rjesenja_1zbirka iz informatike

SADRAJ

1. Osnove informatike 2

2. Strojna i programska oprema raunala 12

3. Osnove rada s raunalom 16

4. Obrada teksta 21

5. Proraunske tablice 25

6. Baze podataka 31

7. Internet 34

8. Snimanje i obrada multimedije 40

9. Izrada prezentacija 43

10. Izrada web-stranica 49

11. Uvod u Microsoft Office 2007 53

12. Programiranje 54 12.3. Programski jezik QBASIC 54 12.4. Programski jezik Pascal 60 12.5. Programski jezik C 75

13. Objektno orijentirano programiranje 92

INFORMATIKA I RAUNALSTVO : Zbirka zadataka - rjeenja

Informatika i raunalstvo 2 SysPrint

1. OSNOVNE INFORMATIKE

1.1. Osnovni pojmovi 1.1. Podaci na termometru su informacije samo kada imaju za nas odreeno znaenje. Primjerice, ako ima-mo termometar koji pokazuje podatke o temperaturi pomou Fahrenheitove skale (koja kod nas nije u uporabi), neemo razumjeti znaenje oitanih poda-taka, tj. neemo dobiti informaciju o temperaturi. 1.2. Koliina podataka u obje knjige priblino je jednaka. Meutim, pod pretpostavkom da Zlatan zna engleski a ne zna japanski, vie informacija e dobiti iz knjige napisane na engleskom jeziku jer e razumjeti znaenje napisanog. 1.3. Informacije vie utjeu na nae znanje. 1.4. Podatak je niz znakova koji neto znae, ali ne znamo to. Informacija je niz znakova organiziranih tako da imaju neko znaenje za osobu koja ih koristi. 1.5. Da. Informacija je podatak koji ima odreeno znaenje. 1.6. Skup informacija o pojedinom predmetu, dogaaju ili pojavi tvori nae znanje. Zbog znaenja koje nose u sebi, informacije mogu promijeniti nae dosadanje znanje i utjecati na nae daljnje odluke i ponaanje. 1.7. Pomou naeg znanja moemo uinkovitije prikupljati, zapisivati pohranjivati i obraivati podatke, te ih interpretirati. Nae znanje proiruje vidike uporabe informacija. 1.8. Informatika se openito bavi obradom podataka gdje je raunalo samo jedno od moguih sredstava za obradu. Raunalstvo se bavi iskljuivo raunalom njegovom graom, mogunostima itd. 1.9. a) raunalo je naprava za automatsku obradu podataka, b) u stanju je obraditi veliku koliinu podataka u kratkom vremenu, c) podaci za raunalo moraju biti u takvom obliku da ih raunalo moe razumjeti, d) da bi raunalo znalo obraditi podatke, potreban je program koji e mu davati upute i naredbe, e) raunalni program moemo sami napisati ili koristiti neki koji je netko drugi napisao, f) iako moe izvravati sloene raunske zadatke, raunalo ne zna samo upravljati sobom. 1.10. Primjerice, raunala u banci za obradu financijskih podataka, raunala u uredu za ureivanje dokumenata i stvaranje izvjea, raunalo u filmskoj industriji za stvaranje vizualnih efekata, raunalo u knjinici za pretraivanje knjiga, raunalo u automobilu itd. 1.11. Raunalo obrauje samo numerike podatke. Sve ostale podatke (slova, zvukove i slike) zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve zapisuje u binarnom brojevnom sustavu, koristei samo znamenke 0 i 1. 1.12. Raunalo se moe programirati za izvravanje razliitih zadaa. Za razliku od ostalih strojeva koji su veinom osposobljeni za izvravanje malog i ogranienog broja zadaa, raunalo moe izvravati vie razliitih zadaa, a moe nauiti i nove uitavanjem novih programa.

1.13. Strojnu opremu raunala (hardware) ini sve to ima veze s fizikim dijelovima raunala. To su sve fizike komponente i oprema koji sainjavaju raunalo. Tu spadaju elektriki i elektroniki sklopovi ugraeni u raunalo (npr. ice, otpornici, procesor itd.) kao i vee komponente raunala (npr. monitor, tipkovnica, kuite itd.) 1.14. Bez programske opreme raunalo ne bi moglo primati ni izvravati namjenske zadae, tj. ne bi znalo uiniti nita korisno. 1.15. Prednost je u tome to se programska oprema moe nadopunjavati, to omoguava unaprjeivanje i proirivanje mogunosti raunala. 1.16. Raunala postaju sve opremljenija multimedij-skim mogunostima. Razne vrste senzora i brza obrada velike koliine podataka u stvarnom vremenu omoguavaju mu komunikaciju i interakciju s okolinom, to je preduvjet za sudjelovanje u igri. 1.17. Informacijska pismenost (information literacy) znai sposobnost i vjetine pronalaenja, organizi-ranja, obraivanja, evaluiranja i koritenja informacija. Informatika pismenost (computer literacy) odnosi se na sposobnost i vjetine koritenja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Informatika pismenost dio je informacijske pismenosti. 1.18. Vanije je biti informacijski pismen. Informatika pismenost je samo dio informacijske pismenosti.

1.2. Povijesni razvoj raunala 1.19. Vea brzina raunanja, vea tonost raunanja, vea koliina obraenih podataka. 1.20. Abak je toliko jednostavan za uporabu da ga moe koristiti i nepismena osoba. 1.21. Pascalova Pascalina, Leibnizov mehaniki kalkulator, Babbageov analitiki stroj. 1.22. Elektrina energija utjecala je na ubrzani razvoj raunala jer je omoguila masovnu obradu podataka, a time i masovnu uporabu raunala to je dovelo do veeg zanimanja zanj. 1.23. Hollerithov sortirni stroj bio je daleko uinkovitiji od svih tadanjih metoda obrade podataka. To je dovelo do zanimanja ire javnosti za mogunosti raunala, a time i do ulaganja u njihovu proizvodnju i razvoj. 1.24. Ubrzana proizvodnja oruja, obrada velike koliine vojnih podataka te potreba za deifriranjem vojnih poruka potaknuli su brojne izumitelje u osmiljavanju strojeva koji e precizno i brzo obraivati veliku koliinu podataka. 1.25. Colossus je bio stroj namijenjen specijalistikoj (vojnoj) svrsi, dok je ENIAC bio raunalo ope namjene. 1.26. Tranzistor je bio manji, pouzdaniji i troio je znaajno manje energije nego elektronska cijev.



1.27. Izum mikroprocesora poglavito je utjecao na razvoj malih raunala mikroraunala te osobnih raunala.

1.3. Vrste raunala 1.28. Pod "snagom" raunala mislimo na njegove radne sposobnosti, tj. koliinu i brzinu obrade podataka. 1.29. Osobno raunalo je primjer raunala ope namjene. Raunala ope namjene trebaju sluiti za rjeavanje raznoraznih (bilo kojih) zadataka i problema. 1.30. Takvo raunalo naziva se posluiteljsko raunalo (engl. server). 1.31. Sposobnost raunala da moe prihvatiti i izvravati vie razliitih programa, brzina i preciznost kojom izvodi naredbe te audio-vizualne mogunosti ine raunalo najsvestranijim i najsavrenijim pomagalom ovjeka. Takav razvoj raunala omoguila je pojava tranzistora, zahvaljujui kojem su se smanjile dimenzije raunala, poveala njegova stabilnost i smanjili trokovi izrade i odravanja zbog ega su raunala postala dostupna svima. 1.32. Za razliku od superraunala koja su namijenjena opsluivanju velikog broja korisnika i drugih raunala, osobno je raunalo namijenjeno jednom korisniku i njegovim osobnim potrebama. 1.33. IBM i Apple standard. 1.34. Raunala proizvedena po IBM i Apple standardu meusobno nisu kompatibilna. To znai da se strojna i programska oprema namijenjena jednoj vrsti (standardu) raunala ne moe rabiti u drugoj vrsti raunala. 1.35. Raunala se po veliini dijele na: a) mikroraunala, b) osobna raunala, c) mini raunala, d) velika raunala i e) super raunala. Osobna raunala se po veliini dijela na: a) stolna raunala, b) prijenosna raunala, c) runa raunala, i d) depna raunala. U uionici radimo na osobnim stolnim raunalima. 1.36. Dva su glavna proizvoaa procesora za IBM kompatibilna osobna raunala: Intel i AMD. Budui da ova dva standarda za procesore nisu hardverski kompatibilna, zahtijevaju drugaije matine ploe pa o tome treba voditi rauna prilikom nabavke raunala. 1.37. Prvi Intelov procesor imao je brzinu od 4,77 MHz. Dananji procesori za osobna raunala premauju brzine od 3 GHz, to znai da su i do 650 puta bri od prvotnog Intelovog procesora. 1.38. Kreo najprije mora odluiti koji standard procesora eli imati Intel ili AMD. Zatim mora odluiti koju vrstu procesora unutar tog standarda e odabrati. Ovisno o tome, kupit e matinu plou. 1.39. Marko ima prilino staro raunalo.

1.40. Iako je Jurin procesor bri, na osnovu samo tog podatka ne moemo zakljuiti ije e raunalo bre raditi. Brzina rada raunala u cjelini ne ovisi iskljuivo o brzini procesora. 1.41. Notebook spada u osobna prijenosna raunala. 1.42. IBM-ovo super raunalo Deep Blue. 1.43. Za donoenje kompleksnih odluka (kao to je igranje aha) nije odluujua brzina obrade podataka, nego nain obrade podataka i njihovo kombiniranje. Procesor obrauje podatke onako kako mu to nalae program za obradu. Ako program nije dovoljno dobar, podaci e vjerojatno biti brzo obraeni, ali ne na (dovoljno) kvalitetan nain. Programi za obradu podataka na raunalu jo nisu u stanju simulirati nain rada ovjejeg mozga, zato ovjek jo uvijek pobjeuje raunalo u ahu. Pitanje je do kada?

1.4. Matematike osnove rada raunala 1.4.1 Binarni zapis 1.46. Bit je najmanja jedinica koliine informacije (bit je kratica od engleskih rijei binary digit, to znai binarna znamenka). 1.47. Binarni brojevni sustav sastavljen je od dvije znamenke 0 i 1. 1.48. Prva metoda brojenja povezana je s koritenjem 10 prstiju, od ega se razvio dekadski brojevni sustav (50000 20000 pr.k.). Moderni binarni sustav razvio je u 17. stoljeu njemaki matematiar Gottfrid Wilhelm von Leibniz. On je uoio da je binarni sustav pogodniji za rad raunala jer treba pamtiti i operirati samo s dvije znamen-ke koje se u raunalu mogu jednostavno prezentirati pomou dva stanja: ima struje (1) i nema struje (0).

1.4.2. Mjerne jedinice za koliinu memorije 1.49. bit, B, KB, MB, GB, TB. 1.50. a) 2048 MB b) 2 KB c) 19327352832 B d) 734003200 B 1.51. 1700 B. 1.52. 100 pjesama. 1.53. a) 552,136 MB b) 409,4140625 MB

1.4.3 Brojevni sustavi 1.54. c) i h) 1.55. 16; 0. 1.56. a) 11000; b) 10000000; c) 100100; d) 1100101; e) 11100001; f) 110101; g) 1; h) 1011 1.57. Pretvorite slijedee binarne brojeve u dekadske: a) 5; b) 3 ;c) 737; d) 51; e) 179; f) 21; g) 1; h) 2; i) 31



1.58. c) i g) 1.59. a) A7(16) f 1B(16) b) 8CE(16) f 544(16) c) 43(16) p 8E(16) d) 76(16) p A1(16) e) 111A(16) f 324(16) f) E0F(16) p FE0 (16) g) 2D(16) f 1D(16) h) 99(16) p C2(16) i) 100(16) f A0(16) 1.60. a) 18(16); b) 20003(10); c) 545

(16); d) 8E (16) 1.61. b) , c) , g) i h) 1.62. a) 30; b) 65; c) 23; d) 77 1.63. a) 44; b) 145; c) 33; d) 163 1.64. a) 44; b) 145; c) 33; d) 163 1.65. a) B03(16) f 7042(8)

b) 1001101(2) p 21(8) 1.66. 632(8)= 110011010(2) i E2(16)= 11100010(2). 1.67. 5. 1.68. a) 12(10) = 1100(2) = 14(8) = C(16) b) 4A(16) = 1001010(2) = 112(8) = 74(10) c) 213(8) = 10001011(2) = 8B(16) = 139(10) d) 100010001(10) = 111 (16) = 273(10) = 421(8) e) EF1(16) = 11101111001(2) = 3825(10) = 7361(8) f) 12(8) = 1010(2) = 10(10) = A(16) g) 1(10) = 1(2) = 1(8) = 1(16) h) 1110011(2) = 163 (8) = 115(10) = 73(16) 1.69. 4 nule. 1.70. 15(8). 1.71. 179(10). 1.72. 111111111(2). 1.73. 6042(8), A3F(16), 101100110(2), 24(10). 1.74. Radnik nee imati dovoljno novaca da kupi mobilni ureaj jer je 3D18(16) = 15640(10). 1.75. Popunite tablicu:

Baza 2 Baza 8 Baza 10 Baza 16 1011001 131 89 59 111011010 732 474 1DA 10010100 224 148 94 11101111 357 239 EF 11000001 301 193 C1 10000000 200 128 80

1.76. Tone su tvrdnje: a) i c) . 1.77.

1.78. a) 65509(10); b) 4509(10) ; c) 995(10); d) 63395(10); e) 65509(10); f) 63736(10) 1.79.

