sa training modul iv.ppt

100
REGISTRACIJA BIZNISA & ORGANIZACIJA POSLOVANJA Marko Dmitrović Sarajevo, 13.-15. 5. 2014. godine

Upload: johnie-weismuller

Post on 22-Dec-2015

22 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: SA Training modul IV.ppt

REGISTRACIJABIZNISA &

ORGANIZACIJA POSLOVANJA

Marko DmitrovićSarajevo, 13.-15. 5. 2014. godine

Page 2: SA Training modul IV.ppt

Marko Dmitrović,porezni i poslovni

savjetnik

[email protected]

Page 3: SA Training modul IV.ppt

IV MODUL – SADRŽAJ

Pravne forme organizacija Unutrašnja organizacija subjekta Strateško planiranje Identifikacija rizika Osnivanje društva i samostalne djelatnosti Poslovanje nakon osnivanja

Vođenje knjiga Plaćanje poreza i drugih obaveza, fiskalizacija

Page 4: SA Training modul IV.ppt

FORME ZA POKRETANJE BIZNISA

Postoje dvije osnovne forme: Preduzeće (privredno društvo) Samostalna djelatnost

Unutar svake od te dvije forme postoje podvrste koje imaju svoje specifičnosti

Obje forme imaju prednosti i nedostatke

Page 5: SA Training modul IV.ppt

PREDUZEĆA

“Zakon o privrednim društvima” Osnivači mogu biti fizička i pravna lica Vrste preduzeća:

Društvo s neograničenom odgovornošću Društvo s ograničenom odgovornošću Komanditno društvo Dioničko društvo

Page 6: SA Training modul IV.ppt

SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Postoje razni oblici: Obrt i djelatnosti srodne obrtu Trgovačke radnje Ugostiteljske radnje Tzv. “slobodna zanimanja”

Načelno su slični, ali postoje praktične razlike kod osnivanja, propisi su drugi i sl.

Page 7: SA Training modul IV.ppt

ZAŠTO NIJE ISTO?

Osnovna razlika je u ODGOVORNOSTI osnivača Društvo djeluje kao posebno lice Samostalna djelatnost = njen vlasnik Različit je postupak osnivanja Različite su obaveze tokom poslovanja Ne postoji mogućnost preregistracije iz

samostalne djelatnostu u preduzeće i obrnuto

Page 8: SA Training modul IV.ppt

Više teoretski dio:Management

Page 9: SA Training modul IV.ppt

ORGANIZACIONA STRUKTURA

Ona se može definisati kao način organizacije poslovanja i raspodjele zadataka u subjektu

Drugim riječima, ona nam pokazuje: Ko šta radi i ko kome odgovara? Na koji način smo organizovali aktivnosti? Koje funkcije obavljamo samostalno, a za koje

vršimo outsourcing? Cilj je da djelujemo učinkovito

Page 10: SA Training modul IV.ppt

ORGANIZACIONA STRUKTURA

O tome treba razmišljati prije početka rada Struktura je odraz hijerarhije i koordinacije Izbor strukture zavisi od više faktora:

Djelatnosti, tehnologije, veličine, strategije, životne faze subjekta, snage...

Međutim, to je karakteristika preduzeća U samostalnim djelatnostima je jednostavnije

Najčešće postoji “gazda” i možda neki zaposlenik

Page 11: SA Training modul IV.ppt

DIMENZIJE STRUKTURE

Specijalizacija: podrazumijeva podjelu rada i dodjeljivanje zadataka radnim mjestima

Decentralizacija: prepuštanje ovlaštenja drugima u organizaciji (autokratija, oligarhija, policentrična autokratija, demokratija), raspon kontrole...

Departmentalizacija: organizacija rada kroz odjele, sektore, divizije...

Koordinacija: povezivanje dijelova organizacije (vertikalna i horizontalna)

Page 12: SA Training modul IV.ppt

MODELI ORG. STRUKTURA

Linijski model Linijsko-štabni model Funkcionalni model Divizioni model Proizvodni model Teritorijalni model Matrični model, itd...

Page 13: SA Training modul IV.ppt

LINIJSKI MODEL

Pogodan za skroz male biznise Prednosti: jednostavnost i čvrsta kontrola Slabosti: ne znaju svi sve dobro raditi

Page 14: SA Training modul IV.ppt

LINIJSKO-ŠTABNI MODEL

Prednosti: rasterećenje kroz štabove (npr. za kadrovsku politiku, računovodstvo, marketing...)

Slabosti: manja odgovornost, zavist, ambicija

Page 15: SA Training modul IV.ppt

FUNKCIONALNI MODEL

Šta su funkcije? Nabavka Marketing Proizvodnja Istraživanje i razvoj Prodaja Upravljanje ljudskim resursima Marketing Itd... Servis

Prednosti: kvalitetna podjela rada i visoka specijalizacija, srednji menadžeri osjećaju da su važni

Nedostaci: nadmetanje

Page 16: SA Training modul IV.ppt

PRIMJER STRUKTURE

Page 17: SA Training modul IV.ppt

STRATEŠKO PLANIRANJE

Proces koji je kombinacija procjene, znanja, vještine, kreativnosti, analize...

