene iskustava,kazao je Alija Muratović,predsjednik Udruženja vete-

rana liječenih od PTSPTuzla.Ovom prilikom kolega iz

drugih kantona, ponudili suKrajišnicima putem raznih

brošura osnovne upute uotkrivanju i liječenju PTSP-a.Direktor Kantonalne bolnice„Dr. Irfan Ljubijankić“ uBihaću, dr. Samir Mum-inović, prilikom obraćanjaprisutnim pacijentima kazao je da je kao ljekar bio iznena-đen kada je otkrio koliko jeveliki broj oboljelih od PTSP-

a u Kantonu, a u to se uvje-rio prilikom rada u komisija-ma i pregleda u vrijeme veli-ke revizije ratnih vojnih inva-lida. Rusmir KARAT

Osnovan Kantonalni savez oboljelih odposttraumatskog stresnog poremećaja - PTSP-a

Veterani žele da imse pomogne u liječenju

BIHAĆ - Krajem pretprošle sedmice uSkupštini USK-a je održana 47. sjednicaZakonodavno-pravne komisije na kojoj se

raspravljalo o prigovoru Javnog preduzeća RTVUSK-a na krešenje Poslovnika Skupštine USK-ai Inicijativi za izmjenu i dopunu Zakona o porezuna imovinu i porezu na naslijeđe i poklon.

Rasprava o prigovoru JP RTV Unsko-san-skog kantona na kršenje Poslovnika SkupštineUSK-a je kod članova Zakonodavno-pravnekomisije izazvalo dosta polemike. Naime, kako je članove komisije izvijestio Safet Delić, pravnikove medijske kuće, za smjenu upravljačke struk-ture kantonalne RTV nije bilo razloga, te se trebaukazati na posljedice donesene odluke. Također je naveo da je Skupština kantona kao osnivač

ovog Javnog preduzeća, prekršila vlastitiPoslovnik, jer je bez obrazloženja donesenaodluka o njihovoj smjeni pitajući se šta je ciljsmjene Skupštine ovog preduzeća nakon nepu-nih pet mjeseci mandata.

Menadžment je ušao u problem financijskihgubitaka koju je Skupština RTV Unsko-sanskogkantona uspješno počela rješavati, dodao jeDelić. Osvrnuo se i na ostvarene pozitivne rezul-tate rukovodstva firme nakon dolaska noveupravljačke strukture. Delić je još naveo da nijebilo pravnog osnova da se ovo pitanje tretira naVanrednoj sjednici Skupštine USK-a, te daUredničko vijeće Kantonalne RTV stoji iza ovihstavova.

Pored pojedinih članova komisije koji susmatrali da Skupština kantona koja je imenovala

upravljačko tijelo Kantonalne RTV ima pravo i nanjegovu smjenu ukoliko procijene da je onapotrebna, bilo je i onih koji su smatrali da u tokunjihovog rada nije bilo povreda odredbiRegulatorne agencije za komunikacije koje bi bilerazlog smjene. Stoga su smatrali da je došlo dopovrede Poslovnika Skupštine kao i da procedu-

ra smjene ovog upravljačkog tijela nije ispoštova-na. Naglašeno je da nije ispoštovan Zakon o javnim preduzećima, javnim društvima, te Odlukao osnivanju JP RTV USK-a i da su poslanici biliuskraćeni za informaciju, obrazloženja i razlogesmjene upravljačke strukture Kantonalne televizije koja je učinjena po skraćenom postupku. S timu vezi, Zakonodavno-pravna komisija zauzela jestav da razriješenje Skupštine RTV USK-a nijebilo u skladu sa zakonom zbog čega traže odSkupštine USK-a da preispita svoju odluku.

Kada je u pitanju Inicijativa za izmjenu idopunu Zakona o porezu na imovinu i porezu nanaslijeđe i poklon tražit će se mišljenjeMinistarstva finansija i Ministarstva privrede dase izjasne o ovoj inicijativi, te da prisustvujunarednoj sjednici komisije. Esad ŠABANAGIĆ

Revizijska kuća Džaferagić pročešljala Vladu USK-a

Vlada USK-a u dugu

Održana sjednica Zakonodavno-pravne komisije Skupštine USK-a

Skupština povrijedilasvoj Poslovnik u vezi RTV USK-a

U organizaciji Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona

Pušten u rad savremeni uređaj zapraćenje i kontrolu biljnih štetnika

Studenti Biotehničkog fakulteta u kabinetupohađaju praktičnu nastavu

Zgrada u koju će useliti Biotehnički fakultet

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 5anton ReprezenT

BIHAĆ – U prošli ponedjeljak je urektoratu Univerziteta u Bihaću odr-žan sastanak univerzitetskog mena-džmenta s menadžmentom Privr -edne komore Unsko-sanskog kanto-na. Sastanku su prisustvovali prof.dr. Refik Šahinović, rektor; doc. dr.Fadil Islamović, prorektor za nasta-vu i studentska pitanja; MehmedDuraković ispred Univerziteta uBihaću, te mr. sci. Ismet Pašalić,predsjednik Privredne komore USK-ai Sadeta Gutlić, generalni sekretar

Privredne komore USK-a. Tema raz-govora bila je naredna saradnja na

projektima na partnerskoj os-novi. Potvrđen je obostrani interes ipotreba za saradnjom što će biti for-malizirano i ugovorom o saradnji, tepristupanjem Univerziteta u članstvoPK USK-a.

Rektor je govorio o novim uvjeti-ma rada Univerziteta nakon integrira-nja, a predsjednik Privredne komoreo projektima koje je Komora dosaduspješno realizirala i o onima kojeima u planu. Predsjednik Pašalić jepredložio da se partnerska saradnja

Komore sa Univerzitetom realizirakroz tehnološko-inovacijski centar

koji bi bio lociran u novom prostorukampusa Univerziteta. Nadalje jepredložio da se zajedno sa Komoromdefiniraju teme diplomskih i magistar-skih radova, te doktorskih disertacijakoje bi bile u funkciji razvoja privrede.Također je predložio saradnju na projektu, zajedno sa Poljoprivrednimzavodom USK-a, multifunkcionalnograzvoju sela.

Što se tiče projekta „EKOBIS“ponuđeno je da Univerzitet uzmeučešće u međunarodnoj regionalnoj

konferenciji na temu: „Nacionalni par-kovi u funkciji turizma“, što je rektor

vrlo rado prihvatio. Prorektor zanastavu, doc. dr. Fadil Islamović jepredložio da se razradi problematikavezana za uvoz opasnih i zapaljivihmaterijala, naročito zbog branda koji„prati“ Unsko-sanski kanton - „eko-zelenog“ kantona.

Načelno je dogovorena saglas-nost oko pripreme projekata i zajed-

ničkog apliciranja na fondove BiH temeđunarodne (IPA i dr.) fondove radifinanciranja.

Na kraju sastanka je dogovorenoda će predsjednik Komore biti poz-van na slijedeću sjednicu SenataUniverziteta u Bihaću, koja će se odr-

žati krajem idućeg mjeseca. Esad Š.

Održan sastanak menadžmenta Univerziteta i Privredne komore USK-a

Dogovoreni konkretni oblici saradnje

BIHAĆ – U srijedu je u Bihaću održana

osma sjednica Skupštine Privredne komoreUSK-a kojom je predsjedavala JasminkaŠuško, a u njenom radu pored 13 članovaSkupštine učestvovali su Ismet Pašalić,predsjednik Privredne komore, SadetaGutlić, generalni sekretar i Ljilja Ivušić, stru-čni saradnik za odnose sa javnošću i eduka-ciju. Na sjednici se raspravljalo o izvještajuNadzornog odbora Privredne komore o pre-gledu finansijsko-materijalnog poslovanja pogodišnjem obračunu, te o izvještaju o materi- jalno-finansijskom poslovanju Privrednekomore za 2009. godinu. Tokom rasprave

moglo se čuti da je Privredna komora uprkosteškoj ekonomskoj situaciji i recesiji poslova-la dobro što je i pohvaljeno od strane članovaSkupštine. U konstruktivnoj raspravi poreduposlenih u Komori, učestvovali su članoviSkupštine Fikret Dervišević, ŠefikMustedanagić, Abdulah Delić, MithatHidić, Ismet Salešević, te još neki članoviSkupštine. Prošla godina bila je jedna od naj-težih od osnivanja Privredne komore USK-a,istaknuto je tokom sjednice. Kao prva mjeraprotiv recesije bilo je smanjenje broja zapo-slenih radnika i plaće za desetak procenata.

Nakon iscrpne diskusije usvojeni su slije-deći zaključci: da Skupština traži od nadlež-nih institucija u FBiH da se vrati obavezno

članstvo u komorama, budući da sada komo-

re djeluju u otežanim uvjetima i uz nelojalnukonkurenciju te da se već početkom drugepolovine narednog mjeseca organiziraTribina na temu poslovnog ambijenta napodručju USK-a na koju će, pored privredni-ka, dakle ljudi iz struke, biti pozvani i oni „iznauke“ tj. s Univerziteta, te Vlade, općina isvih drugih relevantnih institucija koje mogudoprinijeti poboljšanju ekonomskog stanja iopćenito poslovnog ambijenta na područjuUSK-a.

Tokom prošle godine većina firmi u USK-u bilježila je smanjenje broja zaposlenih rad-

nika, te pad proizvodnje. Samo jedan od pri-mjera je firma „Lenatex“ iz Velike Kladušekoja se bavi proizvodnjom tekstila.

–Privredna komora je prošlu godinuposlovala onako kako je poslovala i cijelaprivreda na Unsko-sanskom kantonu bori-la se sa brojnim problemima. Sve se toodrazilo na ukupne prihode Komore, prijesvega na članarinu koja je za 19 postomanja od planirane, a 18 posto manja od2008. godine. I ukupni prihodi manji su odplanskih i oni su ostvareni sa 629 hiljadaKM, tako da smo mi nedostatak prihodamorali nadoknaditi nekim drugim aktivno-stima, kazala je Sadeta Gutlić.

Esad ŠABANAGIĆ

BIHAĆ – U Bihaću će u uto-rak i srijedu, 4. i 5. maja, na jed-nom mjestu biti okupljeni pred-stavnici domaće izvršne vlasti,lokalnih zajednica, poslovnog

sektora, medija i nevladinihorganizacija, te internacionalni ievropski diplomatski službenici,evropski parlamentarci, huma-nitarne organizacije i donatori,ujedinjeni sa jednom porukom,Vrijeme je za Evropu – BiH imaevropsku budućnost.

Evropski pokret u Bosni iHercegovini od 2005. godineobilježava Dan Evrope u BiH,dok se od 2007. godine organi-

ziraju dodjele priznanja domaćim i internaciona-lnim kolektivima i pojedincima, koji su dali dopri-nos razvoju i ubrzanju procesa evropskih inte-gracija BiH.

Svoj dolazak i učešće u manifestaciji koju uBihaću organizira Evropski pokret, do sad sunajavili Nikola Špirić, predsjedavajući Vijećaministara BiH, Valentin Inzko, visoki predstav-nik u BiH, Tanja Fajon, evropska parlamentar-ka iz Slovenije, Shahrzad Vakilzadeh, humani-tarna aktivistica iz Njemačke, Nevenka Savić,direktorica Direkcije za evropske integracije,Milenko Voćkić, šef dopisništva Radija

Slobodna Evropa u Sarajevu, predstavnicinacionalnih manjina Dervo Sejdić i RedžoSeferović, bh parlamentarci Beriz Belkić,

Denis Bećirović, Ivo Miro Jović i Lazar Prodanović, ambasadori ili predstavnici amba-sada Grčke, Češke, Slovačke, Slovenije,Hrvatske, Crne Gore i Srbije, predstavnicimeđunarodnih institucija, načelnici općinaBihać, Gračanica, Doboj, Pale, Žepče, Zenica,Bosanski Petrovac i drugi, predstavnici medija,poslovnog sektora i nevladinih organizacija.

U kulturno-zabavnom programu učestvovatće Ana Babić u sklopu Svečane akademije„Vrijeme je za Evropu“ i grupa Regina, koja ćeodržati koncert u centru grada u srijedu, 5.maja. U sportskom dijelu obilježavanja Dana

Evrope u BiH, bit će organiziran međunarodniturnir u sjedećoj odbojci, na kojem će nastupatiekipe iz Hrvatske, Srbije i BiH. Rusmir Karat

Obilježavanje Dana Evrope u BiH

U Bihać dolazi politička elitaU pripremi Tribina oposlovnom ambijentu

Održana osma sjednica Skupštine Privredne komore USK-a

Štrajkački odborotpuštenih radnikapreduzeća „FARMKO“kompanijaLijano ići“

Povodom nezakonitih radnji i nezakonitog i nečovječnogodnosa kompanije „Lijanovići“ iz Širokog Brijega i njihovefirme „FARMKO“ koja posluje u objektima „Agrokomerca“

d d Velika Kladuša prema radnicima Štrajkački odbor

Unija veterana Unsko-sanskog kantona

Podjela paketaj ž iji

Bihać

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 1986 Velika KladušaReprezenT

Usrijedu je u Velikoj Kladušiodržana devetnaesta redo-vna sjednica Općinskog vije-

ća ove općine Velika Kladuša. Ovu sjed-nicu obilježio je obiman dnevni red, kojise sastojao od 24 tačke. Jednoglasnomodlukom vijećnika, između ostalog,usvojen je Prijedlog Programa zajedni-čke komunalne potrošnje za period april2010. - 31. mart 2011. godine, te Odlukao usvajanju Programa.

Razlozi za donošenje ove Odlukeleže u regulisanju pitanja izradePrograma obezbjeđivanja zakonomdefinisanih sredstava za realizacijuPrograma i određivanje nadležnog orga-na koji je zadužen za nadzor i provođe-

nje Programa. Iako su dobili podrškuvećine, veliku pažnju vijećnika su izaz-vali Prijedlog Plana i Programa redov-nog održavanja i zaštite lokalnih i neka-tegorisanih cesta i gradskih ulica napodručju općine Velika Kladuša za2010. godinu, te Odluka o usvajanjuPlana i programa.

Usvojen je i Prijedlog Zaključka odavanju saglasnosti na Odluku o usva-

janju kriterija za raspodjelu sredstava izbudžeta Općine Velika Kladuša i odSportskog saveza Unsko-sanskog kan-tona namijenjenih za oblast sporta utekućoj godini, te Plan i Program rada ifinancijskog plana Sportskog savezaOpćine Velika Kladuša za tekuću godi-

nu. Prijedlog Zaključka o davanju sagla-snosti na Pravilnik o unutrašnjoj organi-zaciji i sistematizaciji radnih mjesta uJavnoj ustanovi Centar za kulturu i obra-zovanje „Zuhdija Žalić“ Velika Kladušatakođer je dobio podršku većine vijećni-ka.

Na obimnom dnevnom redu našlose i nekoliko izvještaja, među kojima iIzvještaj o radu Općinskog pravobranila-štva Općine Velika Kladuša za prošlugodinu. Vijećnici su primili na znanje inekoliko informacija, između ostalog, ostanju bespravne gradnje na područjuopćine Velika Kladuša, o ostvarivanjuprava civilnih žrtava rata na područjuopćine Velika Kladuša u protekloj godini

i o stanju u predškolskom obrazovanjuna području općine Velika Kladuša.

Sa dnevnog reda 19. sjednice povu-čene su dvije tačke - Prijedlog Odluke o

visini naknade za rad članova Općinskeizborne komisije u 2010. godini i službe-nika Centra za birački spisak, teInformacija o radu Biroa rada Velika

Kladuša za prošlu godinu. Prva tačka sadnevnog reda povučena je iz razloga što

je Centralna Izborna komisija BiH, umeđuvremenu, odredila visinu naknada

za rad članova Općinske Izborne komi-sije u 2010. godini i službenika Centraza birački spisak na području svih opći-na u BiH. Edin Š.

Održana 19. sjednica Općinskog vijeća

Odrađen obiman dnevni red

Ugovor o izgradnji vodovoda Gladnobrdo - Podzvizd - Rajnovac potpisan je uponedjeljak između investitora, Mjesnezajednice Podzvizd, odnosno Građevinskogodbora projekta, izvođača radova JavnogKomunalnog preduzeća „Vodovod i kanali-zacija“ Velika Kladuša i sufinansijera, OpćineVelika Kladuša.

Vrijednost ovog projekta je preko 554hiljade KM, a radovi su odmah otpočeli. Ufinansiranju projekta učestvuju građani saoko 291 hiljadu KM, Općina Velika Kladuša

sa 200 hiljada KM i JKP „Vodovod i kanalizacija“ sa 63hiljade KM. Prema riječima načelnika općine AdmilaMulalića, radi se o privođenja kraju realizacije velikogprojekta „Vodovod Podzvizd“.

Iako se u projekat kreće bez naselja Klupe, mješta-nima ovog naselja i dalje ostaje otvoren poziv da seuključe u njegovu realizaciju.

Direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Osman Čau-

-Potpisali smo možda najvažniji ugovor uposljednje vrijeme, a to je izgradnja vodovoda zanaselja Rajnovac i Drenovac, a nadam se da će seuključiti i Klupe u narednom periodu kako bi se ucijelosti završio i zatvor krug vodosnabdijevanjavodom mjesne zajednice Podzvizd. Mislim da ćepočetak radova građani doživjeti kao pozitivanpomak u realizaciji ovog projekta i da će se maso-

klj čiti j li ij k j

Učetvrtak je ozvaničen početak radova na izgradnjivodovoda Gladno brdo - Podzvizd - Rajnovac.

Ugovor potpisan u ponedjeljak odnosi se na izgradnjusekundarne mreže, a u okviru II faze velikog projekta„Vodovod Podzvizd“. Svečanom obilježavanju početka

radova prisustvovao je općinski načelnik Admil Mulalić,te direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Osman Čau-šević. Predsjednik Građevinskog odbora za izgradnjuvodovoda Rasim Kantarević izuzetno je zadovoljanotpočinjanjem radova i ovo zadovoljstvo dijeli sa mje-štanima koji će okončanjem projekta u svojim domovi-ma imati kvalitetnu pitku vodu. Izvođač radova predvi-dio je okončanje projekta u novembru, s tim da semože desiti da se radovi okončaju i prije roka.

Započeli radovi na izgradnji vodovoda Gladno brdo - Podzvizd - Rajnovac

Najvažniji projekt

u posljednje vrijemeMinistar zdravstva i socijalne politike

USK-a sa saradnicima boravio je u pone-djeljak u Velikoj Kladuši, a njegov domaćinbio je općinski načelnik Admil Mulalić sasaradnicima.

Upriličenim razgovorima o problemimacivilnih žrtava rata i poteškoća oko uvođe-nja u prava ove kategorije građana VelikeKladuše i Cazina prisustvovali su HafezaSabljaković, zastupnica u federalnom par-lamentu, Rifat Dolić, poslanik u državnomparlamentu BiH, Sejfo Mustafić, predsje-davajući Općinskog vijeća, te EmiraVeljačić i Amela Toromanović, direktoriceCentra za socijalni rad u Velikoj Kladuši iCazinu. Sastanku je prisustvovao i JasminFikić, službenik zadužen za drugostepenipostupak u predmetima iz ove oblasti.

Sporost u rješavanju predmeta civilnihžrtava rata je dugogodišnji problem i upra-vo se ovim sastankom nastojalo utvrditi kojisu to razlozi zbog kojih se dugo čeka narješavanje statusa civilne žrtve rata, tekako ih prevazići. I Općinsko vijeće VelikeKladuše je zaključilo da je potrebno održa-ti ovakav sastanak.

-Ovaj sastanak smo dogovorili prijenego što je Općinsko vijeće usvojilo

zaključak o njegovom održavanju.Dakle, sastanak smo održali iz dva razli-čita povoda. Tema sastanka je bila spo-rost u rješavanju predmeta civilnih žrta-va rata, odnosno pripadnika Narodneodbrane Autonomne pokrajine ZapadnaBosna i u tom smislu otklanjanje dosada uočenih nedostataka. Pretreslismo sve uočene probleme, dogovorilinačin njihovog rješavanja i ja vjerujem

konačna verzija i samo ćemo postupatiu skladu sa zakonom, i prvostepeni, anaročito drugostepeni organ, kazao jenačelnik Mulalić.

Rok u kojem bi se trebalo riješitioko 120 predmeta vraćenih na reviziju kao

i specifičnih slučajeva je mjesec dana.-Drago mi je da su na ovom sastan-

ku bili predstavnici zakonodavne i izvr-šne vlasti u općini Velika Kladuša,Federaciji i BiH. Problem koji imamo tre-tirali smo ne samo u Velikoj Kladuši veći u Cazinu i drugim općinama USK-a, aradi se o problemu priznavanja statusana koji ne gledam kao problem, već pro-ceduru koju Ministarstvo kao drugoste-peni organ traži da se ispuni u cijelosti.Mi iz Ministarstva želimo biti legalisti daposlije izvršenog drugostepenog

postupka i neke buduće revizije za dvijeili pet godina ne bi bilo problema. UVelikoj Kladuši imamo problem nedo-statka vojne i medicinske dokumentaci- je jer se radi o pripadnicima bivše APZBi naravno u jednom korektnom sastankupokušali smo iznaći modalitete da toviše ne bude problem i da stranka upostupku više ne bude žrtva, kazao jeMustafa Avdagić kantonalni ministar

Održan sastanak kantonalnog ministra zdravstva i načelnika općine

Opstrukcije bi trebale

BITI PROŠLOST

Potpisan ugovor o izgradnji vodovoda

Sa 19. sjednice Općinskog vijeća

Poboljšati saradnju sa ministarstvom zdravstva

Započeti radovi na vodovodu

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 7azin ReprezenT

Usrijedu je u Cazinu održanasedma redovna sjednicaOpćinskog vijeća na čijem

se dnevnom redu našlo osam tačaka.Nakon usvajanja dnevnog reda teusvajanja Izvoda iz zapisnika sa šesteredovne sjednice Općinskog vijećaodržan je tradicionalni aktuelni sat uokviru kojega su vijećnici postavljalivijećnička pitanja. U okviru aktuelnogsata vijećnici su postavili dvadesetakpitanja uz opasku nekih kako ne dobi-vaju odgovore na ranije postavljena

pitanja.Kada je riječ o infrastrukturi, vijeć-

nike je zanimalo kada će biti riješenproblem trafostanice u MZ Gnjilavac,zašto nije završen put Murići -Liskovac iako su i građani i Kantonobezbjedili sredstva, kao i za putBabanovići, zatim put ŠturlićkaPlatnica - Krivaja, problemi sanacijeklizišta u Ulici 517. brigade, loše snab-dijevanja vodom i potrebe rekonstruk-cije niskonaponske mreže u naseljuMuranovići, te kada će biti realizirani

obećani projekti izgradnje puteva unaseljima Harbaši, Marin Most i DonjiVilići u MZ Mutnik.

U nastavku rada usvojeni suProgram rada Općinskog vijeća za2010. godinu i prednacrt StatutaOpćine Cazin. Tokom rasprave oProgramu rada Općinskog vijeća zatekuću godinu svoje primjedbe i prije-dloge podnijeli su gotovo svi vijećnici.Zatraženo je između ostalog da se pri-likom razmatranja Izvještaja o radunačelnika Općine za 2009. godinu raz-matra i Izvještaj za 2008. godinu, dase Odluka o sprovođenju i kriterijimaza sprovođenje izbora u mjesnimzajednicama nađe na dnevnom redu uprvoj sedmici juna, a sama Odluka oraspisivanju izbora do kraja jula i, uskladu s tim, da se uvrsti i Odluka otehničkom mandatu organima mjesnihzajednica do izbora, te da se Odluka outvrđivanju sanitarnih zona zaštiteizvorišta umjesto u decembru razma-tra u augustu. Ovi prijedlozi su usvoje-

ni, kao i program rada, uz pojašnjenjasekretara i predsjedavajućeg OV-a uvezi ostalih pitanja uglavnom vezanihza razlike između Nacrta i Prijedlogaovog dokumenta.