1.80.

1.81. a) mantisa 2,356 eksponent +13 b) mantisa 8,445 eksponent -9 c) mantia 4,002 eksponent +0 1.82. a) 5E+0; b) 1,456E+0 c) 2,4E+3 d) 7,8456E+1 e) 4,56789123E+8 f) 2,456E-5; g) 1,2E-8 1.83. 11100100(2) .

1.84. 2,34545E+3 i 2,54E-5.

1.85. 11001110(2); 111110011(2)

1.86. a) 11100(2) b) 110000(2) c) 11101010(2) d) 101000(2)

1.87. Najmanja vrijednost koju moemo prikazati je 0. 1.88. Najvei cijeli broj koji se moe smjestiti u registar sa 16 bita je 1111111111111111(2) = 65535(10) 1.89. a) 1,124E+0

b) 1023123E+2 c) 4,444E+3 d) 1,2E-4 e) 1,0000125E+7 0 0 0 0 0 1 0 1

0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 1 1 1 1

0 0 1 0 1 1 1 1 0 0 0 1 1 0 1 1



1.90. a) 0,10(2) b) 1100,1(2) c) 0,001(2) d) 101,0110011(2)... e) 10110,0001(2)...

1.91. 101011,101(2) i 1,01(2) .

1.92. 1101,010011001(2)...

1.93. a) 3,75(10) ; b) 3,125(10) c) 11,87(10) ; d) 8,65625(10)

1.94. 5A,1(16), 132,04(8)

1.95. Binarni zapisi brojeva su: 101000100011,001010(2) i 111000101010,001011(2) Heksadekadski zapisi brojeva su: A23,22(16) i E2A,23(16).

1.96. 255,7243(8).

1.97. 174,1(8).

1.98. 1402,6C(16).

1.99. 6,1 (8).

1.100. 111,0000101(2).

1.101. 110011101,00000101(2).

1.102. a) 100,25(10) b) 207,625(10) c) 8363,5(10).

1.103. a) 11000011010101110000000000000000 b) 01000010111000000000000000000000 c) 01000000100001000000000000000000

1.104. a) -1,101 * 2127 b) 1,111 * 264

c) -1 * 220 d) 1,011 * 2128

1.105. 0,110101111*2101 (2) = 0,110101111*25=11010,1111(2)=26,9375(10) -0,101111101*2110(2) = -0,101111101*26=101111,101(2)=47,625(10)

1.106. a) - 21,375(10) = - 10101,011(2) = - 1,10101011*24 4 + 127 = 131(10) = 10000011(2)

b) 11,15(10) = 1011,0010011001110011100(2) = 1,10110010011001110011100*23(2) 3 + 127 = 130(10) = 10000010(2)

c) 132,625(10) = 10000100,101(2) = 1,0000100101*27(2) 7 + 127 = 134(10)=10000110(2)

d) - 45,345(10) = -101101,010110000101000111(2) = - 1,01101010110000101000111 * 25(2) 5 + 127 = 132(10) = 10000100(2)

1.107. a) 11110,01(2) b) 10000,1(2) c) 11000,0011(2) d) 10110,1(2) e) 1110101,01(2)

1.108. 110000011(2) 1.109. a) 1100110,01(2) ; b) 10001111(2) c) 1000001

(2) ; d) 10000,11(2) e) 100000,001(2) 1.110. EE(16) 1.111. a) 11010000(2) ; b) 1000110(2) c) 1101001(2) ; d) 1(2) ; e) 101111(2) ; f) 100000(2) 1.112. a) 100001(2) ; b) 1110011(2) c) 111101111(2) ; d) 1111(2) e) 110(2) ; f) 1001101(2) 1.113. a) 10,1(2) b) 11001111(2)

c) 101111,010(2) 1.114. a) 1100100100(2) b) 10110101010(2)

c) 1000(2) 1.115. 101(2)

1.116. a) 1010(2); b) 111001(2); c) 10(2) 1.117. a) 1100,101(2); b) 10110,11001(2)

1 1 0 0 0 0 0 1 1 1 0 1 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 0 1 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 1 1

0 1 0 0 0 0 0 1 0 1 0 1 1 0 0 1 0 0 1 1 0 0 1 1 1 0 0 1 1 1 0 0



1.118. a) 1011(2) b) 10111(2) c) 101101(2) d) 11(2) e) 10(2) f) 1011(2)

1.119. 101101(2) 1.120.

1.121. a) 98(10); b) 11001(2) ; c) 1010110110(2) d) 36(10); e) 62(8) 1.122. a) 534(8); b) 1404(8) ; c) 410(8);

d) 503(8) ; e) 7655(8) 1.123. a) 15B0(16); b) 1E7(16) ; c) 1EB5(16) d) B6C(16); e) 2A2D(16) ; f) 18(16) 1.124. 111110100(2). 1.125. 3654F(16). 1.126. 126(16) 1.127. 10111011(2) . 1.128. 1101100(2). 1.129. 1000,00 kn.

1.4.4. Kodiranje 1.130. ASCII kod je jedan od najstarijih i najrairenijih meunarodnih kodnih standarda po kojem raunalo brojke i znakove razumljive ovjeku pretvara u raunalu razumljive binarne zapise. 1.131. 256. 1.132. U 8-bitnom ASCII standardu postoje kodovi za te znakove. = 11110000(2), = 10001010(2). 1.134. D o b r o j u t r o.

1.4.5. Logike izjave i logiki operatori 1.136. Istina=1 ili La=0 1.137. Da. 1.138. Iz razloga to ne moemo pozdano dokazati njezinu vrijednosti tj. da li istinita ili neistinita. 1.139. 1 bit (1 ili 0). 1.140. Niti jedna izjava nije logika izjava jer za svaku pojedinu ne moemo pouzdano utvrditi jesu li istinite ili lane. 1.141. a) istina ; b) istina; c) la d) la; e) la; f) la

1.142. A=0 1.143. Logika izjava popodne>dopodne oznaava da iza dopodna slijedi popodne. Izjava je istinita iz ega slijedi da je A=1. 1.144.

Istina True T 1

la False N 0 1.145. Logiki operatori slue za formiranje sloenih logikih izraza. 1.146. AND, OR i NOT (I, ILI, NE) 1.147. Povezujui logike izjave logikim operatorima dobivamo nove logike izjave. 1.148. Samo ako su obje izjave (A i B) neistinite. 1.149. Samo ako su obje izjave (A i B) istinite. 1.150. Neistinita. 1.151. Tablicama istinitosti prikazujemo osnovna pravila za logike izjave. 1.152. Logiki operator NE. 1.153.

Izjava A Izjava B A ILI B 0 0 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1

1.154.

Izjava A Izjava B A I B 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 1

1.155. U Google pretraivaku ukucali bi udbenik +informatika. A=udbenik; B=informatika. Samo ako su obje logike izjave istinite pronai emo knjigu iz informatike. Moemo zapisati: A I B.

x y x+y 101010 101111 1011001

1111010010 101101 1111111111 1010 101001101 101010111

101001111 11111111 1001001110

A B A I B

Nije udbenik Nije iz informatike 0 Nije udbenik Iz informatike 0

Udbenik Nije iz informatike 0 Udbenik Iz informatike 1



1.156. U Google pretraivaku upisali bi pas pekinezer. Moemo zapisati: A I B .

1.157. A I B 1.158. a) A B C A+B A+B A+B C+ 1 1 1 1 0 1 1 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1 b) A B C A+B (A+B) C 1 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 0 1 1 1 1 0 0 1 0 0 1 1 1 1 0 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 c) A B C B+C A+B+C 1 1 1 1 1 1 1 0 1 1 1 0 1 1 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1 1 0 1 0 1 1 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 d) A B C B C A+B C 1 1 1 1 1

1 1 0 0 1 1 0 1 0 1 1 0 0 0 1

0 1 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 e) A B A B A+B 1 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1 0 0 1 1 1 f) A B A+B A+B 1 1 1 0 1 0 1 0 0 1 1 0 0 0 0 1 g) A B A B A B 1 1 1 0 1 0 0 1 0 1 0 1 0 0 0 1 h) A B B A B 1 1 0 0 1 0 1 1 0 1 0 0 0 0 1 0 i) A B C C A B A B+C 1 1 1 0 1 1 1 1 0 1 1 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 1 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0 1

1.160. Sve tablice istinitosti vrijede.



1.4.6. Logiki sklopovi 1.161.

A B A+B A+B 1 1 1 0 1 0 1 0 0 1 1 0 0 0 0 1

1.162.

A B A B A B+ 1 1 0 0 0 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1 0 0 1 1 1

1.163.

A B C A+B A+B A+B C+ 1 1 1 1 0 1 1 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1

1.164.

A B B A B A B A B +A B

1 1 0 0 1 1 1 0 1 1 0 1

0 1 0 0 1 1 0 0 1 0 1 1

1.165. a)

A B C A A C A C A B A C A +

1 1 1 0 1 0 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 0 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1 1 0 1 0 1 0 1 1 1 0 0 1 1 0 1 0 1 0 0 0 1 0 1 0 1

b) A B C C A B A B A C A B A C +

1 1 1 0 1 0 0 0 1 1 0 1 1 0 1 1 1 0 1 0 0 1 0 1 1 0 0 1 0 1 1 1 0 1 1 0 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 0 1 0 0 1 0 1 0 0 0 1 0 1 0 1



c) A B A A B A B A B A B A B + 1 1 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 1 0 1 1 0 1 1 1 0 0 1 0 1 0 1

d) A B C B A B A B B C A B B C +

1 1 1 0 1 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1 1 0 1 1 1 1 0 0 1 0 1 0 1 0 1 1 0 0 1 0 1 0 1 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 0 1 1 1 0 0 0 1 0 1 0 1

1.166. a) 1; b) 1; c) 0; d) 1 1.167. a) 0; b) 0; c) 0; d) 0 1.168. a) 1; b) 1; c) 1; d) 1 1.169. a) 1; b) 1; c) 1 1.170. a) 0; b) 1; c) 0

1.171. a) 0; b) 1; c) 0 1.172. a) 0; b) 0; c) 0; d) 0 1.173. a) 0; b) 0; c) 1; d) 1 1.174. a) 0; b) 0; c) 1; d) 1 1.175. a) 0; b) 1; c) 0 1.176. a) 0; b) 0; c) 1 1.177. a) 1; b) 1; c) 1 1.178. a) 1; b) 1; c) 0; d) 0 1.179. a) 0; b) 1; c) 1; d) 0

1.4.7. Projektiranje logikih sklopova

1.180.

ILI (OR) A B IZLAZ 0 0 0 1 0 1 0 1 1 1 1 1

NILI (NOR) A B IZLAZ 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 0

I (AND) A B IZLAZ 0 0 0 1 0 0 0 1 0 1 1 1

NI (NAND) A B IZLAZ 0 0 1 1 0 1 0 1 1 1 1 0

NE (NOT) A IZLAZ 0 1 1 0



1.181.

NILI (NOR) A B IZLAZ 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 0

ISKLJUIVO ILI (XOR) A B IZLAZ 0 0 0 1 0 1 0 1 1 1 1 0

NI (NAND) A B IZLAZ 0 0 1 1 0 1 0 1 1 1 1 0

ISKLJUIVO NILI (XNOR) A B IZLAZ 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1

1.182.

A B Y 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 1

1.183. b)

c)

d)

e)



f)

1.186.



2. STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA

2.1. Bez osnovnih dijelova raunalo ne moe pravilno ili u potpunosti raditi. Primjerice, raunalo ne moe raditi bez sredinje jedinice. Bez monitora raunalo moe raditi, ali ne u potpunosti. 2.2. Radne mogunosti raunala mogu se proiriti raznim dodatnim ureajima, kao to su mrena kartica, TV kartica, skener, mikrofon itd. 2.3. Zvunom karticom i zvunicima. Zvuna kartica je potrebna za obradu zvunog zapisa, tj. za pretvorbu analognog zvuka u digitalni i obratno, a zvunici su potrebni za reprodukciju zvunog zapisa. 2.4. Vanjski dijelovi raunala obino se nalaze izvan kuita sa sredinjom jedinicom i vidljivi su izvana. Unutarnji dijelovi raunala nalaze se u kuitu raunala i obino se ne vide izvana. 2.5. Nisu. Veina vanjskih dijelova strojne opreme spada u dodatnu opremu i slui za proirivanje osnovnih mogunosti raunala. Primjerice, bez pisaa raunalo moe normalno raditi. 2.6. Raunalo ne moe (u potpunosti) raditi bez sredinje jedinice i standardnih perifernih ureaja. 2.7. U svrhu komuniciranja s raunalom rabimo tipkovnicu, mi i monitor (to su samo neki od moguih ureaja za komunikaciju s raunalom). S raunalom komuniciramo kada mu zadajemo neki zadatak (naredbu), a ono nas izvjetava o tijeku izvoenja tog zadatka. Primjerice, miem kliknemo na naredbu za ispis dokumenta, a raunalo nas obavijesti da ne moe ispisati dokument jer u pisau nema papira. 2.8. U nekim dravama rabe se jezici koji u pismu zahtijevaju dodatna slova. Primjerice, u hrvatskom jeziku rabe se dijakritika slova kojih nema na originalnoj (engleskoj) tipkovnici. Dodavanje slova obino iziskuje prerazmjetaj nekih tipki na tipkovnici. 2.9. Mi slui za oznaavanje i aktiviranje grafikih objekata na zaslonu monitora. 2.10. S donje strane mia postoji mehanizam (kuglica) ili optiki ureaj (laser) koji razaznaju pomicanje mia po podlozi. Informacija o tome prenosi se u raunalo na daljnju obradu. Tako raunalo dobiva informacije o poloaju mia i njegovom pomicanju. 2.11. Trenutani poloaj mia na zaslonu monitora prezentiran je bijelom strelicom. Kako pomiemo mi po podlozi, tako se pomie bijela strelica na zaslonu. 2.12. U starijih raunala tipkovnica je bila jedini standardni ulazni ureaj i imala je vei znaaj od mia. U novijih raunala oba su ureaja podjednako vana. 2.13. Tipkovnica, naravno, spada u vanjske ureaje. Nalazi se izvan sredinje jedinice i moemo je vidjeti (inae ne bismo mogli tipkati po njoj).

2.14. Monitor. 2.15. 15 ina je oko 38 cm (tonije 38,1 cm). 2.16. Dijagonala zaslona iznosi 20 ina. 2.17. LCD monitor jer je daleko tanji od CRT monitora pa e zauzeti manju povrinu radnog stola. 2.18. Pisa je izlazni ureaj jer kroz njega izlaze podaci iz raunala - omoguava prikazivanje, tj. ispisivanje podataka iz raunala. 2.19. Tajnici bismo preporuili laserski pisa iz tri razloga: 1. tih je tijekom ispisa, 2. ima kvalitetan ispis, 3. tajnici ne treba pisa u boji. 2.20. Pomou slualica koje e umjesto zvunika prikljuiti na raunalo. Tako Maja moe glasno sluati glazbu, a da njena sestra to uope ne uje. 2.21. Spremite za podatke. 2.22. Veina vanjskih spremnika (memorija) sastoji se od medija na koji se spremaju podaci (npr. CD disk) i ureaja za rad s medijem (npr. CD pogon). 2.23. Magnet e izbrisati podatke s diskete, ali e disketa i dalje biti upotrebljiva. 2.24. avlii e izgrebati DVD disk pa e postati neupotrebljiv, iako e podaci ostati zapisani na disku. 2.25. Iako bi Marin u tu svrhu mogao upotrijebiti i prenosivi tvrdi disk, jednostavnije mu je prenijeti podatke pomou diskete. 950 kB podataka stane na praznu disketu. 2.26. Budui da e Ana i Iva prikupiti velike koliine podatka koje e trebati vie puta dopisivati na medij za pohranu podataka, najprikladnije je da svoje podatke zapisuju na CD-RW disk. On omoguava viestruko zapisivanje i brisanje podataka i ima dovoljno veliki kapacitet (650 - 700 MB). Disketa omoguava viestruko zapisivanje, ali ima premali kapacitet. CD-R disk ima veliki kapacitet, ali ne omoguava viestruko zapisivanje i brisanje podataka. Tvrdi disk ima veliki kapacitet, ali u standardnoj izvedbi nije prenosiv. 2.27. Razlika je u kapacitetu medija (DVD disk ima daleko vei kapacitet). 2.28. CD-R disk omoguava jednokratno snimanje podataka, koji se, jednom snimljeni, vie ne mogu obrisati. CD-RW disk dozvoljava viekratno snimanje i brisanje podatka. 2.29. Od optikih diskova samo DVD disk moe pohraniti 2 sata glazbe. 2.30. Neki vanjski ureaji slue za unoenje podataka u raunalu (ulazni ureaji), a neki vanjski ureaji slue da prikazivanje podataka iz raunala (izlazni ureaji). 2.31. Moe, npr. slualice s mikrofonom. Slualice su izlazni dio, mikrofon je ulazni dio.



2.32. Primjerice, skener (ulazni ureaj) za pretvaranje analognih fotografija u digitalne, mikrofon (ulazni ureaj) za prihvaanje, tj. unos analognog zvuka, ploter (izlazni ureaj) za iscrtavanje crtea, video projektor (izlazni ureaj) za prikazivanje slike iz raunala na veoj udaljenosti. 2.33. Sredinja jedinica raunala smjetena je u kuitu raunala. 2.34. Moe, pritiskom na tipku Reset. 2.35. Moemo. Tijekom zapisivanja podataka na tvrdi disk na kuitu raunala svijetli posebna lampica. Osim toga, uje se i znakovit zvuk. 2.36. Ne. Kuita za osobna raunala rade se u dva osnovna oblika: uspravno (tower) i polegnuto (desktop) kuite. 2.37. Matina ploa povezuje sve unutarnje i vanjske dijelove raunala u jednu cjelinu. Podaci iz ulaznih ureaja usmjeravaju se na matinu plou, tu se obrauju i prosljeuju izlaznim ureajima. 2.38. Na slici se vide: paralelni prikljuak (gore desno) za starije pisae, serijski prikljuak (dolje desno) za npr. starije modeme, dva PS/2 okrugla prikljuka (donji za tipkovnicu, gornji za mi) i dva USB prikljuka (u sredini) za prikljuivanje raznih vanjskih ureaja. 2.39. Kreo samo treba ugraditi u svoje raunalo dodatnu karticu s prikljukom za igrau palicu (tzv. game port). 2.40. Moemo, ako u raunalo ugradimo TV karticu. 2.41. Da. Svi dodatni ureaji u raunalu moraju se neposredno ili posredno povezati s matinom ploom. Neposredno tako da se utaknu u matinu plou, posredno preko prikljuaka na kuitu ili posebnih namjenskih kablova. 2.42. Podaci se obrauju u procesoru koji se nalazi na matinoj ploi. 2.43. Nalaze se trajno zapisane na tvrdom disku Markova raunala. 2.44. Igrica je privremeno uitana u glavni radni spremnik (RAM) njegova raunala. 2.45. Dok je Monika upisivala novi tekst, dokument se nalazio u privremenom spremniku (RAM) koji pamti podatke samo dok je raunalo ukljueno, tj. dok ima elektrine struje. Budui da je struja nestala prije no to je Monika spremila dopunjen dokument na tvrdi disk, sve to je dopisala nije se trajno spremilo (nestalo je iz RAM-a u trenutku nestanka struje). 2.46. Prednost ROM i RAM memorije je to su vrlo brze brzina prihvaanja i prosljeivanja podataka mjeri se u nanosekundama. Prednost ROM memorije je to moe trajno pamtiti podatke. Nedostatak RAM memorije je to pamti podatke samo dok je raunalo ukljueno.

2.47. Prednost je sredinje radne memorije (RAM) to je brza, a nedostatak to samo privremeno pamti podatke (dok je raunalo ukljueno). Prednost je vanjske memorije to trajno pamti podatke, a nedostatak to je spora - treba joj vie vremena za pristup i rad s podacima (brzina se mjeri u milisekundama). 2.48. Osnovna razlika izmeu ROM-a i RAM-a je u trajnosti spremljenih podataka. 2.49. ROM raunala radi slino kao depni kalkulator korisnik ne moe mijenjati niti nadopunjavati njegov sadraj. 2.50. Kada bi se raunalu pokvario ROM, raunalo ne bi moglo nita raditi, i ne bi se moglo ni ukljuiti. 2.51. Kada bi se raunalu pokvario RAM, raunalo bi se moglo ukljuiti, ali ne bi moglo uitati nikakvu programsku opremu, ak ni operacijski sustav, to znai da korisnik ne bi mogao koristiti takvo raunalo. 2.52. Vanjski pomoni spremnici, osim tvrdog diska, rade s prenosivim medijima ili su i sami prenosivi (npr. USB memorijski tapi). 2.53. Vanjski spremnici daleko su sporiji od unutarnjih spremnika (tj. glavne sredinje memorije). Veina njih napravljena je od mehanikih dijelova zaduenih za rad s medijem za pohranu podataka, to znatno usporava brzinu pristupa podacima. Jedino USB memorijski tapi nema mehanikih dijelova (koristi memorijske ploice nalik RAM-u), pa je njegova brzina pristupa podacima osjetno vea nego kod npr. disketnog i optikog ureaja. 2.54. Unutarnja memorija se razlikuje po pitanju trajnosti podataka. ROM trajno pamti podatke, a RAM samo privremeno (dok je raunalo ukljueno). 2.55. I RAM i flash disk imaju veliku brzinu pristupa podacima u usporedbi s ureajima vanjske memorije. Razlikuju se u prenosivosti: RAM je neprenosiv stalno je utaknut u matinu plou. Flash disk je prenosiv na raunalo se prikljuuje preko USB prikljuka. 2.56. Flash disk i tvrdi disk mogu trajno pamtiti podatke i spadaju u vanjske ureaje za trajnu pohranu podataka. 2.57. USB flash disk i memorijska flash kartica mogu trajno pamtiti podatke i spadaju u brze memorije (bre pristupaju podacima nego ostali vanjski spremnici). Razlika je u nainu prikljuivanja na raunalo. USB flash disk prikljuuje se preko USB prikljuka, a memorijska flash kartica preko posebnog ureaja (itaa memorijskih kartica) ili adaptera. 2.58. Programska oprema skrbi za pravilan i uinkovit rad raunala i povezuje njegove dijelove u funkcionalnu cjelinu. Osim toga, s vidika korisnika, omoguava komunikaciju s korisnikom te izvravanje zadaa korisnika.



2.59. Primjeri svakodnevnih naredbi: pogledaj kroz prozor, okreni glavu u smjeru zvuka, zamiri, stavi desnu ruku na usta dok zijeva ... 2.60. Primjerice program jutarnjeg odlaska u kolu sastoji se od nekoliko procedura: ustajanja iz kreveta, umivanja, pranja zuba, eljanja, dorukovanja, oblaenja, obuvanja itd. Procedura pranja zuba sastoji se od izvravanja slijeda nekoliko naredbi: uzmi pastu za zube lijevom rukom, odvrni ep desnom rukom, odloi ep na umivaonik, uzmi etkicu desnom rukom, prisloni otvor paste za zube na etkicu, iz paste za zube istisni pastu na etkicu tako da prekrije njenu povrinu itd. 2.61. Glavne zadae sustavske programske opreme su: smisleno, pouzdano i cjelovito djelovanje raunala, komunikacija korisnika i raunala i komunikacija raunala s drugom raunalskom opremom i drugim raunalima te izvoenje korisnikih programa. Sustavska programska oprema neophodna je za rad raunala, pa moemo rei da vie pomae raunalu (to ne znai da ne pomae i korisniku u njegovu radu). 2.62. Primjeri sustavske programske opreme: a) operacijski sustav za upravljanje cjelokupnim radom raunala, b) pogonski programi (driveri) za komuni-kaciju raunala i pojedine dodatne komponente, c) sustavski pomoni (tools) i usluni (utility) programi za npr. antivirusnu zatitu, stvaranje sigurnosnih kopija podataka (backup) itd. 2.63. Korisniku (primjensku) programku opremu ine programi koje stvara ili upotrebljava korisnik raunala za rjeavanje nekog odreenog problema (zadatka). Naziv primjenska potie iz njihove svrhe primjenjuju se za rjeavanje odreene zadae. 2.64. Pisanje i ureivanje teksta (npr. Word), crtanje i obrada slika (npr. Photoshop), prezentiranje podataka (npr. PowerPoint), tablini prorauni i kalkulacije (npr. Excel), skladitenje podataka (npr. Access), izraivanje web-stranica (npr. Dreamweaver) itd. 2.65. Integrirani programski paket sadri nekoliko programa za rjeavanje razliitih zadaa u sklopu kompleksnog ljudskog djelovanja, kao to je npr. uredsko poslovanje. Iako razliiti, programi iz paketa rade na zajednikoj osnovi, tako da npr. mogu razmjenjivati podatke i dokumente. 2.66. Gore lijevo nedostaje da ovjek pie i koristi program. Dolje desno nedostaje da raunalo pamti i pretvara podatke. 2.67. Podjela programa prema nainu nabavke: a) komercijalni, b) freeware, c) shareware, d) pokazni (demo) i e) probni (trialware) programi. 2.68. Freeware programi su potpuno besplatni i mogu se slobodno koristiti. Shareware programi su slobodni za koritenje, ali uz neko ogranienje (vremensko ili neko drugo). 2.69. Microsoft Windows je komercijalni program mora se kupiti.

