)s4arina p laćena u goto* om. i J U R A J Ct i v 3 o R f Ć "

N A U Ć N i O D S J E K mm mm REDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA« BENIK. — RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. — N E -

BILJEGOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZI SVAKE S U B O T E

P p J E D I N I Br tOd Kr. 4.

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI G O ­DIŠNJE Kr. 150. - ZA INOZEMSTVO Kr. 240

OGLASI P O CIJENIKU.

Br. 18. Š i b e n i k , 6. ivibnja 1922. God. II.

inferenca jug. kat . episkopat a u Zagrebu. Od 24. do 29. travnja 1922. držale se u nadb i skupskom dvoru u Ža­

bu pod predsjedanjem metropoli te adbiskupa dra A. Bauera konferen-

katoličkog episkopata kraljevine

Konferencijama p r i sus tvovahu : dr. Dobrečić, nadb i skup u Baru ; dr.

| Jeglič, b iskup u Ljubljani, F. Uč­ini, b i skup u Kotoru, fra A. Mišić, ikup u Mostaru, fra J. Garić , b iskup Banjaluci, dr. J. Marušić, b i skup u nju, A. Akšamović, b iskup u Dja-vu, dr . D. Njaradi, b iskup u Kri-

ivcima, dr. J. Mileta, b iskup u Ši-eniku i apostolski administrator dnog dijela zadarske nadbiskupije, ujedno i zastupnik biskupa u Hvaru,

r. I. Šarić, b iskup, kapitularni vikar Sarajevu, dr . D. Premuš i dr. J. ng. b iskupi pomoćnici zagrebačkoga

nadb i skupa , A. Bazjuk, apost . admi-I nistrator za grkokatolike u Bosni i

Hercegovini, L. Ivanišević, kanonik dekan, kapit. vikar u Splitu, V. Barbić, kanonik, delegat biskupa u D u b r o ­vniku, K. Erdelyi, . župnik, gener. vikar za slavonski dio biskupije pečujske i F. Hrdy, apostolski administrator u Nišu. :

Od posljednjih konferencija umrla su dva odlična b i s k u p a : dr. J. Carić u Splitu i dr. M. Napotnik u Mari­boru, kojima prisutni biskupi u s p o ­men kl iču: Vječna s l ava !

Za tajnike konferencije izabrani su biskupi A. Akšamović i dr. J. Mileta.

Odaslani su brzojavni pozdravi Svetom Ocu Papi i Njegovu Veličan­stvu kralju Aleksandru.

Pročitani su dopisi , u kojima su sadržane predstavke duhovnih oblasti, katoličkih korporacija i udruženja, te pojedinih lica. Sve je to uzeto u pretres .

Pročitan je zapisnik svih sjednica, §to ih držahu delegati katoličkog ep i ­skopata u Beogradu od 16.-20. s tu­denoga 1921. Kako je javnosti poznato, na anketi se vijećalo o interkonfesio-nalnom zakonu i opskrbi svećenstva. Budući da su u projektu budgeta za vjerske poirebe katolici strahovito prikraćeni u pogledu subvencije iz državnoga proračuna, to je od strane delegata ministarstvu vjera i financija upravljena predstavka, u kojoj je za­traženo, da se udovolji pravednim zahtjevima katoličke Crkve.

Sveta je Stolica javila episkopatu, da je za sastanke naših hodočasnika pr igodom euharističkog kongresa u Rimu određena crkva sv. Jeronima.

Protiv uredbe vojnoga ministra, da klerici i svećenici imaju udovolja­vati vojnoj dužnosti, već je predana prosvjedna predstavka.

Kada je pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju odredila školske praznike bez sudjelovanja crkvene vlasti, podn io je nadbiskup dr. A. Bauer istoj oblasti u ime episkopala svoje metropolije svestrano obrazlo­

ženi prosvjed. Episkopat je odobrio taj korak nadbiskupov i zaključio, da u tom pitanju treba potražiti pravnoga lijeka kod najviših državnih vlasti.

Stvoren je zaključak, da se na državne blagdane ne drže u crkvama govori .

Budući da predstavnici katoličke Crkve na veći dio svojih predstavki i žalbi, odaslanih s dosadašnjih kon­ferencija, nijesu dobili nikakova od ­govora, zaključeno je, da se ima sa­staviti posebna predstavka, u kojoj će se izložiti nepravde, agresivne mjere i poniženja nanesena katoličkoj Crkvi i ujedno će se izbrojiti neke važne, a dosad neuvažene, molbe uručene ministarstvima i pokrajinskim vladama. Ta će se spomenica predati Njeg. Veličanstvu kralju, ministarskom savjetu i ministarstvu vjera. Bit će također u cijelosti predana javnosti.

Raspravljalo se o glagoljici i za­ključilo, da će se episkopat zauzeti kod Sv. Stolice, neka bi se poradi nestašice glagoljskih misala tiskao gla­goljski misal s latinskim pismenima u Rimu kao editio tvpica.

Za vrijeme držanja konferencija stigao je brzojavni odgovor Sv. Oca, kojim blagosivlje sastanak biskupa sa željom, da im rad urodi dobrim p lo­dom.

Odobrena su pravila društva, ko ­jemu će biti naziv „Katoličko školsko druš tvo" . T a će se pravila poslati na

lobrenje ministarstvu unutrašnjih Jla, a po tom Ordinarijatima, koji

osnovati diecezanske i župske )ore. Pretresla su se također pravila

Saveza svećeničkih udruženja „Uza­jamnosti ."

• Što se tiče katoličke akcije, cjelo­kupni episkopat priznaje njezinu p o ­trebu i važnost, navlastito u današnjim prilikama. T a se akcija ima razvijati p o d vodstvom biskupa, a mora i unaprijed biti razlučena od politike. \ Odobren je prošireni odbor od 13

l i ta za izdanje novoga hrvatskoga obrednika .

Zaključeno je, da se u pogledu materijalne opskrbe svećenstva ima upraviti predstavka na ministarstvo v$era.

Raspravljalo se o jednakom p o ­stupanju kod podjeljivanja nekih d i -spenzacija i o izdavanju katekizma za elementarnu obuku u nauku vjere.

Zaključeno je, da se ponovno pre­poruči molitvenik „Kruh nebeski", što ga je izdalo društvo sv. Jeronima.

Kako je episkopat već prije najo-*t-ije prosvjedovao proti namjerava-nom školskom zakonu s obzirom na vjeroučnu obuku i konfesionalne škole, tako je i s ovoga sastanka najodlu­čnije zatražio od najviših državnih vlasti, neka ne dopuste , da se primi­tkom takova zakona gaze elementarna prava Crkve i roditelja. Episkopat je u tom vrlo važnom pitanju odlučio pokrenuti i daljnu najenergičniju akciju.