Usvojen Statut Općineu formi prednacrta

Rasprava o Nacrtu Statuta općineCazin rezultirala je nizom prijedloga.Husnija Miskić je između ostalogpredložio da Odluka o izgledu grba i

zastave bude sastavni dio Statuta, daVijeće daje saglasnost na Pravilnik ounutrašnjoj organizaciji općinskih služ-bi, da se uvede funkcija zamjenikapredsjedavajućeg Općinskog vijeća,da su Skupštine mjesnih zajednicasuvišne - dovoljni su Savjeti, da se rokza građanske inicijative smanji sa 60na 30 dana, a slične prijedloge imao jei Hakija Samardžić koji je iznio i prije-dlog da Općinsko vijeće odluke dono-si većinom glasova izuzev donošenjaStatuta, Odluke o osnivanju i ukidanju

mjesnih zajednica i Odluke o višego-dišnjem zaduživanju općine za šta bibila potrebna dvotrećinska većina.Smail Beširević, uz već iznesene pri-

jedloge dodao je i onaj vezan za kon-situisanje Općinskog vijeća kako bi sespriječila njegova blokada, MirfetMehulić je tražio preciziranje procentagrađana za podnošenje inicijative, aIrfan Lulić, Husein Vilić i NerminaMalić tražili su između ostalog preciz-nije određenje sastavnih dijelova mje-snih zajednica. Statut Općine u formiprednacrta usvojen je sa 26 glasovaza i jednim suzdržanim.

Vijećnici su i Odluku o raspodjelidobiti JKP „Vodovod“ za 2008. godinu,te nakon nešto duže rasprave oInformaciji o rješavanju imovinsko-pra-vnih odnosa vodovoda Čovića brdozaključak da direktor „Vodovoda“zaključi sporazum o pravednom obe-štećenju Subhije Čović, a na temeljuprijedloga Komisije za procjenunekretnina uzimajući u obzir činjenicu

o vremenu korištenja zemljišta - od1983. godine.

U nastavku zasjedanja Općinskogvijeća razmatrana je Infor macija oradu Općinske izborne komisije Cazin,te, na prijedlog Kluba SDA mogućnostnjene rekonstrukcije. Usvojen jezaključak da se od Centralne izbornekomisije zatraži proširenje Komisije sapet na sedam članova. Nakon obimne

rasprave, jednoglasno je usvojenzaključak Komisije za praćenje statutada se od Centralne izborne komisijezatraži povećanja broja članovaOpćinske komisije sa pet na sedam.

U okviru posljednje tačke dnevnogreda vijećnici su jednoglasno prihvatiligrađansku inicijativu za dodjelu nazivaulice rahmetli Bajri Redžiću. Kako suistakli Rifet Hozanović, u imeKomisije za praćenje statuta, te LejlaHairlahović, u ime predlagača –Udruženja mladih Cazin.net, ali i pred-stavnici svih klubova, ova inicijativa jeprihvaćena jer je rahmetli Bajro Redžićbio čovjek koji je svojim radom zadu-žio Cazin i Cazinjane. Za ovu inicijati-vu mladi su prikupili i oko 200 potpisapodrške koja je u skladu sa procedu-rom ranije upućena u Općinsko vijećekoje je svojom podrškom ispravilovišegodišnju nepravdu nanese-nu Bajrinoj porodici i njegovoj kulturnojostavštini.

Mirela SEJFOVIĆ

U srijedu je u Domukulture u Cazinu održa-na 15. redovna godišnjasjednica SkupštineOpćinske organizacijeratnih vojnih invalidaopćine Cazin. Iako seposljednjih godina dostaradilo na usvajanjuzakona o boračkimkategorijama, njihovaprimjena sve je upitnijaa kršenje prava boracasve bezobzirnije, kazano je na ovojSkupštini Organizacije ratnih vojnih

invalida općine Cazin. Na sjednici je jedosta pažnje bilo posvećeno upravoZakonu o reviziji korisnika boračko-invalidske zaštite i o primjeni Zakonao dopunskim pravima boraca.

-Budući da se ne provode umjeri u kojoj bi trebali, osnovnazadaća OO RVI Cazin u ovoj godinibiće zaštita stečenih prava ovepopulacije, kazao je RazimMacanović, preds jednik ovogUdruženja naglašavajući da će međuprioritetima biti rješavanje problema

zdravstvene zaštite s kojima se ratnivojni invalidi suočavaju.

Na Skupštini su potencirana iostala pitanja važna za ovu ratnukategoriju, među kojima i osnivanjeSportskog saveza ratnih vojnih invali-da. Kako je to bila redovna godišnjaskupština, usvojeni su izvještaji o radui finansijskom poslovanju u prošloj,kao i Program rada za ovu godinu.

Skupštini OO RVI Cazin prisu-stvovali su i ministar za pitanja boracau Vladi USK-a, Mirsad Vojić i pred-sjednik kantonalnog Saveza ratnihvojnih invalida Ale Hošić. M. S.

Održana sjednica Skupštine Općinskeorganizacije ratnih vojnih invalida

OSNOVNA ZADAĆAzaštita stečenih prava

Specijalizirana otkupna proizvodnoprerađivačka zadruga „Eko-Šampinjon“

Ost varen pr vobitan planNakon samo pola godine, Specijalizirana otkupnaproizvodno-prerađivačka zadruga „Eko-Šampinjon“

O.Š. „Cazin 1“ pobjednica Kantonalnog takmičenja Civitas Projekta „Građanin“

Učenici ukazali naneadekvatne usloveU SVOJOJ ŠKOLI

Sa skupštine RVI-a Cazin

Održana sedma redovna sjednica Općinskog vijeća

Prihvaćena inicijativa za dodjelu ulice Bajri Redžiću

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 1988 BihaćReprezenT

Šta Vam se sviđa

u Bihaću?

- Bihać je grads najljepšim pri-

rodnim okruže-njem u Bosni iH e r c e g o v i n iako ne i šire.Zbog toga, to je

jedini grad u kojem bih poželio živjeti danekim okolnostima dođem u priliku dabiram. Sviđaju mi se također i promjene nauređenju grada kao životnog prostora pomjeri svih građana, u kojem svako možesebi naći zanimljiv sadržaj.

Šta Vam se ne sviđa

u Bihaću? - Ne sviđa mi se pretjerana i često nepotre-bna upotreba pauka, neprimjereno velikenaknade za parkiranje, kao i činjenica štoniti jedna raskrsnica u gradu nije riješenakružnim tokom. Ne sviđa mi se ni tošto mnogobrojni ugostiteljski objekti moguda rade do dugo u noć kao i da puštaju pre-

MOJ BIHAĆ

Nurudin Osmanovićdipl.ing. saobraćaja

U prošli ponedjeljak zasjedalo je Općinskovijeće općine Bihać. Na sjednici su vijećnici odra-dili trinaest tačaka predloženog dnevnog reda isve su dobile potrebnu većinu vijećnika. Velikupažnju vijećnika izazvala je rasprava o PrijedloguOdluke o izmjenama i dopunama Odluke o izgra-dnji i zajedničkom učešću u finansiranju izgradnjestambeno-poslovne zgrade u naselju Ozimice I,kao i Prijedlozi programa Javne ustanove „Zavodza prostorno uređenje“ Bihać za 2010. godinu,gdje su vijećnici uložili više amandmana, a koji suse u najvećoj mjeri odnosili na uređenje ulica,

lokalnih i nekategorisanih cesta, te program ure-đenja gradskog građevinskog zemljišta.I pored predloženih amandmana, postignut je

dogovor Klubova stranaka, da se o amandmani-ma ne glasa, te da se o njima raspravlja na prvomrebalansu Budžeta Općine.

Na ovoj sjednici Općinskog vijeća Bihać,dosadašnji vijećnik SDA Ismet Kurić, javno jeobjavio da je istupio iz ove stranke, te da jepostao član A-sda, tako da će ubuduće na sjedni-cama Općinskog vijeća nastupati kao nezavisnivijećnik. R. K. Ismet Kurić je bio dugogodišnji član SDA,

te je jedno vrijeme obnašao dužnost i

potpredsjednika Kantonalnog odbora SDAUSK-a, u vrijeme kada je predsjednik KO SDAUSK-a bio Edham Veladžić. U Općinsko vije-će Bihać ušao je kao Član SDA OO Bihać naizborima 2008. godine. Nakon što je kao članUpravnog odbora Kantonalne bolnice „Dr Irfan Ljubijankić“ u Bihaću glasao za smjenudirektora Samira Muminovića, našao se unemilosti rukovodstva OO Bihać, te je ekspre-sno izbačen iz SDA. -Mene kao dugogodiš-njeg člana SDA su izbacili jer sam ukazi-vao na nezakonitosti u Kantonalnoj bolni-ci, a na čelo SDA Bihać postavljaju ano-

nimnog Banjalučanina Damira Hadžića,kazao je Kurić.

Prema nezvaničnim informacijama očeku- ju se prelasci još nekih uglednih članova izSDA u A-sda, a o svemu ovome uskoro oče-kujemo i više zvaničnih informacija.

Održana 28. sjednica Općinskog vijeća

SDA ostala bez još jednog vijećnika

Brojni tragovi vandalizma i uni-štavanje svega do čega stignupojedini neodgovorni građaniBihaća, o čemu je naš list nekolikoputa pisao, natjeralo je općinskeslužbe da donesu Odluku o javnomredu i miru. Odluka, koju jeOpćinsko vijeće usvojilo 2009.

godine, izazvala je polemike pojedi-naca. Bitno je naglasiti da je nave-dena Odluka skoro identična onojkoja je se koristila do 2009. godine,a shodno odredbama Zakona o jav-nom redu i miru.

Pojašnjenja radi, prošle godine,uslijed velikih zahtjeva građana, a uvezi s pojačanom bukom na otvore-nim prostorima, odnosno emitova-njem muzike korištenjem akustičnihuređaja u blizini stambenih objeka-

ta i gusto naseljenih ulica, radilo sena neznatnim izmjenama oveOdluke.

- Na osnovu usvojenihodredbi o javnom redu i miru,smatramo da su reakcije pojedi-naca ishitrene i bespotrebne.Naime, Odluka o javnom redu i

miru, donesena je isključivo radiočuvanja javne imovine i miragrađana, omogućivanja normal-nog načina života, njihovogdostojanstva, sigurnosti, nesme-tanog kretanja lica na javnimmjestima, te onemogućavanjuunošenja nemira među građane,pojasnila je Jasmina Beširević poovlaštenju načelnika, pomoćnicanačelnika Službe za komunalnedjelatnosti, vode i zaštitu okoliša

Općine Bihać.Beširević dodaje da posljednjih

godina Općina Bihać izdvaja zna-tna sredstva za popravak i nado-mjestak urbane opreme. Tako seovih dana izvode detaljne opravkena Smaragdnom mostu, kojeg unoćnim satima devastiraju nepoz-

nata lica, zbog čega su MUP USK-a i nadležna općinska inspekcija,intenzivirali kontrolu sprovođenjapredmetne Odluke.

- Najniža novčana kaznaiznosi 300 KM za ovakve prekr-šaje, a u svrhu smanjenja brojaprekršilaca, budući da preventiv-na metoda nije urodila plodom,kaže Beširević.

Ovakve Odluke primijenjene sukako u BiH, tako i u drugim grado-

vima u susjednim zemljama. Njomese sankcioniše nešto što nije uskladu s pravilnim ponašanjem idobrim kućnim odgojem. Pristojnigrađani ne moraju trpjeti destruktiv-no ponašanja pojedinaca, te im sene treba uskraćivati mogućnost dasa svojim najbližim, uživaju u lije-pom sunčanom danu na javnimmjestima. Rusmir KARAT

Negodovanje pojedinaca o Odluci o javnom redu i miru Općine Bihać

Zakon koji će unijeti reda u gradu i spriječiti vandalizam

U ponedjeljak u prijepodne-vnim satima u bihaćkoj Mjesnojzajednici Donje Prekounje, uOsnovnoj Školi Prekounje“ uz pri

Općinskog Vijeća Ivan Prša zamedije je istaknuo značaj ovakvihradova, i rekao da će OpćinaBihać uvijek stajati uz ovakve

Da bi se napokon sakrile ružneporuke koje su ostavljane po zidovi-ma novosagrađenog pothodnika(pasarele), te da bi se na neki načinstalo vandalima u kraj, ovih dana suse u Općini Bihać dosjetili prelijepe

BiH gradu ostave dio svog umjetni-čkog opusa i pokažu građanimaBihaća svoj talent.

- U saradnji sa Općinom Bihaći Zavodom za prostorno uređenje,izabrali smo pet učeničkih slika i

Pasarela sa umjetničkimMOTIV IMA MATURANATA

Svečanost u Osnovnoj školi „Prekounje“

Otpočeli radovi naizgradnji fiskulturne sale

Jasminka Beširević

Ismet Kurić

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 9anski Most ReprezenT

Pedesetak volontera iz Kraljevine Holandijeovih dana uređuju vanjski izgled i unutrašnjostmjesne škole u selu Gornji Kamengrad, općinaSanski Most. Riječ je studentima Graafschapkoledža iz holandskog grada Utrechta koji većdrugu godinu zaredom borave u ovom gradu.

Prema riječima profesora Roberta Hana,polaznici pomenutog koledža protekle godineuređivali su unutrašnjost mjesne škole u

smo i ove godine došli u Sanski Most.Nadamo se da ćemo našim volonterskimradom stvoriti bolje uslove za mališane kojipohađaju ovu školu, rekao je Han.

Inače, Holanđani su u Sanskom Mostugosti ovdašnje Nevladine organizacije„Domovinska bašta“, s kojom već duže vrijemeimaju dobru saradnju. Treba istaći kako suholandski studenti četiri mjeseca prikupljali

Vlada Unsko sanskog kan-tona donijela je na svojojposljednjoj sjednici Odlu-

ku o pokretanju stečaja u firmi„Famos“ iz Sanskog Mosta.Istaknuto je kako se u posljednjihsedam godina za kupovinu imovineovog preduzeća nije prijavio niko odzainteresiranih strateških partnera,te da se u takvoj situaciji stečajpokazao kao jedino rješenje.

- Provođenjem stečajnogpostupka biće utvrđeni stvarnidugovi ovog preduzeća, obzirom

da firma već godinama nemaupravljačke strukture. Nakon togabiće poznata i dalja sudbina„Famosa“, istakao je v.d. kantona-lnog ministra privrede, HimzoMulahalilović.

Mulahalilović je rekao kako jeneuspješni proces privatizacije ovogpreduzeća, koje je proizvodilo spoj-nice za motore, otežavala bankar-ska hipoteka nad dijelom imovine,

tačnije upravnom zgradom preduze-ća. Obzirom da „Famos“ nije bio ustanju da vraća kreditne obaveze,

hipoteka je aktivirana, te jeRazvojna banka FBiH postala vla-snikom pomenutog dijela imovine.

Proizvodnja u firmi „Famos“ izSanskog Mosta prekinuta je prijedevet godina, od kada se pedesetakradnika ovoga preduzeća nalazi načekanju. Ranije se ova firma nalazi-la u sastavu istoimenog bosansko-hercegovačkog holdinga, a poslijerata, proizvodna jedinica u Sanskom

Mostu registrovana je kao samostal-ni pravni subjekat, međutim nijeuspjela da opstane na tržištu.

Zbog procesa razdruživanja,

firma je kasno ušla u proces privati-zacije, a do sada nije bilo zaintere-sovanih kupaca za njenu privatizaci-

ju. Također, Vlada USK-a donijela je

Odluku i o pokretanju stečaja u biha-ćkoj „Polietilenci“.

Zlatan Č.

Vlada USK-a pokrenula stečaj u „Famosu“

Stečaj kao jedino rješenje

Jedna od važnijih odluka koje je

Općinsko vijeće Sanski Most usvojilo na svojoj posljednjoj sjednici je Nacrt odluke oizmjenama i dopunama odluke o provođenjuprostornog plana općine i urbanističkogplana grada. Ovim se, između ostalog, odre-đuju područja na kojima će biti dozvoljenaizgradnja vikendica.

Izgradnja vikendica na području općineSanski Most u poslijeratnom periodu odvijalase nekontrolisano i u gotovo svim dijelovimaopćine, a posebno uz riječne vodotoke.Pomenutim nacrtom definišu se tačno odre-đena područja na kojima će biti dozvoljena

izgradnja vikend naselja i to pod posebnimurbanističkim uslovima.

Cilj svega je, prema riječima ĐureKalacuna, pomoćnika načelnika općine zaprostorno planiranje i stambeno imovinskeposlove, racionalnije korištenje urbanističkogprostora općine Sanski Most. Kalacun je ista-kao kako će se vikendice ubuduće moći gra-

diti između rijeke Sane i putnog pravca zaPodove, uz riječne tokove Sane, Sanice iDabra u širini od 100 metara sa obje stranevodotoka, na lokalitetu Sanskih brda, te nalokalitetu Galaje.

Nacrt pomenute odluke sa kartama urba-nističkih rješenja građani mogu da pogledajuu holu gradske vijećnice Sanski Most, i tomprilikom dati svoje komentare, prijedloge isugestije. Zlatan Č.

Gradska sportska dvorana u SanskomMostu, u nekoliko narednih sedmica dobićesasvim nov i funkcionalan izgled. U tom periodu

biće riješeni neki od glavnih problema sa kojimaveć godinama kuburi ova sportska ustanova.Nakon što je prije nekoliko mjeseci postavljen

potpuno novi dvoranski parket, u Gradskoj sport-skoj dvorani u Sanskom Mostu započelo je skida-nje starih i postavljanje novih stolica. Stare plasti-čne sjedalice potpuno su upropaštene uslijeddvadeset i petogodišnje upotrebe, a ovog putaumjesto crvenih postaviće se plave stolice, što ćeunutrašnjosti gradske sportske dvorane datisasvim novi izgled.

Istovremeno, odvijaće se aktivnosti vezaneza sanaciju krova koji već godinama prokišnjava,

kao i dotrajalih mokrih čvorova. Sredstva u izno-su od stotinu hiljada maraka obezbjedila je općin-ska vlast kroz razvojnu agenciju „Odraz“, koja dje-luje pri Federalnom ministarstvu privrede i razvoja.

U Gradskoj sportskoj dvorani Sanski Mostorganiziraju se i odvijaju različiti sportski događa- ji, a između ostalog odvija se i nastava za učeni-

ke sanskih srednjih škola. Prema riječima profe-sora fizičkog vaspitanja, Sefera Kurbegovića,nakon okončanja pomenutih aktivnosti, stvorićese mnogo bolji uslovi za izvođenje nastavnog pro-cesa u ovom objektu.

Očekuje se da započete aktivnosti u Gradskojsportskoj dvorani Sanski Most budu okončane unarednih nekoliko sedmica. Zlatan Č.

Određivanje zona za vikend naselja

Znat će se gdje sesmije graditi vikendica

Nove stolice u Gradskoj sportskoj dvorani

Renoviranje nakon 25 godina

Ribočuvari na rijeci Sanioduzeli su u nekoliko poslje-dnjih dana veću količinuribolovnog pribora nelegal-nim ribolovcima na ovoj rije-ci, koji su pecali bez odgova-rajućih dozvola. Prema rije-čima ribočuvara, Asima

ca „Sana“, koje gazdujeriječnim vodotocima, bili pri-siljeni da počnu provoditirigorozne mjere prema krivo-lovcima.

- Pokazalo se da opo-mene nisu urodile plodom jer se znalo dešavati da

On je istakao kako jenadležnom općinskom suduod početka marta podnese-no dvanaest prekršajnih pri- java, a predviđene kazne zaovu vrstu prekršaja kreću seod 150 do 500 maraka. Alihodžić je pozvao sve ribo-

Ribočuvari krivolovcima

oduzimaju pribor za ribolov

Volonteri iz Holandije uređuju školu

Đuro Kalacun, pomoćnik načelnika općine zaprostorno planiranje i stambeno imovinske poslove

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19810 Bosanska KrupaReprezenT

Proteklog vikenda na podru-čju bosanskokrupske opći-ne održani su Izbori za

mjesne zajednice.Glasalo se ukupnona 24 glasačka mjesta u svakoj mje-snoj zajednici. Po prvi put na lokal-nom nivou glasalo se na otvorenimlistama koje su mogli predlagati poli-tički subjekti, udruženja i grupe gra-đana i građani pojedinačno.

Prema prvim izvještajima Kom-isije za sprovođenje izbora, samo u

Mjesnoj zajednici Jezerski glasanjenije bilo uspješno, jer je na izbore iza-šlo nešto manje od 10 posto biračkogtijela, što nije bilo dovoljno.

Prema prvim nezvaničnim rezul-tatima Komisije za izbore u mjesnimzajednicama, najviše predsjednikanajnižeg lokalnog nivoa organizova-nja i najviše članova u Savjetima

mjesnih zajednica imaće SDP BiH.Njihovi kandidati za predsjednika suizabrani u 12 od 23 mjesne zajedni-ce. SDP BiH će imati svog predsjed-nika i najviše članova savjeta u mje-snim zajednicima Krupa Centar,Otoka Centar, Otoka 2, Hodžinac,Zalug, Ljusina, Ivanjska, Jasenica,Veliki Radić, Vranjska, GornjiPetrovići i Suvaja.

Kandidati SDA će biti predsjedni-ci i ova stranka će imati najviše čla-

nova savjeta u osam mjesnih zajed-nica i to u mjesnim zajednicamaKrupa 2, Stari grad, Zalin,VelikiDubovik, Halkići, Ostružnica i VelikiBadić.

Evropska ekološka stranka E5osvojila je mjesto predsjednika i svamjesta u savjetu mjesne zajedniceArapuša. Liste grupe građana dobile

su predsjednike u Pištalinama iDonjem Prekounju.

U Mjesnoj zajednici Jezerski,zbog malog broja glasača koji suobavili svoju građansku dužnost,izbori će se morati ponoviti. Zauspješnost izbora nedostajalo jeovdje još oko šezdeset glasova gra-đana.

Ukupna izlaznost na izbore bila je oko 30 posto, što i nije loš rezultatkada se uzme u obzir veoma loša

informiranost građana o postupku,načinu i provođenju predlaganja iizbora građana u rukovodstvo mje-snih zajednica.

Priliku da i kroz ovaj segmentobogate svoju izbornu kampanju izabilježe značajan uspjeh iskoristilesu izgrađene političke partije, dok jeznačajno podbacilo predlaganje kan-

didata u okviru zborova građana umjesnim zajednicama. Sav biračkimaterijal se detaljno kontrolira uKomisiji za sprovođenje izbora u mje-snim zajednicama, a poslije njihoveverifikacije biće utvrđene konačneliste za savjete mjesnih zajednica iponuđene Općinskom vijeću na

konačno usvajanje.Bitno je napomenuti da nikad do

sada nisu mirnije i sa manje izgovo-renih riječi i održanih sasatanakaprotekli izbori u kojima je odlučivaoglas građana upisanih u knjigu valid-nog glasačkog tijela.

Dževada Štancl

Izbori u mjesnim zajednicama Bosanske Krupe

Nakon dugo odgađanja održani izbori

U toku prošle sedmice uBosanskoj Krupi je održansastanak razvojnog tima zaizradu novog strateškogplana po integriranom mode-lu iz UNDP projekta, sa pred-stavnicima partnerskih orga-nizacija civilnog društva, koje

su u ranijim aktivnostima izra-zile želju da budu direktnisudionici u planiranju razvojalokalne zajednice.

Ispred svojih udruženja tusu bili predstavnici NVO „BK2001“, „Krupane“, „Krune“,KUD-ova „Grmeč“ i „Una“, tepredstavnik Udruženja pri-v rednika. Uz prisustvoHikmete Selešković, koordi-natorice projekta ILDP-a iAdile Laković-Hošo, pred-

stavnici udruženja su još jedanput upoznati sa proce-som revizije strategije razvojapo posebnoj metodologijiintegriranog lokalnog razvojasa fokusom na princip socijal-

ne uključenosti i participator-nog pristupa planiranju iaktivnostima koje su realizira-ne do sada, uz informiranje označaju i ulozi nevladinihorganizacija i vidovima uče-šća građana u tom procesu,kao dugoročnu korist i ohra-

brivanje građana za učešće ukreiranju lokalnih politika.Istovremeno, nevladine

organizacije su upoznate sanovom mogućnošću da većpočetkom maja sudjeluju ibudu aplikatori na javni pozivu okviru ovog projekta, krozkoji će moći sa svojim malimprojektima i idejama promovi-rati puteve jačanja učešćagrađana u donešenju novograzvojnog dokumenta, kroz

isticanje potreba i prioritetagrađana i različitih grupa iuspostavljanje održivih i dje-lotvornih mehanizama sara-dnje između organizacijacivilnog društva i općine.

Nevladine organizacije ćemoći aplicirati projekte u visi-ni od šest hiljada američkihdolara. Jedna organizacija ćebiti u prilici predložiti jedanprojekat kao vodeći aplikant,ali će moći biti sudionik u dru-gim projektima kao partner.Pored njih aplicirati mogu iodređene grupe građana.

