sarajevo, 27. novembar 2018. godine · obaveza, finansijski trošak,amortizacija, omjer strukture...

1

Poreska radionica

Sarajevo, 27. novembar 2018. godine

Agenda

09:15 – 10:15Oporezivanje prometa udjelima u pravnim licima sa aspekta Sporazuma o

izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

10:15 – 11:00Oporezivanje nerezidenata porezom na dobit: stalne poslovne jedinice ili

porez po odbitku

11:15 – 12:45Računovodstveni aspekti procjena ekonomskih vrijednosti i praktična

primjena MSFI 16

12:45 – 13:45 PDV aktuelnosti

2

3

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I IZBEGAVANJE MEĐUNARODNOGDVOSTRUKOG OPOREZIVANJA

- BEPS (Multilateralni instrument - MLIi promena UIDO)

- UIDO i oporezivanje dobiti SPJ- UIDO i oporezivanje kapitalnog dobitka od

prometa akcija i/ili udela

mr Dejan Dabetić


4

BEPS – Erozija poreske osnovice i premeštanje dobiti

• MULTILATERALNI INSTRUMENT (KONVENCIJA) KOJIM SE MENJAJU UIDO (eng. Covered Tax Agreements)

• DO SADA, 84 POTPISNIKA (UKLJUČUJUĆI I RS) - BIH NAJAVILA POTPISIVANJE !!!

• MLI STUPIO NA SNAGU 1. 7. 2018. GODINE (LEGALAN NASTANAK MLI)

• ZA RS - MLI STUPIO NA SNAGU 1. 10. 2018. GODINE

• POČETAK PRIMENE MLI - izmenjenih UIDO između RS i: Austrije, Velike Britanije i Severne Irske, Litvanije,Poljske, Slovačke, Slovenije i Francuske:

- u odnosu na poreze po odbitku: 1. 1. 2019. godine

- u odnosu na ostale poreze: 1. 4. 2019./1. 1. 2020. godine

član 7. UIDO

• Preduzeće jedne države podleže oporezivanju (OPŠTIM POREZOM NA DOBIT PRAVNIH LICA) u drugoj državi SAMO ako u njoj posluje preko stalne poslovne jedinice !!!

• Stalna poslovna jedinica (član 5. UIDO) - stalno mesto poslovanja preko kojeg preduzeće upotpunosti ili delimično obavlja poslovanje (minimum šest meseci - izuzeci: sezonske aktivnosti)

• Stalna poslovna jedinica nema status pravnog lica - rezident zemlje čiji je rezident matična kompanija (ISKUSTVA RS)

ZA RAZLIKU OD FILJALE !!! (ISKUSTVA RS)

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KOMPANIJA

5

• USLUŽNA STALNA POSLOVNA JEDINICA - eng. Service P.E.(bez obzira, što UIDO daje pravo oporezivanja, ukoliko uslužna SPJ ne postoji u domaćem zakonodavstvu, nije moguće oporezivanje u državi izvora !!!)

• ZASTUPNIČKA STALNA POSLOVNA JEDINICA(biće promena sa MLI - komisioni poslovi)

• Aktivnosti (pripremne i pomoćne) koje ne uzrokuju postojanje SPJ

- sada

- posle potpisivanja, stupanja na snagu i početka primene MLI(Opcija A, Opcija B, Anti Fragmentation Rule - zabrana podele jedne ekonomski nedeljive celine na više delova)

6

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KOMPANIJA

STALNA POSLOVNA JEDINCA POSTOJI SAMO AKO GRAĐEVINSKI RADOVI (i - u nekim UIDO, i nadzorne delatnosti u vezi sa tim radovima) TRAJU DUŽE OD UIDO PREDVIĐENOG VREMENA, I TO:

3, 6, 9, 12, 18, 24 ... meseca (PORESKO PLANIRANJE)

PROMENE SA MLI: ZABRANA PODELE JEDNOG GRAĐEVINSKI NEDELJIVOG PROJEKTAS NA VIŠE DELOVA

(eng. Anti splitting Contract Rule)

7

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE GRAĐEVINSKIH KOMPANIJA

PITANJE: ŠTA, AKO RADOVI ... TRAJU 1 DAN KRAĆE ILI DUŽE OD3, 6, 9, 12, 18, 24 ... meseca?

PITANJE: OD KADA (I, KAKO) SE RAČUNA POČETAK I/ILIZAVRŠETAK TRAJANJA RADOVA?

PITANJE: KOJI TRENUTAK JE (U ODNOSU NA ZAVRŠETAKRADOVA) VAŽAN ZA PRIMENU UIDO?