2.70. Unato tome to korisnik legalno kupi takav program, vlasnitvo je autora programa. 2.71. Prava korisnika mogu se proitati u tekstu pristajanja na licenno koritenje (licence agreement) koje dolazi uz program. 2.72. Piratski softver je svaki softver koji nije legalno nabavljen i koji nema valjanu licencu. Proizvode ga osobe koje na razne naine kre obveze i prava legalnog softvera. Nazivaju se pirati da bi se naznailo da je njihovo djelovanje nelegalno (temelji na otimanju autorskih prava). 2.73. Raunalo je najsvestraniji i najsavreniji stroj jer pomou dodatne strojne i programske opreme moe obavljati razne poslove i zadae, i to vrlo brzo i precizno. S druge strane, raunalo je ogranieno jer moe izvravati samo one zadae za koje ga je ovjek osposobio (preko programa koje ovjek instalira u raunalo). 2.74. Prednost raunala je to moe raditi tono, brzo i bez zamaranja, to ga se moe osposobiti za izvravanje novih zadaa, to moe uvati, pamtiti i obraivati veliku koliinu podataka te to moe donositi jednostavne odluke. 2.75. Prednosti ovjeka nad raunalom ogledaju se u tome to ovjek moe samostalno uiti, razmiljati i donositi kompleksne odluke. 2.76. Za razliku od ostalih strojeva koji su veinom osposobljeni za izvravanje malog i ogranienog broja zadaa, raunalo moe izvravati daleko vie razliitih zadaa, a moe nauiti i nove (ugradnjom dodatnog hardvera i instaliranjem novih programa). 2.77. Prednost raunala je to nakon instaliranja odgovarajuih programa moe izvravati nove operacije i funkcije, dok depni kalkulator moe izvrava samo ogranien i stalan skup operacija i funkcija. Depni kalkulator nakon izlaska iz tvornice moe odmah izvravati odreene zadae. Za razliku od njega, u raunalo tek treba uitati odreene programe da bi moglo raditi i izvravati odreene zadae. Meutim, ovaj nedostatak raunala ujedno je i njegova prednost. 2.78. Faze: a) primanje i prijenos instrukcija i podataka (ulaz), b) pamenje zadanih instrukcija i podataka (memoriranje), c) obrada podataka koja za ishod ima rezultat, tj. informaciju, d) pamenje rezultata obrade (memoriranje), e) izlaz odnosno prijenos i objava (prikaz) rezultata obrade 2.79. Elementi: 1. ulaz, 2. spremnik (memorija), 3. obrada, 4. izlaz.



2.80. Raunalo dobiva podatke preko ulaznih jedinica. Podaci se pamte u memoriji (unutarnjoj i vanjskoj). Memorijske jedinice predaju podatke procesoru (CPU jedinici) koja ih analizira i obrauje. Nakon obrade, rezultati se vraaju u memoriju, te alju izlaznim jedinicama koje omoguuju njihov prikaz. Procesor (CPU) alje instrukcije svim dijelovima raunala i tako upravlja radom raunala. 2.81. I dananja raunala rade po von Neumannovom principu.

2.82. Moe. Novi programi instalirani u raunalo poveavaju njegove sposobnosti i tako raunalo postaje sve pametnije. 2.83. Kiki ne mora mijenjati raunalo. Samo treba instalirati novi program koji omoguava raunske operacije s n-tim korijenom i eksponencijalne funkcije. 2.84. Bojan nee morati nabavljati novo raunalo. Samo e trebati ponovo instalirati potrebne programe.



3. OSNOVE RADA S RAUNALOM

3.1. Operacijski sustav je dio sustavske programske opreme koji osigurava svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje raunala. On upravljaju cjelokupnim djelovanjem raunala. 3.2. Zadae operacijskog sustava su: a) omoguavanje komunikacije korisnika s raunalom, b) omoguavanje komunikacije raunala s drugom raunalnom opremom i drugim raunalima, c) pravilno izvoenje ostalih korisnikih programa. 3.3. Uitavanje operacijskog sustava u sredinju radnu memoriju nakon ukljuenja ili resetiranja raunala. 3.4. Prvi se uita operacijski sustav, i to u RAM memoriju. 3.5. Raunalo se nee moi koristiti. 3.6. Sa tvrdog diska. 3.7. To osigurava da moemo promijeniti operacijski sustav ili da moemo obnoviti onesposobljeni operacijski sustav, npr. nakon to se grekom obriu neke sustavske datoteke, ili nakon napada raunalnog virusa. 3.8. Veinom Microsoft Windows XP. 3.9. Vieusluni nain rada znai da se istim raunalom slui vie korisnika, ali ne u isto vrijeme. Viekorisniki nain rada znai da vie korisnika istovremeno radi na raunalu. 3.10. Korisnik treba odabrati ime kojim je predstavljen u sustavu i upisati svoju zaporku (password). 3.11. Ako korisnik ne zna svoje pristupne podatke, nee moi raditi na raunalu. 3.12. Prikae se odzivna slika, tj. radna povrina operacijskog sustava. 3.13. Start. 3.14. Dva naina: a) klik miem na zeleni gumb start, b) tipka Win na tipkovnici. 3.15. Popis programske opreme instalirane u raunalo, gumbi za izlaz iz operacijskog sustava te naziv koji predstavlja korisnika (kojeg je odabrao kod prijave u sustav). 3.16. Po crnoj strelici, tj. trokutiu desno od naziva. 3.17. Proces ponovnog podizanja sustava bez iskljuivanja raunala. 3.18. Postupak iskljuivanja: 1. klik na gumb glavnog izbornika start, 2. klik na gumb Iskljui raunala, 3. klik na gumb Iskljui. 3.19. Moe, ali to nije ispravan nain.

3.20. Grafiko suelje. Prepoznaje se po slikovnim simbolima i grafikim elementima pomou kojih korisnik zadaje naredbe i upravlja raunalom. 3.21. Osnovni elementi grafikog suelja: a) radna povrina, b) pokaziva mia, c) prozori, d) grafiki upravljaki elementi (ikone, gumbi, itd.). 3.22. Pomicanjem mia po radnoj povrini pomie se pokaziva mia na zaslonu. 3.23. Prozor je rubom ili bojom omeeni prostor u kojem se izvrava program ili programski zadatak. 3.24. Grafiki upravljaki elementi: a) ikona, b) prozor, c) gumb, d) izbornik. 3.25. Pomou grafikih elemenata a) izvodimo naredbe i b) dobivamo informacije o sustavu. 3.26. Radna povrina ispunjava cijeli prostor na zaslonu monitora. Na njoj se nalaze grafiki elementi potrebni za rad. Prikazani su u obliku slikovnih objekata kojim upravljamo na unaprijed odreeni nain. Radna povrina je trodimenzionalna - ima svoju irinu, visinu i dubinu. 3.27. Da. Izgled radne povrine smijemo mijenjati i prilagoavati trenutanim potrebama grafike elemente moemo razmjetati, uklanjati te dodavati nove.

3.28. Ikona predoava neki dio programske ili strojne opreme raunala. Sve to postoji u raunalnom sustavu ili je povezano s njim moe se predstaviti ikonom: programi, dokumenti, mape dokumenata, komponente, ureaji, druga raunala u mrei itd. 3.29. Ikone slue za: a) predoavanje programskih i strojnih dijelova, b) aktiviranje programa, otvaranje dokumenata, pregledavanje mapa, te c) pristupanje dijelovima strojne opreme, ostalim ureajima spojenim na raunalo te drugim raunalima s kojima je raunalo povezano. 3.30. Dvije su osnovne vrste ikona: 1. sustavske ikone koje predstavljaju dio operacijskog sustava, 2. korisnike ikone koje predoavaju programe, dokumente ili dijelove strojne opreme korisnika. 3.31. Sustavske ikone predstavljaju dio sustavke strojne ili programske opreme. Ako ih obriemo, to bi moglo uzrokovati nepredvidiv ili pogrean rad sustava, ak i potpuno onesposobljavanje sustava. 3.32. Glavne sustavske ikone: Moje raunalo, Moji dokumenti, Moja mrena mjesta, Internet Explorer i Ko za smee. 3.33. Ko za smee (Recycle Bin) je ikona sustavske mape koja slui za uvanje, pregled, obnavljanje i uklanjanje obrisanog sadraja. 3.34. Korisnike ikone predstavljaju sve ono to je korisnik naknadno dodao u sustav tijekom uporabe raunala. Slue za pristup sadrajima korisnika.



3.35. Ikone preaca u donjem lijevom kutu imaju malu crnu strelicu. 3.36. Ikona dokumenta predstavlja stvarni dokument pohranjen negdje u raunalu. Ikona preaca do dokumenta sadri samo informaciju o tome gdje se dokument nalazi u raunalu, tj. putanju do njega. 3.37. Brisanjem ikone dokumenta, brie se i sam dokument. Brisanjem ikone preaca dokumenta dokument nee biti obrisan. 3.38. Slinost je u tome to obje vrste ovih ikona predstavljaju stvarne sadraje u raunalu. Razlika je u njihovom izgledu. Ikone mapa imaju standardnu (uvijek istu) sliicu u obliku ute mape (fascikla). Ikone programa u pravilu su razliite, tj. prikazuju razliite sliice. 3.39. Moe. Budui da je mapa je stvarno mjesto u raunalu koje ima svoju putanju, informaciju o putanji do mape moemo zapisati u ikonu preaca. 3.40. Program se pokrene (obino se otvori u svom prozoru). 3.41. Da, pokrenut e se program. 3.42. Dvoklikom na ikonu programa on se uita u sredinju radnu memoriju (RAM) i pone se izvravati. Pokrenuti program najee se izvrava u zasebnom, njemu svojstvenom prozoru. 3.43. Gotovo svaki program ima svoj prozor u kojem se izvrava. Prozor je grafika prezentacija izvravanja programa. 3.44. Programska traka daje informacije o trenutano pokrenutim korisnikim programima i (nekim) sustavskim procesima. Sastoji se iz tri dijela: 1. gumb glavnog izbornika start, 2. sredinji prostor za gumbe otvorenih prozora tj. pokrenutih programa, 3. sustavski pregradak (system tray) s ikonama aktivnih sustavskih pomonih programa i s digitalnim satom. 3.45. Klikom miem na gumb tog programa u programskoj traci. 3.46. Lijevi bijeli dio izbornika omoguava dostup do korisnikih programa. Desni svjetlo-plavi dio izbornika sadri esto koritene sustavske komponente. U dnu izbornika su gumbi za izlazak iz operacijskog sustava, a pri vrhu je ispisano ime pod kojim se korisnik prijavio u sustav.

3.47. Glavni izbornik sastoji se od naredbi (izbora) koji mogu predstavljati podizbornike, naredbe za pokretanje programa ili razne druge ikone. 3.48. Podizbornik Svi programi sadri popis svih instaliranih korisnikih programa. 3.49. Programska grupa Pomagala sadri pomone sustavske programe namijenjene korisniku kao pomo u radu kod rjeavanja osnovnih zadaa. Primjerice, Bojanje program za crtanje, Blok za pisanje program za jednostavno pisanje, WordPad program za ureivanje teksta, Kalkulator program za simulaciju depnog kalkulatora i dr.

3.50. Ako se ne radi o podizbornicima, izbori su zapravo ikone programa ili datoteka. Klikom na izbor moemo ih pokretati ili otvarati. 3.51. Slinost je u tome to obavljaju istu zadau pokreu program ili otvaraju datoteku. Razlika je u tome to brisanjem ikone na radnoj povrini briemo i sadraj koji ona predstavlja (osim ako se radi o ikoni preaca), dok se brisanjem istoimenog izbora u izborniku taj isti sadraj ne brie. 3.52. Po znakovitom nastavku imena datoteka Windows prepoznaje koja je vrsta dokumenta spremljena u datoteku. Budui da Windows pamti koji je program odgovoran za rad s pojedinom vrstom dokumenata, dvoklikom na datoteku znakovitog nastavka automatski e se pokrenuti odgovarajui program koji e otvoriti dvokliknutu datoteku. 3.53. Moje raunalo. 3.54. Od jednog slova engleske abecede i dvotoke. 3.55. Za disketne ureaje rezervirana su slova A i B, a za tvrde diskove slova od C nadalje. 3.56. Ikona tvrdog diska prikazuje sliicu kuita tvrdog diska, a ikona optikog ureaja prikazuje optiki disk. 3.57. Veina ureaja vanjske memorije kao medij za zapisivanje i pohranu podataka koristi medij u obliku diska koji se u ureaju okree velikom brzinom. Za rad s medijem potreban je elektromehaniki pogon koji pogoni okretanje medija. 3.58. Standardni dijelovi prozora: a) rub prozora, b) kontrolni izbornik, c) naslovna traka, d) gumbi za standardne veliine prozora, e) traka s izbornicima, f) traka s alatima, g) statusna traka, h) klizne trake, i) radni prostor. 3.59. Klikom na gumb minimiziranog prozora u programskom traci. 3.60. Maksimiziranje poveava prozor na najveu moguu veliinu tako da prekrije cijelu radnu povrinu. Dok je prozor maksimiziran, ne moemo runo podeavati njegovu veliinu i ne moemo ga premjetati. 3.61. Oboje slui za izvravanje naredbi i zadaa u sklopu nekog programa. Traka s izbornicima sadri sve naredbe dostupne u nekom programu, ali je dolaenje do naredbi dugotrajnije. Alatna traka sadri samo one naredbe koje se najee koriste ili koje korisnik sam odabere, ali se pomou gumba iz alatke trake naredbe bre pozivaju. 3.62. Ne. Veliina prozora ne moe se runo namjestiti da bude vea od zaslona monitora (preciznije, od ukupne povrine zaslona monitora u sluaju kada ih imamo vie). 3.63. Pritisnemo lijevom tipkom mia na naslovnu traku prozora i neisputajui lijevu tipku pomiemo mi.