Nova nasilja. N e s n o s n i t e r o r v o j n o g d i k t a t o r a R a v n i h K o t a r a m a j o r a Š u m a r e v i ć a . — U i n t e r e s u j e v o j n i č k e v l a s t i i d r ž a v e , d a s e m a k n e o v a j s a m o s i l n i

b a t i n a š . — D e n u n c i j e j u g o f a š i s t a . — P r o g o n H r v a t a k a t o l i k a . (Posebni dopis „Narodne Straže".)

BENKOVAC, početkom svibnja.

Bivši najgorljiviji pristaša talijan­ske okupatorne vlasti Orlović Šime iz Budaka, danas jugofašist, tužio je svog seljana Orlovića Stjepana k o ­mandantu mjesta u Benkovcu majoru Šumareviću, koji si prisvaja vlast diktatora Ravnih Kotara. Ovaj major-nasilnik priveo je k sebi nevino o p ­tuženoga seljaka Stjepana Orlovića, te ga odmah stao udarati p o vratnim žilama i po obrazu, tako da je čovjek dobio teških udaraca. Opsovavši mu najpogrdnijim riječima roditelje reče mu taj samosilni b a t i n a š : „Sad me hajde tuži komu hoćeš !"

Ovaj isti nasilnik uapsio je bio i u Polači 7-8 Hrvata katolika, te radi tako na svim linijama sa progonima.

Narodu je dozlogrdilo ovo nasilje majora Šumarevića, poznatog bat inaša Ravnih Kotara. Ako želi da se p r o ­slavi u batinjanju, onda neka ide u Albaniju ili u Makedoniju, da tamo iskali svoju arnautsku ćud, jer mi nijesmo naučni na ovakove metode.

Znamo, da je kotarski poglavar slabić, ali ipak bi on morao da za­brani majoru, da se miješa u čisto

civilne i političke stvari. Mi držimo, da još nije proglašena vojnička dikta­tura. Tražimo od vojničke vlasti, da makne iz Benkovca ovoga nasilnika, koji sramoti vojničku vlast i uopće državu.

Jugofašist Božo Brčić iz Budaka tužio je zlobno i Grgu Petkovića, koji čami nevin u zatvoru. Budaci da se bojao, da bi mogao odgovarati sudu radi zlobne potvore, pobjegao je u treću zonu, da valjda od jugoslaven­skog fašiste ponovno postane talijan­skim fašistom.

I poglavarstvo se svejedno obazire na tužbe ovih pokvarenih ljudi, pa mirne i čestite seljane zatvara, p r o ­ganja ih sudbeno i ne ustaje protiv presizanja majora u političke stvari dozvoljavajući mu, da bat inama širi svoju arnautsku kulturu.

Bilo bi vrijeme, d a se ovoj tiraniji stane na kraj, pa upozorujemo naše narodne poslanike Hrvatske Pučke Stranke, da dignu svoj glas protiv ovih političkih prog i protiv b a ­tinanja nevinih ljudi, kao i protiv na­silnog postupka majora Šumarevića!

Ninčić-Pašićeva krivnja. *}

(Sa jedne upućene strane.) Dane i nedjelje „razgovarao" je

dr. Ninčić u St. Margherita sa Tal i­janima o provedbi rapallskoga ugo­vora. Svaki č a s s e javljalo iz Beograda, kako traži instrukcije. Kasnije se ja­vljalo, kako je pregovarao na svoju ruku. Najposlije se javljalo, kako je ministarsko viječe učinilo pritisak na njega, da više ne pregovara, nego da traži izvršenje ugovora. Sad se javlja, da je on cijelo vrijeme uopće radio po instrukcijama, a kao znak velike odlučnosti naše vlade, koja s e j e o p e ­tovano grozila, da će ugovor dati pred Ligu Naroda, sada se javlja, da će se doista to učiniti, — ako tali­janska vlada ne provede ugovor!

Mi ne ćemo slijediti pojedinih faza ove igre sa vijestima i saopštenjima, koja je imala da pokaže, kako je vlada odlučna i kako Pašić ne o d g o ­vara za ono , što čini Ninčić. Mi ćemo radije da idemo u sredinu pitanja i da kažemo, — ma da znamo da je to krupna riječ — da je Ninčić uvi­jek radio u sporazumu sa Pašićem i da je cijelo to natezanje u St. Mar­gherita jedna prosta igra, kojom se bacio pijesak u oči našoj javnosti i kojom se je išlo za tim — da se n i ­šta definitivna ne svrši .

0 tome, koji su razlozi vodili naše diplomate, da to pitanje ne svršavaju nećemo za sada da govorimo. U p o ­zoriti ćemo samo na to, da i kod naših nekih mjerodavnih krugova for­mula lučkoga konsorcija nikada nije bila definitivno skinuta sa dnevnoga reda i da je kod nekojih od prijatelja konsorcija vladalo i vlada uvjerenje,* da će najposlije i našoj javnosti, a i samim Primorcima dodijati ovo stanje i odugovlačenje, pak će reći : „pa da se svrši, — neka bude i konsorcij". Ovo bi bio, da tako kažemo, pos lo­vni momenat.

Drugi momenat je vanjsko-politi-čki, a sastoji se u stalnom i nikad i ničim pokolebanom nastojanju Paš ića i njegovih ljudi, da s Italijom ne d o -dju u ozbiljniji sukob, da ju he ozlo-volje, da joj ne naprave ozbiljnih ne­prilika. Ovo nastojanje je evidentno od vremena rata i od primirja, pa d o poznatih Vesnićevih izjava i do danas i manifestira se u poznatoj koncepciji: Skadar za Rijeku, Istra za Albaniju.

Treći momenat je unutrašnje-poli-tički. a sastoji se u stalnoj bojazni, da bi se definitivnim i povoljnim ri-ješenjem problema sjevernoga Jadrana zapadni dio naroda i zapadni krajevi a naposeb Hrvati, i suviše o s a m o ­stalili i ojačali ekonomski, što bi ih

*) Ovaj članak donosi »Slobodna Tribuna" od 3. ov. mj. u svom 174. broju. „Slobodna Tribuna" važi kao list više sklon detno-kratsko-radikalnom nastojanju u našoj državi, nego opravdanim težnjama Hrvata, te se tu ne može raditi o kakvoj separatističkoj kle­veti, kako bi rekli naši demokrati i radikalu Zato ga donosimo bes komentara. Op. ured*

politički učinilo jačima i time ote-•ščalo unutrašnje političke koncepcije izvjesnih beogradskih krugova.