Cilj je uspješno poslovanje organizacije Samo 10% organizacija sprovodi svoju strategiju

Zato što je nisu postavili realno

U teoriji postoje razni alati: SWOT matrica VRIO okvir i drugi

Page 18: SA Training modul IV.ppt

STRATEŠKO PLANIRANJE

Donošenje odluka usmjerenih ka budućnosti Po tome se razlikuje od operativnog planiranja Ključno je detaljno sagledati nas kao organizaciju,

ali i okolinu u kojoj namjeravamo funkcionisati Međutim, planiranje nije samo sebi cilj

Cilj je da se u tom procesu kreira strateški plan Taj plan je vodilja jedne organizacije Jednom usvojen plan nije nepromjenjiv

Page 19: SA Training modul IV.ppt

STRATEŠKO PLANIRANJE

Vizija Šta želimo kao organizacija? Svrha postojanja, filozofija i sistem vrijednosti Kreativni izraz onoga što želimo postići Microsoft: Staviti jedan kompjuter na svaki

pisaći stol u Americi Sve što se moglo izumiti, izumljeno je (1899) :D

Page 20: SA Training modul IV.ppt

STRATEŠKO PLANIRANJE

Misija Zašto postojimo? Razlog postojanja Zavisi od interesnih grupa Nešto à la: Postati vodeći X u BiH i zadovoljiti potrebe

naših klijenata kao niko drugi Facebook: Dati ljudima moć da dijele i čine svijet

otvorenijim i povezanijim Youtube: Pružiti brz i jednostavan pristup te omogućiti

učestalo dijeljenje videa s drugima

Page 21: SA Training modul IV.ppt

INTERNA ANALIZA

VRIO okvir Da li je to nešto naše vrijedno? Da li je to nešto rijetko? Da li je teško za imitirati? Da li naša sve to organizacija podržava?

Od odgovora zavisi koje su naše ključne prednosti Idemo li na to da budemo jeftiniji ili drugačiji?

Šta je naša konkurentska prednost?

Page 22: SA Training modul IV.ppt

ANALIZA OKRUŽENJA

Kako različiti elementi okruženja djeluju ili mogu djelovatni na našu organzaciju? Dobavljači, kupci, konkurencija, supstituti...

PESTLE (prilike i prijetnje) Političke Ekonomske Socijalne (društvene) Tehnološke Pravne Ekološke

Page 23: SA Training modul IV.ppt

SWOT ANALIZA

Interni elementi: Snage (strengths) Slabosti (weaknesses)

Eksterni elementi: Prilike (opportunities) Prijetnje (threats)

Page 24: SA Training modul IV.ppt

GENERIČKE STRATEGIJE

Šta je strateški cilj? Visoka ili niska pokrivenost tržišta

Šta je ključna konkurentska prednost? Manji troškovi ili diferenciranost proizvoda

Na osnovu odgovora, imamo tri osnovna tipa: Troškovno vođstvo (visoka pokrivenost, niski troškovi) Diferencijacija (visoka pokrivenost, drugačiji proizvod) Fokusiranost (na troškove ili na proizvod, uz nisku

pokrivenost tržišta)

Page 25: SA Training modul IV.ppt

FINALIZACIJA

Izrada strateškog plana koji je U skladu sa vizijom U skladu s misijom U skladu s mogućnostima organizacije U skladu s okruženjem U skladu s odabranom strategijom

Praćenje (Balanced Scorecard) Kontrola i organizacijsko učenje

Page 26: SA Training modul IV.ppt

RIZIK

To su neizvjesnost i izloženost nečemu Nema rizika ako nedostaje nešto od to dvoje

Tokom poslovanja ćemo se suočavati s raznim problemima, a dobro ih je predvidjeti

Sve se svodi na tri koraka: Identifikacija rizika Analiza uočenih rizika Mjere odbrane od rizika

Page 27: SA Training modul IV.ppt

IDENTIFIKACIJA RIZIKA

Važna kako bismo sagledali sve s čim se možemo suočiti u budućem radu

...i da bismo se što bolje pripremili za rizike Preventivne mjere i planirane procedure Poželjno je uključiti osobe sa strane Dobro poznavanje svih elemenata našeg projekta Postoje razne tehnike u teoriji

Ankete, brainstorming, SWOT...

Page 28: SA Training modul IV.ppt

VRSTE RIZIKA

Postoji “hiljadu” podjela rizika, zavisno od uzetog kriterija, a to u mnogome zavise i od djelatnosti

Najčešće se spominju: Pravni rizik Politički rizik Tržišni rizik Kamatni rizik Operativni rizik Rizik likvidnosti...

Page 29: SA Training modul IV.ppt

MAPIRANJE RIZIKA

Uočene rizike treba pozicionirati u “mapi” Mapa nam pomaže:

Da budemo svjesniji postojanja uočenih rizika Da znamo snagu svakog uočenog rizika Da znamo poduzeti daljnje korake

Rizici se rangiraju prema dva kriterija: Značajnost Vjerovatnoća

Jednom kreirana mapa nije trajna !!!

Page 30: SA Training modul IV.ppt

MAPIRANJE RIZIKA

ZN

AJN

OS

T

VJEROVATNOĆA

Potencijalno vrlo opasni rizici, ali

male vjerovatnoće koje stalno treba

nadzirati

Izvjesni i opasni rizici koje treba

pokušati minimizirati što je

više moguće

Rizici koji nisu toliko opasni ni izvjesni, ali ih treba “držati na oku” da to ne

postanu

Rizici koji nisu toliko opasni, ali su

vjerovatni pa njima treba upravljati

Page 31: SA Training modul IV.ppt

Koji su rizici vaše buduće djelatnosti?

Kako ćete ih prevazići/zaobići?

