saŽetak za javni uvid studija o utjecaju na okoliŠ ...¾etak-za-javni-uvid.pdf · vjetroelektrane...

danhej

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, listopad 2012.

SAŽETAK ZA JAVNI UVID

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

VJETROELEKTRANA «OTON»

Naručitelj: Nova energija d.o.o.

Broj dokumenta: 25-10-1775/41

Projekt izradio: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša, član HEP grupe

Naziv projekta:

SAŽETAK ZA JAVNI UVID

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA

VJETROELEKTRANU «OTON»

Ovlaštenik:: mr.sc. Hrvojka Šunjić, dipl. ing. biologije-ekologije

Voditelj izrade: Sabina Maroš, mag.ing.kraj.arh.

Članovi APO stručnog tima:

Igor Anić, dipl.ing. geotehnike

Bruno Antolović, dipl.ing. stroj.

Iva Vukančić, dipl. ing. agronomije

Odobrila: Mirjana Čerškov Klika, dipl. politolog, direktorica

Zagreb, listopad 2012.

Vanjski suradnici:

Meteorološki podaci

Državni hidrometeorološki zavod

Služba za meteorološka istraživanja i razvoj

Obrada i interpretacija meteoroloških podataka

mr.sc. Alica Bajić, dipl. ing.

DHMZ, Ugovor o suradnji s nositeljem zahvata

Istraživanja ornitofaune

PRO AVES d.o.o., Ugovor o suradnji s nositeljem zahvata

Istraživanja šišmiša

Dr.sc. Igor Pavlinić, Ugovor o suradnji s nositeljem zahvata

Kulturološko povijesna istraživanja

Mijač projekt d.d., APO Ugovor o autorskom radu

Istraživanja krajobraz

Mario Jukić mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing., Ugovor o

suradnji s nositeljem zahvata

Nikolona Nerat mag.ing.prosp.arch., Ugovor o suradnji s

nositeljem zahvata

1. OSNOVNI PODACI O ZAHVATU

Zahvat koji obrađuje ova Studija je izgradnja vjetroelektrane «Oton» ukupne snage do 26

MW.

Zahvat se planira na području teritorijalnog obuhvata Općine Evernik i Grada Knina,

Šibensko-kninska županija.

Studija o utjecaju na okoliš za vjetroelektranu «Oton» predstavlja stručnu podlogu za

postupak procjene utjecaja na okoliš planiranog zahvata u prostoru kojeg provodi

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iz razloga što zahvat

vjetroelektrane «Oton» potpada pod kategoriju iz Priloga I. točka 4. Uredbe o procjeni

utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 64/08 i 67/09): VJETROELEKTRANE

SNAGE VEĆE OD 20 MWel.

Nositelj zahvata je tvrtka Nova Energija iz Solina.

Projekt vjetroelektrane «Oton» registriran je u Registru projekata i postrojenja za

korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača

(REGISTAR OIEKPP 1305891-0046/08) koji se vodi u Ministarstvu gospodarstva, rada i

poduzetništva.

Planirani zahvat vjetroelektrane «Oton» obuhvaća sljedeće:

9 vjetroagregata u klasi između 2 MW i 3 MW s platoima za temeljenje i

tehničke potrebe. Površina jednog platoa je oko 2.000 m², pravilnog oblika;

pristupni put do same lokacije i interni pristupni putevi do pozicija svakog od

vjetroagregata, ukupne duljine od oko 6.600 m (varijanta I.) ili oko 7.600 m

(varijanta II.), širine do 5 m, u koridoru do 10 m;

podzemna kabelska trasa vjetroelektrane sastoji se od internog raspleta za

međusobno povezivanje vjetroagregata koja će se nalaziti na dubini od oko

80 cm i širini oko 60 cm; ukupna duljina kabelske trase u obje varijante se

procjenjuje na oko 11,5 km;

rasklopišta 35kV za priključak vjetroelektrane na električnu mrežu;

srednjenaponski kabel 35 kV za priključak na električnu mrežu.

Prema rezultatima proračuna proizvodnje energije za vjetroelektranu «Oton» ukupne

snage do 26 MW i 2.450 sati godišnje proizvodnje nazivne snage (full load hours)

procjenjuje se na 77,7 GWh.

Zahvat se planira unutar granica zone pod nazivom Oton koja je, člankom 121.

Prostornog plana Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske

županije, broj 11/02, 10/05, 3/06 i 05/08), određena kao područje istraživanja mogućeg

smještaja vjetroelektrana, i označena je na kartografskom prikazu 2.3. Infrastrukturni

sustavi i kartografskom prikazu 3.0. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora.

Zona je definirana i Prostornim planom uređenja Grada Knina (Službeni vjesnik

Šibensko-kninske županije, broj 05/03), te Prostornim planom uređenja Općine Ervenik

(Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, broj 10/07 i 9/11).

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprava za prostorno

uređenje izdalo je Mišljenje (Dokument Klasa: 350-02/09-02/42, Ur. broj; 531-06-10-3,

Zagreb, 17. ožujka 2010.) o usklađenosti planiranog zahvata s dokumentima prostornog

uređenja u kojem stoji da je planirani zahvat u skladu s dokumentima prostornog

uređenja te da se za isti može pokrenuti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Slika 1. Karta šireg područja sa označenom lokacijom planiranog zahvata

PODRUČJE

ZAHVATA

Naručitelj: Nova energija d.o.o SUO vjetroelektrana «Oton»

Slika 2. Idejno rješenje zahvata vjetroelektrane «Oton»


2. PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Aktivnosti na pripremi gradilišta i izvođenje radova na osposobljavanju vjetroagregata i

prateće opreme utjecat će na tlo, kakvoću zraka i razinu buke u bližoj okolici zahvata.

Također, može doći do izlijevanja strojnih ulja ili goriva, a nastajat će neopasni i

opasni otpad od ostataka građevnog materijala i ambalaže te komunalni otpad kao

posljedica rada i boravka osoba na gradilištu.

Utjecaj na biološku raznolikost bit će najveći za vrijeme izgradnje zbog nazočnosti ljudi

i strojeva te buke, vibracija i detonacija, ispušnih plinova i prašine. Privremeni gubitak

biljnih i životinjskih zajednica i narušavanje staništa vezano je uz radni pojas za

postavljanje vjetroagregata i osposobljavanje pristupnih puteva i servisnih površina.