I ovaj posljednji momenat se onda lako dovodi u sklad sa prvim, jer lučki konsorcij , u kome će našu državu zastupati protežeji vlade, a ne primorski i hrvatski nezavisni pr i ­vredni krugovi, daje onim prvima sve materijalno-lične pogodnost i p o ­litike prijateljske Italiji, a ovim dru­gima otežava s lobodan razvoj snaga.

I zato se oteže i pušta, da se otegne riješenje riječkog pitanja i iz­vršenje rapallskoga ugovora. Za to se svaki čas izlazi sa idejom konsor-cija, za to se kuša (a po koji put u tome i uspjeva) za tu ideju dobiti i nekoje primorske i zagrebačke kru­gove obećanjem raznih koncesija.

Vi ste u „SI. Tr ibuni" od više mjeseci unatrag stalno upozoraval i na sve ove stvari, i ako ne ovako jasno i otvoreno. Vi ste ispravno na­slućivali i predvidjali ono, što se do-gadjalo i što se sada dogadja. Vi ste pred konferenciju u Genovi otkrili, da rapallski ugovor nije registriran i ispravno upozorili na to, da s e rapal l ­ski ugovor morao registrirati već odavao prema propisima Lige Na­roda, ali je to od naše strane obu­stavljeno. Vi ste upozoravali na to, da se sa talijanske strane nabacila, a s naše strane prihvatila ideja, da bi se dao rapallski ugovor revidirati, samo za to, da se zaustavi registra­

cija i da mi ne zatražimo njegovo izvršenje u času početka genovske konferencije.

A ipak se je sve to tako doga-djalo i Italija je uspjela da otkloni neugodnost i naše optužbe i registra­cije, da pregovorima otegne stvar, da promašimo čas . Ona je d o s a d a u s -

.pjela, da nas sada, ali tek sada na ­tjera na teren „vršenja* i arbitraže, dočim smo mi mogli dobiti u ruke i te kakav adut, da smo pred Genovom registrirali i tražili najprije vršenje ugovora.

Ovo Pašić i Ninčić nisu učinili, jer nisu htjeli da učine, jer njihovoj p o ­litici ne konvenira to, a oni su s a m o podijelili uloge i Pašić je ostao kod kuće da ne podnese odgovornost i da ne proigra „odlučnosti* sada, kad je ta odlučnost jedna komedija i kad je ranijim pregovaranjem naša stvar proigrana.

Za cijelo to riječko pitanje nose jednaku i to tešku odgovornost Paš ić i Ninčić i cijeli ministarski savjet,koji je pust io, da oni rade što su radili. T u odgovornost treba da vidi cijela naša javnost, pak je za to za požaliti, što se naša š tampa nije dosta odlučno držala. Ona je mnogo pisala, ali sve same fraze na adresu Italije, nu nije urgirala svom odlučnošću i u pravi čas od naše vlade, da učini ono, što je ta vlada morala učiniti, a što nije učinila hotice i svijesno.

Broj 18,

O agrarnoj reformi. Dr. Dul ib i ć z a b r z o i p r a v e d n o r i j e šenje . — Kolonat sk i o d n o š a j i .

N e z n a t n a renta. — S t a n o v i š t e P u č k e S tranke . U financijskom odboru pr igodom

rasprave budgeta ministarstva za a-grarnu reformu govori lo je više p o ­slanika Jugoslavenskog Kluba, među kojima i dr. Duiibić.

Poslanik dr. Dulib/ć je istakao, d a je uređenje agrarnog pitanja jedna od najvažnijih i najhitnijih potreba naroda. Radi kaosa, koji vlada u tom pitanju, stekli smo nepovjerenje stranog svijeta i mi se prikazujemo u svijetu kao dr­žava, u kojoj vlada pravna nesigurnost obzirom na privatno vlasništvo. U vanjskom se svijetu govori, da je naša poljoprivredna produkcija s m a ­njena i da mi nijesmo sposobn i , da to sami riješimo. Ovo shvaćanje ino-stranstva, koje na žalost odgovara sadašnjim prilikama, od velike je štete za državu. Ministar, koji bi riješio agrarno pitanje, s tekao bi zasluge za narod. I loše riješenje toga pitanja bolje je nego stanje nesređenosti , koje prouzrokuje nezadovoljstvo i uništava prometnu prednost zemalja i sprečava poboljšanje zemlje i investicije radi nesigurnosti u pitanju zemlje,

U pogledu Dalmacije ministar je

Pismo iz Zadra. Glad u jo š okupiranoj trećoj z o n i . — Z a d a r naprot iv ob i lu je k r u h o m iz J u g o s l a v i j e ! — Pol i t ički d v o b o j . — Zbor z a e k o n o m s k o o b e z b e -đenje Zadra . — B e o g r a d s k a v l a d a n a s j e d a ta l i janskim faš i s t ima , a

po tpuno z a p u š t a i z a b o r a v l j a s v o j e n e s r e t n e s i n o v e u t rećo j z o n i . (Posebni dopis mNarodrte Straže.')

ZADAR, koncem travnja. Kao što po ostaloj Dalmaciji, tako

i ovdje oko Zadra narod strada i trpi od gladi. Velika je nestašica svake hrane, osobi to kruha. Kako doznajem od pouzdanih osoba, narod u nekim selima jede samo zelen i korjenje, Svakim danom je više vidjeti tih naših bijednika, gdje ovdje u gradu od pro­laznika na ulici i po kućama prose komadić kruha. Ovolika ih je nevolja pritisla, jer im je prošle godine zlo vrijeme odnijelo i uništilo ljetinu, tako da su ostali i bez novca i bez hrane. Više sam puta imao pr igode, da raz­govaram s tim našim zaboravljenim ljudima. Opravdano i sa suzama na -očima se tuže na svoje teško i ne­snosno stanje zbog vječnog odgađanja sa izvršenjem rapalskog ugovora. Baš zbog toga ne nalaze se ni pod Italijom ni pod Jugoslavijom, pak se ni jedna ni druga ne brine za njih. Razumljiv im je nehaj Italije, ali ih iznenađuje i boli nehaj svoje narodne države, za kojom toliko čeznu i za koju su to­liko radili, borili se, stradali i izdržali najteže kušnje.