Page 32: SA Training modul IV.ppt

AKCIONI PLAN

People don’t plan to fail. Instead they fail to plan. Koristan uvijek, a naročito u početku poslovanja Moramo napraviti redoslijed koraka

Definisanje aktivnosti koje moramo obaviti Odabir metoda za njihovu realizaciju Vremenski okvir za definisane aktivnosti Ko je odgovoran za provođenje? Šta je očekivani ishod aktivnosti?

Može se predstaviti na razne načine

Page 33: SA Training modul IV.ppt

Više praktični dio:Osnivanje i poslovanje

Page 34: SA Training modul IV.ppt

OSNIVANJE PREDUZEĆA

Postupak, u najboljoj varijanti, traje 30+ dana Troškovi ne manji od 1.200 KM

To ne obuhvata osnovni kapital

Preduzeća se osnivaju u sudu Općinski sudovi - odjel za registraciju društava

Najlakše je angažovati notara Notari imaju “veze”, iskustvo i proces traje brže

Čekanje u redovima i hodanje nam “ne ginu”

Page 35: SA Training modul IV.ppt

POTREBNA DOKUMENTACIJA

Popunjeni obrasci zahtjeva Odluka ili ugovor o osnivanju Statut društva Potvrda banke o uplati osnovnog kapitala Kopija lične karte za osnivača i direktora Potvrde da nismo krivično gonjeni i da nemamo

neizmirenih poreznih obaveza Izjava (nemamo drugo društvo, preuzimanje dužnosti) Dokaz o uplati sudskih taksi za osinivanje i objavu

Page 36: SA Training modul IV.ppt

OSNIVAČKI AKT

Mora biti notarski obrađen, uz propisan sadržaj: Ime i prezime ili naziv osnivača i adresa Naziv, sjedište i djelatnost društva koje se osniva Iznos osnovnog kapitala i njegova struktura Prava i obaveze članova Šta ako neko ne izvrši uplatu uloga ili druge obaveze Način izmirenja troškova osnivanja Osobe ovlaštene za vođenje i zastupanje Posljedice neuspješnog osnivanja

Page 37: SA Training modul IV.ppt

STATUT DRUŠTVA Notarski obrađen, uz propisan sadržaj:

Naziv, sjedište i djelatnost društva Iznos osnovnog kapitala i njegova struktura Ko je nadležan za vođenje i zastupanje Način diobe dobiti i pokrića gubitka Prava i obaveze članova Organizacija društva Način donošenja odluka, organi društva i ovlasti Promjene u visini osnovnog kapitala Način pristupanja i istupanja iz članstva Prestanak društva, način izmjena statuta...

Page 38: SA Training modul IV.ppt

OSNOVNI KAPITAL

Preduzeće osnovano kao d.o.o. mora imati osnovni kapital od minimalno 2.000 KM

Može jedno lice uplatiti sve, ali i može i više lica uplatiti manje iznose koji u zbiru čine 2.000 KM Pojedinačni ulog ne smije biti manji od 100 KM

Ulog osnivača može biti i u stvarima Prema procijenjenoj vrijednosti nekretnine, opreme...

Uvijek mora biti minimalno 2.000 KM u novcu Ulog nije trošak!!! Ulog ostaje za poslovanje

Page 39: SA Training modul IV.ppt

NAZIV DRUŠTVA

To je, zapravo, firma ili tvrtka Mora biti vidno istaknuta i različita od drugih Poslije naziva moraju biti oznaka vrste i sjedište

Npr. Student d.o.o. Sarajevo

Puni naziv mora biti na našim jezicima, dok osnovni dio može sadržavati i strane riječi

Zabranjena upotreba zaštićenih i zabranjenih naziva, službenih naziva, naziva stranih država ili organizacija, nešto što bi moglo stvoriti zabunu...

Page 40: SA Training modul IV.ppt

NAKNADNE OBAVEZE

Otvaranje stalnog računa u bankama Do tada smo imali prelazni račun s položenim ulogom

Izrada pečata kod pečatoresca Na osnovu rješenja o registraciji u sudu

Prijava Federalnom zavodu za statistiku Radi dodjele identifikacionog broja i šifre djelatnosti

Prijava za direktne poreze u Poreznoj upravi U nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu društva

Prijava za PDV i carinu u Upravi za ind. oporezivanje

Page 41: SA Training modul IV.ppt

NAKNADNE OBAVEZE

Prijava za vanjskotrgovinske poslove (ako treba) U Federalnom ministarstvu trgovine

Prijava zaposlenika u Jedinstveni sistem osiguranika U nadležmoj ispostavi Porezne uprave

Izjava o ispunjavanju tehničkih uslova Uz naknadni izlazak nadležnih inspekcija da to provjere

(sanitarna, tržišna, za zaštitu na radu, zaštitu od požara, atesti za instalacije i uređaje...)