Istraživanja ornitofaune su provedena u razdoblju od prosinca 2007. do kraja studenog

2008. godine. Njima je obuhvaćen cijeli godišnji ciklus ptica: sezona gniježđenja,

proljetna i jesenska selidba te zimovanje. Obavljena su dva trodnevna i devet dvodnevnih

terenskih izlazaka. Od 83 vrste ptica ukupno zabilježenih na plohi Oton 81 je zaštićena

Zakonom o zaštiti prirode. Samo šojka i siva vrana nisu zaštićene zakonom. Na plohi se

gnijezde 53 vrste ptica, od kojih je 18 vrsta selica koje tu borave samo u sezoni

gniježđenja, dok su ostatak, njih 35, gnjezdarice stanarice koje su prisutne cijelu godinu.

Osim stanarica, na plohi je tijekom zimskog perioda zabilježeno još 8 vrsta, dok je kao

preletnica zabilježeno 10 vrste. Daljnjih 12 vrsta, npr. suri orao, galeb klaukavac ili

gavran su vrste koje se gnijezde izvan plohe, bliže ili dalje, ali više ili manje redovito

prelijeću plohu.

Od vrsta od posebnog interesa za zaštitu prirode, na plohi su prisutni škanjac osaš, eja

strnjarica i suri orao. Zbog vrste škanjac osaš, čiji se koridor preletničke populacije nalazi

na lokaciji planiranog vjetroagregata VA 1, propisana je mjera zaštite isključivanja istog.

Eja strnjarica je na plohi zimujuća vrsta, no istraživanja su pokazala da na plohi zimuju

dvije do tri ptice pa je zaključak da eventualni utjecaj vjetroagregata na ove ptice neće

imati značajniji utjecaj na ukupnu populaciju koja u Hrvatskoj zimuje. Vrsta suri orao je

zabilježena ukupno četiri puta, dva puta na lokacijama na Brdu Oton od čijeg se je dijela

odustalo prilikom daljnje razrade projekta i usvajanja III. izmjena i dopuna Prostornog

plana Šibensko-kninske županije. Ostala dva puta vrsta je zabilježena kako prelijeće u

blizini planirane vjetroelektrane, ali na visinama od 250 m od najviše točke na terenu,

odnosno na visini iznad dosega vjetroagregata. Zbog toga što se odustalo od gornjeg

dijela planirane plohe, kao i činjenice da se vrsta ne gnijezdi na lokaciji, a i prelijeće puno

više od planiranih vjetroagregata procijenjuje se da neće biti utjecaja na vrstu suri orao.

Terenska istraživanja šišmiša provedena su, od strane stručnjaka Hrvatskog

prirodoslovnog muzeja, dr.sc. Igor Pavlinić u razdoblju od veljače do prosinca 2010.

godine. Na samom istraživanom području ili u neposrednoj blizini vjetroelektrane

«Oton» dosadašnjim je istraživanjima zabilježeno devet vrsta šišmiša (Tvrtković (ur.)

2006, Pavlinić i Đaković 2009). Osam vrsta nalazi se na Dodatku II Direktive o zaštiti


prirodnih staništa i divlje faune i flore i kao takve su u Prijedlogu potencijalnih Natura

2000 područja za šišmiše. Od devet zabilježenih vrsta prvih osam vrsta je i u Crvenoj

knjizi sisavaca Hrvatske.

U slučaju potencijalne vjetroelektrane «Oton» postoji mala mogućnost negativnog

utjecaja na kolonije šišmiša u špilji Miljacka II i izvoru Krke. Mogućnost negativnog

utjecaja postoji za vrste dugokrili pršnjak i oštrouhi šišmiš u periodu migracije. Rezultati

transekata na potencijalnoj lokaciji vjetroelektrane «Oton» pokazali su izuzetno malu

aktivnost šišmiša tijekom svih perioda istraživanja. Na istraživanoj lokaciji nije

zabilježena niti aktivnost šišmiša iz kolonija u blizini vjetroelektrane «Oton». Jedino

preleti pojedinih vrsta (N. noctula, N. leisleri, H. savii) te rezidentnost vrste P. kuhli

upućuju na eventualni negativan utjecaj.

Na samoj lokaciji zahvata nema zaštićene prirodne baštine. Na udaljenosti od oko 2 km

zapadno i sjeverozapadno od zahvata nalazi se Park prirode Velebit. Nacionalni park

Krka nalazi se 3 km južno i jugozapadno od zahvata. Značajni krajobraz rijeka Krčić

nalazi se uzvodno od granica nacionalnog parka koji obuhvaća rijeku Krčić (3 km

jugoistočno od zahvata). Vjetroelektrana će biti vidljiva iz dijelova zaštićenih područja

Parka prirode Velebit i Nacionalni park Krka.

Na temelju terenskog pregleda područja predviđenog za izgradnju 9 vjetroagregata

vjetroelektrane «Oton», utvrđeno je da planiranim zahvatom nije ugroženo niti jedno

kulturno dobro. Na lokaciji ne postoje površinski pokazatelji kulturnih dobara u smislu

zaštite kulturnih dobara Republike Hrvatske, te se na njima mogu postaviti vjetroagregati

uz poštivanje mjera zaštite.

Planirani zahvat u zoni Oton, sa ukupno devet vjetroagregata s pristupnim putevima,

fizički će promijeniti sliku krajobraza jer će biti u kontrastu s okolnim prirodnim

krajobrazom te će promijeniti njegov strukturni uzorak i narušiti slikovitost i dojam

prirodnosti. Najveći utjecaj na strukturu krajobraza imat će izgradnja pristupnog puta.

Vjetroagregati će biti vidljivi s velike udaljenosti, odnosno šireg područja, pa će time

doći i do vizualnih promjena u krajobrazu.

Mjerenje buke obavila je tvrtka Fractal d.o.o tako da je model buke izračunat korištenjem

softverskog paketa WindPRO 2, version 2.5.7.81. Proračun je izrađen prema

međunarodnoj normi «ISO 9613-2 Acoustics-Attenuation of sound during propagation

outdoors» uz pretpostavku brzine vjetra od 10,0 m/s i na visini od 10 m.