8

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE GRAĐEVINSKIH KOMPANIJA

9

ZAKONSKA REGULATIVA U BiH

Član 39. ZAKONA O POREZU NA DOBIT

OPOREZIVI PRIHOD NEREZIDENTA:• Prodaja ili prenos uz naknadu:

• dionica ili udjela;• nepokretnosti• prava industrijske svojine

OSNOVICA (član 63 Pravilnika):• Prihod = ugovorena naknada / tržišna vrijednost (nepokrtenosti i prava)• Kapitalna dobit: prodajna cijena – nabavna cijena (dionice)

OBVEZNICI (član 63 Pravilnika):1. Nerezident (primalac prihoda)

a) Kupac nepokretne imovine (nepokretnosti)b) Društvo čijim se udjelima trguje (dionice ili udjele)

10

REPUBLIKA SRBIJA (BIH) I UIDO: OPOREZIVANJE KAPITALNOG DOBITKA

Član 13. UIDO

PRAVILA:

- UIDO NE UTVRĐUJE POJAM KAPITALNOG DOBITKA(to pravo pripada državi izvora - u svemu, u skladu sa odredbama domaćeg poreskog zakonodavstva)

- UIDO NE ODREĐUJE STOPE POREZA KOJA DRŽAVA MOŽE DA PRIMENI PRILIKOM OPOREZIVANJA KAPITALNOG DOBITKA

- Kada UIDO državi da pravo oporezivanja kapitalnog dobitka,ONA TO PRAVO IZVRŠAVA U SVEMU, PO ODREDBAMA DOMAĆEG PORESKOG ZAKONODAVSTVA

Član 13. UIDO(nastavak)

Uopšteno govoreći, UIDO ISKLJUČIVO pravo oporezivanja daje državi čiji je rezident lice koje ostvaruje KD(npr. akcionar/udeličar koji prodaje akcije/udele - član 13. stav 4./5.)

ALI

Ako je u pitanju KD od nepokretnosti, pravo oporezivanja pripada državi u kojoj se nepokretnost nalazi(član 13. stav 1. UIDO)

11


(nastavak)Član 13. UIDO

UIDO „novijeg” datuma, u članu 13. imaju stav 4. koji pravo oporezivanja KD od otuđenja akcija(ili, drugih uporedivih interesa) kompanije čija se imovina sastoji od minimum 50/51%nepokretnosti koja se nalazi u državi ugovornici, daju toj državi !!!

POJAŠNJENJE:

Utvrđuje se odnos između nepokretnosti i vrednosti celokupne imovine privrednog društva (iz Bilansa stanja) i to, bez uzimanja u obzir dugova i drugih obaveza odnosnog privrednog društva (kao i, nezavisno od činjenice da li su obezbeđeni hipotekom na nepokretnosti o kojoj je, u konretnom slučaju, reč).

Ako je ispunjen uslov za oporezivanje KD u državi izvora, onda ta država oporezuje celokupan KD, a ne samo njegovih 50/51% !!!

12


1313


(nastavak)Član 13. UIDO

PITANJE: Da li je izraz akcije (iz člana 13, stav 4. UIDO) isto što i „udeli”?

Član 14. stav 3. UIDO sa Nemačkom(PITANJE: da li BIH primenjuje ovaj ugovor ?)

„Prihodi od otuđenja prava iz ugovora o ulaganju sredstava u jugoslovensku organizaciju udruženog rada, mogu se oporezivati u Jugoslaviji”

PITANJE: da li se navedena norma odnosi samo na KD od otuđenja udela ili i od otuđenja akcija?

HVALA ☺

Napomena: - Sve informacije sadržane u ovom tekstu su od opšte važnosti i nisu namenjene

okolnostima individue.- Iako mi nastojimo da pružimo ispravne i aktuelne informacije, ne može se garantovati da

će takve informacije biti ispravne u budućnosti. - Niko ne treba da koristi te informacije bez prethodnog adekvatnog profesionalnog

savetovanja.

14

16

Kontakt:

Mr Dejan Dabetić

Viši savetnik - rukovodilac Grupe

Ministarstvo finansija

Sektor za fiskalni sistem

Odeljene za direktne poreze

Grupa za ugovore o izbegavanju

dvostrukog oporezivanja

Kneza Miloša br. 20

11000 Beograd

Srbija

Telefon: + 381 (11) 364 28 51

Fax: + 381 (11) 364 28 43

E-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

17

PROCJENE EKONOMSKIH VRIJEDNOSTI

I PRAKTIČNA PRIMJENA MSFI 16 - NAJMOVI

Nedžad Suljović, ACCA

Finansijski savjetnik i Ovlašteni procjenitelj

Sarajevo, 27.11.2018.

Agenda

1 Osnove investiranja

2 Pojam, metode vrednovanja i standardi

3 Računovodstveni kontekst procjena vrijednosti

4 MSFI 16 Najmovi praktična primjena

18

19

1. OSNOVE INVESTIRANJA

20

INVESTICIJE I INVESTITORI

• Perspektiva prosječnog investitora: interesi, motivi, rizici

• Investitor: fizičko ili pravno lice koje ulaže kapital (novac) u finansijskearanžmane, imovinu, kompanije i slično očekujući finansijski povrat,odnosno profit od svoje investicije u nekom vremenskom intervalu

• Vrste investicija: dionice, obveznice, fondovi, nekretnine, pokretnine,kapital, plemeniti metali, strane valute, roba, opcije, swap, forward ilifutures ugovori i td.

• Izvori finansiranja: interni (vlasnici) i eksterni (finansijske institucije) –stopa povrata = trošak kapitala = diskontna stopa (WACC)

• Rizik: svaka vrsta investicije sa sobom nosi i određeni nivo rizika zainvestitora.