Dok se naš narod u okolici nalazi u tako teškim prehrambenim prilika­ma, dok gladuje i strada te je željan korice hljeba, ovdje u Zadru ima na­protiv kruha izobila. No što je naj­čudnovatije i najžalosnije, da taj kruh amo dolazi najvećma baš iz Jugosla­vije. Ovdješnji veliki trgovci kupuju krušnu hranu za vrlo jeftine pare u Jugoslaviji, pa ju kasniju opet za mnogo skuplji novac prodavaju po Dalmaciji. O d samih sam tih trgovaca naime čuo, da šalju kruh za Korčulu, Brač i druga mjesta. Odavle se naj­bolje može da vidi, kako se tuđin obogaćuje našim proizvodima, dok naš narod trpi veći glad negoli što ga je trpio u teško ratno doba p o d Austr i jom!

Ovih su se dana fašisti i repu­blikanci opet posvadili . Posljedica te

svađe je bila, da je prof. Radovani^ jedan od fašističkih voda , pozvao ha dvoboj republikanca de Erco, koji se i odazvao. Na dvoboju je pobjedio fašista Radovani zadavši de Ercu i rana, o d kojih i jednu težu na licu. Vlada ih je pozvala na račun zato, što su se mačevali bez dozvole. No oni su sve zanijekali i pričinili se , kao da ne znaju za ništa. T o su mogli učiniti, jer su se tukli na tajnome mjestu, gdje ih nije nitko mogao vi­djeti. Tako su odmah pušteni na s lo ­bodu . Treba ovdje istaknuti, da je prof. Radovani glavni nadzornik svih ovdješnjih škola. Na ovaj način lijepi će odgoj i izgled dati d jec i !

Nekidan je bio veliki zbor na „Piazza del plebiscita 4 1 glede prijete­ćeg ispražnjenja III. zone. Govorili su razni govornici. Uz ostale i onorevole Krekich, koji je opet naglasio, kako Jugoslavija mora da dade željeznicu Zadar-Knin i proglasi čitavu treću zonu s lobodnom od svake carine. T o opravdava tim, jer da inače prijeti gotova ekonomska propas t Zadru. P o s l a n i c u vladi glede toga i brzojavi, u kojima iznašaju svoje odlučne za­htjeve u tome mislu.

Talijanska vlada nije se oglušila na ovaj njikov očajni krik. Poznati su njezini zahtjevi za ekonomsko obez-bjeđenje Zadra, koje su u Genovi saopćili dru Ninčiću. Poznato nam je, da im je dr. Ninčić bio spravan u mnogočem popustit i . T o je žalosno, to boli. Mnogo je žrtvovano u Ra-pallu. Više se ne smije žrtvovati. Neka se traži brzo i striktno izvrše­nje rapalskog ugovora. T o poručuje­mo beogradskoj vladi. T o neka učini što prije.

The buli.

Građani! Sjetite se svoje zarobljene braće!

bio jako škrt u svom ekspozeju i je razumjeti, da će se razriješiti kolonatski odnos i , koji imaju karakter rops tva i zavisnosti t . T o nam daje razumjeti i tumačenje, koje kani mi­nistar predložiti skupštini u zakonskoj, osnovi , koja je gotova. T a k o se u> Dalmaciji ne će zadovoljiti seljaštvo, koje živi u kolonatskim odnos ima, koja imaju karakter rops tva i zavi­snosti .

Jugoslavenski klub traži po svojim starim principima, da zemlja pripane' onome, koji je obrađuje uz pravednu odštetu dosadanjim vlasnicima. T reba pružiti prilike svakome težaku u k o -lonatskom odnošaju , ako i ne bi rop* ski da obrađuje zemlju, da se otkupi i pos tane neodvisan. Ovakova re­forma ne će zadovoljiti na roda i tr­venja ne će prestati. Govornik je is­takao • neznatnost kredita od 3 mili­juna dinara za rentu vlasnicima, jer su potrebne daleko veće sume. Pred­ložio je, da se zakonska osnova pred­loži javnosti, da se o njoj mogu iz­javiti svi zanimani krugovi.

Sastanci Hrv. Pučke Stranke. U L i š a n i m a . Nar. pos l . Stjepan

Barić održao je pouzdani sastanak seljaka u Lišanima, benkovačkog k o ­tara. Seljaci su se listom izjavili za program H P S i njezinu taktiku.

U B e n k o v c u . Na sastanku varo-šana Hrvata u Benkovcu, izložio je posl . Barić program taktike H P S i taktiku Hrvatskoga Bloka. Učesnici sastanka odobrili su razlaganje g. p o ­slanika. Prisutni seljaci iznijeli su te­ške pri tužbe proti z loporabama nekih upravnika u kotaru prema Hrvatima, nadasve prema hrvatskim seljacima. Upravnici se vladaju kao da se ne nalaze u p i tomom hrvatskom benko ­vačkom kraju, nego negdje t amo u divljoj Albaniji.

U S t a n k o v c i m a . I ako je sastanak najavljen u kasnu večer, sakupi lo se u tili čas velik broj Stankovčana, koji su najvećom pomnjom pratili razla­ganje nar. poslanika Barića o s a d a ­šnjem političkom položaju te o p r o ­gramu i taktici HPS. Poslije pos lan i ­kova govora razvila se zanimiva debata , koja je još bolje razjasnila op ravda ­nost stanovišta i taktike HPS , te su se učesnici j ednodušno izjavili za H P S i u kasnu se noć oprostili od g. poslanika.

U D r n i š u . Na sastanak su pozvani i nekoji Hrvati, koji se ne slažu s p o ­litikom HPS. Razlaganje poslanika Barića bilo je tako uvjerljivo, da su svi prisutni bez iznimke osudili poli­tiku apstinencije i priznali valjanost taktike HPS. Pobijene su glasine, što ih se proračunano, u svrhu slabljenja hrvatskih redova u drniškoj krajini, baca u narod sa stanovite s trane. Sa­stanak je bio lijepa manifestacija za načela i rad HPS i njezinih poslanika. Učesnici zaželješe, da ih se što češće posjeti i ovakvim sastancima pripravi Hrvate za veliku i odlučnu borbu, što je H P S sprema za izvojštenje pot­p u n e . plemenske i vjerske ravnopra­vnosti u državi.