U slučaju planirane izgradnje najbliža naselja se nalaze na dovoljnoj udaljenosti od

zahvata, te se procjenjuje da zbog toga kao i konfiguracije terena zasjenjivanje i

treperenje uzrokovano radom vjetroelektrane neće imati negativnog utjecaja na lokalno

stanovništvo.

Zbog zaleđivanja lopatica do utjecaja od odbacivanja leda može doći u vremenskim

uvjetima kada se na lopaticama stvara ledeni sloj. Pri nastavku rada, zbog vrtnji lopatica,

postoji mogućnost odbacivanja leda oko vjetroagregata, te je u cilju zaštite ljudi i vozila

koji se zateknu u neposrednoj blizini vjetroagregata, propisana mjera zaštite koja


uključuje standardnu opremu vjetroagregata. S obzirom da vjetroagregati koji se planiraju

instalirati imaju sustav kontrole leda koji otkrivaju led na lopaticama u veoma ranoj fazi,

te tijekom tih razdoblja isključuju turbinu, utjecaj od zaleđivanja lopatica na sigurnost

ljudi je zanemariv.

Učinak za lokalnu zajednicu očituje se kroz izgradnju infrastrukture te kao poticaj

poduzetničkim inicijativama i ulaganjima u nove projekte i dodatne prihode propisane

tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije. Također, lokalnom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora može se

postići veća sigurnost dostupnosti energije, ugodnija životna sredina od energetskih

objekata na fosilne izvore energije te uz ekološku poljoprivredu, predstavljaju zaokruženi

proizvod ekoturizma.

Vijek trajanja opreme predviđa se na oko 20 do 25 godina, a nakon toga se oprema

može obnoviti ili potpuno ukloniti s lokacije. U tom slučaju će se, obzirom na tada

važeću zakonsku regulativu i stanje okolnog područja, prilagoditi mjere i aktivnosti na

zaštiti okoliša.

Do moguće ekološke nesreće pri radu može doći uslijed otkidanja lopatice ili rušenja

vjetroagregata, izlijevanja ulja, maziva ili zapaljivih tekućina, kao i udara munje i pojave

požara te zaleđivanja lopatica vjetroagregata Preventivna zaštita od ovih nesreća

ugrađena je pri projektiranju, a višestruke mjere sigurnosti sadržane su u opremi

vjetroagregata.

3. PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU

− Zahvat se planira u neposrednoj blizini područja ekološke mreže

međunarodno važno područje za ptice HR1000026 Krka i okolni plato i

međunarodno važno područje za ptice HR1000022 Velebit te na udaljenosti

manjoj od 10 km od međunarodno važnog područja za ptice HR1000028

Dinara.

− Lokacija zahvata se nalazi u neposrednoj blizini područja ekološke mreže,

važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove HR5000022 Park prirode

Velebit i HR20000918 Nacionalni park Krka.

− Na udaljenosti 3 km ili više od lokacije zahvata nalaze se sljedeća područja

ekološke mreže:

važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR2000641

Zrmanja


Butižnica


Radiljevac


važno područje za divlje svojte i stanišne tipove HR2000495 Crni

vrh – Plavno

− Točkasti lokalitet ekološke mreže HR2000154 Špilja Miljacka II, važno

područje za divlje svojte i stanišne tipove, nalazi se na udaljenosti od oko

13 km od lokacije planirane vjetroelektrane, dok je radijus zone zaštite oko

samog lokaliteta udaljen 7,7 km od predmetnog zahvata.

− Od 83 zabilježenih vrsta ptica, osam vrsta predstavljaju ciljeve očuvanja

međunarodno važnih područja za ptice HR1000026 Krka i okolni plato,

HR1000022 Velebit i HR 1000028 Dinara. To su vrste jarebica kamenjarka

(Alectoris graeca saxatilis), eja strnjarica (Circus cyaneus), rusi svračak

(Lanius collurio), sivi svračak (Lanius minor), suri orao (Aquila chrysaeto),

vrtna strnadica (Emberiza hortulana), primorska trepteljka (Anthus

campestris) i škanjac osaš (Pernis apivorus).

− Određeni negativni utjecaj, posebno na osjetljive vrste koje se zbog

gniježđenja ili potrage za hranom zadržavaju na tlu npr. jarebica kamenjarka i

vrtna strnadica, ima izgradnja pristupnih putova i slični infrastrukturni zahvati

neophodni za instaliranje, održavanje i nadzor vjetroagregata. Ovi utjecaji

vremenski su ograničenog trajanja, te su isti privremenog, kratkotrajnog,

lokalnog karaktera. Pažljivim planiranjem tih aktivnosti i njihovim

izvođenjem izvan razdoblja gniježđenja ptica utjecaj se može umanjiti te su

propisane mjere ublažavanja tijekom pripreme i građenja zahvata.

− Eja strnjarica je na plohi zimujuća vrsta. Poznato je da su eje ptice grabljivice

koje traže hranu (plijen) pretraživanjem terena u niskom letu pa postoji

mogućnost od sudara sa vjetroagregatom. Rezultati istraživanja su pokazali

da na plohi zimuju 2 do 3 ptice pa je zaključak da eventualni utjecaj zahvata

na ove ptice neće imati značajniji utjecaj na ukupnu populaciju koja u

Hrvatskoj zimuje. Vrsta je redovita i široko rasprostranjena zimovalica u

Hrvatskoj. Također, vrsta je migratorna, niskorizična (NT) je na nacionalnoj

razini.

− Ploha se nalazi unutar lovnog teritorija surog orla pa ju redovito posjećuju

(suri orao je na plohi zabilježen tijekom 4 od ukupno 11 obilazaka terena).

Vrsta je dva puta zabilježena na lokacijama na Brdu Oton od čijeg se je dijela

odustalo prilikom daljnje razrade projekta i usvajanja III. izmjena i dopuna

Prostornog plana Šibensko-kninske županije. Ostala dva puta vrsta je

zabilježena kako prelijeće u blizini planirane vjetroelektrane, ali na visinama

od 250 m od najviše točke na terenu, odnosno na visini iznad dosega

vjetroagregata. Zbog toga što se odustalo od gornjeg dijela planirane plohe,

kao i činjenice da se vrsta ne gnijezdi na lokaciji, a i prelijeće puno više od

planiranih vjetroagregata procijenjuje se da neće biti utjecaja.