21

RIZIK

• Tradicionalno: negativna pojava, u nekim rječnicima ”izlaganjeopasnosti ili gubitku”

• Percepcija investitora – obuhvatnija definicija: simbol za ”krizu”

• Dvije dimenzije rizika: ”spojene posude”

• Rizičnost investicije – reflektovana u diskontnoj stopi (WACC)

• Diskontna stopa⬆️ ULAGANJE VIŠE RIZIČNO

• Diskontna stopa⬇️ ULAGANJE MANJE RIZIČNO

Motivi za investiranje:❑ Dividenda ili mjesečna renta❑ Aprecijacija vrijednosti i zarada od prodaje

Kriza (Rizik) = Opasnost + Prilika

22

INVESTICIJE KOJE KOTIRAJU NA BERZI

ZAKONSKI OKVIR

23

• MSFI: ”Društvo” ili ”Uprava”

• Zakon o računovodstvu i reviziji, 2010 (aktivan) – MRS i MSFI – član 60

• Uredba o procjenjivanju ekonomske vrijednosti (2013)

• Prijedlog Zakona o računovodstvu i reviziji, 2017 (prijedlog) – član 27, 28,29

24

2. POJAM, METODE VREDNOVANJA I STANDARDI

25

POJAM VREDNOVANJA

• Vrednovanje: postupak procjenjivanja trenutne vrijednosti imovine ili kompanije = investicije,primjenom propisanih metoda ili tehnika vrednovanja.

• Trenutna vrijednost: je fer vrijednost ili tržišna vrijednost

• Cijena ≠ Vrijednost

Cijena:❑ Ponuda❑ Potražnja❑ Percepcije tržišta

Vrijednost:❑ Novčani tokovi❑ Rast❑ Rizik

26

STANDARDI I METODE VREDNOVANJA

• Profesionalni standardi: računovodstveni (MSFI), standardi vrednovanja (IVS), RICS Red Book,TEGoVA standardi

• Tehnike (metode) vrednovanja – definisane međunarodnim standardima:

o Vrednovanja: International Valuation Standards – IVS 105.

o Finansijskog izvještavanja – MSFI 13.

• Generalna podjela metoda vrednovanja:

- Tržišna metoda – uporedne tržišne transakcije,

- Prihodovna metoda – diskontovani novčani tokovi,

- Troškovna metoda – metoda zamjene.

FER VRIJEDNOST I TRŽIŠNA VRIJEDNOST

FER VRIJEDNOST”Fer vrijednost je cijena koja bi se mogla ostvariti prodajom neke imovine iliplaćena za prijenos obaveze u redovnoj transakciji između tržišnih učesnika nadatum mjerenja.” (MSFI 13.9)

27

TRŽIŠNA VRIJEDNOST”Tržišna vrijednost je procijenjeni iznos za koji se imovina ili obaveza mogurazmijeniti na datum procjene između raspoloživog kupca i raspoloživog prodavcau transakciji van dohvata ruke, nakon odgovarajućeg marketinga pri čemu svestrane nastupaju informisano, obazrivo i bez prisile. ” (IVS 104.30.1)

28

3. RAČUNOVODSTVENI KONTEKST

29

FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

• Ključno pitanje: realnost i objektivnost elemenata

• Elementi finansijskih izvještaja: imovina, obaveze, kapital, prihodi,rashodi – modeli mjerenje

• Model troška: historijski ključni model utvrđivanja vrijednosti

• Model fer vrijednosti: alternativni model za prikazivanje tekuće (tržišne)vrijednosti

• Model fer vrijednosti – primjereniji – od modela troška

• Ključni problem: netransparentnost i zloupotrebe – baloni vrijednosti

• Razvoj MSFI i složenih oblika finansijske imovine: intenzivnija primjenamodela fer vrijednosti

• Revalorizaciona vrijednost, neto utrživa vrijednost

PRIMJERI MJERENJA POJEDINIH OBLIKA IMOVINE

30

Opis Mjerenje

Zemljište MRS 16: • Amortizacija• Revalorizacija

Građevine, postrojenja, oprema MRS 16: • Amortizacija• Revalorizacija

Biološka imovina MRS 41:• Fer vrijednost• Amortizacija

Ulaganja u nekretnine MRS 40:• Fer vrijednost• Amortizacija

Opis Mjerenje

Razvoj, patenti, licence, software, prava MRS 38:• Amortizacija• Revalorizacija

Finansijski instrumenti MSFI 9:• Amortizacija• Fer vrijednost

Sirovine, materijal, proizvodi, roba MRS 2:• Trošak nabavke• Utrživa vrijednost

Imovina namijenjena prodaji MSFI 5:• Trošak nabavke• Utrživa vrijednost

Testiranje (MRS 36)

Testiranje imovine na umanjenje vrijednosti

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost ili Upotrebna vrijednost

Indikatori (eksterni, interni)

MSFI - FER VRIJEDNOST

31

Standard Primjena

MRS 2: Zalihe Vrednovanje prema neto utrživojvrijednosti

MRS 16: Nekretnine Vrednovanje prema metodirevalorizacije

MRS 19: Primanja zaposlenih Vrednovanje primanja zaposlenihprema fer vrijednosti

MRS 20: Davanja i pomoći Vrednovanje nenovčanih sredstavaprema fer vrijednosti

MRS 36: Umanjenje imovine Nadoknadiva vrijednost - fer netoprodajne vrijednosti ili vrijednosti u upotrebi