Fiskalizacija preduzeća Uplata takse na istakutu firmu

Page 42: SA Training modul IV.ppt

SVAKODNEVNO POSLOVANJE

Bilo bi odlično da možemo samo raditi Međutim, poslovanje podrazumijeva stalno

praćenje propisa i izmirivanje raznih obaveza Porezi, doprinosi i naknade za zaposlenike Plaćanje raznih taksi i naknada Moraju se u podnositi razni obrasci i izvještaji

Zato je najbolje angažovati računovođu, kako bi se mogli posvetiti samom poslu

Page 43: SA Training modul IV.ppt

ČESTE GREŠKE VLASNIKA

Imovina preduzeća je i njegova imovina Nije, on i preduzeće su dva odvojena lica

On sebi može isplatiti šta hoće i kada hoće Može, ali uz porezne posljedice

Na račun firme se mogu vršiti svakakve nabavke Mogu, ali uz porezne posljedice

Prodaja opreme smanjuje osnovni kapital Osnovni kapital se smanjuje zvaničnom procedurom

Page 44: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE POREZA

Preduzeća plaćaju porez na dobit (10%) U prvoj godini se plaća po njenom isteku

Pojednostavljeno, porez se plaća na razliku između prihoda i rashoda iz računovodstva

Kod preduzeća, prihod je sve što fakturišemo (iako možda nije naplaćeno), a rashod je sve što nam je fakturisano (iako možda nismo platili)

Priznaju se samo rashodi u svrhe poslovanja Rok za prijavu i uplatu je 30. 3. naredne godine

Page 45: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE POREZA

U drugoj i narednim godinama: Obaveza za prošlu godinu se dijeli s brojem mjeseci Izračunati iznos se zove akontacija i plaća se mjesečno

od aprila do uvrđivanja novog iznosa Na kraju godine upoređujemo ono što smo uplatili sa

stvarno izračunatom obavezom za porez Dobije se razlika za doplatu ili preplata koju potom

“prebijamo” s narednim mjesečnim akontacijama (dok ne iskoristimo preplatu, poslije opet plaćamo)

Page 46: SA Training modul IV.ppt

DOBIT PREDUZEĆA

Postoji razlika između porezne, računovodstvene i dobiti koju vlasnik misli da je ostvario

Porezna dobit je osnovica za obračun poreza umanjena za plaćeni porez (i služi samo za porez)

Računovodstvena dobit: razlika prihoda i rashoda Neto dobit: ono što ostane nakon poreza Vlasnik obično misli da ima više od toga

Page 47: SA Training modul IV.ppt

PRIMJER

Prihodi: Od prodaje dobara: 70.000 KM Od pružanja usluga: 25.000 KM

Rashodi: Zakup prostora: 12.000 KM Troškovi režija: 10.000 KM Nabavke: 30.000 KM Plate i naknade: 25.000 KM Troškovi reprezentacije: 5.000 KM !!! Oprošten dug bratovom preduzeću: 4.000 KM !!!

OBRAČUN POREZAUkupni prihodi: 95.000Ukupni rashodi: 86.000Nepriznati rashodi: 5.500Priznati rashodi: 80.500Osnovica: 14.500Porez na dobit: 1.450Postojali smo 5 mjeseciAkontacija: 1.450/5 = 290

Page 48: SA Training modul IV.ppt

DOBIT PREDUZEĆA

Koliko bi vlasnik mogao uzeti sebi u primjeru? Ukupni prihodi 95.000 KM Ukupni rashodi 86.000 KM Porez na dobit 1.450 KM Neto dobit: 7.550 KM

Mora li vlasnik sebi uzeti dobit?

Page 49: SA Training modul IV.ppt

A GUBITAK?

Naravno, moguće je da preduzeće posluje loše Ponovo postoji razlika između poreznog i

računovodstvenog računanja Računovodstveni gubitak znači da vlasnik sebi

nema šta isplatiti, jer su rashodi viši od prihoda Moguće je da svejedno moramo platiti porez Porezni gubitak je negativna razlika između

prihoda i onih rashoda koje priznaje porezni zakon

Page 50: SA Training modul IV.ppt

PRIMJER

Prihodi: 85.000 KM Rashodi: 86.000 KM

Nepriznati rashodi: 5.500 KM Priznati rashodi: 80.500 KM

Osnovica za obračun poreza: 85.000 – 80.500 Porez na dobit: 10% od 4.500, tj. 450 KM Stvarna neto dobit: 85.000 – 86.000 – 450

Page 51: SA Training modul IV.ppt

POREZNI GUBITAK

Javlja se kada je razlika između prihoda i onih rashoda koje porezni propisi priznaju negativna

Porezni gubitak nam nudi jednu olakšicu Može se prenositi tokom narednih pet godina Umanjuje neku buduću osnovicu za obračun poreza

Na primjer: Gubitak u 2013. godinu je bio 10.000 KM U 2014. poslujemo pozitivno i dobit je 30.000 Porez ćemo platiti na 20.000

Page 52: SA Training modul IV.ppt

SAMOSTALNA DJELATNOST

Osniva se u općini, a ne u sudu Postupak je jednostavniji i jeftiniji nego za d.o.o. Postoje opći uslovi za osnivanje Za neke djelatnosti postoje i dodatni uslovi Ključni elementi ovih djelatnosti su:

Samostalnost Rad za vlastiti račun Odgovornost (vlasnik i djelatnost su jedno lice)

Page 53: SA Training modul IV.ppt

VRSTE SAMOSTALACA

Obrt i djelatnosti srodne obrtu Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima

Trgovačka radnja Zakon o unutrašnjoj trgovini

Ugostiteljska radnja Zakon o ugostiteljstvu

Slobodna zanimanja Razni propisi, zavisno od djelatnosti Advokati, notari, ljekari, stomatolozi...