− Prelet škanjaca osaša odvija se zapadnim rubom plohe, odnosno nad

padinama iznad kanjona rijeke Zrmanje. Radi se o preletničkoj populaciji

škanjaca osaša koji iz afričkih zimovališta preko Dalmacije prelijeću do

europskih gnjezdilišta. Ta preletnička populacija u ovom slučaju prelijeće u

uskom koridoru koji zahvaća jedan potencijalni Vjetroagregat (VA 1). Na

tom vjetroagregatu je velika mogućnost njihovog stradavanja te je propisana

mjera ublažavanja - isključivanje vjetroagregata VA 1 tijekom dana u

razdoblju od 15. kolovoza do 30. rujna (od svitanja do sumraka).

Učinkovitost ove mjere je potpuna, jer na zaustavljene lopatice vjetroagregata

ptice ne nalijeću.

− S obzirom na biljne i životinjske svojte te stanišne tipove koji su istaknuti kao

ciljevi očuvanja važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove

HR5000022 Park prirode Velebit predmetni zahvat može potencijalno

utjecati na šišmiše. Od šest vrsta šišmiša koje su istaknute kao cilj očuvanja

područja HR5000022 Park prirode Velebit, na lokaciji zahvata su zabilježene

vrste veliki šišmiš (Myotis myotis) i mali večernjak (Nyctalus leisleri).

Rezultati transekata na lokaciji zahvata pokazali su izuzetno malu aktivnost

šišmiša tijekom svih perioda istraživanja. Uzevši u obzir procjenu mogućeg

negativnog utjecaja planiranog zahvata na šišmiše, zbog izuzetno male

aktivnosti ne treba provoditi mjere ublažavanja već treba slijediti preporuke

za prvu godinu monitoringa.

− Mikrolokacije vjetroagregata ne zadiru u važno područje za divlje svojte i

stanišne tipove HR2000918 Nacionalni park Krka te se takvim idejnim

rješenjem i izvođenjem zahvata neće mijenjati značajke stanišnih tipova koji

su istaknuti kao cilj očuvanja područja ekološke mreže. Također, s obzirom

na udaljenost i tehnologiju zahvata, neće biti utjecaja na divlje svojte

sisavaca, vodozemaca, gmazova, riječnih riba i rakova koje su istaknute kao

ciljevi očuvanja. S obzirom na tehnologiju zahvata do nepovoljnog utjecaja

može doći na ptice grabljivice (za procjenu utjecaja presudne su tri vrste: suri

orao, krški sokol i sivi sokol) i vrstu šišmiša – dugonogi šišmiš (Myotis

capaccinii) koji su istaknuti kao ciljevi očuvanja. Do utjecaja može doći na

vrstu suri orao koja je neredovito zabilježena na istraživanoj plohi, a zbog

koje su propisane mjere ublažavanja. Terenskim istraživanjem vrste krški

sokol, sivi sokol i dugonogi šišmiš nisu zabilježene pa se procjenjuje da neće

biti utjecaja.

− Na udaljenosti većoj od tri kilometara od plohe zahvata nalazi se važno

područje za divlje svojte i stanišne tipove HR2000641 Zrmanja.

Uzimajući u obzir da su ciljevi očuvanja ovog područja vodeni organizmi,

ribe i rak, planirani zahvat neće imati utjecaja.

− S obzirom na udaljenost i tehnologiju zahvata, vjetroelektrana «Oton», neće

imati utjecaja na divlje svojte i stanišne tipove koji predstavljaju ciljeve


očuvanja važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove HR2001067

Butižnica, HR2991968 Radiljevac i HR2000495 Crni vrh – Plavno.

− Vrsta dugonogi šišmiš koja je istaknuta kao cilj očuvanja točkastog

lokaliteta HR2000154 Špilja Miljacka II važno područje za divlje svojte i

stanišne tipove obitava na šumovitim područjima uz rijeke i jezera i nije

zabilježena na lokaciji zahvata te se procjenjuje da neće biti utjecaja.

Također, prema EUROBATS (2005.) vrsta dugonogi šišmiš nije zabilježena

kao vrsta pod rizikom od utjecaja vjetroelektrana.

− Zbog udaljenosti od lokacije i tehnologije rada vjetroelektrane neće biti

utjecaja na ostale divlje svojte: (čovječja ribica (Proteus anguinus) i špiljski

cjevaš (Marifugia cavatica) koje su istaknute kao ciljevi očuvanja točkastog

lokaliteta HR2000154 Špilja Miljacka II.

− Na temelju sagledanih utjecaja dan je prijedlog mjera ublažavanja štetnih

posljedica zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže i program praćenja

vrsta koje predstavljaju ciljeve očuvanja najbližih područja ekološke mreže.


4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME ZAHVATA

Opće mjere

1. Zahvat izvesti prema projektnoj dokumentaciji.

2. Pristupne puteve projektirati u širini do 5 metara, u koridoru do 10 m, osim na

mjestima gdje je zbog potrebe transporta potrebna veća širina.

3. U okviru izrade projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je

regulirano prostorno uređenje i gradnja (Idejni projekt/Glavni projekt), izraditi projekt

organizacije gradilišta koji treba uzeti u obzir prirodne i kulturne nalaze koji su

označeni na kompozitnoj karti utjecaja na okoliš.

4. Projektom organizacije gradilišta odrediti mjesta za privremeno razvrstavanje i

odlaganje iskopanog materijala, te parkiralište za vozila i strojeve na kojem poduzeti

mjere zaštite od onečišćenja tla zauljenim tekućinama.

Mjere zaštite flore

1. Probijanje i krčenje pristupnih puteva izvoditi tako da u što manjoj mjeri narušava

prirodni izgled staništa.