MRS 38: Nematerijalna imovina Vrednovanje prema metodirevalorizacije

MRS 40: Ulaganja u nekretnine Vrednovanje nekretnina prema fervrijednosti

MRS 41: Poljoprivreda Vrednovanje prema fer vrijednostiminus troškovi prodaje

Standard Primjena

MSFI 2: Plaćanja po dionicama Isplate po osnovu vlasničkihinstrumenata po fer vrijednosti

MSFI 3: Poslovna spajanja Vrednovanje imovine I obaveza u postupku spajanja po fervrijednosti

MSFI 5: Imovina za prodaju Vrednovanje po fer vrijednostiminu troškovi prodaje

MSFI 9: Finansijska imovina Vrednovanje prema fer vrijednosti

MSFI 15: Prihodi Vrednovanje prihoda prema fervrijednosti primljene naknade ilipotraživanja

MSFI 16: Najmovi Vrednovanje imovine u najmuprema fer vrijednosti ili sadašnjojvrijednosti budućih novčanihtokova

32

4. MSFI 16 NAJMOVI

33

4.1. UVOD

UVOD

34

• MSFI 16: Novi principi i načela priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova – zamjenjuje MRS17, IFRIC 4, SIC 15 i SIC 27

• Datum efektivne primjene: 1.1.2019.

• Finansiranje operativnim najmovima: skriveno ili vanbilansno finansiranje

• Problemi za investitore, kreditore, finansijske institucije

• Profil rizičnosti kompanija i vrijednost kompanija

• Tretman operativnih najmova u procesu procjena vrijednosti kompanija – kapitalizacija, finansijskaobaveza, finansijski trošak, amortizacija, omjer strukture finansiranja, WACC

35

4.2. ISTRAŽIVANJE IASB-a

ISTRAŽIVANJE IASB-a

36

• Vrijednost najmova (budućih plaćanja) na globalnom nivou: dioničkihdruštava iznosi 3,3 triliona USD – od čega 2,8 triliona USD (85%) suvanbilansni najmovi

• Velike svjetske korporacije (Shell) podnijele zahtjev prema IASB-u zaodgađanje datuma primjene MSFI 16

ISTRAŽIVANJE IASB-a

37

• Procjena je da će jedna od dvije kompanije na svijetukoje primjenjuju MSFI ili US GAAP standarde osjetitiutjecaj MSFI 16

• Analizom kompanija u industriji maloprodaje koje suušle u proces reorganizacije ili likvidacije – vrijednostvanbilansnih najmova 66 puta veća od finansijskihobaveza u bilansima

• Industrije koje će biti najviše pogođene MSFI 16standardom:

▪ Avio industrija (najmovi 100% imovine)

▪ Maloprodaja

▪ Turizam

DATUMI I RASPODJELA

38

• MSFI 16 objavljen od strane IASB-a 13. januara 2016. godine

• MSFI 16 usvojen od strane EU 9. novembra 2017. godine

• 2016. godine raspodjela obaveza po najmovima u EU:

CILJ STANDARDA:

• Transparentniji uvid investitorima,vlasnicima, kreditorima i drugiminteresnim stranama u finansijskeizvještaje

• Operativni najmovi – loše iskazani– oblik finansiranja

• MRS 17 – operativni najmovinevidljivi

• Finansijski najmovi = Operativninajmovi

39

4.3. IDENTIFIKACIJA NAJMA

IDENTIFIKACIJA NAJMA

40

• Na početku ugovora najmoprimac: procjenjuje da li ugovor

sadrži najam

• Definicija MSFI 16: ”Najam je ugovor na temelju kojeg

najmodavac ustupa najmoprimcu pravo kontrole nad

korištenjem imovine (pravo korištenja) tokom datog perioda

u zamjenu za naknadu.”

• Potrebno identificirati komponente ugovora koje nemaju

karakteristike najma (održavanje zajedničkih prostorija,

obezbjeđenje, čišćenje, skladištenje, utovar i istovar,

upravljanje ugovorom o najmu, održavanje vozila, režijski

troškovi)

PROCES

Ugovor sadrži najam

Identificiranaimovina

Pravo kontrolekorištenja imovine

Pravo sticanjaekonomskih koristi

od korištenja

Pravo upravljanjanačinom korištenja

41

4.4. IZUZECI

IZUZECI

42

• Praktične pogodnosti za određene tipove imovine

Troškovi primjene < Koristi primjene

• Pogodnosti:

▪ Kratkoročni najmovi: izuzeće najmova sa rokom dospijeća do

12 mjeseci

▪ Najmovi male vrijednosti: izuzeće najmova - prag do 5.000

USD vrijednosti imovine u novom stanju

▪ Portfolio najmova: pogodnost za veći broj najmova istih ili

sličnih karakteristika

Kriteriji određivanja najmova male vrijednosti:- Vrijednost imovine u novom stanju- Materijalna značajnost imovine

konzistentna za različite najmoprimce- Najam male vrijednosti povezan sa

najmom veće vrijednosti- Imovina po svojoj prirodi nije male

vrijednosti

STANDARDI ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

43https://www.ifrs.org/use-around-the-world/use-of-ifrs-standards-by-jurisdiction/