3.64. Trenutano aktivni prozor jedini ima jasno istaknutu boju naslovne trake (obino plave boje). Svi ostali prozori imaju zasivljenu naslovnu traku. 3.65. Dvije su mogunosti: a) kliknemo na gumb eljenog prozora u programskoj traci, b) drei pritisnutu lijevu tipku Alt na tipkovnici pritiemo tipku Tab sve dok u dijalokom prozoru ne doemo do ikone eljenog programa. Nakon to otpustimo tipku Alt, prozor e postati aktivan. 3.66. Kalendar se nalazi u sustavskom pregratku (system tray) s ikonom u obliku brojanog sata. Pokree se dvoklikom na ikonu brojanog sata. 3.67. Za namjetanje vremena prvo oznaimo miem to elimo mijenjati (sate, minute ili sekunde), a zatim klikanjem na gumb sa strelicom gore ili dolje poveavamo ili smanjujemo broj na eljenu vrijednost. 3.68. Zato to se o svakoj vanoj promjeni u sustavu vodi evidencija o datumu i vremenu izvrene promjene. 3.69. Kliknemo desnom tipkom mia na radnu povrinu i odaberemo naredbu Svojstva (isto moemo napraviti i slijedom naredbi Start > Upravljaka ploa > Izgledi i teme > Prikaz). U dijalokom prozoru kliknemo na karticu Radna povrina. U lijevom izborniku Podloga odaberemo jednu od ponuenih slika, a moemo i sami pomou gumba Pregledaj potraiti sliku spremljenu na raunalu. U padajuem popisu Poloaj odredimo nain kako e se slika prikazati na radnoj povrini i kliknemo na gumb U redu. 3.70. Pomou Windowsovih Tema prilagoavanje pozadinske slike, boje prozora, ikona i drugih elemenata vri se odjednom. Potrebno je samo odabrati jednu od ponuenih tema na kartici Teme u dijalokom prozoru Prikaz Svojstva. 3.71. uvar zaslona (screen saver) je program koji privremeno ugasi prikaz slike na zaslonu monitora kako bi ga zatitio od nepotrebnog troenja dok nita ne radimo na raunalu. 3.72. uvar zaslona podeava se na kartici uvar zaslona u dijalokom prozoru Prikaz Svojstva. Moemo podesiti a) vrstu i postavke izvoenja prikaza tijekom neaktivnosti, b) vrijeme neaktivnosti nakon koje e se automatski aktivirati uvar zaslona, c) nain vraanja u sustav kada se prekine uvar zaslona i d) jo neke postavke. 3.73. Upravljaka ploa (control panel). 3.74. Program Upravljaka ploa nalazi se u desnom dijelu glavnog izbornika start. 3.75. Razluivost zaslona je ukupan broj tokica (pixela) kojima se prikazuje slika na zaslonu. Izraava se izrazom: broj tokica vodoravno x broj tokica okomito. 3.76. Brzina osvjeavanja zaslona ne bi smjela biti manja od 72 Hz.

3.77. U programu Zvukovi i audio ureaji na kartici Glasnoa trebamo odabrati opciju Na programsku traku stavi ikonu za glasnou. 3.78. Za prilagoavanje Windowsa standardima drave (ili regije) korisnika. U to spada: a) instaliranje odgovarajuih pisama (fontova), b) prilagoavanje oznake za valutu, c) vremensku zonu, d) decimalni znak, e) format prikaza vremena, f) format prikaza datuma, itd. 3.79. Decimalni zarez. 3.80. Moemo proitati: a) koji operacijski sustav je instaliran (te koja inaica i koja sustavska zakrpa), b) tko je registrirani korisnik operacijskog sustava, c) koji procesor i d) koliko RAM-a je ugraeno u raunalo. 3.81. Deinstaliranje. To je jedini nain da se program pravilno ukloni (izbrie) iz raunala. 3.82. U Upravljakoj ploi pokrenemo program Dodaj ili ukloni programe. U prozoru s popisom svih dosad instaliranih programa kliknemo na onaj koji elimo deinstalirali i odaberemo naredbu Ukloni. 3.83. Zakrpe su skup dodataka i programa kojima se ispravljaju uoene pogreke programske opreme. 3.84. Luka e najbre i najlake rijeiti problem pomou sustavskog programa Vraanje sustava (system restore). 3.85. Ne moe. U datoteku se sprema sadraj pojedinog dokumenta. 3.86. Mapa moe sadravati i datoteke i mape (mapa u mapi naziva se podmapa). 3.87. Moe. Kapacitet mape ogranien je kapacitetom medija za pohranu podataka na kojem se mapa nalazi. 3.88. Sve mape na nekom mediju za pohranu podataka proizlaze iz glavne korijenske mape granajui se kao grane stabla. Takva struktura podataka podsjea na stablo okrenuto naglavake, stoga se naziva stablasta struktura. 3.89. U korijenu stablaste strukture podatka na nekom disku nalazi se korijenska mapa (nema ime). U korijenu stablaste strukture podatka raunala nalazi se sustavska mapa Radna povrina (desktop). 3.90. Znak plus (+) i znak minus (-). 3.91. Mape i datoteke imenuju se na jednak nain. Izuzetak je nastavak imena koji kod mapa nema nikakvu ulogu. 3.92. Kada dvokliknemo na ikonu datoteke, ona se obino otvori u programu zaduenom za rad s tom vrstom datoteka. Kada dvokliknemo na mapu, ulazimo u mapu nakon ega se prikae njen sadraj. 3.93. Da. 3.94. Datoteka ne mora sadravati nastavak imena, ali je poeljno da ga ima.



3.95. Mapa moe sadravati nastavak imena, ali i ne mora. Nastavak imena kod mapa nema nikakav znaaj. 3.96. Nastavak imena kod datoteka obino sadri informaciju o vrsti i formatu podataka spremljenih u datoteku. Primjerice, nastavak TXT govori da datoteka sadri tekst, nastavak BMP da datoteka sadri sliku itd. 3.97. Alenka je pogrijeila jer je tekstualnoj datoteci promijenila nastavak imena u BMP. Time je promijenila informaciju o vrsti podataka spremljenih u datoteku. Umjesto da datoteku otvara program za rad s tekstom, sada e je otvarati program za rad sa slikama. 3.98. Nastavak imena .COM imaju datoteke vane za rad operacijskog sustava ili izvravanje nekog procesa. Takve datoteke nisu namijenjene za spremanje korisnikih podataka. Ako nismo sigurni u porijeklo neke takve datoteke, najbolje ne dirati je. To znai da je ne smijemo mijenjati, brisati, preimenovati kao ni premjetati. 3.99. Datoteka SLIKA1.BMP nalazi se u mapi 2007 koja je podmapa mape Moje slike. Ako raunalo ima vie ugraenih tvrdih diskova, mapa Moje slike nalazi se na drugom po redu tvrdom disku. Ako raunalo ima samo jedan tvrdi disk, mapa Moje slike nalazi se na jednom od pomonih spremnika (npr. optikom disku ili USB memorijskom tapiu). 3.100. S disketnog pogona. A: je oznaka za disketni pogon (ureaj). 3.101. Obje su mape, samo to je podmapa sadrana u mapi. 3.102. Podmapa ne moe biti vea od mape u kojoj se nalazi. To moemo objasniti usporedbom s balonom umetnutim u drugi balon. Upuhujui zrak u unutarnji balon, on se iri, irei tako i vanjski balon. Slino se dogaa s podmapom i njenom mapom. Kada unosimo podatke u podmapu, ona se poveava, a time i njena mapa. 3.103. Ako ih promatramo zasebno, podmapa moe sadravati vie datoteka nego njena mapa. Meutim, ako ih promatramo sa gledita da mapa sadri podmapu, pa time i njene datoteke, onda ne moe. 3.104. Prikaz Detalji. 3.105. Prikaz Minijature. 3.106. Smijemo. Mapama koje sami stvaramo moemo dati proizvoljna imena i kasnije ih ponovo preimenovati. 3.107. Smijemo. 3.108. Ne mogu, ako su podmape na istoj razini grananja, tj. na istoj putanji. Vrijedi isto pravilo kao kod imenovanja datoteka u jednoj mapi ne mogu postojati dvije istoimene podmape, kao ni dvije istoimene datoteke. Meutim, na razliitim razinama grananja mogu postojati podmape s istim imenom.

3.109. Sadraj se premjesti u sustavsku mapu Ko za smee.

3.110. Datoteku premjetenu u Ko za smee moemo ponovo koristiti, ali je prije toga moramo izvaditi iz Koa za smee, tj. vratiti na mjesto gdje se prije nalazila. To inimo naredbom Vrati. 3.111. Sadraj brisan iz Koa za smee bit e trajno uklonjen s diska. Time e se Ko za smee isprazniti, ime emo osloboditi vie prostora za nove, privremeno obrisane sadraje. 3.112. Ko za smee ne moemo ukloniti jer je to sustavska mapa koja je dio operacijskog sustava. 3.113. Datoteku premjetamo postupkom povuci i spusti na sljedei nain: a) kliknemo na datoteku lijevom tipkom mia, b) ne otputajui lijevu tipku pomiemo mi prema odreditu (ciljnoj mapi ili ureaju), c) kada pokazivaem mia doemo do odredita, otpustimo lijevu tipku mia. 3.114. Ante e naredbu premjetanja najbre i najlake pretvoriti u naredbu kopiranja ako tijekom postupka povuci i spusti pritisne i dri tipku Ctrl (Control). 3.115. Jedno slovo zauzme u spremniku 8 bita, tj. 1 bajt. 3.116. Obje rijei sadre jednak broj slova (sedam), stoga e te dvije datoteke zauzeti jednak kapacitet spremnika. 3.117. Rije RAUNALO sastoji se od 8 slova, znai zauzima 8 bajta. Budui da je 8 puta kopirana, u dokumentu se ukupno pojavljuje 9 puta. Datoteka s dokumentom zauzimat e 72 bajta. 3.118. 40 kilobajta jednako je 40960 bajta (1 kB = 1024 B, 40 kB = 40960 B). Budui da slovo zauzima 1 bajt, datoteka sadri 40960 slova. 3.119. 4096 kB = 4 MB. Budui da je 1 MB = 1024 kB, 4096 : 1024 = 4. 3.120. Disketa ima kapacitet od 1474,56 kB (1,44 MB 1024 = 1474,56 kB), pa e datoteka od 1460 kB stati na nju. 3.121. U programu Moje raunalo postavimo pokaziva mia na ureaj koji elimo provjeriti. U utom okviru ispisat e se koliina preostalog slobodnog prostora i ukupni kapacitet. Ako kliknemo na ikonu ureaja, isti e se podaci prikazati s lijeve strane prozora u ploi estih zadataka. 3.122. Pokrenemo program ienje diska (Start > Svi programi > Pomagala > Alati sustava) i odaberemo dijelove koje elimo obrisati, npr. privremene internetske datoteke, datoteke tijekom instaliranja programa koje vie ne koristimo, ko za smee itd. 3.123. Tijekom intenzivnog snimanja i brisanja datoteka na disku, one se rascjepkaju (fragmentiraju) i razbacaju po povrini diska, to moe znaajno usporiti rad s podacima i raunalom openito.



3.124. Pomou programa Defragmentacija diska rascjepkane i razbacane dijelove datoteka moemo povezati u neprekidne nizove, to moe znaajno ubrzati rad raunala. 3.125. Raunalo moemo podesiti da tijekom ukljuivanja trai operacijski sustav najprije u disketnoj jedinici. Ako se u njoj nalazi tzv. sustavska (bootabilna) disketa, operacijski sustav e se uitati s nje (iako postoji na tvrdom disku). 3.126. Zbog premalog kapaciteta. 3.127. Formatiranjem diskete organizira se prostor na njenom disku i priprema ga se za pohranu podataka. Ako disketa nije formatirana, ne moemo upisivati podatke na nju. 3.128. Tvrdi disk moe se formatirati, ali optiki diskovi ne.

3.129. CD i DVD diskovi spadaju u optike diskove pa se podaci na njih zapisuju slinom tehnologijom pomou laserske zrake. Razlika je u kapacitetu DVD diskovi mogu pohraniti daleko vie podataka. 3.130. U CD ureaju mogu se itati samo CD diskovi. 3.131. Za razliku od ureaja za snimanje DVD diskova, ureaj za izvoenje DVD diskova ne moe snimati podatke na DVD disk, neko samo itati podatke s njega. 3.132. Samopokretanje moemo podesiti u programu Moje raunalo: 1. desnom tipkom mia kliknemo na optiki ureaj koji elimo podesiti, 2. kliknemo na karticu SamoPokreni, 3. izmeu ponuenih moguno-sti odaberemo to elimo da se automatski izvri nakon svakog umetanja optikog diska.