Projekte će ocjenjivati iodabrati poseban tim sastav-

ljen od predstavnika lokalnihvlasti, razvojnog općinskogtima, UNDP-a i predstavnikalokalnih udruženja. Mogućiprojekti za ovu aplikaciju seodnose na motivisanje i koor-

dinaciju učešća lokalnezajednice u procesu strate-škog planiranja kroz organi-zaciju kampanja radi identifi-kacije potreba određenihgrupa, pružanje stručnepomoći u reviziji strategijerazvoja i osnaživanje lokalnihzajednica za praćenje izrade iimplementacije strategija raz-voja.

Udruženja su pokazala

interes za učestvovanje uokviru javnog poziva i oda-brala Dinu Kabiljagića, kaosvog predstavnika odborukoji će odabrati najuspješnijuaplikaciju. Dževada Š.

U Bosanskoj Krupi je, uz prisustvo Jelene Prohaske,eksperta banjalučke organizacije „EDA“, zadužene za eva-luaciju i stručnu pomoć u realizaciji UNDP-ovog projektarevizije strateškog plana po uzusima ILDP-a, održan konsti-

tutivni sastanak sa članovima razvojnog tima općineBosanska Krupa.

Veoma uspješnim su ocjenjeni prikupljeni podaci iz raz-nih izvora koji će biti osnova za izradu socio-ekonomskeanalize na osnovu koje će se ići dalje u pripremu konačnogdokumenta po novom modelu. Dž. Š.

Nacrt socio-ekonomskeanalize početkom maja

Sumirani prikupljenipodaci za revizijuRAZVOJNOG PLANA

Nastavak projekta ILDP-a u Bosanskoj Krupi

Obezbjeđeno šest hiljadadolara za najuspješnije projekte

Aktiv žena Bosanska Otoka

od Otoke do JezerskogSjećanje na novinara Ibrahima Skenderovića

Una i ove godine

Sa sastanka ILDP sa nevladinim sektorom

Zadovoljstvo prikupljenim podacima za socioekonomsku analizu

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 11ljuč / Bužim ReprezenT

BUŽIM - Od pretprošlog petkaučenici i nastavnici Osnovne škole„Bužim“ nemaju niti osnovnih uvjetaza odvijanje nastave. Radnici

Elektrodistribucije su zbog dugovanjaove školske ustanove za isporučenuelektričnu energiju jednostavnoisključili struju.

Saznajemo da je Ministarstvoobrazovanja, nauke kulture i sportabilo u obavezi da izvrši plaćanje raču-na za struju za centralnu i sve podru-

čne škole, ali se to nije desilo, što je idovelo do isključivanja električneenergije, ali samo u centralnojOsnovnoj školi.

Dug prema Elektrodistribuciji jeoko 5.000 maraka i nije bilo razumije-vanja nakon objašnjenja da je tek odprije nekoliko dana budžet Kantona

funkcionalan i da su plaćanja zaosta-lih računa krenula prema svima isto-vremeno. Možemo samo zamisliti štaučenici ove škole mogu raditi na

časovima informatike ili tehničkogodgoja.

Pored činjenice da struje neće

biti još nekoliko dana, ministarstvo ćemorati platiti i ponovni priključak. UOsnovnoj školi su nemoćni i premaizjavi direktora škole Ismeta

Ičanovića, već nekoliko dana suvršili pritisak na Kantonalno ministar-stvo za plaćanje dospjelih računa.

Kako se to nije desilo, škola je ostalabez struje, a najveću štetu će opetsnositi učenici i njihovi nastavnici.

Rusmir K.

Dok se negdje grade i udaraju kamen temeljci za nove sportske školske dvorane iprikupljaju predizborni poeni, druge škole u stranački manje interesantnimsredinama plaćaju danak nerada ili zaboravnosti nadležnih u Ministarstvu

obrazovanja. Neplaćeni računi, isključena električna energija učenicima predstavljaotežanu i neuvjetnu nastavu, no to sigurno ne brine odgovorne koji su zbog

planiranja prvomajske tezge „zaboravili“ na svoje obaveze. Da im oprostimo? Ne, hvala.

Neodgovornost na odgovornim funkcijama

Osnovna škola „Bužim“ ostala bez električne energije

ŠAKONJIĆI, BUŽIM - MještaniŠakonjića u Mjesnoj zajedniciElkasova Rijeka, općina Bužim, ovihdana grade put kroz svoje mjesto u

dužini od 1.100 metara, čime se upotpunosti spajaju asfaltom sa opći-nama Cazin i Velika Kladuša, ali neu potpunosti i sa općinom Bužim.

Sredstva za ovaj put obezbijedi-li su pola građani, a pola kantonalniposlanik Šefik Veladžić amandma-nom od Vlade Unsko-sanskog kan-tona. Međutim, tražili su od OpćineBužim da obezbijedi dio sredstavakako bi kompletno spojili asfaltomsvoje mjesto i sa Bužimom, pa su utu svrhu pozvali na sastanak načel-nika, ali i predstavnike Vlade

Unsko-sanskog kantona, ne bi li svizajedničkim sredstvima završili ovajput.

Obzirom da nisu dobili zeleno

svjetlo ni od Općine niti Kantona,osim obećanja načelnika općineBužim, Mirsada Šahinovića, da ćeovaj projekat aplicirati prema IFAD-u i ODRAZ-u, riješili su da samipočnu radove na preostaloj dioniciza što će uložiti svojih ličnih sred-stava u visini 37.000,00 KM, čimeće proširiti put na 5,5 metara, tepostaviti ivičnjake i pripremiti ga zaasfaltiranje, onoliko koliko samimogu. Ta preostala dionica koju ćeraditi je dužine 700 metara.

Izvođač radova „I-Selimović“ iz

Cazina i dalje ostavlja u ponudi dase nakon što se proširi put i pripre-mi za asfaltiranje, položi i asfalt, aon bi posebnim Ugovorom odradio

posao na veresiju i sačekao zauplatu sredstava godinu dana.

U svakom slučaju, sudeći poupornosti mještana Šakonjića načelu sa predsjednikom građevin-skog odbora Fikretom Šakonjićem,svi imaju želju da pomognu da seput završi, ali je pitanje vremena isredstava. Inače, ovo je najkraći putna relaciji Bužim-Cazin, a obziromna česte odrone i klizišta prekoKonjodora i Brigova, ovo je i najbo-lja alternativa za Cazin i Bihać.

Nedžib V.

Produžena gradnja puta na Tromeđi

Mještani sami pronalaze sredstva

BUŽIM – U pretprošlu subotu uBužimu je premijerno prikazan prvispot hora duhovne muzike islama„Gazija“ sa njihovog prvog CD-a„Dženetska hurija“. Premijerno pri-

kazivanje spota hor „Gazija“ je isko-ristio za okupljanje svih dosada-šnjih članova ovog hora, ali i zadodjelu priznanja prijateljima„Gazija“ koji su na bilo koji načinpomogli i podržali ovaj hor od nje-nog osnivanja do danas. Međudobitnicima zahvalnice je i redakcija ReprezenT-a.

Na samom početku premijerno

odbrambeno-oslobodilačkom ratu.Plakete su dodijeljene i slijedećimkolektivima, preduzećima, instituci- jama i pojedincima: Radni kolektivOsnovne škole „Bužim“, „Kobar“

d.o.o Bužim, KIB Banka d.d. poslo-vnica Bužim, „Kov-grad“ d.o.oBužim, Udruženje „Izet Nanić“,Emin Grošić, Općina Vogošća,Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta USK-a, OpćinaBužim, načelnik općine Bužim uprošlom mandatu Jasmin Emrić,aktuelni načelnik općine BužimMirsad Šahinović predsjedavajući

Hor duhovne muzike „Gazija“promovirao spot „Dženetska hurija“

„Gazije“ zahvalile svima

koji su pomogli

KLJUČ - Na svojoj 18. sjedniciodržanoj prošlog četvrtka Općinskovijeće općine Ključ između ostalograzmatralo je Izvještaj o izvršenju

Budžeta općine Ključ za 01.01-31.03.2010. godine. Predstavnicisvih političkih partija koje participira- ju u Općinskom vijeću izrazili susvoje zadovoljstvo povećanimpunjenjem općinskog budžeta koje je za 18% veće u odnosu na istiperiod prošle godine. Usvojena je iOdluka o restrukturiranju postojećeg

Na dnevnom redu ove sjednicenašao se i Izvještaj o radu i finansij-skom poslovanju udruženja građana

nja u tom periodu realizovala brojneinfrastrukturne projekte finansiraneiz raznih donatorskih izvora, te suna taj način doprinijeli zadovoljava-

nju određenog broja javnih potreba iinteresa građana općine Ključ. Usklopu razmatranja ovog materijalaposebno je istaknuta dobra saradnjavladinog i nevladinog sektora napodručju općine.

Općinsko vijeće usvojilo je iInformaciju o stanju poljoprivrede napodručju općine Ključ za 2009. godi-

Održana 18. sjednica Općinskog vijeća Ključ

IZRAŽENO ZADOVOLJSTVOpunjenjem Općinskog budžeta

Osnovna škola “Bužim”

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]



Lovci članovi lovnog revira jedan,na čelu sa vođom revira SenadomSmlatićem i njegovim zamjenikomFehimom Mustedanagićem su upretprošlu subotu, 24. aprila, uzeliučešće u akciji April-mjesec čistoće“ i

VRNOGRAČ - VELIKA KLAD-UŠA - Dana 24. aprila u Osnovnojškoli „Prvi mart“ Vrnograč održana jedeveta Općinska smotra naučno-teh-ničkog stvaralaštva mladih. Učešćena takmičenju uzelo je šest škola i toOsnovne škole „Crvarevac“,„Podzvizd“, „Todorovo“, „25. Nove-mbar“, „Prvi mart“ i „Prva osnovnaškola“ Velika Kladuša.

Svaka škola ja imala svog učeni-ka predstavnika u disciplinama testnastave tehničkog odgoja i test opća

tehnička znanja.

Iz testa nastave tehničkog odgoja prvo mjesto osvojio je ImanKarajić iz Osnovne škole „25. Nove-mbar“, drugo mjesto Amir Ramić izOŠ „Prvi mart“, a treće mjesto supodijelili Adnel Šakanović iz OŠ„Podzvizd“ i Kerima Čuturić iz OŠ„Prvi mart.

Iz testa opća tehnička znanjaprvo mjesto podijelili su MuhamedAl-imari iz OŠ „25. novembar“ iMirela Hašić iz OŠ „Todorovo“, doksu treće mjesto podijelila tri učenika,

Haris Kudić iz OŠ „25. Novembar“,

Almira Sulejmanagić iz OŠ„Todorovo“ i Amel Pepeljak iz OŠ„Podzvizd“.

U sveukupnom plasmanu, poosvojenim bodovima prvo mjesto pri-palo je OŠ „25. novembar“ sa osvoje-nih 580,50 bodova. Drugo mjesto pri-palo je OŠ „ Prvi mart“ sa 580 bodo-va, treće OŠ „Podzvizd“ sa 508 bodo-

va, a četvrta je bila OŠ „Crvarevac“sa 451 bodom. Peto mjesto je osvojila „Prva osnovna škola“ sa 415,50bodova, a šesto mjesto je pripalo OŠ„Todorovo“ sa osvojenim 250,50bodova. Edin Š.

Općinska smotra naučno-tehničkog stvaralaštva

Osnovci na takmičenju u Vrnograču

VELIKA KLADUŠA - Učetvrtak, 29. aprila, održana jeredovna Skupština UdruženjaLovačke organizacije „VelikaKladuša“ na kojoj su usvojeneizmjene i dopune Statuta ovelovačke organizacije sa kojima sukonačno, na zadovoljstvo svihvelikokladuških lovaca i rukovod-stva ovog Udruženja, riješeniproblemi sa kojima je ova lova-čka organizacija bila suočenaviše od godinu dana, a koji su bilidoveli u pitanje i samu opstojnostlovačke organizacije.

Usvajanjem izmjena i dopunaStatuta na Skupštini se došlo dokompromisnog rješenja na opće

zadovoljstvo većine skupštinskihdelegata i lovaca ovogUdruženja, a rješenje nalaže da

će lovište općine Velika Kladušabiti podijeljeno na četiri lovnarevira u okviru kojih će biti formi-rano 12 lovačkih sekcija.

Na zborovima lovaca svih 12lovačkih sekcija najkasnije dokraja juna tekuće godine lovci ćebirati predsjednika i lovnika lova-čke sekcije, formirati lovne grupei izabrati nove delegateSkupštine u omjeru jedan delegatna 15 lovaca. Glavni kriterij zaevidentiranje broja lovaca posvim lovačkim sekcijama bićemjesto stanovanja.

Odmah poslije izbora novihskupštinskih delegata biće saz-vana i održana konstituirajuća

Skupština sa novim delegatimakoja će izvršiti izbor novog ruko-vodstva Udruženja i potvrditi

novoizabrani Upravni odbor teusvojiti sve potrebne Pravilnike iakta potrebna za uspješan radUdruženja.

Do održavanja izborneSkupštine, Skupština je svojomodlukom ovlastila predsjednikaUdruženja Izeta Dizdarevića ipotpredsjednika UdruženjaEnvera Murgića, te predsjednika

Skupštine Envera Munjakovića ipotpredsjednika Skupštine IrfanaRedžića kao lica koja će u tehni-čkom mandatu imati ovlasti dadonosu sve potrebne odluke daUdruženje funkcionira.

Velikom većinom glasovadelegati Skupštine ULO „VelikaKladuša“ na ovom skupštinskomzasjedanju su pored izmjena i

dopuna Statuta i usvojili i svaneophodna akta koja je potrebnodostaviti nadležnom kantona-lnom ministarstvu da bi se dobilasaglasnost za gazdovanje lovi-štem u lovnoj sezoni 2010/2011.godine.

Opća je konstatacija većineprisutnih Skupštinskih delegatakoji su glasali za ove izmjene i

dopune da je ovo bio historijskimomenat i historijska Skupštinaza lovstvo općine Velika Kladušai svi ovi delegati kojima je ovozadnja Skupština ipak će obezbi- jedili budućim delegatimaSkupštine i rukovodstvu ovogUdruženja osnove za puno bolji iuspješniji rad.

Esad ŠABANAGIĆ

BOSANSKI PETROVAC - U Bosanskom

Petrovcu je potpisan Ugovor o financiranju Projektaizgradnje Poslovne zone Gorinčani u BosanskomPetrovcu, između GAP-a BiH i općine BosanskiPetrovac. Ugovor su potpisali općinski načelnikErmin Hajder i Gordana Vučinić, menadžer kapi-

talnih projekata GAP-a BiH.Ovim Projektom će općini Bosanski Petrovac biti

donirano 125.000,00 KM čime će se završiti financij-ska konstrukcija za izgradnju poslovne zoneGorinčani u vrijednosti od 350.000,00 KM. Donatorisu Američka agencija za međunarodni razvoj(USAID), Švedska agencija za koordinaciju među-narodnog razvoja (SIDA) i Ambasada KraljevineHolandije (EKN). Rusmir K.

Bosanski Petrovacove godine dobiva

poslovnu zonuGorinčani

Usvojene izmjene i dopune statutaOdržana Skupština Lovačke organizacije „Velika Kladuša“

VELIKA KLADUŠA - U prošlipetak je u „Prvu osnovnu školu“ uVelikoj Kladuši stigla vrijednadonacija iz prijateljske škole uHolandiji Donacija se sastoji od

đake između prvog i trećeg razre-da.

Posrednik u realizaciji ovesaradnje je privrednik iz VelikeKladuše Edin Bekanović čija

Čišćenje okoliša Lovačkog doma u Orčevoj luci

Lovci sanirali divlju deponiju„Prva osnovna škola“ Velika Kladuša

STIGLA VRIJEDNAdonacija iz Holandije

Radno predsjedništvo Skupštine

Bosanski Petrovac

Dodjela diploma...

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 13ntervju ReprezenT

Dika Bejdić,Razgovors povodom

Naša sagovornica na temu 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, bila je urednica jednog školskogčasopisa još dok je pohađala osnovnu školu u rodnom Glamoču u kojem je završila i Gimnaziju.

Dakle još tada, ne razmišljajući o toj budućoj profesiji, Dika je stjecala nekakva novinarskaiskustva. Pri tom je bila i odlična učenica, a sa 11 godina je bila kod Tita na rođendanu

ispred Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je studirala književnost. Sa diplomom profesoradošla je u Bihać. Nakon pet godina povremenog rada u obrazovanju, zaposlila se u listu

„Krajina“ i Radiju „Bihać“ gdje je obavljala poslove lektora i to je bio njen prvi novina-rski početak. Polako je počela i pisati za spomenute medije, ali i za Radio „FERN“,

„Deutsche Welle, „Oslobođenje“, „Alternativni mediji“, „Svijet“... Od prije šest mje-seci obavlja poslove direktorice Javnog preduzeća RTV USK-a.

ReprezenT: Bilo bi zanimljivo čuti kakve razlike vidi-te između vremena kada ste počinjali i ovoga vremena

sada kada su mediji u pitanju!Dika B.: To je ogromna razlika. Razlika je u tom da

je novinar u ono vrijeme zaista bio cijenjen i taj posao secijenio. I novinari su sami sebe predstavljali po kvaliteturada, koliko urade, koliko mogu da urade i koliko vrijede.Međutim, sada je to sve drukčije i sada je to poremeće-no. Novinar se sad više cijeni ako je poslušan, ako seveže za neku političku opciju, ako je vezan za neku jakuličnost, ako ima neku dobru zaleđinu, to su mjerila pokojim se danas određuje „kvaliteta“ novinara, dok neza-visni i slobodni novinari jako teško prolaze.

ReprezenT: Kakva je po vama medijska slika naprostorima Unsko-sanskog kantona i šta nju karakteri-še?

Dika B.: Ja mislim da je ova slika jako tužna, jakotmurna i sumorna jer govoriti o slobodama medija uUSK-u vam dođe kao neki vic, kao nešto smiješno. Jako je ograničena ta sloboda, iz jednog razloga što su politi-čari izvršili toliki pritisak na medije, imaju u općinamasvoje radio stanice i druge medije, tako da se tačno značiji je utjecaj na koji medij. Mislim da je ovdje jako malomedijske slobode i nisu samo političari krivi za te medij-ske slobode, krivi su i novinari jer je novinarima lakšeraditi kad su pod nečijim skutima, tad oni tačno znaju nakoji način raditi i kako.

ReprezenT: Ima li danas uopće dobrih novinara išta bi po vama bio dobar novinar?

Dika B.: Da bi ste bili dobar novinar, prije svegamorate biti dobar čovjek. Morate biti izuzetno obrazovan,

nadaren, radoznao i jedno veliko sumnjalo. Sve što vamneko kaže, ne smijete prihvatiti zdravo za gotovo, zaistamorate provjeriti, morate posumnjati u to i staviti podlupu vaših posmatranja i onih krajnjih konzumenatamedijskih proizvoda, a to je javnost. Da bi ste sve tosagledali, zaista treba mnogo tih elemenata, a malo jeonih koji imaju to sve objedinjeno u sebi. Malo ih je u cije-loj Bosni, a pogotovo na našem Kantonu.

ReprezenT: Kakva je po vašem mišljenju sudbinapisanih medija, obzirom na ekspanziju interneta i može liinternet ugroziti pisane medije?

Kladuši, Cazinu, Sanskom Mostu, dok Bužim npr. uopćenema lokalnog medija, a u Bosanskom Petrovcu njihov

lokalni Radio radi na srednjem, prevaziđenom talasu?Dika B.: To svakako nije dobro, a tu je odgovornost

i Kantona, ali i općina, jer se nisu dovoljno potrudili daimaju svoje medije i da obezbjede svojim građanimamedij. Ne može jedan kantonalni medij obezbijeditidovoljno informacija koliko može općinski medij. Iliimamo problem da se općinski medij bavi kantonalniminformacijama, ili federalnim, državnim pa i međunarod-nim, a ne bave se onim lokalnim, što je čisti promašaj.Svako treba da se bavi onom sredinom na kom nivou jeregistriran i da mu to bude prioritet.

ReprezenT: Slažete li se da su i novinari krivi zasvoj loš status danas?

Dika B.: Pa prije svega, novinari nisu dovoljno jedinstveni, nisu povezani i solidarni jedni prema drugi-ma, i nisu dovoljno jaki da se izbore za svoju nezavisnosti da se odvoje od svih političkih utjecaja, nego jednosta-vno se čini kao da žele da su u nečijem okrilju. E sad,ima i za to više razloga jer egzistencija novinara je zaistaugrožena, male su plate, a to je zanimanje jako podcije-njeno. Ako je plaćen jedan portir ili kafe kuharica u nekojopćini onoliko koliko je plaćen jedan novinar u jednomkantonalnom mediju, onda je to katastrofalno i onda je torazlog zašto se novinari tako ponašaju, jer su i oni nesi-gurni, nemaju stalnu obezbjeđenu egzistenciju, nemajuizvore finansiranja, i onda pronalaze neki način za doda-tnu zaradu i tu je ta nesigurnost.

ReprezenT: Ko su po vama ključni akteri ugrožava-nja slobode medija i novinara kod nas u Kantonu?

Dika B.: Konkretno, ključni akteri su političari, i štosu više pozicionirani, više uzimaju sebi slobode i pravada ugrožavaju slobodu medija, kao i pojedini biznismeni,odnosno financijski moćnici. Ako novinar mora razmišlja-ti o tome kako će ko reagovati, šta će biti nakon što onobjavi neki tekst i da li će imati problema zbog toga, ondatu nema kvalitetnog rada. Ja se sjećam kada se ovdjeradilo sve u sjeni Alage Ajdinovića, nekadašnjeg pred-sjednika SDA Bihać. On je bio toliko zainteresiran zamedije i toliko bio moćan u medijima, da je sebi uzimaoza pravo da dođe u režiju kada se montira neka emisija

Dika B.: Mislim da ima više autocenzure nego cen-zure, a cenzure ima svakako. Ja ne bi da izdvajam neke

političare, ali ih ima mnogo koji koriste priliku na nekimsvojim političkim stranačkim sastancima da oni proziva- ju medije i novinare, i govore o tom koliko je ko posvetiokome pažnje, koliko je sekundi trajala nečija izjava i sli-čno. Dakle, ne daju vam prostora da razmišljate na pro-fesionalan i uređivački način, da vi uredite programonako kako vi mislite i kako ste naučili da trebate profe-sionalan biti, nego svako misli da je on najvažniji i da jeono što je on uradio najvažnije. Za ono što nije uradio jeopet kriv novinar i krivi su mediji. Posebno je to izraženou godinama kao ova, koje su izborne i svi smatraju danisu zastupljeni u medijima dovoljno, a ne primijete daoni imaju nedostatak aktivnosti, da oni malo rade i da bioni morali intenzivirati svoj rad, nego se uvijek lopticaprebacuje na novinare tako da je novinar dežurni krivacza sve loše što se dešava u društvu.

ReprezenT: Kolika je plata novinara u vašoj medij-skoj kući?

Dika B.: Plata novinara u našoj kući je toliko mala,da je sramota kazati kolika je.

ReprezenT: Hoćemo li barem reći koliko plaćekasne?

Dika B.: Ja sam došla u ovu kuću kad je bilo sedamplaća neisplaćeno, sad kasne četiri plate, ali je pitanjekako će biti s obzirom na ovakvu situaciju u politici, koja je jednostavno u nekakvim svojim političkim pregovori-ma.

ReprezenT: Kakva je tehnička opremljenost televi-zije?

Dika B.: Tehnička opremljenost je bila katastrofal-na. Kad sam došla, vjerujte da nisu bila ni tri kvalitetnakompjutera tako da sam ja dosta toga izmijenila, imalismo jak marketing krajem prošle godine. Dosta togasmo uradili, nabavili smo novu tehniku, ali nam treba jošda se to nadograđuje, jer to je samo dio potrebne tehni-ke. Naši predajnici i digitalizacija ne znam u kom smjeruće ići i na koji način. Ako Vlada ne shvati šta je to i kojesu naše potrebe, ja mislim da ovaj medij nema sudbine.