Page 54: SA Training modul IV.ppt

OBRT I SRODNE DJELATNOSTI

Može se osnovati kao: Osnovno zanimanje

Vlasnik nije zaposlen i ovo mu je osnovna djelatnost

Dopunsko zanimanje Vlasnik je zaposlen, a uporedo ima ovu djelatnost u

kojoj radi mimo posla (max 20 sati sedmično)

Dodatno zanimanje Vlasnik je zaposlen, a uporedo ima ovu djelatnost u

kojoj za njega rade angažovani zaposlenici

Page 55: SA Training modul IV.ppt

USLOVI ZA OSNIVANJE OBRTA

Popunjen zahtjev u općini Državljanstvo BiH Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti Zadovoljavanje općih i posebnih zdravstvenih uslova,

ako to zahtijeva neko zanimanje Nepostojanje izrečene mjere zabrane obavljanja

djelatnosti za to lice Izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova Zadovoljavanje neke stručne spreme

Page 56: SA Training modul IV.ppt

STRUČNA SPREMA

Nije uvijek uslov za osnivanje djelatnosti To je uslov samo kod nekih djelatnosti Podjela na vezane i posebne obrte Vezani obrti zahtijevaju posjedovanje određene

stručne spreme, certifikata ili majstorskog zvanja Za posebne obrte je još dodatno potrebna i

saglasnost nekog nadležnog organa Uredba o vezanim i posebnim obrtima

Page 57: SA Training modul IV.ppt

DRUGI USLOVI

Prostorije moraju ispunjavati: Uslove tehničkog uređenja i opremljenosti Propise o zaštiti na radu Propise o zaštiti čovjekove okoline Propise o zaštiti od buke Zdravstvene i sanitarne propise Druge uslove, zvaisno od djelatnosti

Vlasnik općini predaje pisanu izjavu !!!

Page 58: SA Training modul IV.ppt

OBRTI IZVAN PROSTORIJA

Drugim riječima, bez klasičnih prostorija Djelatnosti poljoprivrede i šumarstva Vađenje ruda i kamena Građevinarstvo Prevozničke usluge i skladištenje Neke posredničke usluge (agenti i sl.) Razne uslužne djelatnosti

Čišćenje i uređenje, popravke na licu mjesta, zabavne usluge pojedinaca, organizacija događaja i tako dalje, finansijske usluge, savjetovanje...

Page 59: SA Training modul IV.ppt

OBRTI U STAMBENIM PROSTORIMA

Ne smije se mijenjati stanje stambenog prostora Pravljenje tekstilnih i sličnih proizvoda, kao i izrada

predmeta od različitih materijala Poslovi s nekretninama Informatičke i komunikacijske djelatnosti Naučne i administrativne djelatnosti Neke djelatnosti iz umjetnosti i zabave Neke usluge popravki i servisa

Page 60: SA Training modul IV.ppt

DOMAĆA RADINOST

Samostalno ili uz pomoć članova domaćinstva Izrada i dorada predmeta u domaćinstvu kod kojih

preovladava ručni rad Djelatnosti poljoprivrede i šumarstva Prerađivačke djelatnosti Razne uslužne djelatnosti (popravke)

Postoji zvanična lista ovih zanimanja Ne treba poslovna prostorija

Page 61: SA Training modul IV.ppt

SEZONSKI OBRT

Djelatnosti koje se ne obavljaju tokom cijele godine ...ali i ne duže od devet mjeseci godišnje Postoji lista ovih djelatnosti:

Poljoprivreda i šumarstvo Razne prerađivačke djelatnosti Građevinarstvo Razne uslužne djelatnosti

Prednost: obaveze se plaćaju samo za taj period

Page 62: SA Training modul IV.ppt

STARI I TRADICIONALNI OBRTI

Obrti za koje su potrebne zanatske vještine ...a obavljaju se pretežno ručnim radom “Uredba o zaštiti tradicionalnih i starih obrta” Imaju posebne uslove o spremi/zvanju Ovakav status donosi određene pogodnosti:

Paušalno plaćanje poreza na dohodak Manji doprinosi Oslobođeni su fiskalizacije

Page 63: SA Training modul IV.ppt

ZAJEDNIČKI OBRT

Jednu djelatnost može osnovati više pojedinaca Osnivačkim ugovorom se precizira odnos između

ortaka, a isti se dostavlja nadležnom organu Jedan od ortaka je “nosilac” djelatnosti Svako je za sebe obveznik poreza i doprinosa ...ali je jedna djelatnost čiji rezultat dijele Makar jedan mora ispunjavati propisane uslove

ako je riječ o djelatnosti koja to zahtijeva

Page 64: SA Training modul IV.ppt

POSTUPAK OSNIVANJA

Prvi korak je odlazak u općinu Koju općinu?

Oni će nam reći šta nam sve treba Popunjena izjava Dokazi o ispunjavanju općih uslova Dokazi o ispunjavnaju posebnih uslova (ako treba) Izjava o ispunjenosti tehničkih uslova Uplaćena taksa

Sve traje 15-20 dana i košta oko 250-300 KM

Page 65: SA Training modul IV.ppt

FIRMA OBRTA

Moramo odabrati jedinstven naziv Firma sadrži naziv djelatnosti, ime i prezime vlasnika,

sjedište, a može i neke dodatne oznake Važe ista pravila kao i za preduzeća Mora biti vidno istaknuta Za “istaknutu firmu” se plaća općinska taksa

Page 66: SA Training modul IV.ppt

FINALNI KORACI OSNIVANJA

Općina odgovara u roku od 15 dana Općina nas može odbiti ili izdati rješenje o odobrenju Za neke djelatnosti odobrenje nadležnog organa Općina nas upisuje u registar Moramo započeti s radom u roku od 30 dana Otvaranje računa u banci Prijava u Statistici, Poreznoj upravi i (možda) UIO Plaćanje takse na istaknutu firmu