4. OBRADA TEKSTA

4.1. Da biste otvorili novi dokument (isti list papira), odaberite Datoteka > Nova. Otvara se Okno zadatka u kojem jednim klikom mia odaberete prazan dokument ili neki od ponuenih predloaka. Za spremanje upotrijebite naredbu Datoteka > Spremi. 4.2. Pogledajte rjeenje zadatka 4.1. 4.3. Pogledajte rjeenje zadatka 4.1. 4.4. Pogledajte rjeenje zadatka 4.1. Kraj odlomka odreujemo pritiskom na tipku Enter. 4.5. Za oznaavanje jedne rijei dvostruko kliknite na nju. 4.6. Pomaknite pokaziva mia na lijevi rub reda. Kad poprimi oblik bijele strelice, jednom kliknite lijevom tipkom mia. 4.7. Pomaknite pokaziva mia na lijevi rub odlomka. Dvostruko kliknite lijevom tipkom mia ili trostruko kliknite bilo gdje u odlomku 4.8. Tekst je potrebno oznaiti da bismo ga mogli oblikovati, kopirati ili premjetati. 4.9. Trostruki klik mia na lijevi rub dokumenta ili pritisnite kombinaciju tipaka Ctrl+A, drite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na lijevi rub ili odaberite Ureivanje > Odaberi sve. 4.10. Razlika izmeu Spremi i Spremi kao: ako ne trebate mijenjati mjesto spremanja, ime datoteke ili format - upotrijebite Datoteka > Spremi; ukoliko trebate mijenjati neto od toga, upotrijebite Datoteka > Spremi kao. 4.11. Kliknete miem u tu rije, pomou tipki Delete ili Backspace izbriete krivo slovo i napiete novo. 4.12. Odaberete Pogled > Alatne trake i stavite kvaicu ispred Crtanje. 4.13. Ureivanje > Poniti. 4.14. Upravljaka ploa > Fontovi. 4.15. Da biste oblikovali tekst najprije ga oznaite pa odaberite odgovarajue oblikovanje s alatne trake Oblikovanje (vrsta fonta, veliina, stil, poravnavanje, boja fonta). 4.16. Najprije treba oznaiti prvi odlomak pa odabrati redom alate s alatne trake Oblikovanje: Font - Arial; veliina fonta - 12; stil - Podebljano, boja fonta - plava. Na slian nain se oblikuju ostali odlomci. 4.17. Najprije treba oznaiti odlomak pa odabrati redom alate s alatne trake Oblikovanje: Font - Arial; veliina fonta - 14; stil - Podcrtano, poravnanje - Sredina, boja fonta - crvena. Na slian nain se oblikuju ostali odlomci. 4.18. Za odreivanje proreda najprije oznaite odlomak pa odaberite alat Prored s alatne trake

Oblikovanja. Prored moete podesiti i odabirom Oblikovanje > Odlomak. 4.19. Najprije treba oznaiti odlomak pa odabrati redom alate s alatne trake Oblikovanje: Font - Comic Sans; veliina fonta - 18; stil - Podebljano, poravnanje - Poravnanje, boja fonta - plava. 4.20. Za oblikovanje indeksa oznaite dio teksta, pa odaberite Oblikovanje > Font, na kartici Font stavite kvaicu ispred odgovarajueg efekta. 4.21. Oznaiti odlomak pa na alatnoj traci Oblikovanje odabrati Poravnanje. 4.22. Kraj odlomka odreuje pritisak na tipku Enter. 4.23. Najprije treba oznaiti naslov pa odabrati redom alate s alatne trake Oblikovanje: Font - Arial; veliina fonta - 14; stil - Podcrtano, poravnanje - Sredina, boja fonta - crvena. 4.24. Za usmjerenje stranica i margine treba odabrati Datoteka > Postavljanje stranice. Na kartici Margine, odjeljak Margine zadamo sve margine 2 cm, a u odjeljku Usmjerenje oznaimo Pejza. Za oblikovanje zaglavlja i podnoja treba odabrati Pogled > Zaglavlje i podnoje. Kliknemo u okvir zaglavlja i napiemo tekst, a zatim kliknemo u okvir podnoja, odaberemo poravnavanje Sredina s alatne trake Oblikovanje, pa s alatne trake Zaglavlje i Podnoje odaberemo Umetni broj stranice. 4.25. Pogledajte rjeenje zadatka 4.24. 4.26. Pogledajte rjeenje zadatka 4.24. 4.27. Za usmjerenje stranica i margine treba odabrati Datoteka > Postavljanje stranice. Na kartici Margine, odjeljak Margine zadamo sve margine 1,5 cm, a u odjeljku Usmjerenje oznaimo Portret. 4.28. Za oblikovanje zaglavlja i podnoja treba odabrati Pogled > Zaglavlje i podnoje. Kliknemo u okvir zaglavlja i napiemo tekst, a zatim kliknemo u okvir podnoja, odaberemo poravnavanje Desno s alatne trake Oblikovanje, pa s alatne trake Zaglavlje i Podnoje odaberemo Umetni broj stranice napiemo znak / pa odaberemo Umetni broj stranica. 4.29. Za usmjerenje stranica i margine treba odabrati Datoteka > Postavljanje stranice. Na kartici Margine, odjeljak Margine zadamo sve margine 2 cm, a u odjeljku Usmjerenje oznaimo Pejza. 4.30. Za oblikovanje zaglavlja i podnoja treba odabrati Pogled > Zaglavlje i podnoje. Kliknemo u okvir zaglavlja i napiemo tekst, a zatim kliknemo u okvir podnoja, odaberemo poravnavanje Sredina s alatne trake Oblikovanje, pa s alatne trake Zaglavlje i Podnoje odaberemo Umetni broj stranice. 4.31. Pogledajte rjeenja zadataka 4.29. i 4.30. 4.32. Pogledajte rjeenja zadataka 4.15. i 4.16. 4.33. Za oblikovanje odlomka najprije ga oznaite pa odaberite Oblikovanje > Odlomak, kartica Uvlake i razmaci odjeljak Uvlaenje. Za uvlaenje prvog retka



u okviru Specijalno odaberite Prvi redak, u okviru Za s desne strane unesite vrijednost za koju elite uvui prvi redak. Za umetanje obruba oznaite odlomak, odaberite Oblikovanje > Obrubi i sjenanje, pa na kartici Obrubi odaberite 3D obrub i crvenu boju. 4.34. Kopiranje Ctrl+C, izrezivanje (premjetanje) Ctrl+X, lijepljenje Ctrl+V. 4.35. Kopiranjem dobivamo vie jednakih odlomaka. Kopiranje pomou izbornika preica: oznaite dio dokumenta; na oznaeni dio kliknite desnom tipkom mia; odaberite Kopiraj; postavite pokaziva na mjesto gdje elite dobiti jo jedan primjerak oznaenog dijela; kliknite desnom tipkom mia pa iz izbornika preica odaberite Zalijepi. Kopiranje i lijepljenje moete napraviti i pomou alata s trake Standard, pomou tipkovnikih kratica ili pomou naredbi iz izbornika Ureivanje. 4.36. Oznaite prvi odlomak, pritisnete Ctrl+X, kliknete na kraj teksta pa pritisnete Ctrl+V. 4.37. Pogledajte rjeenja zadataka 4.34., 4.35., 4.17. i 4.15. 4.38. Pogledajte rjeenja zadataka 4.34., 4.35., 4.24., 4.17. i 4.15. Za umetanje obruba odaberite Oblikovanje > Obrubi i sjenanje > Obrub stranice. 4.39. Pogledajte rjeenje zadatka 4.38. 4.40. Word nam nudi pet vrsta tabulatora: lijevi tabulator poravnava lijevi rub teksta uz rub graninika; tabulator centriranja poravnava tekst po sredini; desni tabulator poravnava desni rub teksta uz graninik; decimalni tabulator poravnava brojeve tako da im se decimalne toke potpisuju jedna ispod druge; tabulator trake umee okomitu crtu u sredinu na mjesto tabulatora. 4.41. Tabulator je poput velikog razmaka - kao kad nekoliko puta pritisnete razmaknicu. Koristei tabulator (pritiskom na tipku Tab), moete lijepo i uredno poravnavati tekst u pravilne stupce, to razmaknicom ne moete postii. 4.42. Napiite prvo povre, pa pritisnite tipku Tab tri puta, pa napiite prvo voe te pritisnite tipku Enter. Postupak ponavljajte dok ne napiete sve redove. 4.43. Klikajte na gumb za promjenu vrste tabulatora dok se ne pojavi oznaka za desni tabulator, kliknite na ravnalo, na broj 2; promijenite tipku tabulatora u decimalni tabulator, kliknite na broj 7 na ravnalu. Pritisnite tipku Tab i napiite prvu namirnicu, pritisnite tipku Tab i napiite prvi broj. Pritisnite tipku Enter. Postupak ponavljajte dok ne napiete sve redove. 4.44. Postavite oznaku za desni tabulator na 13. Odaberite Oblikovanje > Tabulatori; odaberite s popisa Pomaci tabulatora do kojeg elite postaviti vodee znakove (13 cm); odaberite vrstu vodeih znakova koju elite (tokice); kliknite na Postavi; kliknite na U redu. Napiite tekst, pritisnite tipku Tab , napiite broj, pa pritisnite tipku Enter. Postupak upisivanja ponavljajte.

4.45. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti tablicu; odaberite Tablica > Umetni > Tablica; upiite broj stupaca (3) u okvir Broj stupaca; upiite broj redaka (4) u okvir Broj redaka. 4.46. Postavite pokaziva mia na crtu koja dijeli stupce, kad se pokaziva mia preobrazi u dvostranu strelicu, pritisnite lijevu tipku mia. Povucite je miem ulijevo ili udesno da biste dobili odgovarajuu irinu stupca. 4.47. Cijelu tablicu moete poveati ili smanjiti povlaenjem rubnog kvadratia u donjem desnom kutu tablice. Time se reci i stupci jednoliko poveavaju/smanjuju. 4.48. Oznaite cijelu tablicu; iz izbornika preica odaberite Obrubi i sjenanje, kartica Obrubi, u odjeljku Postavka odaberete Okvir; u odjeljku Stil birate oblik, boju i debljinu crte - odaberite dvostruku crtu crvene boje. Na kartici Sjenanje odaberite neku plavu boju, pa kliknite na U redu. 4.49. Kliknete u stupac tablice, pa odaberete Tablica > Umetni > Stupce ulijevo. 4.50. U tablicu e se dodati jo jedan redak. 4.51. Pogledajte rjeenja zadataka 4.45. i 4.48. 4.52. Pogledajte rjeenja zadataka 4.45. i 4.15. 4.53. Pogledajte rjeenja zadataka 4.24., 4.45. i 4.48. Za ispis kliknete na Datoteka > Ispis. 4.54. Pogledajte rjeenja zadataka 4.45. Da biste sortirali tablicu oznaite je, pa u izborniku Tablica odaberite Sortiranje. Word omoguava sortiranje po tri kljua uzastopno. U okviru Sortiraj po odaberite stupac koji sadri podatak prema kojem elite sortirati, a zatim odaberite elite li Uzlazno (od manjih brojeva prema veima, od A prema ) ili Silazno. 4.55. Pogledajte rjeenja zadataka 4.45. i 4.49. 4.56. Pogledajte rjeenja zadatka 4.35. Za ispis neparnih stranica kliknete na Datoteka > Ispis; u padajuem izborniku Ispii odaberete Neparne stranice. 4.57. Za ispis kliknete na Datoteka > Ispis; u odjeljku Raspon stranica, u okviru Stranice napiete 1,2. 4.58. Za ispis kliknete na Datoteka > Ispis; u odjeljku Raspon stranica kliknete na Sve. 4.59. Pogledajte rjeenje zadatka 4.46. 4.60. Za ispis kliknete na Datoteka > Ispis; u padajuem izborniku Ispii odaberete Neparne stranice; nakon ispisa tih stranica vratimo ih u pisa te ispiemo parne stranice. Ili u Svojstvima pisaa odaberemo Obostrano ukoliko pisa podrava takav ispis. 4.61. Odaberemo Datoteka > Ispis; u odjeljku Pisa, u okviru Naziv odaberemo eljeni pisa



