rvo naselje na podruju dananjeg Madrida osnivaarapskiemirMuhamed I., u drugoj polovici9. stoljea(izmeu 860. i 880. godine), podiui gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv.ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palaa. Uskoro postaje poznata pod imenomMayrit(Magerit- u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kaoribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali zadihad, sveti rat.Rekonkvista[uredi VE|uredi]Alfons VI. Hrabri(Alfonso VI), kraljKastiljeiLena, godine1079. sa sjevera pokree ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanjeToleda, gdje mu se na putu nalazioMayrit. Godine1083. Madrid konano pada u ruke krana i biva naseljen pukom sa sjeverapoluotoka.Madrid Habsburgovaca i Burbona[uredi VE|uredi]Vei znaaj Madrida poeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kraljFilip II.(Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te izToleda, dotadanje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu izmeu1601. g. i1606. godne sjedite panjolske seli uValladolid.U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove drave, panjolske. Iza smrtiKarla II.(Carlos II), posljednjeg kralja izhabsburkedinastije na panjolskom dvoru, dolaze na vlast francuskiBurbonci(los Borbones) u veljai1701. godine.Prvi vladar iz dinastijeBurbonacajeFilip V.(Felipe V), unukLuja XIV.Za vrijema vladanjaKarla III.(Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodei javnu rasvjetu, urbanizirajui ga sa prostranim trgovima s vodoskocima te raskonim palaama okolo njih.Graanski rat[uredi VE|uredi]panjolski graanski ratpoinje u noi17. lipnja1936. kada i do Madrida stiu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na elu generalFrancisco Franco, inicirane u panjolskom protektoratu uMaroku. Pobunjenicima je cilj bio ui u grad i sruiti vladu panjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadanju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka izmeu faizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomo u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta.28. oujka1939godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisue Madriana bjee prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spaavajui tako goli ivot.Novi Madrid[uredi VE|uredi]U poratno vrijeme grad se obnavlja od tekih razaranja. Nakon mranih 50-ih godina XX. stoljea, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmiljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doivljava demografsku eksploziju. Stotine tisua ljudi se seli iz sela u grad.NakonFrancovesmrti1975godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka.Ustavomiz1978. godine Madrid je potvren glavnim gradom panjolske.Godine1979, po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonaelnika, socijalist,Enrique Tierno Galvn.Administracija i politika[uredi VE|uredi]Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (panj. Ayuntamiento) iji se predstavnici biraju svake etiri godine opim pravom glasa svih graana starijih od osamnaest godina.Gradskom poglavarstvu je na elu gradonaelnik.Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, meu Madrianima izuzetno potovano, mjestoAlberto Ruiz-Gallardn, kojeg neki ve vide kao nasljednikaMariana Rajoya(Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjae panjolske oporbene strankePartido Popular(hrv. Narodna stranka).Ekonomija[uredi VE|uredi]Madrid je poznat kao "lokomotiva" panjolske. Jedan je od najveih europskih ekonomskih centara i najvei u panjolskoj.Promet[uredi VE|uredi]

Moderni vlak podzemne eljeznice serije 8000Madridski je javni prijevoz jedan od najuinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mree metroa, prigradskih eljeznica (panj.Cercanias) i gradskih autobusa.Glavna madridka zrana luka jeZrana luka Madrid-Barajas, smjetena 12 km sjeveroistono od centra grada. Madrid ima i manju zranu luku,Zrana luka Madrid-Cuatro Vientos, koja slui za vojno-civilne svrhe.