ReprezenT: Svjedoci smo posljednjih mjesec danaotvorenog javnog i hrabrog napada na vašu medijsku

da bismo dobili iz kantonalnog budžeta više sredstava,da shvate da je to skup medij, da to nije jednostavno i da

nije jeftino i da se ne može sa dva ili tri vozila stići na cije-li Kanton u svakom trenutku. To je razlog zbog kojeg sam ja htjela da mi što prije napredujemo, a puno toga smo upočetku napravili. Onda sam ja dan, dva zastala i razmi-šljala da li da napravim uslugu politici da dovedu poslu-šnika koji će za njih određivati onako kako oni misle, jer oni misle da ovo treba da bude nečiji megafon, da seoglašava kako hoće, koliko hoće i na koji hoće način, ilida ostanem ovdje da se borim za medije, da se borim zamedijske slobode, da ukažem na to zbog čega se to radii da ustrajem. Ja sam se odlučila da ipak ostanem.

ReprezenT: Vjerovatno je vaša ideja da se pokrenepreispitivanje odluke Skupštine o smjeni Upravnogodbora RTVUSK-a?

Dika B.: Da, bukvalno je nezakonito ta odlukadonesena i treba četiri dana po poslovniku o raduSkupštine, prije stavljanja na dnevni red da se doneseobrazloženje, a pogotovo takva odluka ne može bitipredmet vanredne Skupštine. Oni su odluku donijeli navanrednoj Skupštini, bez obrazloženja, bez predlagača, jednostavno to je bilo u nekakvim kuloarima dogovoreno,traženo je mjesto direktora, a zauzvrat je izglasanbudžet.

ReprezenT: Hoćete li kazati ko je tražio to mjesto?Dika B.: Pa tražio je Hamdija Lipovača, to su svi

ostali potvrdili, jer njemu zapravo ono treba da pokrijenjegov propali projekat pokretanja televizije. Trebaopravdati budžetska sredstva iz općine koja je izdvojioza taj projekt, koliko je ljudi novih zaposlio, koliko košta,

da li je potreban taj medij.ReprezenT: Ima li taj projekt Hamdije Lipovače povama perspektivu?

Dika B.: Po meni nema perspektive, jer to je kablov-ska televizija. Jedinu perspektivu ima atakujući na ovukuću i dobijajući mjesto u ovoj kući da dovede te ljude,da onda ova kuća ima 150 novinara zaposlenih i da budenemoguće je isfinansirati. Nakon godinu, dvije danaHamdiji Lipovači ovaj medij više ne bi ni trebao, jer onsigurno ima namjeru politički napredovati, pa tako i ne bitrebao ni raditi

direktorica Javnog preduzeća Radio Televizija USK-a

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Autocenzure ima više nego cenzure,

A CENZURE IMA SVAKAKO

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 Feljton

VEĆINA AMERA NE vjeruje Ujaku Samu

Uncle (ujak, stric, tetak) Sam je personi-fikacija Sjedinjenih Američkih državakoja se rabi u ovdašnjoj javnosti kada

se želi izraziti nešto osobito značajno o Vladi -administraciji aktuelnog predsjednika Amerike.Ovdašnji printani mediji su prepuni veoma „poga-nih priloga“ o Demokratskoj partiji, predsjednikuObami i administraciji Bijele kuće. Povremenimuvrštavanjem aktuelnih tema američkog života u

svoj Tefter pokušavam zainteresovanim čitaocimaReprezenTa omogućiti da kompletiraju svoju pre-dodžbu o najmoćnijoj državi Planete, o učešćuovdašnje pluralističke javnosti na svoje „izabrani-ke“, o bitnijim dešavanjima u Kongresu, o kvalite-ti života…

Naravno, čitaocima stoji na raspolaganjumogućnost kako provjere vjerodostojnosti teksto-va u Tefteru, tako i dodatnih interesovanja bilo oopćim globalnim i ili pojedinačnim specifičnim

partiju na vlasti. Povećanje nepovoljnog okruže-nja i velika neizvršena obećanja Demokrata možeih skupo koštati. Anketa je pokazala da samo22% ispitivanih je odgovorilo da može vjerovatiWashingtonu. Blizu polovine kaže da Vlada prou-

zrokuje negativne efekte koji utječu na njihov dne-vni život. Ovo anti-vladino osjećanje pospješuju i„čajanke“/„tea party“ protesta zadnjih sedmica. Autor priloga je obavio i „ulična propitivanja“, panavodi: „Vlada laže ljude godinama. Političari dajuobećanja prije izbora, a poslije ih ne slijede“, kažeCindy Wanto, 57-godišnji registrirani Demokratai dodaje: „Previše je Vlade u mom poslu. To je bioproblem i prije Obame i on još nije sasvim sigur-no u poziciji da to popravi“.

Većina anketiranih smatra da Washingtonima prevelika ovlaštenja i da bi mnoge stvari tre-balo prenijeti na državni i lokalni nivo. U javnosti je rašireno uvjerenje da je Vlada neodgovorna ida bi joj trebalo suziti ovlaštenja. Oko polovineanketiranih kaže da bi željeli manju Vladu saboljim uslugama što je veće u odnosu na oko 40% onih koji žele veću Vladu sa većim ovlaštenji-ma. Javnost je čak bila podijeljena i oko pitanjakako dugo će Obama biti predsjednik. Još je veći-na onih koji misle da njegova administracija sedobro napreže da drži kontrolu nad ekonomijom irecesijom.

„Povjerenje u Vladu neobično je nisko“, kažeAndrew Kohut, direktor nepristranog centra koji jeobavio anketu i dodaje: „Neke od reakcija protivObame kao nepovoljne stvari brzo napreduju“.

Anketa je pronašla da su Obamina načela bila dje-lomično odgovorna za povećanje nepovjerenjaanti-vladinim pogledima.

Pod Obamom,smanjene mogućnostiizbora za budućnost

Naslov je washingtonovog istraživačaMichael Baronea publikovanog 5. aprila u The Arizona Republic na strani B-7. U podnaslovuautor se poziva na ankete na osnovu kojih kaže:„Milenijska generacija ga napušta“. Navedeni

autor je rezultate iste ankete (The Pew…) prezen-tovao sa stanovišta mladih Amerikanaca. Svojtekst počinje: „Prošlog ljeta napisao sam kolumnuu obliku pisma upućenog mladom Obaminom gla-saču. U njemu je stajao i sljedeći tekst: „Vi želitenačela koja će omogućiti da birate vašu buduć-nost. Obama podupire načela koja će omogućiticentraliziranoj vlasti da ona u najvećoj mjeri utje-če na vašu budućnost. Da li je to nada i promjenakoju želite“?

dolara mjesečno ili oko 68,88 dolara sedmično.Na pitanje korisnicima kako prolaze najčešćiodgovori su: „Tanko, da tanje biti ne može“! Vođaprograma, Lisa Pino, kaže kako zadnje vrijemebilježe brzi porast i tvrdi da jedan od osmorice Amerikanaca prima bonove za hranu.

Međunarodna granica siromaštva ustanov-ljena prije par godina od strane UN-a iznosi 2,5dolara po osobi dnevno. Nije teško izračunatikako je američki sedmični prosjek četveročlaneporodice nešto ispod linije siromaštva. Ovdje ću i

odgovoriti jednom participantu „Internet dijaloga“koji me naružio što upoređujem Gini koeficijent

(mjerilo siromaštva) za zemlje različite ekonom-ske razvijenosti. Tko želi malo bolje ovladati ovomtematikom neka pročita Izvještaj 51847 „Zaštitasiromašnih u vrijeme recesije“. U BiH do 2007.linija siromaštva bila je definisana na nivou 205KM po osobi mjesečno.

U međuvremenu je „poravnat“ paritet kupo-vnih cijena preko PPP (Pushing Power Party) štou najkraćem znači da se usporedba vrši tako štose različite valute međusobno konvertuju po

u galonskim pakovanjima su kraćeg vremenaupotrebe, obično do četiri sedmice. Isti kvalitetpakovan u boce sa ultra pasterizacijom traje 60dana, a nepuna litra ( 1 qt= 946 ml) košta 1,99dolara. Ako se isto mlijeko pakuje u boce od 354ml cijena je 1,25 dolara. Slijedi nastavak u nared-nim brojevima.

Šta piše u apstraktu1991. - 2010.

Ni jedan vremenski period u višestoljetnojpovijesti velikokladuškog kraja nije ostavio dublje

ožiljke i veće nevolje u dušama haman pa svijuKladušana kao što je prva polovina zadnje dece-nije 20. vijeka, odnosno prva petoljetka višestra-načja. Od kad je vrana pocrnila ljudski život uKladuši nije bio jeftiniji nego tokom Bratorata1993/95, svačiji život u tren oka mogao je završi-ti u mezarluku, na čiviluku, mogao si biti ubijen naulici iz čista mira ili smrtno pretučen u zatvoru,bez glave skinute na najsvirepiji način…

Proteklih 20-tak godina kladuška povijest jebila prepuna paradoksa, nezakonitosti svakevrste. Spisak kladuških paradoksa je povelik:nikad se nije u kraćem vremenu raskrčmila veća

imovina, unakazio prostorni plan, nikad glasnijenisu odzvanjale promocije „univerzalnih vrijedno-sti“, a da su ista na nedopustivo niskom nivou uvaktu kada je prvi put u povijesti Kladuša bilazastupljena u Helsinškom komitetu za ljudskaprava; nikad više brojnih organizacija koje brinu osvemu i svačemu, a da je opći ambijent i općarazvijenost veoma oskudna; nikad više demokrat-ski izabranih narodnih izabranika, a da ih semanje poštiva i zauzbija; nikad više medija svih

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizoncaRame Hirkića. Autor priloga

će svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakrajiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenjeračuna sa sobom, sa

drugima, o nadanjima izabludama, reviziji odluka,planova i shvaćanja i pone-čeg zapisanog u knjigama.

P i š e :Ramo Hirkić

Tefter (154)Tefter (154)

14 ReprezenT

Broj Amerikanaca koji se hrane bonovima

(food stamps) je veći od 38 miliona

Među pripadnicima „milenijske“ generacije,

znači među mladim ljudima, u jesen 2008. bilo je

66 % Obaminih birača, koji su se identifikovali sa

Demokratima. Da su izbori ove godine 54 %

mladih bi se identifikovalo sa Demokratama.

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


15zbor ReprezenT03. maj 2010. godine, broj 198

Pretprošle sedmice je zapo-čela velika međunarodnamanifestacija fotosusreta

na Uni pod nazivom „Pokažimo svije-tu ljepote Une“, a u organizaciji

Udruženja „Infokult“ iz Bužima, kojaće se ove godine odvijati u tri etape.Naime, zainteresiranost fotografa jepostala toliko velika da posjete i foto-

grafiraju rijeku Unu, da se jednosta-vno sve to moralo raspodijeliti u višegrupa.

Prva grupa fotografa iz Hrvatske iBosne i Hercegovine već je boravila

na Uni, gdje su fotografi za samo jedan dan posjetili i fotografisaliRipačke slapove, Štrbački buk, ausputno su se zaustavljali i fotografi-

rali Unu gdje im se god to dopalo. Upovratku su fotografirali Bihać na Unii kulturno-historijske znamenitostiBihaća. Neki fotografi su doputovali

dan ranije pa su fotografirali Unu napodručju Bosanske Otoke iBosanske Krupe.

Nakon ove prve grupe fotografa,15. i 16. maja, povodom Dana rijekeUne dolazi velika grupa fotografa,kojom prilikom će fotografirati Unuod Bosanske Krupe do Martin Broda,ali će i na kraju otvoriti izložbu foto-grafija svih ovogodišnjih učesnika uGaleriji Muzeja Pounja u Bihaću, 16.maja, u nedjelju u 18:00 sati.

Samo deset dana kasnije, 28.maja, u petak u 19:00 sati će uZagrebu u Bošnjačkoj nacionalnoj

zajednici Hrvatske u Ilici 54 biti otvo-rena najveća do sada izložba foto-grafija Une, gdje će fotografije priloži-ti svi dosadašnji učesnici foto susretau protekle četiri godine, pa će izložbapod nazivom „Pokažimo svijetu ljepo-te Une“ biti veoma dobra i očekuje sevelika posjeta prilikom i nakon otva-

ranja.I naravno, zbog velike zainteresi-

ranosti fotografa za treću etapu suplanirani jednodnevni fotosusreti sanajvećim brojem učesnika, a bićeorganizirani povodom ovogodišnjeInternacionalne Una regate.

Prema riječima predsjednika„Infokulta“ i idejnog tvorca ove mani-festacije, Nedžiba Vučelja, biće ovo jedan od najvećih kulturnih i turisti-čkih projekata u Bosni i Hercegovini,koji će zasigurno okupiti veoma velikibroj fotografa iz više zemalja Evrope,zahvaljujući čijim fotografijama, videozapisima, tekstualnim i novinarskimprezentacijama putem različitih medija Unu pohoditi mnogi turisti i zaljub-

ljenici ove ljepotice koja i zaslužujetakvu pažnju.Za očekivati je također da će veli-

ki broj ljubitelja fotografije i zaljublje-nika Une iz cijele Krajine doći da pri-sustvuje otvaranju obje najavljeneizložbe urađenih fotografija.

Esad ŠABANAGIĆ

Foto susreti na Uni u tri etape

Pokažimo svijetu ljepote Une

BOSANSKI PETROVAC - Uposjetu Bosanskom Petrovcu ovihdana boravio je autor i istraživač,inostrani član Ruske Akademije pri-rodnih nauka i osnivač Fondacije„Arheološki park – Bosanska pirami-

stanju prenositi kamene ploče masi-vnije od jedne tone. Njihova pravilnaorijentacija i perfektno usađivanje uzemlju govori o astronomskom i gra-đevinskom umijeću.

Nepostojanje natpisa koje bi ih

Mogućearheološko otkriće

Osvježnje fotografa kraj UneFotografi fotkaju Unu

Megalitni blokovi na Škrakića brduu okolini Bosanskog Petrovca

Danas kada veoma rijetki mogu Praznik rada

dočekati nakon što su odradili svoju smjenu u fabri-

Kladuška strankaprivrednog prosperiteta

Narodna strankaRadom za boljitak

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19816 repoReprezenT

Treći maj je Svjetski dan slobode medija, kada se,uglavnom, mnogi trebaju zahvaliti novinarima i odati im priz-nanje za njihov rad u toku minule godine. Nažalost, nigdje uKantonu, pa ni u Bužimu, nije tako. Bužim je jedina općinau USK-u koja nema svoj neki lokalni medij. Građani su takou svojevrsnoj medijskoj blokadi kojoj iz ovih ili onih razlogadoprinose i mediji kojima je dužnost pokrivati ovo područjebudući se financiraju iz budžeta kojeg pune i građani

Radio Bihać

je počeo sa radomu martu 1966.godine, prvoeksper imentalno,a potom i redo-vnim programom,u okviru NIRDO„Krajina“. Dece-mbra 1992. godine zbog nastalih okolnosti u Bihaću je for-mirano Javno preduzeće RTV Bihać u okviru kojeg je,pored radijskog, emitovan i TV program. Krajem aprila1996. godine dolazi do gašenja televizijskog programa,tako da se do kraja februara ove godine emitovao samoradijski program, putem dva emitera snage 300 i 1000 W.U četvrtak je u okviru ovog preduzeća izišao deseti brojInformativnih sedmičnih novina 037Plus, a početkom maja

starta i televizijski signal, za sada putem kablovskog emite-ra.

U Javnom preduzeću RTV Bihać d.o.o. u ovom trenu-tku je zaposleno 27 radnika, plus devet mladih volontera itri saradnika. Na čelnoj funkciji Radija je Edin Zeljković,Informativnog sedmičnog lista 03Plus Dilajla Obajdin, aKablovske televizije Esad Budimlić. Direktorica Javnogpreduzeća je Mirela Poprženović, dok je izvršni direktor Safet Hrnjica. Sjedište preduzeća je u dvije zgrade uKrupskoj ulici. www.rtvbihac.ba e-mail: [email protected] tel. 037-226-688 i tel/fax: 037-226-866.

(N E)Z A PA ŽEN O o b iljeSvjetski d

slobode m edi

Pripremio:Esad ŠABANAGIĆ

BUŽIM

Medijska izolacija

BIHAĆ

Tri medija u jednom preduzećuUnsko-sanske novine Krajina pod ovim imenom djelu-

ju od 2000. godine, a inače ove sedmične novine utemelje-

ne su 1946. godine.U ovom medijudanas je zaposleno14 radnika i dvasaradnika. Direktor jeElmedin Mehadžić,a glavna i odgovornaurednica SanelaPašagić. Šta je ovajsedmični list radio i uradio u 60 godina svog postojanjaobrađeno je u Monografiji „Krajine“ kao svjedoku vremenakoja je izdana u okviru ovog lista 2006. godine.

Monografija je slika novinarstva nekad i sad, govori onovini i novinarima, onim pravim novinarima sa životnim,stručnim i ljudskim referencama koji su svakodnevno prati-

li sistemske preobražaje, imali ekskluzivnost svoga mišlje-nja i ukrštajući ga sa događajima, nudili rješenja kao plodsvoga bogatog životnog iskustva.

Monografija je svjedočanstvo o tome kako je grupaentuzijasta daleke 1946. godine pokazala smjelost ravnuherojstvu onih koji su sa puškom u ruci srušili fašizam uDrugom svjetskom ratu i krenuli u informativnu neizvjes-nost punu enigmi, zamki i prepreka. U petak je iz štampeizišao 731 broj ovih novina.

www.krajina.com.ba e-mail: [email protected]: 037-228-419, fax: 037-228-420.

BIHAĆ Najstariji medij u USK-u

Novi RadioBihać je prva priva-tna, komercijalnaradio stanica napodručju Unsko-san-skog kantona i spadameđu najslušanijeradije na prostoruUSK-a i šire. Form-iran je prije pet godi-na s ciljem da građani Bihaća i Cazina, ali i ostali slušaocikoji ih prate putem Interneta dođu do brze, tačne i necenzu-risane informacije. U proteklim godinama opravdan je ciljpostojanja ovog radija, a tome u prilog svjedoče i istraživanjakoja dva puta godišnje provodi eminentna istraživačka kućaiz BiH i prema kojem su daleko ispred ostalih radio stanicakoje se slušaju na ovom području.

Program nije politički obojen nego služi realnim potreba-ma stanovništva, a emituje se isključivo zabavna domaća istrana muzika uz ostale kvalitetne segmente programa, te jena taj način ovaj radio dobio podršku ogromnog broja sluša-laca u regiji Bihaća. U pet godina postojanja vrijedni novina-ri ovog radija uspijevali su biti na svim značajnim dešavanji-ma i tako valjano na vrijeme informiraju svoje slušaoce.Direktor je Amir Jukić, a glavna i odgovorna urednica jeInes Alijagić.

Trenutno Novi Radio zapošljava pet novinara i realizato-ra programa. Locirani su u Centru grada na adresiMehmedalije Maka Dizdara. Tel. 037 222-227 i 037-228-501,www.noviradiobihac.com e-mail: [email protected]

BIHAĆ

Nešto novo sa Novim Radijem

U sastavu Centra za kulturu i obrazovanje u BosanskomPetrovcu djeluje i Radio sa istim nazivom koji se, jedini u

Kantonu, emituje na srednjem talasu. Centar za kulturu i obra-zovanje počeo je sa radom 2004. godine, dok je RadioBosanski Petrovac počeo sa emitiranjem svog programa nasrednjem talasu 22. septembra 2007. godine. Program se nasrednjem talasu emituje na 90,9 MHz svakim danom osimnedjelje u vremenu od 07:00-15:00 sati. Milica Kecman jedirektorica Centra za kulturu i obrazovanje, a time i ovogRadija u kojem su zaposlene još tri radnice od kojih jednadiplomirana žurnalistica te još jedan radnik koji se polako pri-prema za penzionisanje. Ovaj Radio ne pokriva čak niti svemjesne zajednice u općini, stoga su velika očekivanja uposle-nih da bi konačno mogli dobiti FM frekvenciju, a potom se čutiznatno dalje nego što je to slučaj sada. Tel. 037-881-279 e-mail: [email protected]

BOSANSKI PETROVAC

Radio na srednjemtalasu 1580 AM

Radio i Televizija Cazin djeluju u sastavu Javnog pre-duzeća Radio-televizija d.o.o. Cazin. Preduzeće zapošlja-va 16 radnika, a zanimljivo je da su skoro svi angažirani uprogramskom segmentu. Redakcija je zajednička za obamedija i čini je šest novinara – urednika, dva urednika pro-grama a tu su i dva spikera i pet RTV tehničara

CAZIN Dva medija - jedna redakcija

Radio Bosanska Krupa se u eteru prvi put oglasio 17.septembra 1967. godine, a svoj rad nije prekidao ni u vrije-me najžešće agresije na BiH.

Radio svoj program emitira na UKT-frekvenciji 97,5MHz a mogu ga pratiti i slušatelji u rubnim područjimasusjednih općina. Već drugu godinu zahvaljujući vlastitim

BOSANSKA KRUPA

Radio kojeg ni rat nije ugasio

Javno preduzećeRadio televizija Unsko-sanskog kantonaosnovano je 22.decembra 1995. godi-ne. RTV USK-a se bavipripremanjem, proizvo-dnjom, reprodukova-njem, difuzijom i prije-nosom vlastitih radio itelevizijskih sadržaja

BIHAĆ

Izloženi najžešćim udarima

Uređenje posljednjeg broja

037Plus Hilmija Hrnjić

i Midhat KalimanDTP “Krajine”

Irma Nuspahić,novinarka - spiker

Elma Terzić - spiker i voditeljica, iJelena Dotlić - tonska realizatorica

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 17taža ReprezenT

Emitovanje programa Radio Velika Kladuša otpoče-lo je 2. februara 2001. godine. Od početka rada pa do

danas Radio se vodio jednim ciljem - odgovoriti zahtjevi-ma slušalaca ovog grada i šire. Vođeni time i prateći tren-dove u elektronskim medijima postigli su dobru slušanosti zauzeli važno mjesto u medijskom prostoru Unsko-san-skog kantona.

Tokom prvih nekoliko godina rada uposleni u ovommediju su nastojali povezati Kladušane iz dijaspore sa nji-hovim gradom. Tako su u proljeće 2004. godine pokrenu-li web stranicu Radija, a u decembru iste godine otpočelii s emitovanjem programa putem interneta.

Nakon uspješno realiziranih brojnih projekata idobrih rezultata, menadžment i uposlenici Radija u 2010.godinu ušli su s novim projektom, emitovanjem programa24 sata. Kada su u pitanju poslovni rezultati i finansijskipokazatelji, dovoljno je reći da ovo preduzeće posljednjih

nekoliko godina bilježi pozitivno poslovanje i na krajusvake godine finansijsku dobit. Glavni izvor prihoda je

vlastita djelatnost, tako da je krajem prošle godine predu-zeće došlo na nivo finansijske saomoodrživosti u visini od85 posto.

U Radiju Velika Kladuša trenutno je osam stalnozaposlenih i angažirana su tri vanjska saradnika. Direktor je Mersad Sarajlija, a glavna i odgovorna urednica

Aldijana Purić. www.radiovkladusa.ba e-mail:[email protected] Tel. 037-771-531.

Krajiške nezavisne sedmične novine ReprezenT suprivatni printani medij koji pokriva medijski prostor sada-šnjeg Unsko-sanskog kantona, sa ambicijama da ubudućnosti pokriva cijeli krajiški prostor. ReprezenT jemedij čiji je izdavač preduzeće „Meridian“ d.o.o. iz VelikeKladuše, a prvi njegov broj izišao je 3. jula 2006. godine.

ReprezenT pokriva prostor USK-a i ima svoje dopisnikesa lica mjesta u svim općinama USK-a. ReprezenT se dis-tribuira na adrese Krajišnika širom Evrope, a brzompoštom FEDEX i američkim brzim poštama do čitalaca u Americi i Kanadi stiže za oko sedam dana. Na prostorimaUSK-a ReprezenT se distribuira u svim kioscima Oprese,Interpressa i svim poštama, te gotovo svim prodavnicamana području općine Velika Kladuša.