▪Opcionalno izuzeće: primjena MSFI standarda za mala isrednja preduzeća (kriteriji standarda i Smjernice FMF / kriterijiZakona o računovodstvu i reviziji)

- Nemaju javnu odgovornost- Finansijski izvještaji opće namjene

https://www.ifrs.org/use-around-the-world/use-of-ifrs-standards-by-jurisdiction/

44

4.5. TRAJANJE NAJMA

TRAJANJE NAJMA

45

• Početak perioda najma: kada najmodavac fizički stavi

imovinu na raspolaganje najmoprimcu

• Period najma – neopozivi period u kojem će se sticati

ekonomske koristi

• Mogućnost raskida kao opcija

• Periodično je potrebno procjenjivati da li će se najam

produžiti, odnosno da se neće raskinuti

• Period trajanja najma:

Trajanjenajma

Neopoziviperiod najma

Opcijaiskorištenjaproduženja

Opcijaneiskorištenja

raskida

• Faktori – produženje najma:

o Dostupnost zamjenskog sredstva

o Značajnost ulaganja u tuđu imovinu

o Ranije iskustvo

o Specijaliziranost i jedinstvenost imovine

o Potreba za modifikacijama

o Troškovi preseljenja ili zamjene

o Značajnost poreskih implikacija

46

4.6. TRANZICIJA

TRANZICIJA (BILANS STANJA)

47

MSFI 16

Finansijski

najam

Operativni

najamSvi najmovi

Imovina 🚛🏛 x 🚛🏛✈️🚘🏛

Obaveze 💰💰 x 💰💰💰💰💰

x ✈️🚘🏛

x 💰💰💰

MRS 17

xVanbilans

BILANS STANJA

TRANZICIJA (BILANS USPJEHA)

48

MSFI 16

Finansijski

najam

Operativni

najamSvi najmovi

Prihodi # # #

Operativni troškovi x Trošak najma x

EBITDA # # ⬆️

Amortizacija Amortizacija x Amortizacija

Operativni rezultat # # ⬆️

Finansijski troškovi Kamata x Kamata

Rezultat prije poreza # # ↔️

BILANS USPJEHA

MRS 17

TRANZICIJA – PREDLOŽENA RJEŠENJA

49

Opcije za tranziciju

Cjelovitiretrospektivni

pristup

Modificiraniretrospektivni

pristup

Opcija 1: Efektitranzicije krozzadržanu dobit

Opcija 2: Bez knjiženja kroz

zadržanu dobit

• Izabrani pristup – konzistentna primjena na sve najmove

• Cjeloviti retrospektivni pristup: usklada uporednih

podataka, diskontna stopa retrospektivna

• Modificirani retrospektivni pristup: usklada kroz zadržanu

dobit

TRANZICIJA – PRIMJER

50

• Najmoprimac A iznajmljuje poslovni prostor odNajmodavca B u fiksnom godišnjem iznosu od 10.000KM, koji se plaća na kraju svake godine. Najam jeugovoren sa početkom 1. januara 2014. godine kada jeinkrementalna stopa zaduženja bila 7%. Ugovoreni periodnajma je 10 godina.

• Prema MRS 17 najam je bio klasifikovan kao operativninajam pri čemu se trošak najma priznavao linearno kaooperativni trošak.

• Najmoprimac A odlučuje da primijeni MSFI 16 koristećimodificirani retrospektivni pristup sa datumom 1. januar2019. godine, a na ovaj datum:

✓ Najmoprimac A sa velikom vjerovatnoćom je siguran daće predmet najma koristiti do kraja ugovorenog perioda,tj. još 5 godina,

✓ Inkrementalna stopa zaduženja je 5%.

Period 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Plaćanja 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 100.000

Diskontni faktor 0,95 0,91 0,86 0,82 0,78 0,75 0,71 0,68 0,64 0,61

Neto sadašnja vrijednost 9.524 9.070 8.638 8.227 7.835 7.462 7.107 6.768 6.446 6.139 77.217

Godišnji iznos najma 10.000 KM

Buduća plaćanja 100.000 KM

Period ugovora 10 godina

Neopozivi period 5 godina

Početak najma 01-Jan-14

Diskontna stopa 5%

Stopa amortizacije 10%

Obaveza Glavnica Kamata Otplata

1 43.295 7.835 2.165 10.000

2 35.460 8.227 1.773 10.000

3 27.232 8.638 1.362 10.000

4 18.594 9.070 930 10.000

5 9.524 9.524 476 10.000

0 0 0 0

Opcija 1 Amortizacija

1 38.609 7.722

2 7.722

3 7.722

4 7.722

5 7.722

0

PRAVO KORIŠTENJA

Opcija 2 Amortizacija

1 43.295 8.659

2 8.659

3 8.659

4 8.659

5 8.659

0

PRAVO KORIŠTENJA

Mjerenje obaveze:

Sadašnja vrijednost (5 godina) 43.295

Mjerenje imovine:

Sadašnja vrijednost (10 godina) 77.217

Sadašnja vrijednost (5/10 * 77.217) 38.609

Razlika 4.686

TRANZICIJA – PRIMJER (NASTAVAK)

51

• Najmoprimac A iznajmljuje poslovni prostor od NajmodavcaB u fiksnom godišnjem iznosu od 10.000 KM, koji se plaćana kraju svake godine. Najam je ugovoren sa početkom 1.januar 2014. godine kada je inkrementalna stopa zaduženjabila 7%. Ugovoreni period najma je 10 godina.