4.62. Za ispis parnih stranica kliknete na Datoteka > Ispis; u padajuem izborniku Ispii odaberete Parne stranice. 4.63. Dvostruko kliknite na ikonu pisaa u programskoj traci Windowsa. Pojavit e se raspored ispisa. U izborniku Pisa odaberite Zaustavi ispis. 4.64. Dvostruko kliknite na ikonu pisaa u programskoj traci Windowsa. Pojavit e se raspored ispisa. Kliknite na ispis koji elite ukloniti. U izborniku Pisa odaberite Odustani od ispisa svih dokumenata ili oznaite dokument na popisu i pritisnite tipku Delete. 4.65. Odaberemo Datoteka > Ispis; u odjeljku Zumiranje, u okviru Stranica po listu odaberemo 2. 4.66. Za oblikovanje u stupce odaberite alat Stupci s alatne trake Standard, pa oznaite eljeni broj stupaca. Stupce moete odrediti i odabirom Oblikovanje > Stupci. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23. i 4.24. 4.67. Za stvaranje numeriranog popisa odaberite alat Numeriranje s alatne trake Oblikovanja. Pogledajte rjeenje zadatka 4.23. 4.68. Za stvaranje grafikog popisa odaberite alat Grafike oznake s alatne trake Oblikovanja. Pogledajte rjeenje zadatka 4.23. 4.69. Pogledajte rjeenja zadataka 4.67. i 4.68. 4.70. Za stvaranje numeriranog popisa potrebno je odabrati alat Numeriranje s alatne trake Oblikovanja. 4.71. Najprije treba oznaiti tekst, pa odabrati Oblikovanje > Stupci, oznaiti Tri i Crta izmeu, pa kliknuti na U redu. 4.72. Najprije treba oznaiti tekst, pa odabrati Grafike oznake s alatne trake Oblikovanja. 4.73. Najprije treba oznaiti tekst, pa odabrati Oblikovanje > Grafike oznake i numeriranje; na kartici Grafike oznake treba odabrati neki oblik grafikih oznaka, pa kliknuti na Prilagodi; zatim treba kliknuti na gumb Slika, pa pronai odgovarajuu sliku te kliknuti na U redu nekoliko puta. 4.74. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23, 4.24. i 4.71. 4.75. Najprije treba postaviti toku unosa na mjesto gdje elimo umetnuti sliku; zatim odabrati Umetanje > Slika > Isjeak crtea; u Oknu zadataka u okvir Trai upisati "cat" i kliknuti na neku sliku. Za smjetanje slike uz tekst treba kliknuti desnom tipkom mia na nju, pa u izborniku preica odabrati Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odabrati Kvadrat, a u odjeljku Vodoravno poravnanje treba odabrati Desno. 4.76. Za umetanje crtenog isjeka postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti sliku; odaberite Umetanje > Slika > Isjeak crtea; u Oknu zadataka u okvir Trai upiite odgovarajui pojam; meu ponuenim rezultatima kliknite na sliku koju elite. Za smjetanje slike uz tekst kliknite desnom tipkom mia

na nju, pa u izborniku preica odaberite Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odaberite mogunost koju elite te poravnanje koje elite. 4.77. Za umetanje fotografije odaberite Umetanje > Slika > Iz datoteke; otvorit e se prozor Umetni sliku u kojem pronaite slikovnu datoteku te dvostruko kliknite na njeno ime. 4.78. Pogledajte rjeenja zadatka 4.76. 4.79. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. i 4.76. 4.80. Za oblikovanje indeksa ili eksponenta oznaite dio teksta, pa odaberite Oblikovanje > Font, na kartici Font stavite kvaicu ispred odgovarajueg efekta. Za umetanje simbola (grka slova, posebni znakovi) odaberite Umetanje > Simbol, pa pronaite odgovarajui simbol. 4.81. Za umetanje gotovih oblika odaberite odgovarajue likove iz izbornika Samooblici na alatnoj traci Crtanje. 4.82. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. i 4.76. 4.83. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. i 4.76. 4.84. Pogledajte rjeenje zadatka 4.80. 4.85. Za smjetanje slike iza teksta treba kliknuti desnom tipkom mia na nju, pa u izborniku preica odabrati Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odabrati Iza teksta. 4.86. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. i 4.85. 4.87. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24., 4.66, 4.81. i 4.85. 4.88. Za umetanje simbola (grka slova, posebni znakovi) potrebno je odabrati Umetanje > Simbol. Na kartici Simboli treba odabrati font Symbol, u tablici pronai grko slovo alfa, pa kliknuti na Umetni. 4.89. Najprije treba postaviti toku unosa na mjesto gdje elimo umetnuti sliku; zatim odabrati Umetanje > Slika > Isjeak crtea; u Oknu zadataka u okvir Trai upisati "dog" i kliknuti na neku sliku. Za smjetanje slike uz tekst treba kliknuti desnom tipkom mia na nju, pa u izborniku preica odabrati Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odabrati Kvadrat, a u odjeljku Vodoravno poravnanje treba odabrati Lijevo. 4.90. Najprije treba postaviti toku unosa na mjesto gdje elimo umetnuti sliku; zatim odabrati Umetanje > Slika > Isjeak crtea; te umetnemo neku sliku.Za smjetanje slike iza teksta treba kliknuti desnom tipkom mia na nju, pa u izborniku preica odabrati Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odabrati Iza teksta. 4.91. Za smjetanje slike uz tekst treba kliknuti desnom tipkom mia na nju, pa u izborniku preica odabrati Oblikuj objekt, kartica Izgled; u odjeljku Stil omatanja odabrati odgovarajui oblik, a u odjeljku Vodoravno poravnanje treba odabrati odgovarajue poravnavanje.



4.92. Na alatnoj traci Crtanje kliknemo na Samooblici > Osnovni oblici te na eljeni lik (srce). Drei pritisnutu lijevu tipku mia razvuemo lik. Kliknemo na lik desnom tipkom mia i u izborniku preica odaberemo Oblikuj samooblik; na kartici Boje i crte emo odabrati boju ispune (crvenu) te boju, oblik i debljinu crte. 4.93. Na alatnoj traci Crtanje kliknemo na Samooblici > Osnovni oblici te na eljeni lik (smjeki). Drei pritisnutu lijevu tipku mia razvuemo lik. Kliknemo na lik desnom tipkom mia i u izborniku preica odaberemo Oblikuj samooblik; na kartici Boje i crte emo odabrati boju ispune (uta) te boju, oblik i debljinu crte. Postupak ponovimo za umetanje i bojanje oblaia. Na kraju jo kliknemo u oblai i napiemo tekst u njega. 4.94. Za umetanje umjetniki oblikovanog teksta kliknite na gumb Umetni WordArt na alatnoj traci Crtanje; odaberite neki od ponuenih stilova (dugine boje) i kliknite na U redu. U polje Tekst upiite tekst (Dobar dan), u polju Font odaberite pismo i veliinu te kliknite na U redu. 4.95. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. 4.45. i 4.93. 4.96. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. 4.45. 4.67. i 4.92. 4.97. Za crtanje dijagrama tijeka upotrijebitie gotove oblike s alatne trake Crtanje. 4.98. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23., 4.24. 4.45. 4.68. i 4.92. 4.99. Pogledajte rjeenje zadatka 4.95. 4.100. Jezik odreujemo odabirom Alati > Jezik > Postavi jezik. Otvorit e se dijaloki okvir Jezik, u kojem odabirete postavke jezika koji elite koristiti tijekom pisanja. U okviru Obiljei oznaeni tekst kao: imate ponuene jezike. Jezici za koje je instalirana provjera pravopisa i gramatike su oznaeni znakom kvaice sa slovima ABC. Da biste neki od instaliranih jezika postavili za zadani jezik, kliknite na njega i nakon toga na gumb Zadano. 4.101. Da biste ukljuili mogunost provjere pravopisa, odaberite Alati > Mogunosti, na kartici Pravopis i gramatika pa stavite kvaicu ispred Provjeri pravopis za vrijeme upisa. Provjeru pravopisa moete pokrenuti i odabirom Alati > Pravopis i gramatika.

4.102. Alati > Mogunosti, kartica Pravopis i gramatika i stavite kvaicu ispred Sakrij pogreke pravopisa u dokumentu. 4.103. Kada vam Word podcrta neku rije, kliknite na nju desnom tipkom mia i iz izbornika preica odaberite neki od ponuenih ispravaka. Kad kliknete na jednu od ponuenih rijei, ona e automatski zamijeniti rije u vaem dokumentu. 4.104. Da biste dodali podvuenu rije u rjenik: kliknite na nju desnom tipkom mia, u izborniku preica odaberite naredbu Dodaj u rjenik. 4.105. Za podeavanje, ukljuivanje i iskljuivanje automatskog ispravljanja teksta odaberite Alati > Mogunosti samoispravka, kartica Samoispravak. 4.106. Na izborniku Alati odaberite Prilagodi. Zatim odaberite karticu Mogunosti. Za prikazivanje alatnih traka Standard i Oblikovanje u dva retka oznaite prvu mogunost 4.107. Na izborniku Alati odaberite Prilagodi. Zatim odaberite karticu Mogunosti. Za prikazivanje cijelih izbornika oznaite Uvijek prikazuj cijele izbornike ili oznaite Pokai cijele izbornike nakon kratke stanke. za prikazivanje svih naredbi izbornika nakon kratke stanke. 4.108. Pogledajte rjeenja zadataka 4.100., 4.101., 4.103. i 4.104. 4.109. Alati > Mogunosti, kartica Openito. Staviti ili ukloniti kvaicu ispred Pri umetanju samooblika automatski stvori podruje crtanja. 4.110. Pogledajte rjeenja zadataka 4.100., 4.101.i 4.103. 4.111. Pogledajte rjeenja zadataka 4.23, 4.24., 4.35, 4.60., 4.76., 4.100., 4.101., 4.103. i 4.104. Za umetanje prijeloma stranice odaberite Umetanje > Prijelom > Prijelom stranice. 4.112. Pogledajte rjeenje zadatka 4.111. 4.113. Pogledajte rjeenje zadatka 4.111.



5. PRORAUNSKE TABLICE

5.1. A1, B2, C3, D2, E1. 5.2. Da biste obojili elije najprije ih oznaite (klik miem uz pritisnutu tipku Ctrl), pa odaberite neku boju u alatu Boja ispune s alatne trake Oblikovanja. 5.3. Novi dokument otvaramo tako da odaberemo Datoteka > Nova, nakon ega se otvara okno zadatka u kojem moemo odabrati naredbu Prazna radna knjiga. Novu radnu knjigu moete otvoriti klikom na gumb Novo na standardnoj alatnoj traci. Za spremanje radne knjige odaberemo Datoteka > Spremi kao. 5.4. Da biste otvorili postojei dokument odaberite Datoteka > Otvori ili kliknete miem na gumb Otvori na alatnoj traci. Pogledajte rjeenja zadataka 5.2. i 5.3. 5.5. A3:C4 i A6:A9. 5.6. Da biste oznaili raspon B3:D6, kliknite miem u eliju B3 pa, drei pritisnutu lijevu tipku mia, povlaite pokaziva dijagonalno do D6. Pogledajte rjeenja zadataka 5.3. i 5.5. 5.7. Pogledajte rjeenja zadataka 5.2., 5.3. i 5.4. Kopiranje pomou izbornika preaca: oznaite sadraj koji elite kopirati; desnim klikom mia na oznaenom podruju otvorite izbornik preaca; odaberite naredbu Kopiraj; oko oznaenog dijela pojavit e se isprekidane crtice; kliknite na eliju u koju elite kopirati sadraj; desnim klikom mia otvorite izbornik preaca i odaberite naredbu Zalijepi. 5.8. irinu stupca moemo promijeniti na vie naina. Ako postavite mi na razdjelnicu dvaju stupaca u zaglavlju, pokaziva e poprimiti izgled dvostrane strelice. Pritisnite lijevu tipku mia i povlaite pokaziva ulijevo ili udesno do eljene irine stupca. Drugi nain je dvostruki klik mia na razdjelnicu dvaju stupaca. Na ovaj nain postavit ete irinu stupca na najiri zapis u stupcu. 5.9. Pogledajte rjeenja zadataka 5.7. i 5.8. 5.10. Najprije oznaite eliju ili grupu elija koje elite premjestiti. Pomaknete pokaziva mia na neku od granica oznaenog podruja. Pokaziva mia promijeni izgled u oblik etverostrane strelice. Povlaenjem mia premjestite oznaene elije na eljeni mjesto. Za brisanje podataka oznaite elije i pritisnite tipku Delete. 5.11. Da biste oznaili raspon A3:D7, kliknite miem u eliju A3 pa, drei pritisnutu lijevu tipku mia, povlaite pokaziva dijagonalno do D7. 5.12. Da biste oznaili raspon D3:D6, kliknite miem u eliju D3 pa, drei pritisnutu lijevu tipku mia, povlaite pokaziva do D6. Drei pritisnutu tipku Ctrl postupak ponovite na rasponu E2:G19. 5.13. Oznaite raspon B2:C4; desnim klikom mia na oznaenom podruju otvorite izbornik preaca; odaberite naredbu Kopiraj; oko oznaenog dijela