U ReprezenT-u su u ovoj godini stalno zaposlena triradnika, te šest dopisnika i dva saradnika. Svi uposleni sumlađi od 30 godina i zasigurno po godinama predstavljaju nici. Ovaj broj ReprezenT-a je 198 po redu, još malo pa

ennja

ponedjeljak, trećeg maja, na dan izlaskaovog broja ReprezenT-a, u svijetu se obilje-žavao Svjetski dan slobode medija. Kakoće ovaj dan kod nas biti obilježen unaprijed

se zna, kao u naslovu „(ne)zapaženo“,posebice kod nas na prostorima USK-a. Druga dvapisana medija na ovim prostorima ovaj događaj uopćeniti ne spominju, a prema našim saznanjima na ovajdan će Televizija USK-a prirediti emisiju posvećenuslobodi medija, tako da ne možemo tvrditi da baš nijebilo spomena na ovaj datum, ali to što je i bilo nijedovoljno i predstavlja samo djelić onoga što bi treba-lo. Trebali smo i mogli smo dostojno se prisjetiti ovogdatuma, ali ako već nismo onda se niti nemamo razlo-ga žaliti na svoj status a podsjećamo da je novinar nekad bio neko i nešto dok je danas ništa. Ovakavodnos nas samih šalje sliku o nama koji niti trebaju

očekivati da nas drugi cijene kada to ne činimo samisebi. To je dakle slika o nama. Naša novina barempokušava podsjetiti svekoliku javnost na broj i struktu-ru medija u USK-u i na naš položaj općenito. Ono štoznamo i od čega ne možemo pobjeći je činjenica da jesvima, baš svima teško, ne doduše podjednako, aliteško jeste.

Na geografskim prostorima USK-a u ovom trenu-tku djeluje ukupno 13 medijskih kuća sa 17 kantona-lnih-lokalnih medija i to četiri televizije: RTV USK-a,RTV Cazin, NTV 101 i RTV Bihać (starta kao kablov-

ska TV u maju ove godine); deset radio stanica: RadioUSK-a (u sklopu RTV USK-a), Radio Cazin (u sklopuRTV Cazin), Radio Sana, Radio Ključ, Radio BosanskaKrupa, Radio Velika Kladuša, Radio BosanskiPetrovac, Radio Bihać (u sklopu JP RTV Bihać), NoviRadio Bihać i Radio Velkaton; troje sedmičnih novina:Unsko-sanske novine Krajina, Krajiške nezavisne sed-mične novine ReprezenT i Informativni sedmični list037Plus. Općina Bužim jedina u USK-u nema lokalnimedij. Internet kao medij ne treba podcijeniti, ali brojportala na ovim ili za ove prostore teško je utvrditi, a jošteže pouzdati se u njih i njihovu vjerodostojnost onogšto objavljuju.

Od ukupnog broja navedenih medija, četiri sunezavisna, Velkaton i Reprezent u Velikoj Kladuši, NoviRadio u Bihaću i NTV 101 u Sanskom Mostu. Svi osta-li mediji naslonjeni su na kantonalni ili općinske budže-te. U svim medijima stalno je zaposleno 188 radnika, te41 saradnik, a svakako je zanimljivo da u osam od 13medijskih kuća dužnost direktora obavlja žena.

1. JP RTV Bihać 27 + 122. Unsko-sanske novine Krajina 14 + 23. Novi Radio Bihać 5 + 04. NTV 101 Sanski Most 12 + 35. Radio Sana 13 + 06. JP RTV USK-a 65 + 77. JP RTV Cazin 16 + 08. Radio Bosanski Petrovac 5 + 09. Radio Ključ 5 + 010.Radio Bosanska Krupa 10 + 0

11.Radio Velika Kladuša 8 + 312.Radio Velkaton 5 + 513.ReprezenT 3 + 8

188 + 40Podaci pribavljeni iz navedenih medijskih kuća.

Pregled stalno zaposlenihi angažiranih radnika

u medijima USK-a:UU

U Ključu postoji jedan registrovan medij i to elektronski, a

to je Radio „Ključ“. Nakon brojni h sistematizacija, prilagođava-nja zahtjevima Općinskog vijeća Ključ kao osnivača, danas suu radiju zaposlena samo četiri profesionalca i voditeljicaZenina Huskić na pola radnog vremena.

Direktor i urednik Ibrahim Zukanović već drugi mandatvodi ovaj medijski brod kroz nemirne vode, pokušavajući gaodržati na površini. Đemal Jašarević je zadužen za prikuplja-nje marketinških ponuda i ispunjavanje želja klijentima, ali radii kao voditelj programa.

Novinar Edhem Bender priprema lokalne vijesti, pratidogađaje i piše izvještaje, dok je Edin Krivić i tonski realiza-tor i muzički urednik. U državi jednostavno ne postoji radio sta-nica sa manjim brojem uposlenih, ali tako su odgovorni uKljuču htjeli, i još jednom su dokazali svijetu da se može bezulaganja imati nešto.

Radio Ključ je smješten u Domu kulture Ključ, a kontakttelefoni su 037-660-050 i fax 037-660-049.

KLJUČ

Mala, ali izdržljiva ekipa

Nezavisnu televiziju 101, osnovao je 1998. godineu Sanskom Mostu, Rezak Hukanović. Ovaj poduzet-nik iz Prijedora se ranije bavio estradnim menadžer-skim poslovima i neposredno pred izbijanje rata osno-vao je u tom gradu Radio 101. Iz izbjeglištva uNorveškoj, Hukanović se vratio u BiH, jedno vrijeme je

boravio u Sanskom Mostu sve dok nije vratio svojuimovinu u Prijedoru.

NTV 101 medijski je nasljednik istoimenog radija iradi se o mediju koji je u stopostotnom privatnom vla-sništvu. Danas zapošljava dvanaest radnika i nekolikosaradnika, a programski je koncipirana tako da infor-mativno pokriva područja Sanskog Mosta i Prijedora.Program ove televizije moguće je pratiti na širempodručju sjeverozapadne Bosne, a od prije nekolikogodina i u sistemima nekolicine domaćih kablovskih

operatera.Poput svih drugih medija u privatnom vlasništvu i

NTV 101 danas dijeli tešku sudbinu opstanka na slo-bodnom tržištu. Ipak, prema riječima vlasnika ove tele-vizije, Rezaka Hukanovića, NTV 101 će se i poredteške privredne situacije i sve manjeg broja marketin-ških oglašavanja, što je glavni izvor finansiranja, i daljetruditi da ostane profesionalna i objektivna.

Direktor i urednik je Rezak Hukanović. Tel./fax:037-686-101 , www.ntv101.tv e-mail:

SANSKI MOST NTV 101 ostaje

profesionalna i objektivna

Radio „Sana“ je prvi elektronski medij osnovan na podru-čju općine Sanski Most sada već daleke 1968. godine. Ovamedijska kuća danas funkcionira kao Javno preduzeće i upo-šljava 13 radnika. Iako se radi o lokalnom radiju, zahvaljujući

ž d j ik k ji j j š L k h i l

SANSKI MOST RADIO „SANA“

ODRŽIVO PREDUZEĆE

VELIKA KLADUŠA

Radio koji zbližava

VELIKA KLADUŠA

ReprezenT stiže sve,a konkurenciju prestiže

Studio Radija “Ključ”

NTV 101 montaža

Studio Radija Velika Kladuša

ReprezenT- dopisništvo Utica - USA

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]



BIHAĆ - Cjelovečernji koncertKUD-a „Čajavec“ Banja Luka održan je u Bihaću u velikoj dvorani

Kulturnog centra, koja je bila prema-la da primi sve one građane Bihaćakoji su željeli da uživaju u igrama ipjesmama od naroda i narodnostiBosne i Hercegovine. Domaćin kon-certa bilo je KUD „Krajina“ iz Bihaćakoje je učestvovalo u drugom dijelukoncerta, u kojem su nastupili člano-

gdje je u prvom dijelu od 60 minutaprezentiran koncert za Kinu, a u dru-gom djelu programa uslijedio je

zajednički nastup KUD „Krajina“ iKUD „Čajavec“.Bila je to prilika da građani

Bihaća prvi put pogledaju KUD„Čajavec“, jedno od najboljih društa-va RS i BiH, koje je 2004. godine,kao najbolji ansambl BiH, već pred-stavljao bogatu folklornu baštinu

Veče folklornih igara BiH

Zajednički nastup KUD „Krajina“ Bihać i KUD „Čajavec“ Banjaluka

VELIKA KLADUŠA - Na velikuradost i zadovoljstvo građana VelikeKladuše, u petak je u večernjim sati-ma upriličeno svečano otvaranje kruž-nog toka i parka „Meeting Point“ kodDoma zdravlja, a neposredno uz kru-žni tok. Ovim svečanim činom pušta-nja u upotrebu ovih značajnih infra-strukturnih projekata došlo je u pravitrenutak, uoči Prvomajskih praznikakada su u pravilu u ovom gradu velikegužve, naročito saobraćajne. U sve-čanoj ceremoniji svoje učešće uzela

su sva četiri velikokladuška kulturna-umjetnička društva koja su obogatilasvečanost izvodeći zajedničko kolo„Kladuška čežnja“ bez posebne pri-preme i uvježbavanja, a ceremoniji jeprisustvovao iznimno veliki broj građa-na.

Modernizacijom i rekonstrukcijomulice Sulejmana Topića pješaci sudobili trotoar sa obje strane ulice, aizgradnjom kružnog toka na raskrsniciVelika Kladuša svi učesnici u saobra-

ćaju su dobili jednu modernu raskrsni-cu koja sada omogućava daleko brži isigurniji protok saobraćaja i pješaka uCentru grada, bez stvaranja prometnih„čepova“ kako se do sada dešavalo.

Uređenje parka „Meeting point“kroz UNDP-ov projekt „Jačanje lokal-ne demokratije – LOD“ koji ima za ciljojačati saradnju, povezanost i partne-rske odnose lokalne vlasti i nevladinihorganizacija, pored Općine VelikaKladuša, učestvovale su Nevladineorganizacije Horizonti, Demokratska

organizacija mladih i Svjetlija buduć-

nost. Projekt se sastojao iz dva dijela.U realizaciji Udruženja „Horizonti“ rea-liziran je projekt pod nazivom „Zelenepovršine - pluća našeg grada“ i podra-

zumijevao je uređenje zelenih površi-na, staza za šetnju, korpa za otpatke iklupa za sjedenje.

Projekt Demokratske organizacijemladih nosio je naziv „Mladi mladima“i ima za cilj da poboljša informiranostmladih što je realizirano izgradnjomvelike „Kladuške naušnice“ u okvirukoje su postavljene sve informacijekoje bi mogle zanimati ne samomlade, već sve posjetioce ovog parkanazvanog „Meeting point“ odnosno

„Kladuški orijentir“ jer postolje„Kladuške naušnice“ pokazuje stranesvijeta, osvjetljeno je i podaci se mogupročitati u svako vrijeme.

Zanimljivo je da je „Kladušku nau-šnicu“ odnosno Kladuški orijentir osmislila i realizirala mlada arhitekticaEmina Adilagić, sa tek završenimstudijem i ovo je njeno prvo djelo izoblasti arhitekture. Građani su izuze-tno zadovoljni osmišljenim rješenjem„Meeting pointa“ te njegovim izgledomi funkcionalnošću.

Esad ŠABANAGIĆ

Svečano otvoren kružni tok i park u Centru grada

Najljepši prvomajski poklon gradu

U neposrednoj blizini ovih infrastrukturnih projekatau izgradnji je Centar kulture na kojem su ovih danaintenzivirani radovi koji su jedno vrijeme bili u zastojuzbog rješavanja podzemnih elektroinstalacija.Stambeno-poslovna zgrada koja se nalazi pored ure-đenog parka pripremljena je za uređenje krova, oluka ifasade, a već je određen izvođač radova. Treba istaći

da su u završnoj fazi i radovi na uređenju pravoslavnecrkve „Sveti Georgije“ koja se također nalazi u nepo-srednoj blizini kružnog toka i uređenog parka te će takoovaj dio grada dobiti sasvim drugi izgled i funkciju.

Inače, treba istaći da je otvaranje spomenutih infra-strukturnih projekata upriličeno u sklopu priprema zaobilježavanje Prvomajskih praznika čemu su svojdoprinos dali članovi i simpatizeri velikokladuškogUdruženja „Josip Broz Tito“ koji su za goste i građaneove manifestacije pripremali i nudili svoje kulinarskespecijalitete, vojnički grah.

I velikokladuški slastičari sa lokalima neposredno uzuređeni park dali su svoj doprinos ceremoniji otvaranja

pripremivši veliku tortu sa maketom kružnog toka.Nakon svečane ceremonije, infrastrukturni projekti

su pušteni u upotrebu, a odmah se moglo vidjeti koliko je praktičnije i brže odvijanje saobraćaja kroz kružni toknego li je to bilo uz pomoć semafora.

Učesnici projekta zadovoljni njegovim privođenjem kraju

Torta velikokladuških slastičara uveličala je svečanost

Detalji sa svečanosti otvaranja parka i kružnog toka

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 19judi i događaji (4) ReprezenT

Sjećanje na Bajru Redžića,SEVDALIJU

Cazinske krajinePripremio:

EsadŠABANAGIĆ

Slušajući sevdalinkuu Bajrinom tembrui sugestivnom ava-

zu, uvijek sam bivao prožet najfini- jim, najtanahnijim stanjima duha,

Neodvojiva. Pored boje i toplineBajrina glasa, bitan uzrok takvomemocionalnom proživljavanju sev-dalinke jest u Bajrinom posveće-nom, gotovo ritualnom izvođenju

njima spaja. I mi zajedno s njimtonemo in extasis! Dok pjeva sevda-linku, Bajro svaki njen ton i meliz-matski preliv emocionalno dubokoproživljava. Pred našim živim očima

Životni put Bajre Redžića bio je nalik

putu mnogih bosanskih dječaka koji suzahvaljujući majčinskoj brizi, vla-stitoj upornosti i strahu od bije-

de uspjeli da razviju svoj tale-nat. Po izučenoj struci,odnosno po profesiji, Bajro

Redžić je bio limar. Međutim,Bajro se nikad nije bavio tim

zanatom.Bajro Redžić, čuveni harmonikaš

iz Cazina kojeg je „bio glas“ da zna više od pet hiljada pjesama, rastezao je harmoniku više od 40 godina. Učenik je

najveće legende sevdaha, Joze Penave. Svirao je po svim bosanskim kafanama i uživo u radio-emisijama, a neposredno prije smrti imao je svoješkole harmonike u općini Cazinu.

Cazinazingraderade„Bajro Redžić - sevdah Cazinske krajine“ radni je naslov knjige o ovom velikanusevdalinke koja je 2003. godine započeta na inicijativu prof. dr. Rašida Durića,

primarijusa dr. Selima Toromanovića i Ćazima Budimlića, a koja će, vjerujemo uskoro, ugledati svijetlost dana. Mi ćemo u sklopu ovog feljtonaobjaviti nekoliko pasusa iz spomenute knjige.

N

a manifestaciji koja je bila posvećena Bajri Redžiću pod nazivom„Kraj tanana šadrvana“, održanoj 03. aprila u Domu kulture,

Bajrinu kompoziciju „Unska koračnica“ u izvedbi Bajrinih učenika SelmeCazinkić, Mensura Ajdinovića i Božane Todorović, prvi put je javnoizvedena. U ovom triju svakako je interesantno ime Božane Todorović izBanja Luke. Ona je bila Bajrina učenica na harmonici i u Bajrinu kuću uPolju kod Cazina, ona je pune tri godine, svakog vikenda dolazila izBanja Luke. Bajro je inače bio poznat po tome što svojim učenicima nijehtio naplatiti časove ako učenik nije „savladao gradivo“ i ako se ne osje-ća napredak u radu. „Ili uči ili idi vani“! – bila je Bajrina zapovijed.

SlušajućiBajrinu ariju,način njego-vog rasko-šnog pjeva-

nja, muzički pedagog i pro-fesorica za muzičko obra-zovanje na Pedagoškojakademiji banjalučkogUniverziteta, Ivana Dom-onji, svoje oduševljenjeizrekla je riječima: - BajroRedžić je apsolutni slu-hist kakvoga se rijetko

sreće.

Cazin gradeMoj Cazinu, moj biseru,Moj dukatu, blago moje;

Bosna ti je dušu dala A ti Bosni srce svoje.

Moj Cazinu, moj beharu,Moj ljiljanu procvjetali;

Za sjaj sunca na tvom nebuŽivote su mnogi dali.

Moj Cazinu, moj izvoru,Moja r’jeko, ušće moje;

Ti si meni dušu dao A ja tebi srce svoje.

Refren:Cazin grade, Cazin grade,

Strašno zlo ti dušman sprema;Ne daj Bosnu, ne daj Bosnu, Jer bez nje ni tebe nema.

“

Unska koračnica

Selma Cazinkić,

Mensur Ajdinović

i BožanaTodorović

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19820 Plaćeni prostorReprezenT

Došao nam je i 1. maj,Praznik rada. Nekako oko

1. maja kao bumerangnam se vraćaju sjećanja na nekidrugi vremenski period, na neko vri-

jeme iz „Titinog doba“ kada je svebilo „jednostavnije, drukčije, lakše“...

Iako spadam u generaciju onihkoji su rođeni „poslije Tita“, nije memašilo da budem pionir, mislim da jeto bila predzadnja generacija; kakovrijeme prolazi i kako odmiče ta nekatranzicija, sve mi se čini da nam, kao

u pjesmi, „ova demokratija baš i neide od ruku“.

Treba li slaviti Praznik rada?Treba. Imamo li razloga da se pona-šamo slavljenički? Baš i nema. UBosni i Hercegovini danas imamoarmiju od pola miliona ljudi koji nerade, a pola od toga najvjerovatnijeće dočekati starost, a da se neće nizaposliti.

Ono malo što radi, ako nisu tesreće da su „nakačeni“ na kakav„budžet“, ili ako nisu „u državnoj

firmi“, pate se dozlaboga i trpeposlodavce (gazde – kako to robov-

lasnički zvuči) kojima opet nikakonije jasno kako neko ko ima posao,ima obraza da traži još i platu...

Iako smo daleko od Tite, sletova,Dana mladosti i ostalih dobrih stvariiz vremena „diktature proleterijata“bude mi nekako žao što nismo boljiljudi, što smo nezadovoljni i što višenismo bog zna kako sretni. Ako jetačna ona Aristotelova definicija smi-sla postojanja države koja kaže:

„Svrha države je sreća njenih građa-na“, onda naša država nema svoju

svrhu. A ako prihvatimo onu „država,to smo mi“; onda je definitivno donas i naša sreća je u našim rukama.Izbor je naš, ali da bismo birali mora-mo čekati oktobar ili bolje, listopadkada ćemo morati stresti žuto lišćešto nas čini nesretnima.

A do tada, ipak, sretan vamPraznik rada, ma koliko nezaposlenibili.

Nermin Purić

Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...

[email protected]

Zastupnički dom Parlamenta FBiH na 30.sjednici raspravljao je, između ostalog, i oNacrtu zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o posredovanju u zapošljavanju i sigurno-sti nezaposlenih osoba. Vlada FBiH je još jednompokazala da nema namjeru cjelovitim rješenjemurediti zakonodavstvo iz oblasti rada i zapošljava-nja.

Naime, izmjenama Zakona u samo tri člana,visina novčane naknade vezala bi se za nivodoprinosa i smanjilo vrijeme trajanja isplate. Uobrazloženju se kaže da će se predloženim odred-bama postići poboljšanje efikasnosti sistema socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba uslovljava-njem visine novčane naknade visinom prosječneplaće nezaposlenih osoba i nivoom uplaćenihdoprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.To znači da, ukoliko je poslodavac uplaćivao dopri-

nose za radnike 20 godina, a to nije učinio uzadnjih godinu dana radnik nema pravo na zdrav-stvenu zaštitu kao ni na naknadu za vrijeme neza-poslenosti. Radnik u ovom slučaju postaje žrtvasistema i trpi posljedice. Zbog neodgovornogodnosa poslodavca prema državi i radniku, kaž-njava se onaj ko je najmanje kriv, a ko mora poni- jeti sav teret, a to je radnik. Ostaje mu da sudskimputem dođe do svojih prava, a to traje nekolikogodina, i puno košta. Oni koji donose zakone iodlučuju o ljudskim sudbinama nije briga kako će imože li se radnik bez zaposlenja i bilo kakvih pri-manja godinama povlačiti po sudovima.

Novčanu naknadu nezaposlene osobe primalebi maksimalno godinu dana, ukoliko su na raduprovele više od 30 godina. Dosadašnjim zakonomnezaposlene osobe su dvije godine primale nakna-du ukoliko su na radu provele više od 35 godina.Obrazloženje Vlade FBiH je da se smanjenjemdužine primanja novčane naknade stimulirajunezaposlene osobe da aktivno traže posao. Glavnialibi je da se donošenjem zakona provode prepo-

Od strane Vlade FBiH u startu se nezaposleneosobe žele prikazati da ne žele raditi, i zbog togatreba smanjiti naknade i dužinu trajanja dobijanjatih naknada. Vlada FBiH treba da se zapita, šta suto učinili da smanje stopu nezaposlenosti i poveća- ju zapošljavanje. Jesu li pomogli da se armijanezaposlenih, kroz razne programe prekvalifikaci- je i edukacije preusmjeri da sutra nađe zaposlenje.Nasuprot tome upravo je ta vlast donijela i nizzakona koji su omogućili trošenje budžetskih sred-stava bez ikakve kontrole, i stimulirala nerad. Zbogtakve politike šteta koja je napravljena imaće nesa-gledive posljedice, pogotovo kada dođe vrijeme dase vraća kredit iz stand-by aranžmana. Ogromannovac potrošen je za kupovinu socijalnog mira, ane otvaranje radnih mjesta. Situacija koju trenutnoimamo je katastrofalna, a koju dodatno zbog svojenesposobnosti i neznanja komplikuje sama Vlada.

Primjera je mnogo, između ostalih i ovaj zakon,koji pokazuje da se najmanje vodi računa o onimakoji su slabi i nemoćni, a štite jaki i moćni.

Klub zastupnika DNZ BiH je najoštrije osudionačin na koji Vlada FBiH pokušava riješiti ovo pita-nje. Nije tajna da se zbog neplaćanja doprinosa zazdravstveno osiguranje ne ovjeravaju zdravstveneknjižice. Što je još gore, Zavod zdravstvenog osi-guranja utužuje firme koje ne plaćaju doprinose ižele naplatiti uslugu koju nisu ni pružili. Gore odsvega je da se to zna i da svi šute i ništa ne podu-zimaju. Zastupnici DNZ BiH u više navrata supostavljali ovo pitanje i tražili da se ovaj problem

riješi i zaštite radnici, koji nisu krivi što žive i radeu jednom neuređenom sistemu. Ovo je još jedan unizu „poklona“ aktuelne vlasti upućenih u vrijemesimboličnog obilježavanja 1. maja, Praznika rada.Kažem simboličnog, jer prava radnika i radničkapopulacija nije ovako bila ugrožena ni u robovla-sničkom periodu, jer tad se znalo ko pije a koplaća, a sada se ne zna ko pije, ali se zato dobrozna ko plaća - radnici

Mladi DNZ BiH na području općinaVelika Kladuša i Cazin tokom mjesecaaprila organizirali su nekoliko značajnihakcija na uređenju i zaštiti okoliša. Tako jeu organizaciji Mladih DNZ BiH Cazin odr-žan čitav niz aktivnosti od kojih je svakakobitno izdvojiti akcije prikupljanja otpada u

mjesnim zajednicama Skokovi i Pećigradkoje su održane posljednje dvije nedjeljemjeseca aprila. Tom prilikom čišćenje iuređenje okoliša obavljeno je u pojasu uzmagistralni put iz razloga što je taj dio

zbog saobraćaja najviše izložen bacanju iodlaganju smeća.

„I pored kiše koja nas je pratila obadana čišćenja, odziv omladine bio je odli-

čan. Na svakoj akciji bilo je više od 40omladinaca. Mladi su ponosni jer su svojim trudom popravili izgled svoje životnesredine, a razlog više za radost jeste podi-zanje nivoa ekološke svijesti kod građana,što je bio jedan od ciljeva. Prolaznici su sevraćali sa sokovima da bi počastili mladepićem i time dali pohvalu za ovu ideju, amještani su u znak podrške akciji na te

Skokovima je za vrijeme čišćenja prona-đena i jedna ručna bomba sa osiguračem,o čemu je obaviještena PU Cazin, čiji supripadnici odmah izašli na uviđaj. Iz sigur-nosnih razloga, zadržali smo se samo nauskom pojasu uz cestu“, kaže EdisSmlatić, predsjednik MO Mladih DNZ

Skokovi.On je istovremeno uputio i kritiku JKPČistoća d.o.o. Cazin, koje je bilo u obave-zi da ukloni deponije u MZ Skokovi, alikako je kazao, „umjesto da to urade, njiho-

vi uposlenici su samo zgurali smeće daljeod ceste“.