Mjere zaštite krajobraza

1. U okviru izrade detaljne projektne dokumentacije: Idejni projekt/glavni projekt

izraditi Projekt detaljne valorizacije lokacija područja vjetroagregata i pristupnih

putova (u većem mjerilu) radi usklađivanja svih prostornih čimbenika, u svrhu

optimizacije smještaja ove djelatnosti na lokaciju odnosno prostor. U sklopu istog

izraditi i projekt krajobraznog uređenja izravnog područja degradacije prilikom

izgradnje, osnovni cilj je dati prijedlog za sanaciju krajobraza nakon prestanka

izvođenja svih građevinskih radova. Projekt krajobraznog uređenja mora izraditi

stručnjak ovlašteni krajobrazni arhitekt (mag. ing. prosp. arch).

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

1. Prije izvođenja građevinskih radova, a kod trasiranja zahvata, omogućiti arheolozima

detaljan pregled i obilazak terena obuhvaćenog projektom vjetroelektrane «Oton».

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA

Opće mjere

1. Zabranjeno je u vrtače, koliševke, dolce i sitaste ponore odlagati iskopani materijal i

otpad ili iz njih vaditi matični supstrat (šljunak, pijesak, jalovinu i sl.).


2. S materijalom od iskopa gospodariti na način da se razvrsta i iskoristi za potrebe

gradnje a preostali materijal od iskopa, u dogovoru s predstavnicima Općine Ervenik i

Grada Knina, iskoristiti za izgradnju planiranih zahvata određenih od strane lokalne

samouprave.

3. Materijal koji se ne može upotrijebiti prikupiti, odvesti s lokacije i odložiti na lokaciju

određenu od strane Općine Ervenik i Grada Knina, a u skladu s važećim propisima i

planskim dokumentima.

Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

1. Pripremne radove na lokaciji zahvata koji uključuju uklanjanje grmlja i određenih

stablašica obavljati izvan razdoblja gniježđenja ptica ili nakon što mladi odlete iz

gnijezda.

2. U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica spriječiti svako uznemiravanje

ovih vrsta za vrijeme gniježđenja, a o pronalasku (posebice ukoliko se radi o

gnijezdima ptica grabljivica) obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za

poslove zaštite prirode.

3. U slučaju pronalaska kolonije i skloništa šišmiša spriječiti svako uznemiravanje ili

rastjerivanje, a o nalazima obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za

poslove zaštite prirode.

4. U slučaju pronalaska nepoznatog speleološkog objekta (jame, špilje, kaverne) s

kolonijama šišmiša, odmah obustaviti radove i u roku 15 dana obavijestiti središnje

tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

Mjere zaštite tla

1. Prilikom izvođenja zemljanih radova odvojiti površinski sloj tla bolje kvalitete,

posebno ga odložiti, zaštititi od onečišćenja i po završetku radova upotrijebiti za

sanaciju i vraćanje lokacije u doprirodno stanje.

2. Ukoliko se spremnici s gorivom postavljaju na gradilištu, postaviti ih u prihvatne

posude ili izvesti s dvostrukom stjenkom prema posebnim propisima i vodozaštitnim

uvjetima.

3. Na gradilištu osigurati priručna sredstva (materijali za upijanje: piljevina i sl.) za brzu

intervenciju u slučaju izlijevanja motornog ulja ili ulja iz hidraulike strojeva.

4. Za sve vrste otpada koje će nastati tijekom izgradnje osigurati postupanje sukladno

zakonskim i podzakonskim aktima kojima je obuhvaćeno gospodarenje otpadom.

Mjere zaštite staništa i flore

1. Strogo ograničiti kretanje mehanizacije radi što boljeg očuvanja prirodnih staništa i

autohtone flore i vegetacije.


Mjere zaštite krajobraza

1. Lokaciju zahvata urediti prema projektu krajobraznog uređenja, vodeći računa da se

poštuju smjernice iz projekta krajobraznog uređenja kako bi se prostor što je manje

degradirao. Nakon građevinskih radova treba površinu isplanirati i navesti sloj tla

kako bi se još i u tijeku gradnje prirodno sukcesijom moglo razviti raslinje iz

neposredne okoline.

2. Za uređenje okoliša koristiti isključivo autohtone biljne vrste.


1. Pri radovima na izvedbi vjetroagregata VA 8 mehanizacija se mora kretati u radijusu

od maksimalno 50 m sjeverno od VA 8, dok se prema jugu operativni manevarski

prostor može i proširiti. Prilikom izvođenja radova na VA 8 potrebno je osigurati

stručni nadzor arheologa koji će kontrolirati da se sve navedeno poštuje, odnosno da

se arheološki lokalitet Međijak ne ugrozi.

2. Suhozidne konstrukcije posebno očuvati od devastiranja.

3. Osigurati povremeni arheološki i konzervatorski nadzor tijekom obavljanja

pripremnih radova i tijekom izvođenja gradnje. Radovi se moraju najaviti

Konzervatorskom odjelu u Šibeniku i Kninskom muzeju 15 dana prije njihovog

početka radi organiziranja arheološkog nadzora.

4. U slučaju pronalaska bilo kakvih arheoloških nalaza ili nalazišta prekinuti radove i o

tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Šibeniku i Kninski muzej.

Mjere zaštite od buke

1. Bučne radove obavljati tijekom dana, a samo u izuzetnim slučajevima, ukoliko to

zahtjeva tehnologija, tijekom noći.

2. Ukoliko se tijekom izgradnje pojavi potreba za miniranjem smije ga obavljati samo za

to ovlaštena tvrtka prema pravilima struke. Miniranje se smije obavljati u vremenu do

08:00 do 17:00 h.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Opće mjere

1. Vjetroagregati moraju biti opremljeni senzorima za kontrolu leda kojima će se

regulirati isključivanje vjetroagregata u ranim fazama otkrivanja leda.

2. Korištenje pristupnih puteva dogovoriti s nadležnom šumarijom sukladno Pravilniku

o korištenju šumskih puteva.


3. Ulaz na pristupne puteve osigurati na način da se spriječi njihovo neovlašteno

korištenje.

Mjere zaštite tla

1. Za sve vrste otpada koje će nastajati tijekom servisiranja osigurati postupanje

sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je propisano gospodarenje

otpadom.

2. Otpad ne smije ostati na lokaciji zahvata.

Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

1. U periodu jesenje selidbe škanjaca osaša od 15. kolovoz 30. rujna, tijekom dana (od

svitanja do sumraka) isključivati vjetroagregat VA 1.