U M i l j e v c i m a . Bez ikakvih pri­prema Miljevčani (veliko selo blizu Drniša) pohrliše u veoma velikom broju na sastanak, netom začuše, da se u njihovom selu nalazi nar. posl. Barić. Mnogi se moradoše vratiti, što ne bijaše dovoljno mjesta za toliko naroda . Govor poslanika saslušan je najvećim zanimanjem i razumijevanjem. Jedna za drugom padale su predra­

sude o HPS, što ih se sa s tanovite , strane proračunano i sistematski u n o s i medu čestite i bistre miljevačke te­žake Hrvate, ne bi li se Hrvati kato­lici drniške krajine međusobno poc i -jepli r— znade 'se na čiju korist. P o ­slanik Barić bio je burno aklamiran. Oduševljeni Miljevčani izrazili su je­dnodušnu želju, da H P S i njezini p o ­slanici ustraju na svom putu . Uz njih i uz HPS nalaze se svi čestiti Hrvatj; katolici.

Ovi sastanci u prVoj i drugoj z o n i , jasno pokazaše , d a će Hrvati u onim., krajevima listom pristati uz HPS .

Poslanik Barić zadržao se na ovim sas tancima svega 4 dana. Bio je p o ­zivan u mnogo drugih sela, no p o ­zivima se ovaj put nije mogao oda ­zvati, jer se morao vratiti natrag zbog sas tanaka sazvatih u Slavoniji.

Domaće vijesti. N o v i s a r a j e v s k i n a d b i s k u p . Slu­

žbeni list r imske kurije javlja, da je Sv. Stolica imenovala dosadašnjeg kapitularnog vikara i dugogodišnjeg pomoćnog b i skupa u Sarajevu dra Ivana Ev. Šarića, sarajevskim nad­b iskupom. Drago nam je, što s t ano ­viti krugovi nijesu uspjeli sa svojim makinacijama, da spriječe ovo ime­novanje, kako se bilo bojati. Sara­jevska nadbiskupi ja dobija sveta, učena i revna Pastira. Presv. dru Ša-riću, odl ičnom rodoljubu i revnom Past iru, ovom pr igodom izrazujemo svoje najiskrenije čestitke uz želju, da njegov pastirski rad b u d e na korist vjere, Crkve i naroda .

Z a H r v . P u č k u S t r a n k u . Svećen­stvo benkovačkog i skradinskog de ­kanata na sastanku, održanom 27 travnja u Lišanima kraj Benkovca, jednodušno je odobri lo s tanovište i taktiku Hrvatske Pučke Stranke i Ju­goslavenskog Kluba.

D r . D u l i b i ć o p o t r e b a m a D a l ­m a c i j e . 3. ov. mj. na sjednici finan­cijskog odbora, na kojoj se raspra­vljalo o budžetu ministarstva pol jo­privrede i voda, is taknuo je poslanik Jugoslavenskog kluba dr . Dulibić, da je najveći dio budžetnih suma p red ­viđen za lične izdatke, a najmanji za materijalne, da činovnici ne mogu da razviju intenzivni p o s a o . Govornik upozorava na Zemal j sko-gospodarsko

Strana 3 .

Vijeće u Splitu, za Čiju se subvenciju troši 5—6000 dinara, a bila bi p o ­grebna znatna p o m o ć , jer je Vijeće izgubilo svoju veliku zgradu, koju je pos jedovalo u Zadru. Govornik ističe pot rebu svota za isušenje močvara i regulaciju voda . Naglasio je, kako su za Dalmaciju određene sasma smiješne svote, sa kojima se ne će moći povr-Šiti radnje u Ribnici, kod Skradina i

§na Vrgorskom jezeru, ne će se moći provesti isušenje neretvanskog, sinjskog, imotskog, kninskog i drugih polja. Go­vornik je spomenuo, kako su predvi­đeni neznatni izdaci za vodovode i čatrnje kao n. pr. za šibenički vo­dovod. Na kraju je izjavio, da na ovakov način moramo nazadovati, a ne napredovati.

G l a v n a s k u p š t i n a o s i g u r a v a j u ć e z a d r u g e „ C r o a t i a " u Z a g r e b u . 12. proš l . mj. održana je u dvorani vla­stite palače 36. redovna glavna s k u p ­ština osiguravajuće zadruge „Croatia" p o d predsjedanjem zadružnog p red­sjednika g. dra . Vladimira Nikolića-Podrlnskoga. Nakon imenovanja skru-ta tora gg. Jurja Bezuka i Franje Horvata te pe rovođe g. ive Juričića pročitao je upravljajući ravnatelj g. Mihovil Nikolič poslovni izvještaj ravnateljstva i nadzornog o d b o r a za god. 1921., odakle proizlazi, da je zadruga u toj godin i neobično snažno napredovala . Pr ihod na čistim p re ­mijama u svim odjelima iznosio je K 29,214,363.96, te j e ' spram p red -prošle godine veći za K 15,434.411.50. Produkcija novih osiguranja u život­nom poslu doseg la je K 109.365.601, pa je veća za K 58,316.474 od one u god. 1920. Isplaćene štete u svim o -djelima iznosile su K 6,126.799,21, a Od osnovan ja zadruge ukupno K 18,795.844.86. Zadružna imovina p o ­rasla je za K 12,662,027.61 na K 30,263.770.39. Glavna je skupšt ina uzela ovaj izvještaj s odobrenjem na znanje i usvojila predlog o uporab i poslovnog suviška, iznosečeg K 530,501.54, te ravnateljstvu i nadzor­nom odboru podijelila apsolutori j . Iza toga su u nadzorni odbor izabrana p o ­novo gg. Nikola Ćuk, arh. Janko Holjac, Fran Kukuljevič Sakcinski i Miroslav Kulmer. Napokon je na pre ­dlog zadrugara, vladinog odjelnog predstojnika u miru, g. Zvonimira Žepića, izraženo priznanje ravnatelj­stvu, nadzornom odboru i zavodskom činovništvu za uspješan rad.

Naši dopisi. R a b , 27. travnja.

( P r o s l a v a g o d i š n j i c e o s l o b o đ e n j a ) . — Jurjev dan našeg oslobođenja p r o ­šle godine, kad su naše oblasti i vojska, praćena glazbom, posu ta cvijećem, pozdravljena od cijelog na­roda stupila na ovaj otok, bio je dan sreće i suza radosnica , koje su tek srca mogla da osjete, ali pero nije bilo kadro da opiše .