Page 67: SA Training modul IV.ppt

NEKE OBAVEZE OBRTA

Poštivanje istaknutog radnog vremena Rad u skladu sa dobrim poslovnim običajima Dostupnost cjenovnika i pridržavanje cijena Garantirati kvalitet i otkloniti nedostatke

Zakon o zaštiti potrošača !!! Fiskalizacija i izdavanje računa klijentima Voditi propisane mjere zaštite na radu, čovjekove

okoline, zaštite od buke i sl. Uredno vođenje propisanih evidencija

Page 68: SA Training modul IV.ppt

POLJOPRIVREDNA DJELATNOST

Zakon o poljoprivredi Poljoprivredna djelatnost se može obavljati kao

komercijalna i nekomercijalna Nekomercijalna je samo za vlastite potrebe

Upisuje se u poseban registar, ali se ne plaća ništa

Komercijalna podrazumijeva prodaju viškova kao: Porodično poljoprivredno gazdinstvo Društvo Poljoprivredna zadruga

Page 69: SA Training modul IV.ppt

POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima Ne zahtijeva posebnu stručnu spremu Može se raditi samostalno ili sa zaposlenicima Registracija u nadležnoj općini

Trajno ili sezonski Upis u odgovarajuće registre nakon osnivanja

Registri poljoprivrednih gazdinstava, klijenata, trajnih nasada, proizvođača sjemena, duhana...

Page 70: SA Training modul IV.ppt

TRGOVAČKE RADNJE

Kupovina robe radi daljnje prodaje Zakon o unutrašnjoj trgovini !!! Fizičko lice može osnovati trgovačku radnju Može osnovati samo jednu radnju

Samo preduzeća mogu imati lanac prodavnice

Može obavljati samo trgovinu na malo Trgovinu na veliko mogu obavljati samo preduzeća

Page 71: SA Training modul IV.ppt

OSNIVANJE TRGOVAČKE RADNJE

U općini, uz ispunjavanje općih uslova kao obrt Dodatni uslovi koje nemaju obrti:

III stepen stručne spreme (tj. trogodišnja srednja škola) Osnivač mora biti nezaposlen i ne smije imati drugu radnju Mora imati vlastiti prostor ili zakupljen prostor

Općina izdaje rješenje ili odbija osnivanje Moramo započeti s radom u roku od tri mjeseca Inspekcije će naknadno provjeriti ispunjenost uslova

Page 72: SA Training modul IV.ppt

PRIVREMENA OBUSTAVA

Moguća je za samo obrtničke i srodne djelatnosti Vlasnik podnosi zahtjev nadležnom organu Maksimalna pauza je jedna godina U slučajevima bolesti i više sile može do tri godine

Do tri godine može i za porodiljsko odsustvo

Prijava o početku najkasnije sedam dana po isteku Ovo nije moguće kod drugih vrsta samostalaca Ovo nije moguće kod preduzeća

Page 73: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE POREZA SAMOSTALACA

Porez na dohodak (10%) Sličan princip kao kod preduzeća Prihodi – rashodi = dohodak x 10% Razlika: prihod je samo ono što je naplaćeno,

rashod je samo ono što je plaćeno Sve mora biti dokumentovano, pogotovo rashodi Vlasnik podnosi godišnju poreznu prijavu Poljoprivrednici mogu imati poseban status

Page 74: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE POREZA SAMOSTALACA

Porez se za prvu godinu plaća po njenom isteku Za svaku narednu se plaća mjesečno Međutim, vlasnik mora podnijeti godišnju prijavu

Obrazac GPD-1051

Tu se zajedno upisuju: Dohodak od samostalne djelatnosti Dohodak od plata (ako smo imali poslodavca) Dohodak od iznajmljivanja imovine

Page 75: SA Training modul IV.ppt

KNJIGE SAMOSTALACA

Knjige koje moramo imati: Knjiga prihoda i rashoda Knjiga prometa Popisna lista dugotrajne imovine Evidencija potraživanja i obaveza

Rashodi se priznaju samo ako su: plaćeni dokumentovani povezani sa djelatnošću

Page 76: SA Training modul IV.ppt

RASHODI KOJI SE NE PRIZNAJU

Rashodi koji nisu u vezi sa sticanjem dohotka Rashodi za koje ne postoji dokumentacija Plaćeni porez na dohodak u FBiH Novčane kazne i zatezne kamate na javne prihode Rashodi u odnosima s povezanim licima, a koji

prelaze tržišnu vrijednost dobara ili usluga Gubitak od prodaje ili prenošenja bilo koje

imovine u odnosima s povezanim licima Donacije političkim strankama

Page 77: SA Training modul IV.ppt

RASHODI KOJI SE NE PRIZNAJU

Djelimično priznavanje: Oglašavanje - do 3% od godišnjih prihoda Reprezentacija - do 1% Sponzorstvo u svrhu podrške naučnih, zabavnih i

sportskih aktivnosti unutar FBiH - do 1% Donacije date u robi, predmetima ili novcu u

kulturne, obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe - do 0,5%

Page 78: SA Training modul IV.ppt

ZADATAK

Ukupni prihodi: 55.000 KM

Rashodi•Nabavke robe: 23.000 KM•Nabavka bez računa: 1.000 KM•Zakupnina: 6.000 KM•Oglašavanje: 800 KM•Reprezentacija: 1.200 KM•Doprinosi: 4.600 KM•Akontacije poreza: 600 KM•Takse i naknade: 400 KM•Plaće zaposlenika: 6.200 KM•Plaćeni lični troškovi: 2.000 KM•Amortizacija opreme: 800 KM