• Prema MRS 17 najam je bio klasifikovan kao operativninajam pri čemu se trošak najma priznavao linearno kaooperativni trošak.

• Najmoprimac A odlučuje da primijeni MSFI 16 koristećimodificirani retrospektivni pristup sa datumom 1. januar2019. godine, a na ovaj datum:

✓ Najmoprimac A sa velikom vjerovatnoćom je siguran da ćepredmet najma koristiti do kraja ugovorenog perioda, tj. još5 godina,

✓ Inkrementalna stopa zaduženja je 5%.

Opcija 2:

Konto Duguje Potražuje

Pravo korištenja 43.295

Obaveza najma 43.295

Zadržana dobit 0

Ukupno 43.295 43.295

PRVA PRIMJENA

Opcija 1:


Trošak amortizacije 7.722

Ispravka vrijednosti 7.722

Trošak kamate 2.165

Obaveza za kamatu 2.165 2.165

Plaćanje kamate 2.165

Obaveza za glavnicu 7.835

Plaćanje glavnice 7.835

Ukupno 19.886 19.886

NAKON PRVE PRIMJENE Opcija 2:


Trošak amortizacije 8.659

Ispravka vrijednosti 8.659

Trošak kamate 2.165

Obaveza za kamatu 2.165 2.165

Plaćanje kamate 2.165

Obaveza za glavnicu 7.835

Plaćanje glavnice 7.835

Ukupno 20.824 20.824

NAKON PRVE PRIMJENE

Opcija 1:


Pravo korištenja 77.217

IV prava korištenja 38.609

Obaveza najma 43.295

Zadržana dobit 4.686

Ukupno 81.903 81.903

PRVA PRIMJENA

52

4.7. RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE

RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE

53

• Pravo korištenja – prikazuje se odvojeno ili zajedno saostalom imovinom

• Amortizuje se po linearnoj metodi, predstavljaoperativni trošak

• Obaveze po najmu - prikazuju se odvojeno ili zajednosa ostalim obavezama

• Otplata je linearna, kamata opadajuća (finansijskitrošak), glavnica rastuća, amortizacija linearna(operativni trošak)

BILANS STANJA

Imovina (pravokorištenja)

Dugoročnaobaveza

Kratkoročnaobaveza

BILANS USPJEHA

Trošakamortizacije

Trošak kamate

54

4.8. MJERENJE I OBJAVE

POČETNO MJERENJE

55

• Pravo korištenja – mjeri se po sadašnjojvrijednosti diskontovanih budućih novčanihtokova (plaćanja) dodavanjem ili oduzimanjempojedinih stavki

OBAVEZA NAJMA

Iznos ukupnih plaćanja

Minus: avansna plaćanja

Minus: popusti najmodavca

Plus: rezidualna vrijednost

Plus: izvršna cijena kupovine

Plus: kazne za raskid

PRAVO KORIŠTENJA

Iznos budućih plaćanja

Plus: avansna plaćanja

Minus: popusti najmodavca

Plus: direktni troškovi najma

Plus: procijenjeni troškovi

• Obaveze po najmu – mjeri se po sadašnjojvrijednosti diskontovanih budućih novčanihtokova (plaćanja) dodavanjem ili oduzimanjempojedinih stavki

NAKNADNO MJERENJE

56

• Ponovno mjerenje visine obaveze po osnovu najma će se provesti

ukoliko nastane neka od 4 situacije:

• SITUACIJA 1: Promjena trajanja ugovora o najmu, te posljedično

promjene u otplatnom planu

• SITUACIJA 2: Promjena u procjeni da li je najmoprimac prilično siguran

da će iskoristiti opciju kupovine predmeta najma

• SITUACIJA 3: Promjena u očekivanom iznosu ostatka vrijednosti budućih

plaćanja

• SITUACIJA 4: Promjena minimalnih budućih plaćanja zbog promjene u

indeksu ili stopi korištenoj za izračun varijabilnih plaćanja

OBJAVE U FINANSIJSKIM IZVJEŠTAJIMA

57

• Trošak amortizacije na imovinu s pravom korištenja, prikazan po svakom predmetu najma zasebno,

• Trošak kamate za obaveze po najmu,

• Plaćanja najamnine koja se odnose na kratkoročne najmove,

• Plaćanja koja se odnose na najmove male vrijednosti,

• Varijabilna plaćanja najmova (glavnice),

• Prihode od podnajma,

• Ukupan odliv novca po osnovu najmova,

• Dobitke i gubitke od transakcija s povratnim najmom (sale and leaseback),

• Knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom korištenja na kraju razdoblja ugovora o najmu, po svakoj imovini najma zasebno,

• Analizu ročnosti obaveza po najmovima.