U nedjelju 2 3 . o. mj. proslavio je Rab prvu godišnjicu svoga os lobo­đenja, ali skromno. Radi kiše, a možda i još radi česa, nije se vidjelo onoga velikog mnoštva lanjskog naroda. Iza svečane službe Božje, kojoj su pr isu­stvovale oblasti i narod, bi otpjevana zahvalnica „Tebe Boga hvalimo", a zatim je narod u povorci krenuo na određeno mjesto, gdje se izredalo pet govornika, koji su zastupali sve stališe (1). Njihovi su govori protekli iz jugoslavenskih srdaca i naišli na opće odobravanje. Sjetiše nas onog velikog lanjskog dana, kad smo bili svi jedno. Šibajući sve ono, što ne valja i Što je uzrok današnje nesre-đenosti u državi, utvrdiše nas u uvje­renju i ostvarenju jedne velike i

oćne Jugoslavije, ali za tako veliko

djelo potrebna je sloga i ljubav, a mržnju valja baciti na s t ranu. Govori su popraćeni burnim pljeskom i za­vršeni našim himnama. Svečanost se nastavila po podne sa izvađanjem nekih sokolskih vježbi i p lesom.

Na gornje primjećujemo s a m o ovo: Jest, ljubavi nam treba, hoćemo li, da naša domovina postane zbilja velikom, ali dok ima u Dalmaciji i jedan imi­tator talijanskih fašista, o njoj ne može biti govora .

Dao Bog, zatekla nas druga g o ­dišnjica sve u slozi i ljubavi.

Jugoslaven.

Književnost.

moćne Jug

C r k v e n i p r i r u č n i k z a k a t o l i č k e J u g o s l a v e n e . Svrha je ove knjige, koju je izdao poduzetni slovenski župnik Antun Mrkun, da upozna m e ­đusobno katoličke Jugoslavene, o s o ­bito svećenstvo, i da ih Što moguće više združi u jedinstvenu i čvrstu fa­langu, koja će da složno istupa na obranu vjere i Crkve. Katolički Jugo­slaveni imaju sada na raspolaganju knjigu, koja ih upoznava sa stanjem katolicizma kod nas Jugoslavena. O d kolike je važnosti ta knjiga može da sudi samo onaj, koji d o b r o pozna položaj nas katolika u našoj državi. Knjiga daje cjelokupni pregled stanja svih biskupija u državi SHS. u prvom dijelu, a u drugom i pregled jugosla­venskog svećenstva izvan granica Ju­goslavije u drugim državama. N a b r o ­jene su također sve naše katoličke vjerske, prosvjetne i dobrotvorne us ta­nove, G. Mrkun je prvi, koji je p o ­kušao, da riješi ovo teško, ali važno pitanje. Svakome je jasno, kako je težak b io taj p o s a o i sa koliko je truda morao da bude spojen. Zato će svatko Iako shvatiti, a i opravdati eventualne nedostatke, koji ipak n e umanjuju veliku važnost i potrebu ove knjige. Knjiga opsiže 264 stranice* Hrvatski je d io napisan hrvatski, a slovenski na slovenskom jeziku. Stoji 20 dinara, s poštar inom 2 1 . Naručuje se kod Hrvatske Knjižare u Splitu i kod samog p i sca : Antun Mrkun, župnik, Homec, poš ta Radomlje (Slo­venija). — B.

Gradske vijesti. P r o s l a v a Z r i n j s k o - F r a n k o p a n s k o g

d a n a . Rodoljubnom inicijativom mje­snog odbora „Jugoslavenske Matice" bio je u prošlu nedjelju svečano proslavljen jedan nezaboravni dan iz naše narodne povjes t i : 30. travnja 1671., kad za veliku ideju s lobode padoše u Bečkom Novom Mjestu glave hrvatskih narodnih m u č e n i k a : Petra Zrinjskoga i Franje Krsta Fran-kopana.

Ujutro je, uz neobično sudjelovanje građanstva i predstavnika mjesnih vlasti i društava, bila odslužena služba Božja u Stolnoj Crkvi. Preko sv. Mise otpjevao je muški zbor „Filharmoničkog društva" Rosenbergerov „Pokoj im vječni", dok je „Šibenska glazba* odsvirala nekolike žalobne komade .

Uveče je bila proslava u , D r ž a -vnom Domu". Poslije himne ,Bože pravde" , koju je u harmonizaciji g. Gotovca precizno izveo zbor „Filhar-moničkog društva", držao je prof. g. dr. M. Perković prigodno slovo o našim herojima. Govornik je nastojao da predoči neprolazne zasluge ovih naših prvih domaćih dinasta u borbi protiv centralističnih težnja bečkoga dvora i njemačke najezde. Historijska je pozadina bila s labo osvijetljena i zato se gigantska pojava naših veli­kana nije mogla dovoljno da istakne. Zatim je pjevački zbor izveo nekoliko prigodnih komada i jaku Gotovčevu skladbu „Na Vardaru.* Nažalost

pokazalo se i ovoga puta, da dvora­na „Drž. D o m a ne može da udovolji po t rebama našega grada. Tijesna je i neakustična; pozornica nije za oveći zbor. U onako zagušljivu ambijentu nije se mogao očekivati bolji uspjeh. Zbor je bio srdačno pozdravljen. Samo mu se opravdano prigovorilo, zašto ovom prigodom nije otpjevao sve tri narodne himne. Vara se , ako misli, da je . B o ž e pravde* naša zajed­nička narodna himna.

Zadnja točka programa „Nada Istre* od Škalka mogla je s lobodno izostati. Patr iotska tendencija ne može da naknadi onakovu prazninu koncep­cije. I izvedba je bila loša. Bila bi velika šteta, kad bi se „Diletanski k l u b " bavio i unaprijed ovako neza­hvalnim stvarima, bez umjetničke vrijednosti.

Kako doznajemo, materijalni je uspjeh zabave bio vrlo lijep.

P o v r a t a k b i s k u p a . U srijedu pa­robrodom iz Bakra vratio se presv. b iskup dr. Mileta sa biskupskih kon-ferenca u Zagrebu. Dočekao ga je Kaptol i svećenstvo.

N a p r o l a s k u . Na povratku iz Za­greba bili su u srijedu na prolasku za Split, odnosno Dubrovnik, presv. gosp . F . Uccellini, biskup kotorski i preč. gg. kan. L. Ivanisevic, splitski kapit. vikar i kan. V. Barbić, delegat d u b r o ­vačkog biskupa, te se kratko zadržali u našem gradu.

„ S m e t a n a " u Š i b e n i k u . Glasovito i prvo češko pjevačko društvo „Sme­tana" iz Praga na svojoj turneji po Jugoslaviji -u petak je prispjelo u Split, gdje je uvečer priredilo koncerat. Društvo je zaželjelo, da priredi i je­dan koncerat u Šibeniku, pak mu je stavljena u izgled matineja u nedjelju 7. ov. mj. Sutra (nedjelja) dolazi u tu svrhu željeznicom iz Splita. K a k o d o -zna'jemo, dočeku će prisustvovati uz općinskog upravitelja te „Filharmoni-čko društva" i odaslanici drugih mjesnih društavo. Stavljamo na srce cjelokupnom građanstvu i vlastima, da dođe ususret umjetničkoj repre­zentaciji bratskog češkog naroda .