2. Provoditi propisani monitoring ornitofaune i faune šišmiša.

Mjere zaštite faune

1. Na lokaciji zahvata ne smiju se postavljati ograde, kako bi svi prirodni koridori i

migracijski putovi kopnene faune ostali slobodni.

2. U periodu perioda jesenje selidbe škanjaca osaša (15. kolovoz – 30. rujna) tijekom

dana (od svitanja do sumraka) zaustavlja rad.

3. Provoditi propisani monitoring ornitofaune i faune šišmiša.


1. Omogućiti pristup postojećim lokalitetima kulturne baštine u cilju njihovog

eventualnog istraživanja, dokumentiranja i slično.

MJERE ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKE

NESREĆE

1. U slučaju pojave požara isključiti napajanje električnom energijom i obavijestiti

Županijski centar za obavješćivanje, policiju i profesionalnu, odnosno dobrovoljnu

vatrogasnu postrojbu koja se nalazi najbliže požaru.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

1. Prilikom demontaže, odnosno uklanjanja vjetroelektrane s lokacije, izraditi potrebnu

dokumentaciju, uključujući i Krajobrazni projekt sanacije sukladno tada važećim

propisima i zatečenoj situaciji na lokaciji.

2. Prostor sanirati prema izrađenoj dokumentaciji.


PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Program praćenja buke

U cilju provjere modeliranjem procijenjenog prostiranja buke, nakon puštanja

vjetroelektrane ili njenog dijela u rad, obaviti mjerenja buke na referentnim točkama RT

1- 6, Kneževići A, Kneževići B, Opačići A, Opačići B, Žunić i Višekrune uz buci

najizloženije stambene objekte.

Prvo mjerenje provesti na početku rada zahvata, a nakon toga, mjerenja provoditi u

vremenskim razmacima od dvije godine. Dodatna mjerenja provesti pri izmjeni uvjeta

rada odnosno pri izmjeni vjetroagregata ili dijela opreme.

Mjerenje mora provoditi ovlaštena pravna osoba uz korištenje ISO 17025 umjerene

mjerne opreme.

Program praćenja ornitofaune

Praćenje utjecaja rada zahvata na populacije ptica provoditi tijekom prve dvije godine

nakon puštanja zahvata u rad. Praćenjem je potrebno obuhvatiti cijeli godišnji ciklus

ptica (sezonu gniježđenja, proljetnu i jesensku selidbu te zimovanje) tijekom kojeg je

potrebno osigurati najmanje jedan izlazak na teren mjesečno.

1. Praćenje lokalne zajednice ptica gnjezdarica se sastoji od izvođenja transekata na

istoj trasi i na isti način kao i za vrijeme istraživanja nultog stanja (obrađeno u Studiji

o utjecaju na okoliš vjetroelektrana Oton, APO d.o.o.). Transekte obavljati najmanje

dva puta godišnje, i to prvi sredinom travnja (od 10. do 20. travnja) i drugi sredinom

svibnja (od 10. do 20. svibnja). Transekte obaviti po stabilnom vremenu bez oborina

i jačeg vjetra. Ukoliko se tijekom izvođenja transekta vrijeme pokvari, potrebno je

cijeli transekt ponoviti drugi dan, opet u jutarnjim satima.

2. Praćenje preletničkih i zimujućih populacija ptica se obavlja tijekom cijele godine

što znači da se tijekom cijele godine, sukladno godišnjem ciklusu ptica, mora

rasporediti minimalno deset terenskih istraživanja kako bi bili obuhvaćeni jesenja i

proljetna migracija, gniježđenje i poslije gnijezdeća disperzija te zimovanje. Svaki

terenski izlazak mora biti najmanje dvodnevni i mora uključivati i noćne vrste ptica.

Tijekom tih istraživanja, u jutarnjim satima, treba provesti transekt u dužini od

najmanje dva kilometra. Nakon transekta potrebno je posjetiti i pregledati sva

područja kroz koja nije prošao transekt. Plohu je potrebno pregledati i tijekom noći

kako bi se utvrdila prisutnost noćnih vrsta. Isti postupak treba provesti na svakom od

najmanje deset dvodnevnih terenskih izlazaka. Pri planiranju transekta i ostalih

obilazaka obuhvatiti sva staništa.


Popis GPS točaka

Transekt br. 1

Br. Točka

1. N 44° 06´ 40,75˝ E 16° 07´ 10,00˝

2. N 44° 06´ 38,70˝ E 16° 07´ 25,74˝

3. N 44° 06´ 31,69˝ E 16° 07´ 41,57˝

4. N 44° 06´ 18,58˝ E 16° 07´ 47,45˝

5. N 44° 06´ 09,26˝ E 16° 07´ 43,06˝

6. N 44° 06´ 00,36˝ E 16° 07´ 37,54˝

7. N 44° 05´ 56,01˝ E 16° 07´ 24,76˝

Transekt br.2

Br. Točka

8. N 44° 05´ 43,47˝ E 16° 07´ 03,04˝

9. N 44° 05´ 29,81˝ E 16° 07´ 11,39˝

10. N 44° 05´ 24,27˝ E 16° 07´ 26,42˝

11. N 44° 05´ 17,92˝ E 16° 07´ 46,18˝

12. N 44° 05´ 22,04˝ E 16° 08´ 15,91˝

13. N 44° 05´ 27,73˝ E 16° 08´ 27,86˝

14. N 44° 05´ 38,72˝ E 16° 09´ 06,72˝

Drugi dio monitoringa obuhvaća bilježenje aktivnosti ptica oko vjetroagregata. Kod

svakog pojedinog vjetroagregata aktivnost se bilježi kroz pola sata. U tom se razdoblju

za svaku opaženu pticu bilježi vrsta, broj primjeraka i ponašanje (leti, hoda, miruje) a u

slučaju leta, smjer leta, udaljenost od vjetroagregata te visina u odnosu na vjetroagregat

(ispod nivoa elisa, u visini elisa, na rubu dohvata elisa, iznad vrha elise). Područje oko

vjetroagregata pretražuje se u potrazi za povrijeđenim ili uginulim pticama, te se za

svaku pticu bilježi vrsta, položaj, stanje, procijenjeno vrijeme ugibanja i dr. Ukoliko

rezultati praćenja stanja ornitofaune pokažu da zahvat, odnosno pojedini vjetroagregati,

imaju negativan utjecajna ornitofaunu, u dogovoru s središnjim tijelom državne uprave

nadležnim za poslove zaštite prirode, uskladiti režim rada: prilagođavanje i/ili

ograničavanje rada vjetroagregata u vrijeme najveće aktivnosti, osobito za vrijeme

proljetnih i jesenskih migracija kao i dnevnih migracija prema lovnom staništu.