Svoje nezadovoljstvo odnosom medijaprema ovoj akciji izrazila je Elvedina

Kajtazović, predsjednica MO Mladih DNZBiH Pećigrad. „Žao nam je što je izostalamedijska podrška jer smo ovim aktivnosti-ma htjeli podići ekološku svijest građana,ali smo taj cilj postigli bez obzira na medij-sku šutnju“, kazala je ona naglašavajućida je ovo tek početak aktivnosti mladihčlanova DNZ-a na području općine Cazini da će slične akcije biti nastavljene u

MLADI DNZ-a CAZIN U AKCIJIČIŠĆENJA I UREÐENJA OKOLIŠA

Osvrt na sjednicu Zastupničkog doma

NEZAPOSLENE OSOBE žrtve neuređenog sistema

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 21laćeni prostor ReprezenT

Ovim saopćenjem za javnost Kladuška stranka privrednog prosperiteta Velika Kladuša seobraća javnosti da je dana 17. 04. 2010. godine u sali hotela Konak Velika Kladuša održa-na zajednička sjednica Predsjedništva stranke i Glavnog odbora. Između ostalog se

raspravljalo i donijelo niz zaključaka i inicijativa.Raspravljalo se o stupanju u koalicione odnose sa drugim političkim subjektima za predstojeće

izbore te informacijama o aktivnostima Foruma mladih KSPP-a Velika Kladuša i o pokretanju inicijati-ve o osnivanju Foruma žena KSPP. Također je formirana Komisija za dodjelu stipendija za koje susredstva iz vijećničkih paušala izdvojili vijećnici KSPP-a Velika Kladuša u Općinskom vijeću Velika

Kladuša Enver Melkić - privrednik, Ibrahim Kajtazović - doktor medicine, te prof. Senad Ogrešević- dipl. ekonomista.

Iako je KSPP Velika Kladuša podmlađena, te značajno ojačala tako da je slobodno mogla samo-stalno izaći na predstojeće Opće izbore, donesena je odluka o stupanju u koalicione odnose saNarodnom strankom Radom za boljitak na kantonalnom nivou. Također se podvuklo da će ova koali-cija, a samim tim i KSPP Velika Kladuša sigurno biti parlamentarni na kantonalnom nivou i na taj načinpredstavljati značajan faktor kod stvaranja buduće parlamentarne većine.

Ovim se još jednom podsjeća javnost na obećanje od osnivanja KSPP-a Velika Kladuša da ćerukovodstvo stranke biti podmlađeno, kadrovski ojačano, te otvoreno za javnost i biti oči i uši javnosti

U prostorijama SDP BiH Velika Kladuša usubotu, 24. aprila,održana je 4. Sjednica Forumamladih Općinske organizacije. Na sjednici jenakon podnesenog izvještaja o radu Forumamladih između dvije sjednice koji je podnijelapredsjednica Foruma Amra Keranović, utvrđeni plan aktivnosti za mjesec maj.

Članovi Foruma mladih u toku sjednice, apovodom nedavno obilježenog Dana planeteZemlje, istakli su važnost očuvanja prirode i pri-rodnih resursa. Posebno je naglašena zabrinu-tost činjenicom da je zbog ljudskih aktivnosti tre-nutačna brzina izumiranja vrsta 1000 puta veća

teškog položaja u kojem se nalazi studentskapopulacija, a pogotovo u nezavidnoj poziciji senalaze naši sugrađani studenti, kojima je zbogtoga što obnavljaju studentsku godinu uskraćenastipendija koju Općina Velika Kladuša dodjeljujeredovnim studentima sa područja naše općine.

FOM SDP BiH Velika Kladuša iz tog razloganastavlja ranije započetu aktivnost dodjele jed-nokratnih pomoći studentima članovima FOMSDP BiiH Velika Kladuša, tako da je i na ovojsjednici FOM SDP BiH Velika Kladuša donesenaodluka o dodjeli jedne jednokratne pomoći uiznosu od 100 KM

SAOPĆENJEZA JAVNOST

Poslanička pitanja i odgovori

Koristeći svoje poslaničko pravo da budeinformiran o svim bitnim pitanjima iz nadležnostiinstitucija vlasti u Bosni i Hercegovini, poslanikDNZ BiH u Predstavničkom domu Parlamentarneskupštine BiH Rifat Dolić postavio je poslaničkopitanje direktoru Agencije za bankarstvo FBiHZlatku Barši, a u vezi sa privatizacijom Una-banked.d. Bihać. „Šta možete poduzeti na zaustavljanju privatizacije UNA Banke u Bihaću i šta može racio-nalno poduzeti Vlada USK-a ili Vlada Federacije u pravcu prekida privremene uprave u ovoj banci, nanjenoj konsolidaciji i stavljanju u funkciju finansij-skog servisa za privredu, javni sektor i stanovni-štvo USK-a?

„Ovo pitanje postavljam nakon detaljnih saz-nanja o tome da u ovoj Banci privremena upravatraje više od 8 godina, da je u cijelom ovom perio-du Una banka pozitivno poslovala i da je njena pri-vatizacija, koja je u toku, opterećena raznim zaku-lisnim radnjama i u suštini je pripajanje bankamakoje jedva opstaju u bankarskom sustavu BiH.Koliki je do sada interes države bio za ovu državnubanku govori činjenica da niti jedan državni organna području USK-a kod ove banke ne drži svojdepozit i da je nedavno sa računa ove banke pra-

vomoćnom presudom Suda na ime vraćanja staredevizne štednje skinuto više od 200.000 KM, iakosu obaveze po osnovu stare devizne štednjeZakonom pretvorene u javni dug države. Uz malovolje i kreativnosti ova banka za kratko vrijememože biti kvalitetan i pouzdan finansijski servis za

javni sektor, privredu i građane USK-a u vlasništvudržave i za kratko vrijeme se njena vrijednostmože višestruko povećati. Na primjeru Una–bankeočito je da bankarski i finansijski lobi u BiH uklanja

svaku smetnju u namjeri da BiH potpuno pretvori ufinansijsku koloniju stranih banaka“, kazao je Dolićobrazlažući svoje poslaničko pitanje.

Na zasjedanju Predstavničkog domaParlamenta Federacije koje je održano 28. apri-la zastupnica DNZ BiH Hafeza Sabljakovićpostavila je nekoliko poslaničkih pitanja.Između ostalog, pitala je nadležne u Direkciji zaceste Federacije BiH kada će biti popravljenacesta na magistralnom putu Cazin – VelikaKladuša (područje Jošani) koja je već duže vri-

jeme oštećena uslijed klizišta u tom dijelu putai koja predstavlja veliku opasnost po učesnike usaobraćaju. „Kada će se sanirati taj dio puta išta je razlog da treba nekoliko mjeseci da se tajproblem riješi? Treba li možda da neko pogine,pa da se onda nadležni dosjete da bi c estu tre-balo popraviti?“, pitala je zastupnicaSabljaković.

Ona je također postavila i pitanje ministrufinancija Federacije BiH od kojeg je tražiladetaljnu informaciju o tome koliko je novcaušteđeno na osnovu Zakona o uštedama u

FBiH u drugoj polovini 2009. godine na nivouFederacije BiH, a koliko u kantonima i gdje suta sredstva završila. „Zakon o uštedama uFBiH je stupio na snagu 01.07.2009. godine injime su plaće i naknade budžetskim korisnici-ma smanjenje za 10%. Obzirom da je predvi-đeno da se na godišnjem nivou na taj načinuštedi 45 miliona maraka, zanima me u kojojmjeri je taj cilj ostvaren“, kazala je u obrazlože-nju svoga pitanja zastupnica Sabljaković.

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog domaParlamenta Federacije BiH poslanik Nermin Purićpostavio je Vladi Federacije BiH, odnosnoFederalnom premijeru pitanje u vezi sa odnosomVlade prema novonastaloj situaciji u Agrokomercu. „Šta će Vlada Federacije BiH kao titular nad imovi-nom Agrokomerca d.d. iz Velike Kladuše u ciljuzaštite imovine ovog preduzeća koja će se ponovou maju mjesecu ove godine naći na udaru krimina-liziranih „privrednika“ koji proizvode „halal svinjeti-nu“ u pogonima Agrokomerca i koji u sprezi salokalnim pravosudnim lobijem ponovo kidišu naatraktivnu imovinu ovog preduzeća? Koji pravni

lijekovi stoje na raspolaganju Vladi kako bi bar pri-vremeno zaustavila ove radnje koje mogu imati nesagledive posljedice po Federaciju BiH?

Purić je u obrazloženju pitanja kazao izmeđuostalog kako smo sličnu situaciju imali i prošlegodine u maju mjesecu kada je izvršen prvi poku-šaj prodaje imovine Mesne industrije koji je zau-stavljen širokom akcijom Odbora za spasAgrokomerca, Općine Velika Kladuša i građana –radnika Agrokomerca i naglasio kako je Vlada poovom pitanju apsolutno zakazala.

„Treba napomenuti da je na Sudu za ljudskaprava u Strazburu izvjesna rasprava po apelacijidioničara Agrokomerca i isto tako je izvjesno da ćeFederacija taj spor izgubiti, a posljedice toga će poFederaciju biti katastrofalne. Mislim da se ne treba-mo zavaravati da to što se usudimo ne provestipresude najviših sudova u BiH isto možemo uradi-ti i sa presudama Suda za ljudska prava uStrazburu“, kazano je između ostalog u obrazlože-nju pitanja.

Održana 4. sjednica FOMSDP BiH Velika Kladuša

Rifat Dolić:Kome smeta

Una-banka? Hafeza Sabljaković:Gdje su pare odušteda u budžetimau Federaciji BiH?

Nermin Purić:Kako zaštititi

„Agrokomerc“ odproizvođača„halal svinjetine“?

U protekloj sedmici nastavlje-ne su intenzivne aktivnosti DNZBiH posebno u tri općine USK-a ito u Sanskom Mostu (Lušci

Palanka), Bosanskoj Krupi iBosanskom Petrovcu. Održano je nekoliko značajnih sastanakasa članovima PovjereništavaDNZ-a u Bosanskoj Krupi i sagrađanima Krupe koji sve višeiskazuju interes za rad i progra-

me DNZ-a i koji svakim danomprilaze DNZ-u i postaju članovistranke.

Na inicijativu Povjereništva

DNZ BiH Bosanski Petrovac ivijećnika DNZ-a u ovoj općiniMarinka Mrđe, politički koordina-tor DNZ BiH Esad Čović-Čovaobišao je MZ Smoljana u kojoj seizvode radovi izgradnje potpunonove vodovodne mreže koji se

realizira uz direktno zalaganjeDNZ-a koja je podršku budžetuUSK-a uslovljavala podrškom,između ostalog, i ovom projektu.

Osim ovog projekta za koji jeiz kantonalnog budžeta izdvojeno30.000 KM, projekti koji su napodručju Bosanskog Petrovcaprihvaćeni zahvaljujući DNZ-u su

još: Semaforizacija grada (I faza) – 60.000 KM, Elektrifikacija turi-stičke zone „Oštrelj“ 150.000 KM,Izgradnja vodovoda Goričani –100.000 KM i Nabavka opremeza punjenje vatrogasnih aparata

– 30.000 KM.Napominjemo da smo pre-

gled projekata zbog kojih je DNZpodržala Budžet USK za 2010.godinu objavili u Reprezentu br.196 od 19. aprila 2010. godine, aisti je dostupan i na našoj webstranici www.dnzbih.ba.

Zahvaljujući poslanicima Demokratske narodne zajednice

GRAĐANI MZ SMOLJANA NAPOKON RJEŠAVAJUPROBLEME SA VODOSNABDIJEVANJEM

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19822 IntervjuReprezenT

Muhamed ČengićRazgovors povodom

(II dio) Muhamed Čengić je rođen u Miljevini, u Fočanskom srezu, kao sedmo dijete, u vrijeme rata i naj- veće neimaštine 1942. godine. Otac mu je bio hodža i uputio ga je da se dalje školuje. 1953. godine

je došao u Sarajevo, upisao se u peti razred osmogodišnje škole, i tu je završio peti, šesti i sedmirazred. U Foči je završio osmi razred i tri razreda gimnazije. 1960. godine u junu je završio redovno

treći. Onda je bila mogućnost da istaknuti đaci mogu polagati dva razreda u jednoj godini i tu je pri-liku iskoristio. Bio je prvi fočanski đak koji je završio dva razreda gimnazije u jednoj godini.

Tako je 60-te završio četvrti razred gimnazije te se u Sarajevu upisao na fakultet, a diplomi-rao je na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Zaposlio se u Hermesu, a 1975. godine je pre-

šao u ljubljansku Lesninu u kojoj je ostao raditi do februara 1991. godine.

ReprezenT: Zašto ste i pod kojim okolnostimanapustili BiH početkom rata?

Muhamed Č.: Odlukom Vlade od 23. aprila1992. godine, dobio sam nalog da idem službeno uTursku. Imam sačuvanu tu odluku, prema kojoj samtrebao da ostanem u Turskoj određeno vrijeme, da bi,između ostalog, osigurao prostor za otvaranje našeambasade u Ankari. Ali, nakon mog dolaska uTursku, dobio sam obavijest iz Vlade BiH da do dalj-njeg nećemo otvarati ambasadu, a u međuvremenu

je došlo do blokade Sarajeva. Odmah poslije bloka-de grada i slučaja sa predsjednikom Izetbegovićemna aerodromu, te nemogućnosti da se vratim u

Sarajevo, pitao sam predsjednika Izetbegovića, a ipredsjednika Vlade Juru Pelivana da li da se vratimu Zenicu ili da ostanem u Turskoj. Rekli su da osta-nem u Turskoj. Tako sam u svojstvu potpredsjednikaVlade ostao do 15. juna, do datuma formiranja noveVlade. Poslije toga mi je saopćeno da ću biti postav-ljen za predstavnika BiH u Turskoj. Rješenje o tompostavljenju dobio sam od Predsjedništva BiH. Natom položaju sam ostao sve dok nije došao prviambasador BiH u Turskoj, gospodin HajrudinSomun. Pošto nisam bio postavljen ni na jednudrugu funkciju u zemlji ili inostranstvu, bio sam prinu-đen da se vratim svojoj struci iz vremena prije politi-čkog angažovanja. Odlučio sam da prihvatim ponudu„Lesnine“, tako da su me iz Slovenije postavili za šefapredstavništva u Istanbulu.

ReprezenT: Kako ste primili glasine o tome daste pobjegli iz zemlje?

Muhamed Č.: Ne teško, već preteško. Kad samse vratio u Sarajevo i saznao šta su sve pojedincipisali o meni, šta su sve lagali o mom odlasku i onačinu mog odlaska, bio sam strašno pogođen.Naročito sam iznenađen onim što su govorili Omer Behmen i Mirsad Ćeman. Jer, na kraju, svi oni koji

b ili litik k ji bili litik li

na relaciji za Istanbul.ReprezenT: Da li je SDA uradila dovoljno na

pripremi odbrane zemlje?Muhamed Č.: Stranka sigurno nije uradila

dovoljno, a zašto nije, imaju dva razloga. Jedan jesadržan u našoj nemoći, a drugi u nedovoljnom isku-stvu. Treba samo vidjeti sastav rukovodstva Stranke:činili su ga ljudi koji su još ‘89. željeli da formirajudemokratsku stranku. Tada mi nismo mogli da bira-mo ljude koje smo htjeli, jer mnogi nisu željeli da seuključe u njen rad. Sa pobjedom na izborima 1990.,mi smo malo ojačali, ali, ipak, nismo imali toliki brojljudi koji bi mogli pristupiti pripremama organizova-

nog otpora, iako smo znali da će sigurno doći doagresije. Neki su znali, neki i nisu. Neki su mislili daće se ipak moći pregovorima spriječiti agresija.Mislim da je svakome trebalo biti jasno, poslijeKaradžićeve izjave da će muslimanski narod nesta-ti, da je nužno pristupiti širem organizovanju otpora.Nažalost, desilo se da je prvih dana agresije najvećibroj Bošnjaka poginuo, da je među njima bio najvećibroj odraslih civila i djece. To je žalosno, ali tu se ipaknije moglo nešto naročito učiniti.

ReprezenT: Da li je bošnjački politički vrh prijepočetka agresije imao mogućnost političkih kalkulaci-

ja koje bi umanjile mogućnost predstojećeg rata?Muhamed Č.: Predsjednik Izetbegović je poku-

šao sa stepenastom federacijom, pokušalo se i saLisabonskim sporazumom. Međutim, to se ipak nijeprihvatilo. Možda se može spomenuti historijski spo-razum kojeg su napravili Adil Zulfikarpašić iMuhamed Filipović. Možda je čak trebalo razmislitii o mom prijedlogu na zadnjoj sjednici SkupštineRBiH, kada su srpski poslanici napuštali Skupštinu,da se izvrši nova regionalizacija BiH, pri čemu bi sepoštovala etnička pripadnost stanovništva na odre-đenim područjima. Vlada je prije toga sklopila ugovor

Ek ki i tit t d di l b t

Samim dolaskom na vlast, došli smo u tešku situaciju: odmah je došlo do raskola u partnerskim stranka-ma, jer mi nismo pravili koaliciju nego smo bili part-neri u vlasti. Bolje bi bilo da smo napravili koaliciju ida smo se dogovorili šta koja stranka želi, šta kojastranka hoće u toj vladi, i u kojem će pravcu djelova-ti. Ministri iz prve Vlade, od ministra Bektića do mini-stra Jahića i svih ostalih iz SDA, radili su maksimal-no koliko su mogli. Bila su to teška vremena. Kad jedošlo do pitanja opstanka BiH u sastavu Jugoslavije,uslijedilo je pucanje po najtanjim šavovima, koje jevodilo nacionalnim podjelama. Vjerujem da je mini-stru unutrašnjih poslova bilo možda i najteže, jer

tamo je bio najveći problem u pogledu uspostavlja-nja jedinstvene policije, da li ona radi po zakonu, poUstavu, ili radi prema interesima i nalogodavcima, azna se šta su oni htjeli. Meni je bilo vrlo teško u tomperiodu: krenuo je val masovnih štrajkova, prestalesu da rade fabrike, blokiran je ne samo drumskinego i željeznički saobraćaj.

ReprezenT: Kako ste vi uopće postali jedan odosnivača Stranke demokratske akcije?

Muhamed Č.: Postao sam osnivač Stranke izdva razloga. Jedan je što sam od 1968. radio u jed-noj slovenačkoj firmi i putovao po Evropi uzduž ipoprijeko. Tada sam vidio šta znači demokratija, štaznači višepartijski, a šta jednopartijski sistem, štaznači Istočna Njemačka, a šta Zapadna. S drugestrane, vidio sam kako Slovenci, mada su i oni usastavu komunističke Jugoslavije, ipak imali druga-čije metode rada. Taj njihov komunizam bio je malomekši i više je koristio građanima. Zato sam želio,onog dana kad je bilo moguće formirati demokratskestranke, da i mi formiramo jednu demokratsku stran-ku koja će zastupati bošnjački narod. Tada sammislio ne samo na muslimanski bošnjački narodnego i na bosanski narod, jer kad smo formirali SDA

j bil iš i l t k N ž l t t j

najveći uticaj na formiranje moje ličnosti. Za mene jebio pojam muslimana intelektualca, bio je vjernik. Sobzirom da je moj otac bio hodža i da sam čitav životbio vjernik, bilo mi je drago da susrećem takve ljude.Naročito su bili česti naši susreti za vrijeme mojihstudija. Dosta smo razgovarali, između ostalog i opolitici, i o tome kako vlast treba da bude smjenjiva.Za tih 45 godina dosta smo izmijenili različitih tema,tako da nam uopće nije bilo teško da se nađemozajedno na poslu formiranja stranke 1989. godine.

ReprezenT: Koliko se Izetbegović promijeniokada je došao na vlast?

Muhamed Č.: Ne mogu da kažem u kojem smi-

slu se promijenio. Mogu reći da je Izetbegović tadazastupao mišljenje da čovjek ne smije dugo da osta-ne na vlasti, da, na kraju krajeva, ljudi, akosu u godi-nama, ne smiju ostati doživotno na vlasti. To je bilanjegova teza i ja se sjećam da smo mi o tome raz-govarali još kad je Tito bio na vlasti. Međutim, ja nemogu sada o Izetbegoviću puno govoriti, jer sam garjeđe sretao zbog mog boravka u Turskoj. Viđao samga uglavnom u Zagrebu, ali zaista ne mogu govoritio njegovoj promjeni. No, ja i danas smatram datreba više partija, da treba jedna stranka koja bi bilastvarno konkurentska SDA. Mislim da više nemastranke u bošnjačkom narodu koja nije za cjelovitu,

jedinstvenu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.ReprezenT: Zašto je Stranka odbila povratak

nacionalnog imena uoči popisa stanovništa 1992.godine?

Muhamed Č.: O tom problemu smo mi razgova-rali, Izetbegović, Zulfikarpašić i ja, i došli do jedin-stvenog zaključka da idemo na popis sa imenomMusliman, da se ne bi podijelili

na muslimane i bošnjake. Jednostavno, da sezna koliko ima Muslimana u BiH, s tim što smo sedogovorili da odmah poslije popisa pristupimo pro-

j i i M li B š j k N ž l t k

jedan od utemeljitelja Strankedemokratske akcije i prvi

potpredsjednik višestranačke Vlade Republike BiH

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Nažalost, došlo je do raskola.TU NOĆ JE BOSNA PLAKALA

Kao što smo i najavili u prethodnom broju, sa Muhamedom Čengićem smo u Sarajevu uradili opširan i veoma

sadržajan prigodni intervju kojeg nismo mogli u cijelosti objaviti. Stoga ovoga puta objavljujemo njegov nastavak.

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 23impozij ReprezenT

ZAGREB - U organizaciji Bošn- jačke nacionalne zajednice za GradZagreb i Zagrebačku županiju,Islamske zajednice u Hrvatskoj iMedžlisa Islamske zajednice Zagreb,u Islamskom centru u Zagrebu, kojise nalazi u džamiji u Folnegovićevomnaselju, u subotu, 23. i 24. aprila odr-žan je XV Simpozij „Cazinska krajinau XX stoljeću - politika, ljudi, događa- ji“, uz učešće brojnih eminentnih

imena učenih Bošnjaka iz BiH,Hrvatske i Slovenije.

Sa prostora USK-a svoja preda-vanja na simpoziju imali su prof. dr.sc. Mujo Demirović, sa Pravnogfakulteta u Bihaću na temu „HamdijaPozderac - državnost i nacionalnostBiH“; doc. dr. sc. Elvira Islamović,Pedagoška akademija Bihać, natemu „Školstvo i obrazovanje napodručju okruga Bihać za vrijemeaustrougarske uprave“; prof. dr. sc.Nevzet Veladžić, Pravni fakultet

Bihać, na temu „Društveno-političkedimenzije djelovanja reisa

Džemaludina ef. Čauševića“; mr. sc.Fikret Midžić, Arhiv Unsko–sanskogkantona Bihać, na temu „Cazinskakrajina i muslimanska milicija HuskeMiljkovića“; Hase Čoralić, dipl. inž. izCazina na temu „Cazinska buna1950. - svjedočenje sudionika“; Mr.sc. Smail Kličić, BZK „Preporod“Bihać na temu „Međubošnjačkisukob u Bosanskoj krajini“.

Tokom Simpozija prikazan je i

20-minutni dokumentarni film,„Cazinska buna”, autora MirzeSadikovića i Dike Bejdić, koji je naj-ava za serijal koji će uskoro biti prika-zivan na RTV USK-a, a koji je radiopomenuti dvojac u produkciji RTVUSK-a.

Dževad Jogundžić, predsjednikOrganizacionog odbora Simpozija jekazao da su imali 25 učesnika izSlovenije, Hrvatske i BiH i da je idejabila da se potakne razmišljanje, dase vrati sjećanje na ono što nam se

dešavalo prije, jer se u BiH vrlo malozna o tim velikim temama. Podsjetio je da je 2008. godine obilježeno 100godina od formiranja Muslimanskenarodne organizacije, vrlo malo sezna o Huseinu Husagi Čišiću, a jošmanje o Cazinskoj buni. Jogundžićsmatra da je potrebno pokrenuti oveteme, a da je osnovni cilj ovoga

skupa pokrenuti dijalog, te da su bilipozvani načelnici općina iz Bosanskekrajine, od kojih su se pojavili teknačelnik općine Cazin Nermin

Ogrešević i načelnik općine BužimMirsad Šahinović.