Ukupni rashodi:46.600 KM

Rashodi koji se ne mogu odbiti:

4.250 KM

DOHODAK:55.000

- 46.600+ 4.250

= 12.650

Page 79: SA Training modul IV.ppt

KORACI U RAČUNANJU

Računanje dohotka od samostalne djelatnosti Popunjavanje godišnje porezne prijave (GPD-1051):

1. ukupan dohodak nas kao fizičkih lica

2. lični odbitak

3. osnovica za obračun poreza (1 – 2)

4. porez na dohodak (10% od 3)

5. ono što je već uplaćeno tokom godine

6. konačna obaveza ili pravo na povrat (4 – 5)

Page 80: SA Training modul IV.ppt

LIČNI ODBITAK

Umanjuje iznos poreza koji moramo platiti Možda ga i potpuno “poništava” Preduslov je da imamo poreznu karticu Osnovni odbitak je 3.600 KM (koeficijent = 1) Moguće povećanje koeficijenta:

Izdržavani bračni drug i prvo izdržavano dijete = 0,5 Drugo izdržavano dijete = 0,7 Treće i svako naredno dijete = 0,9 Ostali članovi i invaliditet = 0,3

Page 81: SA Training modul IV.ppt

LIČNI ODBITAK - PRIMJER

Fizičko lice ima samostalnu djelatnost Njegova supruga je nezaposlena Dvoje djece, s tim da je starije student i prima

stipendiju od 200 KM S njim u domaćinstvu živi i punica koja je penzioner Koliki je lični odbitak vlasnika radnje?

9.720 KM(3.600 + 1.800 + 1.800 + 2.520)

Page 82: SA Training modul IV.ppt

PRIMJER OBRAČUNA

Samostalna djelatnost: 4.500 KM Nesamostalna djelatnost: 10.200 KM Iznajmljivanje imovine: 3.600 KM Uplaćeni porez: 300 + 660 + 250 Lični odbitak: 5.400 KM (koeficijent 1,5)

• Dohodak: 18.300 KM• Osnovica: 18.300 – 5.400 = 12.900• Obaveza za porez: 1.290 – 300 – 660 – 250• Obaveza za doplatu: 80 KM

Page 83: SA Training modul IV.ppt

MJESEČNA AKONTACIJA

Utvrđuje se na osnovu prošlogodišnjeg rezultata Godišnji dohodak / broj mjeseci (najčešće 12) x 10%

Plaća se do 15. u mjesecu Odbitak ne umanjuje akontaciju Primjer:

Osnovani u junu, dohodak 4.000 KM Čitava godina, dohodak 12.000 KM Čitava godina, gubitak 2.000 KM

Page 84: SA Training modul IV.ppt

PAUŠALCI

Posebna kategorija poreznih obveznika Ne moraju se voditi nikakve knjige Doprinosi su manji, a porez u fiksnom iznosu Taj status mogu imati samo neke djelatnosti:

Stari i tradicionalni zanati s max dva zaposlenika Kućna radinost Samostalni prevoznici Poljoprivrednici

Uslov je da nisu PDV obveznici

Page 85: SA Training modul IV.ppt

PAUŠALCI

Potrebno je podnijeti zahtjev Poreznoj upravi FBiH Fiksna mjesečna obaveza za porez:

80 KM – oni koji samostalno obavljaju prevoz tereta s jedinim vozilom čija nosivost nije veća od 8 tona

70 KM – oni koji od Porezne uprave dobiju rješenje da su paušalci, a nemaju dodatne zaposlenike

50 KM – oni koji obavljaju samostalni prevoz putnika sa samo jednim vozilom

30 KM – stari i tradicionalni zanati

Page 86: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE DOPRINOSA

Obaveza svih vlasnika samostalnih djelatnosti Za sebe i za zaposlenike (ako ih imaju)

Postoje tri doprinosa: Za penziono-invalidsko osiguranje (23%) Za zdravstveno osiguranje (16,5%) Za osiguranje od nezaposlenosti (2%)

Mjesečni doprinosi su ukupno 41,5%: Za vlasnika od propisanog iznosa Za zaposlenika od njegove bruto plate

Page 87: SA Training modul IV.ppt

PLAĆANJE DOPRINOSA

Osnovice vlasnika za 2014. godinu 1.399 KM za slobodna zanimanja 827 KM za obrt, srodne djelatnosti, trgovinu i ugostitelje 700 KM za iste obrtnike koji imaju status paušalca 445 KM za samostalne poljoprivrednike 318 KM za stare i tradicionalne zanate, poljoprivrednike i

samostalne taxi prevoznike u statusu paušalca

Svake godine se objavljuju novi iznosi Plaćaju se i prijavljuju do 10. u mjesecu

Page 88: SA Training modul IV.ppt

ZAPOSLENICI

Mogu li obrtnici imati zaposlenike? Zaposlenici moraju imati ugovor o radu

U skladu sa Zakonom o radu

Neka od prava koja zaposlenici imaju: Godišnji odmor, topli obrok, naknada za prevoz,

regres, dnevnice za službena putovanja, otpremnina...