Rezultate i analizu svih aktivnosti monitoringa ornitofaune treba uredno bilježiti i

dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode. Ovisno

o rezultatima, ukoliko bude potrebno odredit će se da li je potrebno nastaviti monitoring

ili poduzeti dodatne potrebne zaštitne mjere.

Program praćenja šišmiša

Nakon stavljanja vjetroelektrana u pogon potreban je dvogodišnji monitoring kako bi se

utvrdio direktan utjecaj (smrtnost) na postojeću populaciju šišmiša kao i eventualne


promjene na širem području, a koje bi mogle nastati stavljanjem vjetroagregata u pogon.

Monitoring je potrebno provoditi minimalno u periodu od ožujka do listopada sa

minimalno 4 terenska dana mjesečno.

Na potencijalnoj lokaciji za potrebe monitoringa predlažemo:

1. Redovite transekte bat-detektorom koji bi se provodili paralelno kako na

dosadašnjim lokacijama tako i u neposrednoj blizini samih vjetroagregata.

Vremensko razdoblje koje je potrebno obuhvatiti odnosi se na periode

migracija šišmiša (proljeće i jesen) te na period najveće aktivnosti i

razmnožavanja (proljeće i ljeto). Transekti se mogu provoditi u kombinaciji s

hvatanjem mrežama, a moguće je koristiti i telemetrijsko praćenje i druge

metode.

2. Utvrditi eventualnu aktivnost šišmiša duž novonastalih linearnih elemenata

kao što su šumske ceste i prosjeke. Šumske sastojine na predloženoj lokaciji

su u najvećoj mjeri degradirane i ne predstavljaju idealno stanište vrstama

šišmiša koji love u šumama što se jasno očituje iz rezultata terenskih

istraživanja prilikom kojih nisu zabilježene šumske vrste.

3. Obavezno je redovito praćenje stanja kolonija na izvoru Krke i u špilji

Miljacka II.

4. Utvrđivanje smrtnosti šišmiša u radijusu jednakom visini vjetroagregata, a

svakako ne manjem od 70 m oko pojedinog vjetroagregata na način da se

pretražuje područje ispod svakog vjetroagregata (kombinirati s praćenjem

aktivnosti šišmiša pomoću ultrazvučnog detektora koje je potrebno provesti u

noći prije pretraživanja). U slučaju pronalaska mrtvog šišmiša zabilježiti vrstu

šišmiša, GPS poziciju svake stradale jedinke, položaj i udaljenost u odnosu na

okolne vjetroagregate.

Ovisno o rezultatima odrediti, da li je potrebno nastaviti praćenje stanja ili poduzeti

dodatne mjere zaštite. U slučaju da se utvrdi smrtnost šišmiša, predvidjeti provedbu svih

mogućih mjera zaštite, uključujući i prilagođavanje i/ili ograničavanje rada

vjetroagregata u vrijeme vršnih aktivnosti šišmiša, osobito za vrijeme proljetnih i

jesenskih sezonskih migracija, kao i dnevnih migracija prema lovnom staništu.

Rezultate i analizu svih aktivnosti praćenja stanja faune šišmiša treba uredno bilježiti i

dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.

PROGRAM PRAĆENJA EKOLOŠKE MREŽE

Program praćenja vrsta (ptice, šišmiši) koje predstavljaju ciljeve očuvanja najbližih

područja ekološke mreže treba biti uključen u program praćenja ornitofaune i faune

šišmiša


POPIS LITERATURE

American Wind Energy Association (AWEA): Avian interactions with wind energy

facilities: a summary. Prepared by Colson & Associates for AWEA, Washington D.C.,

1995.

Anderson, R., & W. Erickson, D. Strickland, M. Bourassa, J. Tom & N. Neumann, 2001:

Avian Monitoring and Risk Assessment at Tehachapi Pass and San Gorgonio Pass Wind

Resources Areas, California. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning

Meeting IV, 53-54., 2001.

Arnett, E. B., M. M. P. Huso, J. P. Hayes, And M. Schirmacher: Effectiveness of

changing wind turbine cut-in speed to reduce bat fatalities at wind facilities. A final

report submitted to the Bats and Wind Energy Cooperative. Bat Conservation

International. Austin, Texas, USA, 2010.

Bajić, A., Peroš, B.: Meteorological basis for wind loads calculation in Croatia. Wind and

structures, Vol. 8, No 6. Technopress Int., 2005.

Benson, J.F., Scott K.E., Anderson C.: Landscape Appraisal for Onshore Wind

Development. University of Newcastle, 2003.

BIOME: Vogelschlag, Meideverhalten & Habitatnutzung an bestehenden

Windkraftanlagen Prellenkirchen –Obersdorf – Steinberg/Prinzendorf. Amt der Nö

Landesregierung, Oekoenergie (www.windkraft.at), 2004.

BirdLife: Impact of windfarms on birds and precautionary measures. Draft report by

NGO (BirdLife). Strassbourg, 2002.

Brunn, B., Singer, A.: Birds of Britain and Europe,Hamlyn, London, 1986.

Cvitanić, A.: Ornithological Notes from Middle Dalmatia. Larus, Zagreb, 153-177., 1961.

Domac, R.: Flora Hrvatske. Školska knjiga. Zagreb, 1994.

Faragó, T., Katz, R.W.: Extremes and design values in climatology, WMO/TD–No. 386

WCAP–14, Geneva, 1990.

Gajić-Čapka, M., Perčec Tadić, M. i Patarčić, M.: Digitalna godišnja oborinska karta

Hrvatske Hrvatski meteorološki časopis 38, 35-50, Zagreb, 2003.

Gumbel, E.J.: Statistics of Extremes, Columbia University Press, New York, 1958.