pojavit e se isprekidane crtice; kliknite na eliju E5; desnim klikom mia otvorite izbornik preaca i odaberite naredbu Zalijepi. 5.14. Najprije oznaite raspon C2:E4. Pomaknete pokaziva mia na neku od granica oznaenog podruja. Pokaziva mia promijeni izgled u oblik etverostrane strelice. Povlaenjem mia odvuete oznaene elije do elije G2. 5.15. Nove retke moete umetnuti na ove naine: odabirom naredbe Umetanje > Redaka; desnim klikom mia na zaglavlje retka i odabirom naredbe Umetni iz izbornika preica. 5.16. Da biste umetnuli elije, najprije oznaite podruje u koje ih elite umetnuti. Zatim kliknite na Umetanje > elije. Kad umeete elije, elije koje se trenutano nalaze na mjestu gdje elite umetnuti nove elije moraju se pomaknuti. Njihovim se pomicanjem oslobaa prostor za nove elije. Excel nudi dvije mogunosti pomaka: pomak prema dolje i udesno. Kamo e se elije pomaknuti, odabrat ete sami u dijalokom okviru Umetanje. 5.17. Pogledajte rjeenje zadatka 5.8. Visinu retka podeavate na slian nain, koristei razdjelnicu redaka u zaglavlju redaka. 5.18. Po Excelovoj tablici moemo se kretati upotrebom tipkovnice (strelice, Enter, PageUp i PageDown, Home, End); upotrebom dijalokog prozora Idi nate upotrebom mia. 5.19. Kliknite desnom tipkom mia na karticu radnog lista i iz izbornika preaca odaberite naredbu Preimenuj. Upiite eljeno ime na kartici radnog lista. 5.20. Oznaite radni list ispred kojeg elite umetnuti novi radni list, zatim odaberite Umetanje > Radnog lista. 5.21. Radne listove moemo kopirati izborom naredbe Premjesti ili kopiraj list: oznaite radni list koji elite kopirati; iz izbornika Ureivanje ili iz izbornika preaca odaberite naredbu Premjesti ili kopiraj list; u okviru Premjetanje ili kopiranje odaberete lokaciju na koju elite kopirati; oznaite Stvori kopiju; svoj izbor potvrdite s U redu. 5.22. Da biste podatke u B stupcu oblikovali kao postotak - oznaite B stupac, u izborniku preaca odaberite Oblikuj elije. U dijalokom okviru Oblikovanje elija, na kartici Broj, u popisu kategorija odaberite Postotka i jedno decimalno mjesto. Kliknite na U redu. 5.23. Oznaite 6. redak, u izborniku preica odaberite Oblikovanje elija. U dijalokom okviru Oblikovanje elija, na kartici Broj, u popisu kategorija odaberite Valutno. Odaberite 2 decimalna mjesta i simbol kn te kliknite na U redu. 5.24. U eliju A1 upiite redni broj 1. Postavite pokaziva mia na donji desni kut te elije, kad promijeni oblik u crni krii pritisnite lijevu tipku mia i povlaite prema dolje dok se ne ispune sve elije do 100.



5.25. Odaberite Alati > Mogunosti, kartica Prilagoeni popisi. Na toj kartici moete upisati i svoje popise, dovoljno je da u okvir Stavke popisa napiete svoj niz te zatim kliknete na gumb Dodaj. 5.26. U eliju A2 upiite sijeanj. Postavite pokaziva mia na donji desni kut te elije, kad promijeni oblik u crni krii pritisnite lijevu tipku mia i povlaite prema desno dok se ne ispune sve elije koje elite. 5.27. Datumi (nadnevci) u Excelu predstavljaju brojeve i obratno. Po dogovoru 1. sijeanj 1900. godine odreen je kao broj 1, a ostali dani redom za 1 vei. Na taj nain mogue je raunati s datumima, to je posebno vano i korisno primjerice pri raunanju kamata u bankama. elite li datum zapisati u obliku broja jednostavno na datume primijenite brojano oblikovanje (Oblikuj elije >Broj > Brojano). 1. 1. 2008 je broj 39448. 5.28. istiti i brisati u Excelu su dvije razliite stvari. Ako oistite eliju, Excel uklanja sadraj, oblikovanja, komentare ili sve troje iz elije. Ako pak briete sadraj elije, Excel e ukloniti sadraj, ali nee ukloniti komentare niti oblikovanja elije. 5.29. Pogledajte rjeenja zadataka 5.3. i 5.19. Da biste oblikovali tekst oznaite ga (moete oznaiti cijeli stupac), pa odaberite odgovarajue alate s alatne trake Oblikovanja (font, veliina fonta, boja fonta). 5.30. Pogledajte rjeenja zadataka 5.3., 5.4. i 5.29. 5.31. Oznaite sve elije s ocjenama, u izborniku preica odaberite Oblikovanje elija. U dijalokom okviru Oblikovanje elija, na kartici Broj, u popisu kategorija odaberite Brojana. Odaberite decimalna mjesta 0 te kliknite na U redu. Da biste oblikovali tekst oznaite prvi redak, pa odaberite odgovarajue alate s alatne trake Oblikovanja (font, veliina fonta, boja fonta). 5.32. Pogledajte rjeenja zadataka 5.19., 5.23. i 5.31. 5.33. Pogledajte rjeenja zadataka 5.19., 5.25. i 5.26. 5.34. Pogledajte rjeenje zadatka 5.15. i 5.24. 5.35. Pogledajte rjeenja zadataka 5.19., 5.22., 5.23. Za oblikovanje u razlomak odaberite kategoriju Razlomak, Do jedne znamenke. Za oblikovanje decimalnog broja odaberite Brojana, Decimalna mjesta 2. 5.36. Pogledajte rjeenja zadataka 5.2., 5.15., 5.23. i 5.35. Za oblikovanje datuma odaberite Datum i odgovarajui oblik zapisa. Za umetanje redaka, kliknite u eliju A1, pa u izborniku preica odaberite Umetni > Cijeli redak. Za spajanje elija oznaite raspon A1 do C1, pa u izborniku preica odaberite Oblikuj elije, kartica Poravnanje. Oznaite kvadrati ispred Spoji elije te odmah podesite poravnanje vodoravno i okomito - Sredina. 5.37. Pogledajte rjeenje zadataka 5.21. Da biste radni list premjestili dovoljno je da njegovu karticu miem odvuete na eljeno mjesto.

5.38. Kopirati moete upotrebom naredbi Kopiraj i Zalijepi iz izbornika Ureivanje. Postupak je sljedei: oznaite sadraj koji elite kopirati; odaberite Ureivanje > Kopiraj, kliknite na eliju u koju elite kopirati sadraj, odaberite Ureivanje > Zalijepi. 5.39. Naredbu Specijalno zalijepi koristimo kad elimo posebno naznaiti to treba zalijepiti, primjerice, samo vrijednosti, oblikovanja itd. 5.40. Dvostruki klik u eliju, pomicanje strelicama pa brisanje i ispravljanje teksta ili klik u traku formule i ispravljanje u njoj. 5.41. Oznaite pet redaka pa u izborniku preica odaberete Umetni. 5.42. Ako elite izbrisati radni list iz radne knjige, to moete uiniti na dva naina: tako da izaberete naredbu Ureivanje > Izbrii list; da kliknete desnom tipkom mia na karticu lista i iz izbornika preica odaberete naredbu Izbrii. Pripazite - jednom obrisan radni list vie ne moete vratiti! 5.43. Kopirate kao u rjeenju zadatka 5.38., pritom obje radne knjige trebaju biti otvorene. 5.44. Odabirom Ureivanje > Poniti. 5.45. Kliknemo u eliju u kojoj elimo dobiti zbroj, pa u nju upiemo formulu =A7+B7. 5.46. Kliknemo u eliju u kojoj elimo dobiti kolinik, pa u nju upiemo formulu =A9/D5. 5.47. Kliknemo u eliju u kojoj elimo dobiti zbroj, pa u nju upiemo formulu =sum(B3:B34). 5.48. Kliknemo u eliju u kojoj elimo dobiti prosjek, pa u nju upiemo formulu =average(C5:C27). 5.49. Kliknemo u eliju u kojoj elimo dobiti cijenu nakon snienja, pa u nju upiemo formulu =A1-A2*A1. 5.50. =average(C8:L8). 5.51. =min(A8:A88). 5.52. =max(B27:B54). 5.53. U eliji se vidi vrijednost izraunate razlika, a u traci formule formula: =A2-A1. 5.54. Relativna adresa ima standardni oblik zapisa, koji ine samo oznaka stupca i broj retka. Primjerice, C4, R67, D32. Relativnu adresu upotrebljavamo kad elimo da se adresa elije mijenja pri koritenju tj. poveava ili umanjuje za onoliko brojeva stupaca i redaka koliko smo elija pomaknuli izraz u odnosu na poetnu eliju. Kod apsolutne adrese ispred oznake stupca i broja retka stavljamo znak $, primjerice $C$4, $A$23. Apsolutne adresa koristimo kad ne elimo da se adresa elije mijenja pri koritenju tj. za formulu u svakom retku ili stupcu koristi se vrijednost iz iste, tono odreene elije. 5.55. = A3+A3*$D$3 ili = A3*(1+$D$3).



5.56.U eliju D3 treba upisati formulu: =D1+C3, a u eliju D4 formulu =D3+C4. Tu formulu povlaenjem kopiramo do D9. Tablica izgleda ovako:

5.57. U eliju D2 treba upisati formulu: =B2*C2, pa je kopirati po cijelom stupcu; u eliju D7 treba upisati formulu: =SUM(D2:D6). Tablica izgleda ovako:

5.58. U eliju E2 treba napisati formulu: =average(B2:D2), pa je kopirati po cijelom stupcu (koliko podataka ima). U eliju B11 (ako je upisano 10 uenika) treba upisati formulu: =average (B2:B11), pa je kopirati u elije C11 i D11. 5.59. U eliju B2 treba upisati formulu: =A2*11,25, pa je kopirati po B stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.60. U B2 upiete: =A2*$D$1/100, u C2 upiete: =B2*$D$2 i kopirate obje formule po stupcima. Tablica izgleda ovako:

5.61. Pogledajte rjeenja zadataka 5.48. i 5.58. 5.62. U D2 upiete: =C2/B2 i kopirate formulu po stupcu. U eliju D7 upiete formulu: =AVERAGE(D2:D6); u eliju C7 upiete formulu: =SUM(C2:C6). Tablica izgleda ovako:

5.63. Pogledajte rjeenje zadatka 5.56. U eliju D3 upiete formulu: = D2+C3 i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.64. U eliju C2 upiete formulu: =A2*B2 i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.65. U eliju A2 upiete formulu: =C2/B2 i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.66. U eliju B2 upiete formulu: =C2/A2 i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.67. U eliju C2 upiete formulu: =B2-B2*15% i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.68. U eliju C2 upiete formulu: =B2+B2*12% i kopirate je po stupcu. U C6 upiite formulu: =SUM(C2:C5). Tablica izgleda ovako:



5.69. U eliju B2 upiete formulu: =A2*18% i kopirate je po stupcu. U eliju C2 upiete formulu: =(A2+B2)*22% i kopirate je po stupcu. U eliju D2 upiete formulu: =A2+B2+C2 i kopirate je po stupcu. U D6 upiite formulu: =SUM(D2:D5). Tablica izgleda ovako:

5.70. U eliju D2 upiete formulu: = =A2*B2*C2 i kopirate je po stupcu. Tablica izgleda ovako:

5.71. Formula za kamate u D2 je =A2*B2*C5. Formula za vrijeme u C3 je =D3/(A3*B3). Formula za kamatnu stopu u B4 je =D4/(A4*C4). Formula za glavnicu u A5 je =D5/(B5*C5). Tablica izgleda ovako:

5.72. Pogledajte rjeenje zadatka 5.59. Formula za izraun je = A2*5,42+B2*1,49. 5.73. U formuli se pojavljuje dijeljenje s nulom. 5.74. Unijeli ste matematiku formulu koja se odnosi na tekst 5.75. Potrebno je proiriti stupac jer prikazana vrijednost ne stane u irinu stupca 5.76. SQRT(broj). 5.77. POWER(broj; eksponent) 5.78. U stupac A napiite najprije x, pa unesite brojeve redom. U stupac B napiite y, a u eliju B2 formulu =2*A2-7. Formulu kopirajte za sve zadane brojeve. 5.79. Pogledajte rjeenje zadatka 5.78. Upotrijebite formulu =2*POWER(A2;2)+3. 5.80. Pogledajte rjeenje zadatka 5.78. Upotrijebite formulu =SQRT(A2). 5.81. Pogledajte rjeenje zadatka 5.78. Upotrijebite formulu =3* POWER(A2;5)-2* POWER(A2;4)+ POWER(A2;3)-13* POWER(A2;2)+2. 5.82. Pogledajte rjeenje zadatka 5.78. Upotrijebite formulu =SIN(A2). 5.83. Oznaite elije D4 do D10, pa kliknite na ikonu arobnjaka za grafikone; u prvom koraku, na kartici

Standardne vrste biramo vrstu grafikona - Tortni. Kroz ostale korake proemo klikom na Naprijed. 5.84. U treem koraku arobnjaka za grafikone na kartici Legenda uklonite kvaicu ispred Pokai legendu. 5.85. Dvostrukim klikom na pojedinu os otvarate dijaloki okvir Oblikovanje osi. Na kartici Font moete oblikovati font oznaka na osima. 5.86. Dvostrukim klikom na pojedinu os otvarate dijaloki okvir Oblik

rjesenja_1zbirka iz informatike

Documents