Moraju biti prijavljeni u Jedinstveni sistem

Page 89: SA Training modul IV.ppt

ZAPOSLENICI

Jedno od prava je i pravo na platu Način ugovaranja plate slobodan

Bruto plata, neto plata, iznos za isplatu

Bitno je da poslodavac plati sve obaveze: Porez na dohodak, doprinosi, opća vodna

naknada, naknada za zaštitu od nesreća

Poslodavac vodi evidencije i podnosi prijave

Page 90: SA Training modul IV.ppt

UKUPNI TROŠKOVI PLATE

Da bi zaposlenik koji ima koeficijent ličnog odbitka 1 na račun primio 750 KM, njegov poslodavac će imati troškove od 1,288,66 KM: Iznos plate: 750 KM Doprinosi: 481,16 KM Porez na dohodak: 50 KM Opća vodna naknada: 3,75 KM Posebna naknada za zaštitu od nesreće: 3,75 KM

Page 91: SA Training modul IV.ppt

OBRAČUN PLATE

Bruto plata ≠ ukupni troškovi poslodavca Bruto plata = neto plata + doprinosi iz plate (31%) Neto plata = iznos za isplatu + porez na dohodak Posebno idu doprinosi na platu (10,5%) Utjecaj ličnog odbitka na platu i troškove

Šta ako je ugovorena bruto plata? Šta ako je ugovorena neto plata? Šta ako je ugovoren iznos za isplatu?

Page 92: SA Training modul IV.ppt

OBRAČUN PLATE - PRIMJER

1. Bruto plata: 1.159,422. Doprinosi iz plate (31% od 1): 359,42

PIO: 197,10, ZO: 144,93, OON: 17,393. Lični odbitak: 3004. Osnovica za porez na dohodak (1 – 2 – 3): 5005. Porez na dohodak (10% od 4): 506. Iznos za isplatu (1 – 2 – 5): 7507. Doprinosi na platu (10,5% od 1): 121,74

PIO: 69,57, ZO: 46,38, OON: 5,808. OVN i PNZN (po 0,5% od 6): 2 x 3,75

Page 93: SA Training modul IV.ppt

MINIMALNA PLATA

Definisana u propisima Bruto satnica 2,97 KM x broj radnih sati Nije svaki mjesec isti:

21 radni dan > 168 sati > 498,96 KM 22 radna dana > 176 sati > 522,72 KM 23 radna dana > 184 sata > 546,48 KM

Troškovi poslodavca su od 555 do 608 KM

Page 94: SA Training modul IV.ppt

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

To je porez koji ne zavisi od prihoda PDV je porez na promet dobara i usluga Nisu svi obveznici PDV-a Obveznici mogu biti i fizička i pravna lica Prag za obaveznu registraciju je 50.000 KM

Prometa, ne nužno i prihoda

Moguće je i dobrovoljno ući u sistem PDV-a Zašto bi neko dobrovoljno bio obveznik plaćanja?

Page 95: SA Training modul IV.ppt

PDV I POLJOPRIVREDNICI

Poseban status poljoprivrednika Obveznici PDV-a su ako:

Imaju preko 50.000 oporezivog prometa godišnje Imaju manje, ali se dobrovoljno prijave Imaju preko 15.000 KM katastarskog prihoda

Toga skoro da i nema u praksi

Paušalna naknada za PDV (5% na promet) Za promet obveznicima PDV-a, uz odobrenje UINO

Page 96: SA Training modul IV.ppt

PDV PRAVILA

PDV se plaća mjesečno državi PDV za obveznika nije trošak, već je neutralan Dodaje se na cijenu pa teret poreza pada na kupca PDV kod nabavki se koristi kao odbitna stavka Mjesečna obaveza = “izlazni” PDV – “ulazni” PDV Nije svaki “ulazni” porez prihvatljiv kao umanjenje

Samo onaj koji je u funkciji stvaranja izlaznog

Page 97: SA Training modul IV.ppt

PDV PRAVILA

Za lica koja nisu PDV obveznici: Nema vođenja evidencija i obračuna poreza Međutim, za njih su nabavke od obveznika skuplje Oni ne mogu odbiti ulazni PDV Samo ga plate dobavljaču i to je to

Page 98: SA Training modul IV.ppt

FISKALIZACIJA

Obveznici fiskalizacije su svi oni koji su registrovani za promet dobara i usluga

To su i preduzeća i samostalne djelatnosti Zakon o fiskalnim sistemima propisao izuzetke Izuzetaka je vrlo malo Ključno: ne možemo početi s radom dok ne

budemo mogli izdavati fiskalne račune

Page 99: SA Training modul IV.ppt

POSTUPAK FISKALIZACIJE

Izbor jednog od odobrenih fiskalnih sistema Izbor ovlaštenog servisa Zaključivanje potrebnih ugovora Popunjavanje obrasca ZIF PU FBiH vrši obradu ZIF-a i plombira uređaj Serviser postavlja fiskalni uređaj na našem

prodajnom mjestu (tzv. inicijalna fiskalizacija) Upoznavanje sa sistemom Unošenje baze artikala Početak evidentiranja prometa

Page 100: SA Training modul IV.ppt

RAD SA FISKALNIM SISTEMOM

Evidentira se promet, a ne prihod Nije važno da li nam je kupac platio

Obavezno izdavanje fiskalnih računa kupcima Za svaki pojedinačni promet Nije dužan platiti ako ne dobije fiskalni račun

Ako fiskalni uređaj privremeno ne radi, moramo praviti pisane fiskalne račune I zovnuti servisera da što prije otkloni problem