Heath, M.F. & M.I. Evans: Important Bird Areas in Europe: Priority sites for

conservation. 2 vols. Cambridge, UK: BirdLife International (BirdLife Conservation

Series No. 8, 137-145), 2000.

Heinzel, H., Fitter, R. and Parslow. J.: Ptice Hrvatske i Europe sa Sjevernom Afrikom i

Srednjim Istokom. HOD, Zagreb, 1999.

Horner and Maclennan: Inverness i Envision: Visual Analysis of Windfarms – Good

Practice Guidance/Consultation Draft/. Edinburgh, 2005.

http://www.windkraft.at/


Horvath L.: ENWIND - Program korištenja energije vjetra Energetski institut Hrvoje

Požar, Zagreb, 1998.

Horvath L.: ENWIND - Program korištenja energije vjetra – Nove spoznaje i provedba.

Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, 2001.

Horvatić, S.,: Biljnogeografski položaj i raščlanjenje našeg primorja u svjetlu

suvremenih fitocenoloških istraživanja. Acta Bot. Croat. 22:27, 1981.

Ilijanić, Lj.: Vergleichender geobotanischer Ǜberblick ǜber das sǜdliche eumediterrane

Gebiet Kroatiens – Acta Bot. Croat. 43, 91-107, 1984.

Janev Hutinec, B. et al.: Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Državni zavod

za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.

Jenkinson, A. F.: The frequency distribution of the annual maximum (or minimum)

values of meteorological elements. Quart. J. R. Met. Soc. 87, 158–171. Royal

Meteorological Society, Reading, 1955.

Kaiser-Wilhelm-Koog GmbH, Report of acoustical emissions of a Siemens wind turbine

generator system of the type 2.3 MW Mk II near Hovsore in Denmark, 2005.

Kerlinger, P.: An Assessment of the Impacts of Green Mountain Power Corporation`s

Searsburg, Vermont, Wind Power Facility on Breeding and Migrating Birds. Proceedings

of National Avian-Wind Power Planning Meeting III, San Diego, California,, 90-96,

1998.

Kingsley, A. and Whittam, B.: Potential Impacts of Wind Turbines on Birds at North

Cape, Princ Edward Island. Bird Studies Canada, Sackville, 2001.

Koscak, V.: Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hvatske,

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno

planiranje, Zagreb, 1999.

Kušan, T.: Metode procjene utjecaja vjetroelektrana na krajobraz, diplomski rad.

Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, 2008.

Lukač, G.: List of Croatian Birds. Spatial and temporal distribution. Fauna Croatica.

Suppl.. Nat. Croat. 3, (vol. 7), 1-160, 1998.

Lukač, G.: Studija utjecaja vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga. Prikaz 0-tog stanja 1-

42., 2002.

Marković, D., (ed): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb, 2004.

Mullarney, K., Svensson, L., Zetterstrom, D., Grant, P. J.: Bird Guide. Collins, London,

1999.

Nikolić, T., Topić, J.: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb, 2005.


Nikolić, T., (ed.): Flora Croatica 1-3. Natura Croatica, Zagreb, 1994-2000.

Papadopoulos, M.P., Papathanassiou, S.A.: Stresses Developed ιn Wind Turbines during

Unbalanced Conditions». Proceedings of EWEC’99, Nice, France, 1999.

Palutikof, J.P.: A review of methods to calculate extreme wind speeds, Meteor. Appl. 6,

119-132, 1999.

Papandopoulouse, K. H. et al.: Performance assessment of cup anemometers, European

Wind Conference, Nice, France, 714-717, 1999.

Peterson, R., Mountfort, G., Hollom, P.A.D.: A Field Guide to the Birds of Britain and

Europe, Collins, London, 1983.

Pignatti , S.: Flora d΄Italia I-III. Edagricole, Bologna, 1982.

Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Ćiković, D.: Crvena knjiga ugroženih vrsta ptica

Republike Hrvatske. MZOPU, Zagreb, 2003.

Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J., Topić, R.: Nacionalna ekološka mreža –

važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2005.

Rauš, Đ., Trinajstić, I., Medvedović, J.: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume u Hrvatskoj.

Zagreb, 1992.

Rodrigues, L., Bach. L., Dubourg-Savege, M.-J,, Goodwin. J. & Harbusch, C.:

Guidelines for consideration of bat sin wind farm projects. EUROBATE Publication

Series No. 3 (English version): UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 2008.

Ruščić, M.: Urbana flora Splita. Magistarski rad, 2003.

Sinclair G., The Potential Visual Impact of Wind Turbines in relation to distance: an

approach to the environmental assessment of planning proposals 1997, up-dated for

minor changes January, 2003.

Stipčević, M.: A contribution to the Croatian List of rare and scarce Birds recorded from

1985-1995. Nat. croat. 5, 53-81, 1996.

Stipčević, M., G. Sušić, D.Radović & V. Bartovsky: Ornitofauna Nacionalnog parka

“Krka”. Ekološke monografije, Knjiga 2, 505-522, 1990.

Strickland, M.D., Erickson, W.P., Johnson, G., Young, D., Good, R.: Risk reduction

avian studies at the Foote Creek Rim Wind Plant in Wyoming, 107-114. National Avian-

Wind Power Planning Meeting IV, Preoceedings. Resolve Inc, Washington DC., 2001.

Trinajstić, I.: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Zagreb 2008.

Troen, I., Petersen, E.L.: European wind atlas. Risø National Laboratory, Roskilde, 1989.

Tucker, G. M., Heath, M. F.: Birds in Europe: their conservation status. BirdLife

International. Cambridge, UK, 1994.


Trinajstić, I.: Sintaksonomski pregled biljnih zajednica planine Biokovo. Acta Biokovika

4, 143-174, 1987.

Trinajstić, I.: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Zagreb 2008.

Tvrtković, N. et al.: Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske, Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb, 2006.

Vukelić, J., Rauš, Đ.: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj.

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Zagreb, 1998.

Zaninović, K., Srnec, L. i Perčec Tadić, M.: Digitalna godišnja temperaturna karta

Hrvatske. Hrvatski meteorološki časopis 39, 51-58, Zagreb, 2004.

saŽetak za javni uvid studija o utjecaju na okoliŠ ...¾etak-za-javni-uvid.pdf · vjetroelektrane...

Documents