S a s t a n a k H r v . K a t . N a r . S a v e z a . Pozivlju se svi članovi i članice Hrv. Kat. Nar. Saveza, da pristupe na sa ­stanak, koji će se održati u nedjelju 7. ov. mj. u 7 s a t i . uvečer u p ro s t o ­rijama Dječjeg zabavišta f„badžana") . Na sastanak mogu pristupiti i oni građani i građanke, koji još nijesu imali prigode, da se jave za člana Saveza, a željeli bi u nj stupiti. — Okružni odbor .

C K n j i ž n i c a „ P a v l i n o v i ć " . Sutra, 7. ov. mj. poslije male stanke pre-otvara se ova prva i obljubljena naša narodna gradska knjižnica u svojim novim lijepo uređenim prostorijama u Glavnoj ulici (kuća „Javne d o b r o -tvornosti" poviše Drogarije Vučić). Knjižnica posuđuje knjige subotom od 6—7 sati večer mladeži, a srije­dom i nedjeljom isto od 6—7 sati večer ostalim članovima i članicama.

B e z p l a ć e . 6. je od mjeseca, a još nijesu primili plaće ni aktivni drž. namještenici ni umirovljenici, jer na poreznom uredu nema novaca. Kao što je opravdano i razumljivo, veliko je zato nezadovoljstvo među istima. Nije dosta, što im još nijesu prema da ­našnjoj silnoj skupoći povišene i ure­đene plaće; nije dosta, što ih se toliko vara i odgađa sa isplatom obećanih doplataka i dodataka. I na onu ku­kavnu plaću, što je imaju, moraju ovoliko čekati i za njom uzdisati, a ipak moraju hraniti sebe i obitel j! Ovo se ne smije nikako događat i niti ovako nečovječno postupati sa čino-vništvom. T o silno škodi ugledu

države, tim više, što se to znade češće dogoditi .

P o p r a v a k u m j e t n i č k i h s t e p e n i c a . Nastojanjem pokr. konservatora dra Fr. Bulića i š ibenske općine ovih se dana popravlja historička umjetnička skala crkve sv. Ivana. 2 1 . l is topada 1460. učinila je bratovština sv. Ivana ugovor sa Ivanom Pribislavić (Parbi -slafich), kojim se on obvezuje, da će izgraditi kamenite stepenice uz crkvu i dva „agnus Dei" , kako sve to čita­mo u starim spisima ove crkve. Ove su .stepenice poslije monumentalne bazilike najljepši starinski ures u gradu.

K o n c e r a t B e o g r a d s k o g p j e v a č ­k o g d r u S t v a . U srijedu uvečer u „KinO Tes la" priredili su vokalni koncerat članovi beogradskog pje­vačkog društva sa biranim progra ­mom pod upravom g. Manojlovića. Zbor je izveo više komada domaćih komponis ta i narodnih popjevaka. Na koncu su i zbor i učitelj bili o b ­dareni sa lovor-vijencima.

U m j e t n i č k i k o n c e r a t . U petak, 5. ov. mj., u „Kino Tesla" priredili su lijepi i uspjeli koncerat vrijedni umje­tnik na violinu iz Zagreba prof. Ladislav Škatula-Miranov i čuveni pianista prof. dr. Hugo Mihalovich. Program je bio b i r an : djela Griega, Čajkovskija,Liszta, Dobroniča i VVieni-avvskoga. Koncertu je sudjelovao i mjesni orhester „Filharmoničnog dru­štva" pod vrsnim dirigiranjem Ma. Gotovca.

P s i b e z n a g u b i c a . Tuže nam se iz građanstva, da je po gradu vidjeti mnogo pasa bez nagubice. U Splitu » p o drugim gradovima izdate su upogled toga najstrože mjere, da p re -dusretnu kakvoj nesreći. Trebalo bi da i naše mjerodavne vlasti to što prije učine. Ne će valjda čekati, da se prije dogodi koja nemila nesreća, što je vrlo lako.

P r v i s v i b n j a proslavio se u Ši­beniku veselo i bez ikakvog incidenta, „Šibenska glazba" je rano ujutro obišla gradom svirajući vesele koračnice. Poslije podne je na Šubičevcu pri­redila građanstvu koncerat, na koji je pohrlilo mnogo svijeta.

S t a v n j a . U ponedjeljak, I . ov mj., je počela stavnja rođenih god. 1898—1902. Odaziv je dobar . Uzi-miju ih od 60—80 posto, kako koji dan.

U s k r s n i d a r š i b e n s k e š k o l s k e m l a d e ž i n e s p a š e n o j i s t a r s k o j d j ec i . Sakupljanjem uskrsnih jaja među školskom mladeži ovoga grada za istarsku djecu post igao se veliki u s ­pjeh. Sakupila j e : 1. Kr. realna ref. gimn. i vel. gimnazija Din. 274*50; 2. Ženska građanska škola Din. 125*50; 3. Gradska muška osnovna škola Din. 391, jaja 127; 4. Gradska ženska osnovna škola Din. 233, jaja 2 7 ; 5. Varoška muška osnovna škola p i n . 98, jaja 8 ; 6. Ženska osnovna škola kod sv. Luce Din. 146.50 ; 7. Zakladna škola Boman-Kovačević Din. 50*50; 8. Mješovita osn. škola Dolac Din. 58*50 i 9. Mješovita osn. škola Crni­ca Din. 40, jaja 18. Svega skupa sa ­kupilo s e : Din. 1.417*50, a 180 jaja. — Lijepo je i ganutljivo bilo gledati , kojim ponosom i s kojom ljubavlju naši mališi donašahu jaje ili dinar kao dar svojem drugu ili drugarici u sužanjstvu. Dobrostivim darovateljima i marnim nastavnicima sviju vrsta škola u gradu Uprava mjesne^ p o ­družnice „Jugosl. Matice" od srca zahvaljuje pozivljući sve, da nastoje održati budnom narodnu svijest, „pa naše pleme izginuti ne ć e " .

Javna zahvala. Za bolesti, smrti i sprovoda našeg

premilog jedinca

Dragutina primili smo sijaset dokaza ljubavi i prijateljske naklonosti.

Nemoguće je, da svakome napose zahvalimo, pa ovim putem izrazujemo našu dužnu harnost na Ijubeznosti od ma koga i na koji god način iska­zanoj nam.