Uoči održavanja Simpozija, učetvrtak 22 aprila, u prostorijamaIslamskog centra u Zagrebu, upriliče-no je otvaranje izložbe fotografija idokumenata iz fundusa ArhivaUnsko-sanskog kantona iz Bihaća čiji je autor Fikret Midžić. Istog dana u

večernjim satima upriličena je tribina„Dr. Sulejman Mašović“ sa promoci- jom knjiga „Fenomen i prokletstvokrajiškog mentaliteta“ i „Prihvat izbje-glica iz Hrvatske u Velikoj Kladuši1991.-1995.“ autora HajrudinaMuhamedagića iz Velike Kladuše.

Tokom Simpozija bila je izloženagalerija originalnih fotografija i doku-menata iz perioda Cazinske bune,koje prikazuje neke od događaja iztog doba, kao što su presude na smrtučesnika od strane tadašnjih vlasti.

Esad ŠABANAGIĆ

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Počela je izgradnja

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

NOVO!!!

Održan Simpozij na temu Cazinska Krajina u XX stoljeću

Politika, ljudi, događaji

Novinar ReprezenT-a pratio je ovaj Simpozij u Zagrebu te će saistoga u narednim brojevima pripremiti i realizirati feljton u okviru kojeg će biti objavljena izlaganja svih učesnika Simpozija jer neki

podaci i činjenice su po prvi puta obznanjeni.

Vera Kržišnik Bukić, Ahmet Čović i Hase Ćoralić

Detalj sa simpozija

Ugodan put i sigurnu vožnju želi Vam...

037 537 775,037 539 139

Ć O R A L I Ć I , C A Z I N

Sretan1. maj, Međunarodni praznik rada

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19824 FeljtonReprezenT

Tog jutra, dok se otac pripremao dakrene na svoj uobičajeni put u Liku,iznoseći mu bošču sa hranom zamolio

sam: „I ja bih sa tobom do Raštela“!

„Šta ćeš ti na Raštelima“ - upitao me ongotovo nezainteresirano. „Otišao bi do škole.Tamo ću početi raditi“. Otac prestade namje-štati biljeve na sjedištu, pogleda me začuđeno ireče: „Pa, Jušan reče da ćeš raditi u Cazinu“.„Ma, nudio je on meni Cazin, ali ja bih volioRaštela“. „Kako hoćeš“ - odvrati otac sa dozomčuđenja i neslaganja u glasu.

Bio je to konac augusta 1962. godine. Usputsam, više sebi nego njemu, pokušao objasnitirazloge ovakve moje odluke: „Znam, uRaštelima nema struje, ali doći će brzo. Već je stigla do rudnika u Pjanićima. Imat ću gdjestanovati, plaća će biti veća...“.

U zadružnoj gostionici u Tržačkim Raštelimazatekli smo nekoliko, meni nepoznatih, ljudi.Vidio sam da se svi dobro poznaju sa mojimocem jer su se srdačno pozdravljali i pitali zazdravlje. Posebno su me se dojmila dvojica u tojnevelikoj grupi ljudi: čovjek veoma karakteristič-nih crta lica, za kojeg mi otac reče da je direktor Zemljoradničke zadruge i da se zove MuhamedSamardžić i konobar Đuka Šaša, kršna ljudinaod oko dva metra. „Sjedajte“ - reče Muhameddržeći u ruci kratki čibuk sa upaljenom cigare-tom. „Šta ti bi da dođeš raditi u Raštela“ - upitame smijući se. A kad je primijetio moju zbunje-

nost, reče ozbiljno: „Dobro si odabrao. Nećešse kajati“! „Evo, vidiš ovog čovjeka. Ako tibilo šta zatreba, obrati se njemu. A ako ti onnešto kaže, poslušaj ga kao da sam ti jarekao“ - upozori me otac. „Eno ti direktora.Selime, de dođi malo ovamo“ - pozvaMuhamed kroz otvoreni prozor čovjeka koji jeprolazio pored gostionice. Čovjek koji je ušaoočinski me je zagrlio i poželio mi dobrodošlicu.Bio je to Selim Ahmetašević moj pr i direktor

tražiti kruha izvan Pjanića. Jednog danarekoh svojoj Bilki da mi ispeče dvije dobrepogače, pripremi podosta sira i luka, te da ćusutradan na put. Tako je bilo. Ujutro sam sa

ruksakom na leđima, i u društvu dvojice kom-šija, pješice krenuo za Beograd. U Beogradsmo stigli nakon dvadesetak dana pješačenjai, srećom, dobili posao na željeznici“ - započi-njao je svoju bogatu životnu priču Muhamed.

On se ovdje prvi put susreće sa idejamaborbe za prava radnika i postaje njihov vatrenipobornik. Učestvuje u štrajkovima i demonstracijama koje organiziraju radnici zbog čega 1939.godine ostaje bez posla. Nakon toga jedno vrije-me radi kao nadničar, ali uviđa da ni tu nemaspasa, pa na isti način (pješice) iz Beogradastiže kući.

Oni koje bi gazde uzeli da rade u nadni

da se školovanjem osposobi za život.Visoka funkcija, normalno, nosi i veliku

odgovornost. O jednoj tužnoj epizodi svoga živo-ta Muhamed je rijetko i nerado pričao. 1948.

godine, kao predsjednik Sreza, odbio je da prih-vati plan obaveznog otkupa poljoprivrednihproizvoda. To je bio razlog za njegovo zatvaranjei upućivanje na Goli otok gdje ostaje tridesetmjeseci. Upravo o vremenu provedenom u tomzloglasnom zatvoru nikad nije htio pričati.Sigurno su uspomene bile teške i bolne. Ubrzopo povratku iz zatvora Muhamed je rehabilitirani vraćen u Partiju kojoj ostaje vjeran do krajaživota. Aktivno se uključuje u formiranje seljačkihradnih zadruga, a kad je formiranaZemljoradnička zadruga Tržačka Raštela,Muhamed postaje njen prvi upravnik. Na tommjestu ostaje sve do penzionisanja, odnosno dovremena spajanja zemljoradničkih zadruga sa„Angropreduzećem“.

I pored obavljanja odgovornih poslova i rela-tivno velike plaće Muhamed i njegova porodicaživjeli su kao i njihove komšije, ne ističući se biločime. Penziju je dočekao u staroj kući „šeperuši“pod šimljom. Ali, imao je nebrojeno puno kumo-va i dostova. Znao je da ovdje kvantitet ne značii kvalitet, ali drukčije nije mogao. Nerijetko jesupruga Bilka preko „glasnika“ iz kafane dobiva-la poruku da ode kod Rame u prodavnicu i dadigne (uzme na veresiju) šta je potrebno za kum-stvo, te da se spremi da idu na neku svadbu gdje

će Muhamed biti kum.Iznad svega volio je društvo i sjedjeljke uzčašicu pića. Svi njegovi poznanici znali su za ovunjegovu osobinu, ali niko od njih se ne sjeća da je Muhameda ikad vidio pijana. Svake jesenizadužio bi bratića Đulagu kao priznatog stru-čnjaka za ocjenu kvaliteta šljivovice, da mudobrom rakijom napuni bure u podrumu čija jezapremina bila oko 200 litara.

Đ lagi s oba e e te rste bile posebno

ne vjeruješ“ - reče pomalo ljutito. I uradi kako jenaumio.

Te zime svako veče sjedilo se kod Đulage.Negdje poslije nove godine Đulagin sin vrati se

sa praznom bocom i reče ocu da u buretu nemarakije., ali da nešto „čandrka“ u buretu. „Kakonema? Šta nema? jesi li ti poludio“ - uspaničise Đulaga. „Sinovac idi ti pogledaj. Mora da je Đogatu spala ploča pa čandrka po buretu“ -mirno ga posvjetova Muhamed, koji je ovakavepilog predviđao na samom početku.

Nepopravljivo je vjerovao ljudima. Nije bilarijetka prilika da ga isti „prijatelj“ „nasamari“ višeputa ili više njih da ga „prevedu žedna prekovode“ na isti način. „Da znaš, Muhamede,kakvu kravu imam. Nema moje „Krilove“ ku’šići. A moram je prodati. Zapelo se brate“ - žalimu se, uz čašicu, poznanik Šabo. Vjerujući Šabi,Muhamed „mahnu“ kravu i isplati je. Iako je bilanoć Šabo posla jednog momka da kravu odvedeMuhamedovoj kući, a oni su ostali da kupovinudobro „zaliju“. Kad je Bilka ujuto izašla da pomu-ze kravu, imala je šta vidjeti. „Krilova“ je bila sitnabuša, kraće zadnje lijeve noge, sa dvije „suhesise“ i bez ijednog zuba u glavi. „U šta si gledaokad si uzimao ovu kravu, Muhamede pobo-gu“, gotovo plačući pitala je ona. „Nisam niušta!Ćuti sad, gotovo je“, odgovorio je Muhamedvrteći glavom. Nije njemu bilo žao para. Žao mu je bilo što su ljudi tako pokvareni.

„Ismete, svijet kopa kuruze. Hoćemo li mi

kopati svoje“, - upita Muhamed poljoprivrednogtehničara, jedinog školovanog poljoprivrednogstručnjaka u Zadruzi, Ismeta Alagića - Imu.„Trebalo bi direktore“, odgovori Ismet, znajućida će se i za to pobrinuti Muhamed. Kad sukopači koje je dogovorio Muhamed, došli nanjivu bili su nemalo iznenađeni kad na cijeloj njivinisu vidjeli niti jednu stabljiku kukuruza. „Morada sjeme nije valjalo“, pravdao se Ismet, dok suostali go orili da je on abora io posijati k k r

Redovni čitalac i povremeni saradnik ReprezenT-a Ibrahim - Ibraga Topić ustupio jeRedakciji pravo objavljivanja sadržaja njegove knjige sa naslovom „Moj did Osman i druga

sjećanja“. Knjigu je Topić namijenio prijateljima i poznanicima, f inancirao njeno izlaženje

i podijelio, a potom morao štampati još jedno izdanje. Da se Topić ne bi izlagao novimtroškovima, posredstvom ReprezenT-a u nekoliko narednih brojeva objavit ćemo njensadržaj i pružiti mogućnost većem broju građana da pročitaju njegova, veoma zanimljiva

sjećanja, na njegove drage prijatelje, pa i dida Osmana. Knjiga nije obimna i bit će objavljenau cijelosti, redoslijedom baš kao u knjizi, uz možda koju aktuelnu fotograf iju više.

Feljton (07)

Moj did Osman idruga sjećanja

Muhamed Samardžić (1911. - 1975.)

*** Muhamed Samardžić ***

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 25port ReprezenT

Odigrane su

Omladinska liga BiH - grupa Zapad

„Kozara“ u obje konkurencije prvoplasirana15 kolo Omladinske lige Bosne i Hercegovine grupa Zapad

SANSKI MOST, ZAGREB -Invalidski košarkaški klub „Sana“ izSanskog Mosta pobjednik je ovogodiš-njeg izdanja NLB lige u košarci u kolici-ma. Sanjani su u zagrebačkoj Areni ufinalnoj utakmici NLB Regionalne ligekošarke u kolicima porazili domaćina„Stelu“ iz Zagreba, čime su ujedno iodbranili šampionsku titulu.

U kvalitetnoj i čvrstoj utakmici,Sanjani su još jednom pokazali i dokazalida su daleko najbolji u ovom sportu u cije-lom regionu. Utakmica je završena rezul-tatom 75:69, a sanski košarkaši su i polu-

vrijeme riješili u svoju korist rezultatom40:32. Najbolji u redovima „Sane“ u ovojhistorijskoj utakmici ponovo je bio kapitenElvir Modronja sa postignutih čak 29poena, a izuzetno dobru partiju su pružili

još i Sabit Karupović sa 17, FadilVelibašić sa 15 i Elvis Fazlić sa 12poena. Svakako i svi drugi igrači zaslužu-

ju čestitke koji su dali svoj veliki doprinosu finalu, ali i tokom cijelog prvenstva.

Njihova imena su Adis Huskić, FeđaKurtović, Vahid Omerbašić, ĐasimMenzil, Asmir Vehabović i JasminMustić. Treba istaći, da je Fadil Velibašić,igrač KIK „Sane“ pobjednički pehar podi-

gao u prepunoj zagrebačkoj Areni.Naime, „Stela“ i „Sana“ su utakmicu odi-grali prije velikog i dramatičnog finalaNLB lige u kojoj su se sastali „Cibona“ izZagreba i beogradski „Partizan“, a ovuutakmicu je prema zvaničnim izvještajimapratilo 15.600 gledalaca.

Sanski košarkaši nisu bili bez svojihnavijača u zagrebačkoj Areni. Podršku suim dali prijate lji iz Zagreba, te Slovenije i

Austrije, a utakmici je prisutvovala i dele-gacija općine Sanski Most, na čelu sanačelnikom dr. Sanjinom Halimovićem,ministrom u Vladi USK-a dr. Mustafom

Avdagićem i Federalnim zastupnikomAsimom Kamberom.

Treba naglasiti da je utakmica uZagrebu bila veliki sportski događaj nesamo za općinu Sanski Most i naš

Kanton, nego i za državu BiH. Nažalost,nadležne državne institucije, ali i mediji izFederacije BiH su se tek djelimično ogla-sili o velikom uspjehu Sanjana. Kakorekoše sanski sportaši invalidi: „da seradilo o nekom sarajevskom klubu, zvoni-li bi na sva zvona“. Na kraju, i mi čestita-mo sanskim košarkašima na još jednom

velikom uspjehu na međunarodnoj sceni,sa željom da i ubuduće ostvaruju velikerezultate, čine ujedno osvjetljuju obrazsvoga kluba, grada Sanskog Mosta,Unsko-sanskog kantona i Bosne iHercegovine. Zlatan ČEKIĆ

Sanjani prvaci NLB lige u košarci u kolicima

Istinski sportski heroji Krajine

Načelnik općine Sanski Most, dr.Sanjin Halimović, priredio je pri-

jem za igrače Invalidskog košarkaškogkluba „Sana“, pobjednike ovogodišnjegizdanja regionalne NLB lige u košarci.

Načelnik općine je zahvalio svim igrači-ma na postignutom uspjehu i promocijiSanskog Mosta, ali i Bosne i Herce-govine, a ovom sastanku su prisustvova-li i predstavnici sanskih političkih partija.Istaknuto je kako se radi o historijskom

uspjehu sanskog sporta koji nije ostaoneprimijećen. U poluvremenu finala NLBlige u košarci između „Cibone“ i„Partizana“ njima je uručen šampionskipehar u prepunoj „Areni“, a sve su zabi-

lježile i televizijske kamere te prenijeleinformaciju višemilionskom auditoriju.Načelnik Halimović je ovom prili-

kom obećao nagraditi sve igrače i ruko-vodstvo ovog sportskog kluba, a razgo-varalo se i o problemima materijalne pri-

rode s kojima se IKK „Sana“ susreće. Utom kontekstu načelnik je obećao da ćelokalna vlast ovom sportskom klubupokloniti kombi vozilo koje bi ubudućeslužilo njihovim potrebama.

Na održanom prijemu sumirali su seutisci vezani za finalnu utakmicu i pobje-du protiv zagrebačke „Stele“, a igračiIKK „Sana“ ističu kako im nedavni doga-đaji izgledaju kao san. Pobjedom u fina-lu NLB lige u košarci u kolicima, igrači

„Sane“ ispisali su najljepše stranice san-skog sporta. Ovih dana oni su istinskisportski heroji ovog grada.

Prijem za šampione

CAZIN - Završeno je takmičenje u Prvoj A1ligi FBiH za košarkaše. Cazinski Košarkaški klub„Limometal“ je i ovoga puta bio najuspješniji pred-stavnik USK-a. Skor od 17 pobjeda i 5 poraza nakraju je bio dovoljan za osvajanje drugog mjestau ovoj renomiranoj ligi pa je ovaj uspjeh vrijedansvake pohvale.

Imajući u vidu da se veći dio sezone lige igrabaš u najhladnijim mjesecima u kojima se nijemogla koristiti sportska dvorana niti za utakmicea pogotovo za treninge, uspjeh cazinskih košar-kaša je time veći i značajniji.

Osvojivši drugo mjesto Cazin je mogući kan-didat za TOP 14 ligu najboljih klubova BiH čime bi

„Limometal“ okrunio izuzetan rad baš kada senavršava 30 godina od postojanja ovog uspje-

šnog kluba. Treba istaći da je Košarkaški klub„Bihać“ sačuvao status u ovoj ligi. E. Š.

VELIKA KLADUŠA - U subotu, 24.aprila, održan je Prvi Međunarodni karate

turnir „Vitez Open 2010“, na kojem su uče-stvovala 52 karate kluba sa 820 takmičara.

Na ovom turniru Karate klub „Saniteks“iz Velike Kladuše je nastupio sa tri takmi-čarke mlađeg uzrasta koje su osvojile petmedalja, od toga dvije zlatne, jednu srebr-nu i dvije bronzane.

Selma Smlatić osvojila je zlato u bor-bama i bronzu u katama, Ema Nadarevićzlato u borbama, dok je Ilhana Jušić uVeliku Kladušu donijela srebro osvojeno ukatama i bronzu u borbama.

Da ovi uspješni rezultati Kluba nisuostali nezapaženi, potvrđuje pozivnicaselektora ženske dječje reprezentacije

Adnana Arnautovića, našoj članici IlmiKeserović za nastup na izbornom karateturniru „Ilidža 2010“ za reprezentacijuBosne i Hercegovine koji je održan u nedje-lju, 02. maja. Hasan M.

Viceprvaci s pola snage Karate klubu „Saniteks“ PET MEDALJAPrvi Međunarodni karate turnir„Vitez Open 2010“

KK “Limometal” Cazin

Veliki uspjeh cazinskih košarkaša

Prijem košarkaša invalida kod načelnika

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19826 MarketingReprezenT

* VISOKO I NISKOGRADNJA

*GRAÐEVINARSTVO

E-mail: [email protected]

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200Mob: 061 815-533, 061 580-650

VELIKA KLADUŠA

PRIVATNA

ORDINACIJA

DR. ENO

037/770-135

037/772-727

Tel:

Rezervišite vaš termin za test vožnjukod vašeg ovlaštenog škoda partnera

ŠKODA CENTAR BIHAĆTel: 037/350-008; Fax: 037/350-884

- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

P R E G L E D I ZAsan itarn e l istov e

Čestitamo Prvi maj, Međunarodni praznik rada

Čestitamo Prvi maj, Međunarodni praznik rada

Sretan

1.maj,

Me∂unarodnipraznik rada

Sretan 1. maj,Međunarodni

k d

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 27n memoriam/Oglasi ReprezenT

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

MOŽETEPREDATI

NA ADRESI:Ibrahima Mržljaka 3Velika Kladušaod ponedjeljka dosubote u vremenu od

08 do 17 sati

Sveinformacije

mogu sedobiti natelefon:

037 775 086

Cijena objave

25 KM

(sa PDV)

Oglasi

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spreman za upotrebu, lociranu ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Kontakt:

00 385 98 945 8036 ili 062 415 365.

Prodajem trosoban stan, 74 m² u Bihaću, naOzimicama II, drugi sprat sa grijanjem, klimom,potpuno renoviran, cijena 800 eura po m².Informacije: 037-350-727 ili 063-797-780.

Prodajem 44 dunuma zemlje od čega je 10 dunuma šume, sa tri izvora vode. Zemlja posjeduje svojput te pripremljen teren za kućište ili vikendicu. Informacije: 062 830 185.

Prodajem stambeno poslovnusuper luksuznu kuću, uži dio gradaVelike Kladuše. Telefon: 061 197676.

Prodajem gradilišta Velika Kladuša-Zagrad. Tel.: 061/163-332.

Prodajem kuću u užem centru gradaVelika Kladuša, ulica Ive Marinkovićabr.1. Kontakt telefon: 062/395-070

Prodajem kuću i plac za kuću u Ulici Ive Marinkovića 59

(Zagrad) uz glavnu cestu u Velikoj Kladuši. Kontakt tel.:

037/777-504, 062/699-110 ili www.nekretnine.bekano.com

Prodaje se manja kuća sa okućnicom 520 m² u Drmaljevu.Cijena 42.000 KM. Tel. 061/ 980-976

(Re)instalacija kompjutera (Windows XP SP3, Windows 7) sa svim potrebnim pro-gramima, software, zamjena hardware-a(komponenti). Vrlo povoljno. Kontakt: 062 415 365, Velika Kladuša.

Prodajem kuću površine 10,05 x 9,05 sa garažom 4,95 x 6,05 metara u ulici Fišića put uDrmaljevu, Velika Kladuša. Svi papiri uredni, vlasništvo 1/1 sa svom sređenom infra-strukturom (struja, voda, asfalt, telefon, kanalizacija). Cijena 57.000 eura. Kontakt tele-fon: 037 771 439 ili + 43 650 315 6511.

Web:www.radiovkladusa.baE-mail:

[email protected]:

037/771-531

Prodaje se kuća sa okućnicom od 2 dunuma u Polju kod Midž-hita u Velikoj Kladuši.Cijena po dogovoru, a u račun mogu primiti i auto u vrijednosti od oko 30.000 eura.Kontakt telefoni 061 802 351 i 061 815 514.

Tužno sjećanje

Teško je živjeti, a biti ranjen u duši, vidjeti Te svuda,

a nigdje Te naći, čekati Te da se vratiš, a Tebe nema.

Hvala ti dragi supruže i dragi oče na Tvojoj ljubavi,

pažnji i dobroti.

Tvoji: supruga Jelena, sinovi Voren i Saša, snahe Jelena i Tisa

U ponedjeljak, 3. maja 2010. godine, u 14 sati položićemo

cvijeće i zapaliti svijeće na pravoslavnom groblju Drmaljevo,a potom se sastati u stanu u Ulici Maršala Tita br. 23 u 15 sati

Povodom šest tužnih mjeseci otkako nas je napustio

RADE VUČENOVIĆ

Sretan Prvi maj, Međunarodni praznik rada

...Čestitamo 1. maj, Praznik rada...

28

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19828 Zabava / ZanimljivostiReprezenT

Tko je za liječenje

Prilikom posjeta psihijatrijskoj bolnici jedanposjetitelj pita direktora bolnice na osnovičega odlučuju koga će primiti u bolnicu na lije-čenje. -Vrlo jednostavno ..., odgovori direktor,stavimo ga pred kadu punu vode i damo mučajnu žličicu, čašu i kantu, i kažemo mu daisprazni kadu na najbrži način. -Aha, razumi- jem ..., kaže posjetitelj, onaj koji je normalan,počne vaditi vodu s kantom ... -Ne, kaže direk-tor, onaj koji je normalan izvuče čep s dnakade. Želite li sobu s balkonom ili bez?

Baka prečicompreko groblja

Spustila se večer. Baka se vraća kući i daskrati put, odluči preći preko groblja. Nije jojsvejedno, boji se i taman kako se sprema ućina groblje, ugleda kraj vrata nekog čovjeka.Priđe mu i upita ga bi li je on otpratio, bila bimu jako zahvalna. On pristane, nema proble-ma, drago mu je da može pomoći. Idu onitako, a baka uporno ponavlja kako se boji,kako ju je strah. Na to će čovjek: -E, i ja samse bojao dok sam bio živ ...

Mujo u potraziza kiflama

Doš’o Mujo u pekaru i pita: -Imate li 500 kifli?Prodavačica odgovara: -Nemamo, gospodine,toliko sada. Dolazio je Mujo tako nekolikodana zaredom i pitao uvijek isto. Prodavačicaode jedan dan kod gazde, objasni mu situaciju i upita ga hoće li napraviti 500 kifli. Pagazda reče da naprave. Sutradan došao Mujoi opet pita imaju li 500 kifla. -Imamo, sva sre-tna će prodavačica. A Mujo će na to: -E bogami, teško ćete ih prodat’.