58

4.9. DISKONTNA STOPA

DISKONTNA STOPA

59

1. Kamatna stopa implicirana u najmu: ako jejednostavno odrediva – stopa povrata napredmet najma najmodavcu (IRR)

PRIMJER

• Najmodavac nabavlja vozilo za 10.000 KM, za čiju

nabavku i stavljanje u upotrebu je imao još 500 KM

troškova, dakle ukupna investicija je bila 10.500 KM.

• Vozilo će se davati u zakup na period od 5 godina, a

na kraju perioda najma rezidualna vrijednost vozila

će iznositi 1.000 KM. Vozilo će se davati u zakup za

naknadu od 2.000 KM godišnje.

Opis KM

Inicijalna investicija (odliv novca) -10.500

Godina 1 (priliv novca) 2.000




Godina 5 (priliv novca + rezidualna vrijednost) 3.000

Ct Neto gotovinski prilivi u periodu ”t”

IRR Interna stopa povrata (trošak kapitala)

t Period u godinama

Co Ukupna inicijalna investicija

IRR = 1,48%

DISKONTNA STOPA (NASTAVAK)

60

2. Inkrementalna stopa zaduženja najmoprimca:stopa finansiranja najmoprimca za kupovinupredmeta najma. Potrebno uzeti u razmatranje 5grupa faktora

• Proces ”izgradnje” inkrementalne stopezaduživanja:

o Stopa bezrizičnog povrata,

o Credit Default Swap (CDS),

o Ostale usklade: visina zaduženja, kvalitetimovine najma kao kolaterala.

# Faktor Opis

1Ekonomsko

okruženje

Utjecaj ekonomskog okruženja i

kamatnih stopa na valutu u kojoj je

najam iskazan.

2Kreditna sposobnost

najmoprimca

Potrebno je odrediti kreditnu

sposobnost Najmoprimca.

3 Ugovoreni period

Rok trajanja ugovora o najmu, tj.

rok na koji će se vršiti buduća

plaćanja po osnovu najma

4Potrebna finansijska

sredstva

Visina zaduženja bi imala utjecaj na

visinu kamatne stope finansiranja

5 Priroda imovine

Razmatranje imovine u najmu u

kontekstu kvaliteta za osiguranje

kolaterala za finansiranje

Inkrementalno – povećanje u nizu, dodavanje, dodatno

61

4.10. SPECIFIČNI ARANŽMANI

PODNAJAM I PRODAJA S POVRATNIM NAJMOM

62

PODNAJAM

• Najmoprimac - status posrednika

Priznavanje dva odvojena najma:

o Glavni najam

o Podnajam

Podnajam može biti:

o Operativni: kratkoročni najam. Zadržava se pravo korištenja iobaveza za najam, priznaje se prihod od podnajma

o Finansijski: pokriva cijeli ostatak perioda glavnog najma:

➢ Prestaje priznavanje prava korištenja

➢ Zadržava se obaveza za glavni najam

➢ Priznaje potraživanje za podnajam

➢ Priznaje dobitke i gubitke – razlika između prestanka priznavanjaimovine i potraživanja za podnajam

• Diskontna stopa podnajma – ista kao stopa za glavni najam

PRODAJA S POVRATNIM NAJMOM

• Suština iznad forme

• Procjena da li je došlo do prodaje: MSFI 15

• Ugovor o najmu sadrži opciju kupovine – nije došlo do prodaje

• Transfer koji se ne smatra prodajom: najmoprimac ne isknjižavaimovinu, najmodavac ne uknjižava imovinu

• Transfer koji se smatra prodajom: najmoprimac priznaje dobit/gubitakod prodaje, priznaje pravo korištenja imovine

• Knjiženje:

• Utvrditi da li se transakcija dogodila po tržišnim cijenama ili ne. Kako bi se ovo provelo treba izvršiti usporedbu:

• Fer vrijednost prodaje i fer vrijednost imovine;

• Sadašnja vrijednost ugovorenih plaćanja za najam i sadašnju vrijednost najamnina po tržišnim cijenama.

• Udio transakcija koje nisu po tržišnim cijenama knjiže se kao:

• Avans najma – ukoliko je ispod tržišne cijene;

• Dodatno finansiranje – ukoliko je iznad tržišne cijene.

63

4.11. PORESKE IMPLIKACIJE

PORESKE IMPLIKACIJE

64

• KLJUČNA PITANJA:

• Kapitalni gubici (efekti prve primjene MSFI 16)

• Trošak najma vs trošak amortizacije i kamata (različita raspodjela troška kroz godine)

• Efekti prijevremenog prekida najma

• DILEME:

• Zakon o porezu na dobit obavezuje na primjenu MRS i MSFI

• Član 42. Stav (7) Pravilnika („Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se ovisno o tome da li se takva

imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 -

Leasing. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se

priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17.“

• Član 19 Zakona: “(3) Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u

upotrbi, kojom porezni obveznik obavlja djelatnost.”

Kontakt:

Nedžad Suljović

Finansijski savjetnik

PTA d.o.o.