Šibenik, 30. travnja 1922. Martin i Rina Barač . Miros lav 1 Ivka Jadronja.

MALI OGLASNIK sa višegodišnjem službom, vješt rukovođenju blagajne,

sastavljanju predračuna i konačnih ra­

čuna, zna također pisati na pisaćem stroju, traži nartiještenje kod koje agenture, trgovine, banke ili kod bilo koje kancelarije. Obratiti se upravi lista.

Prima popravke popravlja srebrene torbice, pozlaćuje i posrebruje, čisti i popravlja service brzo i solidno zlatar Vjekosiav Griin-baum na G o s p o d s k o m trgu, kuća Vidović.

Čast mi j e o v i m javi t i p . n. o p ć i n s t v u , d a su mi iz d o m a ć e t v o r n i c e upravo pr i sp je l e n a j m o -

• dernije i najso l idni je i z r a đ e n e s p a v a ć e s o b e . Cijene su vr lo umje­rene , pak s e p r e p o r u č a m

Sa štovanjem S T J E P A N V . KARKOVIĆ

Prodaja pokućstva i tapetarska radiona Ulica sv. Frane.

PAPIRNICA

GRGO R 9 D I Ć (prije A. et O. Rude)

ŠIBENIK (Glavna ulica). Bogati izbor svih vrsti umjetni­čkih dopisnica, te šibenskih raz­

glednica. Prodaja š k o l s k i h p o t r e p š t i n a , raznog papira te sve vrsti k a n ­

c e l a r i j s k o g pr ibora . Trgovina raznih par fema , mio­mirisnih s a p u n a , praška za zube i slično, te raznih i gračk i za djecu.

Cijene u m j e r e n e !

S k l a d i š t e k e m i j s k i h p r o i z v o d a , l ak b o j a , g u m e n i h p r e d m e t a i o .

OPTIKA. N a o č a l a C v i k e r a .

Im iu je svaku Izradbu po okil. liječničkom proi Primaju s e p o p r a v c i .

SUH TELEFON 36

Po najnižim dnevnim cij nama nudjamo rezanih i iscj panihbukovih i hrastovih dr za gorivo.

Po želji kupca obavlja dostava i kući.

Svakovrsno llohovito i e (lipov cvijet, b a z g o v cvijet, Ka­

milice! l i šće , Korijene itd.) kupuje, upute sa sabiranje daje

G. H O F F M A N N i DR. MARIBOR, Kopi tarjeva ul. 11

P o d r u ž n i c e : Vel iki B e č k e r e k ( B a n a t ) , Dre-sden-A S e r r e s t r a s s e 5, T i m i s v a r a (Rumunjska)

B a l r o s m a z u j v a ( M a d j a r s k a ) .

Prigoda I Prodajem jednu kuću u gra­

du blizu perivoja vrlo jeftino,

sa prizemnim lokalima (70

četv. metra) podesnim za

svaku vrst trgovine. Obratiti

se kod Reklamne i posred­

ničke agencije „Uspjeh".

7 7 | i n m m m m m p T | i i i m i l i m m u I | I I I «

Otpremu robe sa stanice Bakar u luku i obratno, te ukrcaj na parobrode preuzima najbrže i najkulantnije

I t. j . tt. FOREMPOHER i drug Vlastita skladišta brašna, tjestenine

= i žitarica ================= P O M O R S K A AGENCIJA .

Brzojavi : FOREMPOHER, Bakar • Telefon br. 14.

I I I [ B ] M I

Prva jugoslavenska odlikovana tvornica M a r a s k i n a i L i k e r a

PETAR BUZOLIĆ - SPLIT J a d r a n s k a ul . T e l e f o n br . 274.

P r o i z v a đ a : Prvoklasnu odlikovanu vrst: MARASKINA marke

„SOKOL* i „ T R I G L A V * . — -

Obljubljene LIKERE: Višnjevicu škovac, i t. d. - ~=

Pelinkovac - Kru-

Cognac Médicinal - Cognac Vieux - Jamaica i Tea Ruti

RAKIJE: Borovicu - Šljivovicu - Travaricu. SIRUPE : Marenu - Granatinu - Frambua - Limonadu

VEST C I J E N E U M J E R E N E ! Otprema brza i tačna. — Cijenili se šalje trgovcima na zahtjev.

tUDStYO t KNJIŽARA FILIP BABIC - ŠIBENIK

(HRVATSKA KNJIŽARNICA - ZADAR)

Karbida, Kalciumcianamida i ostali!

umjetnih gnojiva za državu S. H. S. • ii •!—•«•1111111 ii« i mimmmmmmmmmmmmmmmmmmmm^mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm

Grubišić & Comp. ŠIBENIK (Dalmacija)

Upute i cijene daje tvrtka na zahtje Brzojavi: Cianamid Telefon Br.

t n ^ K a M S ! ' 1 ' S i ^ ^ ^ "iiiiiii! 'giiii''»»' l!iiiiii! l l '"' | l!5 "Siiii #

Novo moderno uređen i povećan posao . — Potpuno skladište Jugoslav. knjiga. — Veliki sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište papira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. — Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na stručne i periodične časopise svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće strojeve Stenzil i Karbon-papiri . Otprema b r z a i t o č n a a c i jene je f t ine . — S o l i d n a p o s l u g a .

>v.

Zadružna gospodarska banka d.d. Glavna ulica br. 122 P O f J P U Ž n J C B Š i b 6 1 1 1 k . Brzojavni naslov: Gospobnnha

C e n t r a l a L j u b l j a n a . P o d r u ž n i c e : Đakovo, Maribor, Sarajevo, Sombor, Split.

Ispostava: Bled. — Interesna zajednica sa: Sveopćom zanatlijskom bankom d.d. u Zagrebu i njenom podružnicom uKanovcu te Gospodarskom bankom d. d . u Novom Sadu.

Glavnica i pričuvo skupa m afilijacijama K. 50.000.000. Podjeljuje trgovcima kredite, eskomptira mjenice, lombardira vrijednosne papire, kupuje i prodaje valute i devize, prima uloške,

na tekući račun i na knjižice te obavlja sve bankovne i burzovne transakcije uz najpovoljnije uvjete. ,-nlli.: Ui4K ,1!HI«l!1,HiMi:,|lCZR

« » c s 8 i ; i i Ì ! i» S t

Y i)

Izdavatelj i odgovorni urednik: J o s i p Url ić Ivanov ić Tisak H r v a t s k e Z a d r u ž n e T i s k a