Hasu ujeo komšijin pas

Hase utrči u doktorsku ordinaciju pa još svrata poviče: - Doktore pomagaj ujeo me pas!-Gdje te ujeo, upita doktor? -Ujeo me na dvamjesta! -Ama na kojem mjestu? -Ispred kom-šijine kuće i kad sam pobjegao prema ogradi i

Vicoteka

Dvadesetpetogodišnja brinetapobijedila je 1.240 učesnika na

glavnom turniru i osvojila 1,1 milioneura. Ona je kao početni ulog za ula-zak na European Poker Tour uplatila500 eura, novac koji će joj promijeni-ti život osvojila je sa parom petica,pobjedivši profesionalca sa suprotnestrane stola. Gospođica Boerre, kojanosi nadimak “Iron Maiden” zbog lju-bavi prema heavy metal muzici, u

nedjelju će nastupiti na velikom fina-lu u Monte Carlu čiji je nagradni fond2,2 miliona eura. “I ranije sam pobje-đivala na turnirima, ali nikada nisamosvojila ovoliko novca. Milion eura inije tako loše za šest dana posla”,rekla je Boerre. Ona je rekla da jojdiploma iz astrofizike pomaže u igri,

jer je dobar analitičar i razmišlja logi-čki. Ističe da je na kraju krajeva riječo brojevima. “Novac ću pametnoiskoristiti i investirati u nekretnine”,rekla je Liv, prenosi. Srednju školu

završila je u Kentu, gdje je pohađalaprivatnu školu za djevojke, nakončega je diplomirala fiziku i astrofizikuna Univerzitetu u Manchesteru. Ona

je rekla da je njena takmičarskanarav na površinu isplivala još u sre-dnjoj školi, gdje je bila kapiten unekoliko timskih sportova. Pokeromse počela baviti, jer smatra da jesjajno igrati protiv muškaraca i pob-

jeđivati ih. Procjenjuje se da je dosada zaradila oko dva miliona eurana turnirima širom svijeta.

Prelijepa Britanka osvojila milion eura na pokeruLiv Boeree svojoj bogatoj bio-grafiji, koja uključuje karijeru modela, voditeljice, diplomu iz

astrofizike sada može dodati i titulu pokeraškog asa.

Kada je imao 14 godina tokomkrstarenja na jahti sa porodi-

com Olivier je na listu papira napi-sao poruku koju je stavio u bocu odvina. Desilo se to u ljeto 1977.godine. Nakon 33 godine ovajBelgi janac dobio je odgovor. Lorr -aine Yates je pronašla bocu naobali u Swanageu u Engleskoj, ali

je odlučila ignorirati poštanskuadresu i umjesto toga tvorca poru-

ke pronašla na društvenoj mrežiFacebook, gdje su njih dvoje sadaprijatelji. Olivier, 47-godišnji otacdvoje djece, rekao je da je njegovaprva reakcija bila da to nije on, aonda se prisjetio svoje poruke uboci. “Tog dana na brodu nas jebilo 12. Odjednom mi je sinulo danapišem poruku i stavim je u flašu.Nisam to uradio da bih dobio odgo-

vor, već zbog doze misterije okotoga. Nemate ideju o tome gdje ćeboca završiti”, rekao je Vandevalle.On je rekao da godinama nijemislio na to, a onda se iznenadapojavila djevojka koja je pročitalapismo. “Kada mi je poslala e-mail,prisjetio sam se svega. Bilo je to

nevjerovatno iskustvo. Gdje jeboca bila sve ovo vrijeme? Da li jeležala u pijesku dok je oluja nijeotkrila? To nikada neću saznati”,rekao je Olivier. I njegovi sinoviodlučili su ponoviti potez svog oca.“Bili su dovoljno glupi da ne napišuadrese i njihove šanse su dalekomanje. Svijet je ipak pun čuda i sve

je moguće”, rekao je Olivier.

Poruka u boci vratila se nakon 30 godina i to na FB-u

Najmanji konj na svijetu

Otrovne

MISLIMarkTwain

Olivier Vandevalle dobio je

odgovor na svoju poruku u

boci 30 godina nakon što je

bacio u more. Odgovor jedobio preko Facebooka.

Z a p o s -

lenici u

j a v n i m

službama su os-obe koje je narod

izabrao da si podi-

jele mito.

Jedini način

da sačuvate

zdravlje jest da

jedete što ne želite,

pijete što ne volite i

činite sve što radije ne

biste.

Glasina će se ugasiti sama od sebe ako je nedirate tri dana. Ako

pokrenete glasinu koja u sljedeća tri dana neće zadovoljiti znatiželju javnosti, netko će već

pokrenuti novu glasinu zbog koje će javnost zaboraviti vašu.

“ ““

Isti iznos Valmai Roche ostavila jesvom bivšem mužu Ivanu Ro-

cheu, koji je svojevremeno (1975.-1977.) obavljao dužnost gradona-čelnika u australskom gradu Ade-laide. Umjesto njima, gospođaRoche milione je poklonila katoli-čkoj humanitarnoj organizaciji zamuškarce “Vitezovi južnog križa”.

Njene kćeri Deborah Hamilton,Fiona Roche i Shauna Roche, pri-premile su žalbu Vrhovnom sudukako bi pristupile nekretninama.One tvrde da je njihova majka bilau zabludi pri sastavljanju testa-menta. Valmai Roche je u njemuod dalje koristi “jasno isključila” biv-šeg muža od kojeg se razvela još

1983., te kćeri zbog njihove otuđe-nosti prema majci u kasnijim godi-nama. Jedna od kćeri, DeboraHamilton, na sudu je istakla kako jegospođa Roche imala nepravednestavove koje nije mogla obrazložiti,a u vezi sa smrću njene majkeDorothy Maude Haber. GospođaHauber je umrla u staračkom

domu, ali sudski dokumenti neotkrivaju kad ni kako. DeborahHamilton je naglasila kako je njiho-va majka bila u zabludi, te je na tajnačin donijela pogrešnu odluku uvezi s raspolaganjem njenimnekretninama. Sud će o ovom slu-čaju raspravljati opet idućeg mje-seca.

Australska milionerka kćerkama ostavila po dvije KM

Kung-fu mačke dolaze!

Australska milionerka koja je umrla pro-

šle godine u dobi od 81 godinu svojimtrima kćerkama ostavila je po 1,5 dolara(oko dvije KM) jer je vjerovala da su kovale urotu da ubiju njenu majku.

Einstein, ždrijebe rođ -eno u New Hampshireu teško je samo 2,7 kilo-grama i vjerovatno jenaj manji konj na svije-tu.

Dr. Rachel Wagner, suvlasnica Einsteina, rekla je da je do sada najma-nji novorođeni konj bio težak četiri kilograma. Ona je istakla da

Einstein ne pokazuje nikakve znakove patuljastog rasta, za razliku odkonja koji drži trenutni rekord.

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 29oroskop ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Škorpija

Blizanci

Djelujete odlučno u svojim namjerama i imponuje Vam saznanje da okolina podržava Vašeideje. Novo saznanje pozitivno utiče na Vašu profesionalnu orijentaciju. Umijete da procije-nite povoljnu situaciju na poslovnoj sceni i da osmislite dobar nastup pred saradnicima.Obratite pažnju na mogućnost partnerskog udruživanja u dužem vremenskom periodu.Predosjećate da se nalazite na emotivnoj prekretnici, stoga pažljivo analizirate svog partne-ra ili osobu koja Vam se dopada. Ljubavni događaji koje naslućujete, imaju neku neobičnudraž i ispunjavaju Vas pozitivnim raspoloženjem ili zanosom. Emotivni sklad predstavlja naj-ljepši odraz intimne sreće koja Vas prati.

Stalo Vam je da proširite svoja profesionalna interesiranja u različitim pravcima, ali postoje isituacije koje zahtijevaju dodatni napor. Čini Vam se da gubite dragocjeno vrijeme ili energiju, dok slušate saradnike o različitim poslovnim idejama koje nemaju perspektivu. Budite real-ni, prihvatite poslove za koje imate dovoljno znanja ili iskustva. U ljubavnom životu ne može-te da ostanete ravnodušni na nečiju pojavu ili uticaj, postoje postupci i detalji koji Vas odajuviše nego što pretpostavljate. Lagano gubite emotivnu kontrolu. Nakon susreta sa jednom

osobom, biće Vam jasnije u čemu ste do sada griješili u svojim ljubavnim vizijama.

Potrebno je da definirate listu prioriteta u skladu sa novim događajima na poslovnoj sceni ipo osnovnim kriterijima koji se primjenjuju. Izbjegavajte saradnju sa osobom koja Vam stva-ra različite neugodnosti, nije trenutak da se razračunavate sa neistomišljenicima. Posvetitepažnju poslovima koji će Vam donijeti konkretne rezultate i financijsku dobit. U ljubavnomživotu, ne možete da predahnete uz osobu koja Vam uporno nameće svoje zahtjeve.Osjećate potrebu da se emotivno prepustite, bez dodatnog strahovanja o mogućim kompli-kacijama i iznevjerenim očekivanjima. Potrebna Vam je veća emotivna naklonost i mentalnabliskost sa osobom sličnih afiniteta.

Djelujete vrlo promišljeno i kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procjenjujete sa različitihaspekata. Potrebno je da se opredijelite za dugoročno poslovno-financijsko rješenje i zapouzdanog partnera. Uspeh se svodi na detaljno planiranje i na pravilnu procjenu poslovnihmogućnosti, svoju kreativnu energiju usmjerite prema korisnim ciljevima. U odnosu sa volje-nom osobom, nema potrebe da uporno ponavljate dijalog ili situacije koje ne donose željeni

efekat. Vaš partner nije savršen, ali nije ni raspoložen za prekomjernu dozu kritike. Uvijekpostoji suptilniji način na koji možete da ostvarite svoje emotivne namjere, budite dovoljnoinspirativni i nježni.

Samouvjereno branite svoje poslovne interese i aktivno učestvujete u različitim pregovorima,pri tome se ne obazirete mnogo za nečije komentare. Situacije koje nisu po Vašoj mjeri iliukusu, odbijate da čujete i ne dozvoljavate da neko mijenja Vašu poslovnu strategiju i stilrada. Orijentirani ste prema velikim idejama, ali i sa realnim mogućnostima za uspjeh. U lju-bavnom odnosu ne pričate previše, jer Vaši postupci dovoljno govore o Vašim namjerama iliosjećanjima koja Vas ispunjavaju. Nečije prisustvo i nježni “dodir ljubavi”, djeluje vrlo inspi-rativno i navodi Vas na plemenito ponašanje. Zračite pozitivnom energijom i emotivnim zano-som.

Savjesno ispunjavate svoj dio obaveza ili zvanične dogovore, ali postoje saradnici koji imaj udrugačija mjerila vrijednosti i često mijenjaju svoju strategiju ponašanja. Nema razloga daneko utiče na Vašu profesionalnu nesigurnost. Budite promišljeniji u vezi financijskih transak-cija, nemojte dozvoliti da neko odlučuje u Vaše ime o zajedničkim ciljevima. U ljubavnom

odnosu imate raznovrsnije potrebe, nego što partner naslućuje ili prepoznaje na osnovuVašeg ponašanja. Preplavljuje Vas romantično raspoloženje i priželjkujete idiličnu vezu,potrebno je da osjetite zajednički vrhunac. Djelujete zanosno, nemojte odustajati od svojihemotivnih namjera.

Neko kritikuje Vaše ideje ili ponašanje prema saradnicima, ali Vi se oglušujete o pratećekomentare. Stalo Vam je da ostvarite uspješne rezultate i da poboljšate svoju financijskupoziciju. Vješto pronalazite zaobilazna rješenja i ne pristajete na ultimativne ponude. Umijeteda nametnete svoje profesionalne ciljeve i visoke kriterije. U ljubavnom životu mislite da susvi problemi ostali iza Vas. Ipak, neko može da Vas iznenadi na neugodan način. Nema raz-loga da preuveličavate svoju ulogu ili emotivne potrebe pred voljenom osobom. Ukoliko stemladi ili slobodni, previše očekujete od jednog susreta koji neće u potpunosti ispuniti Vašaočekivanja.

Stalo Vam je da osmislite dobru poslovnu strategiju, stoga budite dovoljno promišljeni u pro-cjeni pravih vrijednosti. Neko pažljivo analizira Vaše ponašanje ili u izjave koje dajete.Izbjegavajte javnu raspravu sa saradnicima koji koriste drugačije poslovne kriterije. Postojeciljevi koje možete da ostvarite na neki zaobilazan način. U ljubavnom životu, očekuje Vaspozitivan obrt. Ipak, svoje intimno raspoloženje zadržite za krug bliskih prijatelja. NeophodnaVam je emotivna diskrecija, naročito kada se nalazite pred radoznalim pogledima ili u nepoz-natom društvu. U skladu sa svojim namjerama, nemojte pričati više nego što je potrebno.

U skladu sa svojim provjerenim afinitetima birate posao za koji Vam se čini da ima najvišeizgleda za uspjeh i širu afirmaciju. Potrebno je da osmislite dobar plan i da preduhitrite odre-đene saradnike. Pravilna informiranost i dobra poslovna organizacija vodi ka uspjehu, važno je da efikasno ostvarite svoje ciljeve bez suvišnih rasprava. Preplavljeni ste različitim emo-cijama ali pažljivo odmjeravate dobru priliku u kojoj možete da izrazite svoje želje ili osjeća-

SEDMIČNI HOROSKOP(03.05.10 - 09.05.10.)

B O X O F F IC EO X O F F IC E

2

3

4

The Back-Up Plan

Death at a

Funeral

Date Night

The Losers

(15 miliona $)

( 1 2 , 2 5 m i l i o n a $ ) *

(10,6 miliona $)

1 6

7

8

( 9 m i l i o n a $ )

(8 miliona $)

Oceans

(6 miliona $)*

Alice inWonderland

Clash of theTitans

(23 - 25 April 2010.)

Najgledaniji filmoviu američkim kinima

9

How to Train Your Dragon

Broj jedan američkog box officea pretprošlog vikenda zauzela je ponovo animirana fantazija“How to Train Your Dragon”. U svojoj petoj sedmici kino distribucije DreamWorksov se film vra-tio na prvo mjesto vikend-zarade, dok su se tri nova filma našla na drugom, četvrtom i osmommjestu. Broj jedan iz vikenda prije, Matthew Vaughnov “Kick-Ass”, završio je na petom mjestu.Prvih deset naslova po zaradi za ovaj vikend su (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

30

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 19830 SportReprezenT

Rezultati utakmica 19. kola Druge Nogometne lige FBiH – grupa „Zapad“

„Krajina“ i „Podgrmeč“ ostvarili visoke pobjedeCAZIN – Prošlog vikenda je odigrano 19.

kolo Druge nogometne lige Federacije BiH,grupa Zapad. Lider tabele, „Krajina“ iz Cazinana svom je terenu dočekala solidnu ekipu NK„Ključ“ iz Ključa.

Bila je ovo rutinska utakmica u kojoj seveć unaprijed znao pobjednik, jer je poznatoda je ekipa „Krajine“ najozbiljniji kandidat zaosvajanje lige i ulazak u viši rang takmičenja,

dok se ekipa „Ključa“ nalazi u srednjem dijelutabele. Domaća ekipa je goste iz Ključa ispra-tila sa sedam golova u mreži, dok gosti nisuuspjeli postići nijedan pogodak.

U Sanskom Mostu je kod „Podgrmeča“gostovala posljednja ekipa na tabeli, „Vitez“ izBužima, koji je također doživio visok poraz oddomaće ekipe koja još uvijek gaji nade za ula-zak u viši rang takmičenja. Iako su gostiuspjeli postići jedan pogodak, domaćin im jepostigao čak šest golova i tako ostao u utrciza prvo mjesto tabele.

„Bratstvo“ iz Bosanske Krupe i „Radnik“ iz

Donjeg Vakufa odigrali su dobru utakmicubez nekog većeg rezultatskog značaja.

Domaća ekipa uspjela je pobijediti minimal-

nim rezultatom 2:1 i tako upisati nova triboda.

„Mladost D.S.“ iz Vrnograča gostovala je

u Pjanićima kod ekipe „Mutnica“ i nakon dvijeuzastopne prvenstvene pobjede, ovaj put su

izgubili od domaće ekipe. Rezultat na kraju

utakmice bio je 2:0 za domaćine iz Pjanića.Esad ŠABANAGIĆ

VRNOGRAČ: „Mladost D.S.“ - „Brekovica“KLJUČ: „Ključ“ - „Bratstvo“

SANICA: „Omladinac“ - „Krajina“B. OTOKA: „Sloga“ - „Žejezničar“D. VAKUF: „Radnik“ - „Podgrmeč“

BUŽIM: „Vitez“ - „Mutnica“POLJE: „Mladost“ - „Radnički 1936“

Tim Ut. Po. Ne. Iz. +/- B.

1. Krajina (Cazin) 19 17 1 1 62:06 522. Podgrmeč (S. Most) 19 15 2 2 49:12 473. Sloga (B. Otoka) 18 11 3 4 34:19 364. Radnički (Ripač) 19 10 2 7 37:23 32

5. Bratstvo (B. Krupa) 19 8 6 5 37:33 306. Radnik (D. Vakuf) 19 7 4 8 27:31 257. Mladost (Polje) 19 7 4 8 30:27 258. Mutnica (Pjanići) 19 6 6 7 22:28 249. Ključ (Ključ) 19 6 4 9 30:37 22

10. Mladost (Vrnograč) 19 7 1 11 24:32 2211. Brekovica (Brekovica) 18 5 3 10 23:36 1812. Omladinac (Sanica) 19 4 2 13 27:59 1413. Željezničar (B. Krupa) 19 3 5 11 19:50 1414. Vitez (Bužim) 19 3 2 14 19:46 11

Tabela:

Parovi 20. kola:

PJANIĆI: Mutnica - Mladost D.S. 2:0S. MOST: Podgrmeč – Vitez 6:1B. KRUPA: Bratstvo – Radnik 2:1CAZIN: Krajina – Ključ 7:0RIPAČ: Radnički – Omladinac 4:1B. KRUPA: Željezničar - Mladost 0:0

BREKOVICA: Brekovica – Sloga, susret nije odigran

Rezultatiutakmica 19. kola

VELIKA KLADUŠA – U okviru 15. kolaPrve kantonalne lige u nogometu nogometaši

„Omladinca“ iz Pokoja. I ove dvije ekipe su igra-le domaće utakmice Borac“ iz Izačića je na

1925“ iz Kulen Vakufa. Za domaće igrače ovo jeviše bio trening nego prvenstvena utakmica jer

Prva kantonalna liga, 15. kolo

„ABC“ Podzvizd preokretom do novih bodova

Prošlog vikenda odigrane su utakmice 24.kola Prve lige Federacije BiH u nogome-tu. Obje naše ekipe igrale su gostujuće

susrete. Ekipa „Krajišnika“ je u ovom kolu gostova-la u Konjicu kod ekipe „Igmana“. Domaća ekipa jepuno bolje otvorila susret te su već nakon pola sataigre vodili 2:0. Strijelac za prvi pogodak u 15. minu-ti bio je Bern Šimunović. Do povećanja vodstvadomaće ekipe čekalo se do 30. minute, kada na 2:0

povećava Amel Bajrić. Bio je ovo konačan rezultatsusreta.

Drugi naš predstavnik, „Jedinstvo“ iz Bihaća jetakođer igralo gostujuću utakmicu, ovaj put uSarajevu protiv ekipe „SAŠK Napretka“. Domaćaekipa povela je u 19. minuti preko slobodnog udar-ca, gdje se na odbijenu loptu najbolje snašao kapi-ten Nidal Ferhatović, koji matira nemoćnog golma-na Edina Šušnjara. Pred kraj prvog poluvremena,gosti iz Bihaća uspijevaju izjednačiti rezultat u 44.

minuti, a strijelac je bio Admir Mirvić.U nastavku susreta, „Jedinstvo“ u 52. minuti

ostaje bez jednog igrača, jer je drugi žuti kartondobio Ahmet Trejić, što su itekako iskoristili doma-ći igrači, koji do kraja susreta postižu dva pogotka.Za 2:1 strijelac u 65. minuti bio je Mirzet Alagić, ana 3:1 i potvrdu pobjede „SAŠK Napretka“ povisio

je Admir Čedić u 78. minuti susreta.„Krajišnik“ se unatoč porazu i dalje nalazi u

sigurnom djelu tabele, dok je „Jedinstvo“ i dalje uopasnoj zoni, a slijedeće kolo opet igra gostujućuutakmicu i slijedi im žestoka borba za opstanak uligi.

U slijedećem 25. kolu, ekipa „Krajišnika“ nasvom terenu dočekuje lidera tabele, ekipu„Budućnosti“ iz Banovića, dok ekipa „Jedinstva“ i uovom kolu igra gostujuću utakmicu, a protivnik ćeim u Visokom biti ekipa „Bosne“.

Edin Š.

Porazi krajiških

PREDSTAVNIKA Tim Ut. Po. Ne. Iz. +/- B

1. Budućnost (Banovići) 23 17 2 4 41:15 532. Iskra (Bugojno) 23 13 4 6 40:19 433. Orašje (Orašje) 22 13 0 9 35:24 394. Rudar (Kakanj) 23 11 5 7 32:24 385. Bosna (Visoko) 22 11 1 10 33:29 346. Igman (Konjic) 23 10 3 10 36:32 33

7. Krajišnik (V. Kladuša) 22 10 3 9 34:32 338. SAŠK Napredak (Sar.) 22 10 2 10 30:31 329. GOŠK (Gabela) 22 10 1 11 30:25 31

10. Slaven (Živinice) 22 9 4 9 26:31 3111. Goražde (Goražde) 21 8 3 10 20:28 2712. Omladinac (Mionica) 22 8 2 12 22:40 2613. Jedinstvo (Bihać) 22 8 2 12 24:45 2614. Vitez (Vitez) 21 6 3 12 23:28 2115. Žepče (Žepče) 22 3 3 16 16:38 12

Rezultati 24. kola:Sarajevo: SAŠK Napredak – Jedinstvo 3:1Konjic: Igman – Krajišnik 2:0Bugojno: Iskra – Bosna 5:1Banovići: Budućnost – Slaven 2:0

Kakanj: Rudar – Orašje 1:2Gabela: GOŠK – Goražde, igrano u nedjeljuMionica: Omladinac – Vitez, igrano u nedjeljuU ovom kolu slobodna je ekipa „Žepča“

Parovi 25. kola:V. KLADUŠA: Krajišnik – BudućnostVISOKO: Bosna – JedinstvoŽIVINICE: Slaven – GOŠKORAŠJE: Orašje – Igman

VITEZ: ECOS Vitez – IskraGORAŽDE: Goražde – OmladinacŽEPČE: Žepče – SAŠK NapredakRudar Kakanj slobodan

T

a

b

e

l

a

1.l

i

g

e

F

B

i

H

Odigraneutakmice

24. kolaPrve lige

F BiH unogometu

03 j 2010 di b j 198 ReprezenT

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


03. maj 2010. godine, broj 198 31estitke ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452

Redakcijski kolegij: Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)

Rusmir Karat (Bihać)Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Mirela Sejfović (Cazin)

Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:

037-775-086,037-911406 (elektronski)

E-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplate

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

Prvog maja, kojeg slavimo kao praznik rada, ne možemo a da sene prisjetimo svih onih koji su imali snage i hrabrosti da ustanu i usprotive se nepodnošljivim i neljudskim uvjetima rada, u kojima su gušena osnovna ljudska i radnička prava,i time doprinesu zaštiti prava budućih

radničkih generacija.

Nažalost, čak i danas smo svjedociugrožavanju prava radnika, koji su čestoprisiljeni štrajkovima i demonstracijama tražiti svoje ili, slabo ili nikako zaštićeni,trpjeti i prihvatati raznorazne izgovore iopravdanja.

Međutim, iako je Bosna i Hercegovina ekonomski i društveno-politički trusno

područje koje pogoduje ugrožavanjuljudskih, a naročito radničkih prava,ipak, vjerujemo da naši građani nećedozvoliti da se više ikad podnosi ista žrtva i da će

naći načina, hrabrosti i volje da utječu na svojusud, a radi boljeg danas i boljeg sutra.

Dragi radnici,

Obilježite i proslavite Prvi maj - međunarodni praznik rada sa svojom porodicom, kolegama i prijateljima, onako

dostojanstveno kako to može samo čestit radnik i čestit čovjek.

Neka vam je sretan Praznik rada!

Predsjedavajući OV Općinski načelnik Sejfo Mustafić Admil Mulalić

8/3/2019 ReprezenT [broj 198, 3.5.2010]


(S lijeva na desno): Renata Zrilić, Armin Mahmutspahić-trener, Arnela Gutlić, SairaHrgić, Lejla Hujić, Anela Hujić, Azra Kamarić, Senija Ferizović, Jelena Stojanović.

Bosanski Petrovac

Djevojčice, članice

Prve Kantonalne lige

reprezent [broj 198, 3.5.2010]

Documents