Finansijsko i poslovno

savjetovanje

Mehmeda Spahe br. 24/III

71000 Sarajevo

BiH

Telefon: + 387 (61) 571 374

E-mail: [email protected]

65

mailto:[email protected]

Aktualna problematika iz oblasti PDV-a

66

Mr. Anes Muslimovićdipl.iur, UIO


Agenda

1. Promet dobara i usluga

2. Ko su PDV obaveznici

3. Lica koja podliježu plaćanju

4. Pravo na odbitak ulaznog PDV-a

67

• pripremne radnje• krađa• nabavka rseklamnog materijala• nagradne igre

6868

PROMET DOBARA, član 4. Zakona

• Promet dobara je prenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može raspolagati kaovlasnik, član 4. Zakona o PDV-u.o bitan je faktički prenos prava raspolaganja, a ne vlasništvo u formalno pravnom smislu

• Prometom dobara se smatra,o prenos prava raspolaganja na dobrima na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne

samouprave ili na osnovu zakona, npr. eksproprijacija objekta ili zemljišta, otkup dobara odstrane robnih rezervi; aktiviranje hipoteke

o isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini dobara, npr.ugovori o posredovanju, zastupanju, komision;

o prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivimcjelinama u okiru tih objekata, obratiti pažnju na period ispravke ulaznog PDV-a;

o prenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlašćenog lica, uključujući i likvidatore,stečajne upravnike i nadzornike, osim slučajeva iz stva 2 člana 7. Zakona; npr. stečaj, ativiranjehipoteke;

o Isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju, npr. finansijski lizingo Upotreba dobara poreskog obveznika u vanposlovne svrhe;o razmjena dobara za druga dobra ili usluge

6969

PORESKI OBVEZNIK Član 12. Zakona o PDV-u

„Ko“ (ili šta) uopšte može da bude poreski obveznik?

- Poreski obveznik je svaki subjekt koji djeluje samostalno i uz naknadu te postojano izvršava prometdobara ili usluga. Subjekt ne mora biti pravno sposoban u smislu građanskog prava (i dojenče možebiti poreski obveznik).

- Npr. građanin pruža usluge –

- Subjekti koji su sposobni da budu poreski obveznici, poreskim obveznicima postaju tek kadasamostalno izvršavaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, odnosno kada imaju ozbiljnu namjeruda vrše promete uz naknadu.

- Bilo koja postojana djelatnost –

Postojana djelatnost: višegodišnja djelatnost; plansko djelovanje; ponavljanje djelovanja; obavljanje više od jednog prometa; namjera obavljanja više sličnih radnji korištenjem istovjetnih prilika ili odnosa u istom trajanju; intenzitet djelovanja; učešće na tržištu.

- Npr. Jednokratne prodaje se ne smatraju oporezivim prometima -

- Pod pojmom djelatnosti, podrazumijeva se djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti...

7070

LICA KOJA PODLIJEŽU PLAĆANJU PDV-a - Član 13. Zakona

Lica koja, u smislu ovog zakona, podliježu plaćanju PDV-a su:

1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV- Uobičajeni promet dobara i usluga -

2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini

- poreski punomoćnik, član 60. Zakona.. nema praga od 50.000 KM-;

3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, iz tačke 2. ovog stava, ne odredi poreskog zastupnika

- usluge pružene od lica iz inostranstva, a mjesto oporezivanje je u BIH;

4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje, u skladu s zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV

- npr. obračunavanje PDV-a na usluge koje su osobođene plaćanja PDV-a -;

5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima- Obratiti pažnju na uvoz u tuđe ime i za tuđi račun;

6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema Poglavlju XII. ovog zakona

-Posebna šema u građevinarstvu-

7171

Pravo na odbitak ulaznog PDV-a, član 32. Zakona i član 63.Pravilnika

• Ulazni porez je porez koji se mora posmatrati sa aspekta nabavki poreskog obveznika koji senalazi u svojstvu kupca u lancu prometa, bilo da se radi o nabavci dobara ili usluga.

• Sa aspekta kupca ulazni porez je vezan za nabavke tj. ulazne promete i nalazi se iskazan naulaznim fakturama.

• Prilikom uvoza ulazni porez za poreskog obveznika je iznos PDV-a koji carina obračuna naosnovicu za PDV pri uvozu utvrđenu u skladu sa carinskim propisima i iskazan je na Jedinstvenojcarinskoj ispravi (JCI).

• Sticanje prava na odbitak ulaznog poreza je osnovna karakteristika sistema PDV-a koji se koristi usvrhu neutralisanja poreskog opterećenja koje proizilazi iz bruto cijene koju dobavljač zaračunavana svoju isporuku, odnosno na osnovu kojeg se porez prenosi na krajnjeg potrošača.

• Za poresku administraciju fokus interesa na obračunu i uplati izlaznog PDV-a kod izlaznogprometa, kao i provjeri ispunjenosti svih uslova za izvršeni odbitak ulaznog PDV-a.

• Za poreskog obveznika glavno težište promišljanja je na mogućnosti odbitka ulaznog PDV-a isamim tim umanjenja iznosa poreza koji plaća državi.

7272

Odbitak ulaznog PDV-a kod pripremnih radnji

Rješenje Odjeljenja za pravne poslove UINO

• Poreski obveznik je registrovan za PDV 2016. godine.

• U prvoj podnesenoj prijavi izvršio je odbitak ulaznog poreza vezano za izgradnju poslovne zgrade.

• Poreski obveznik ima registrovanu djelatnost - pružanje IT usluga.

• Izgradnja poslovne zgrade je započeta 2012. godine i obveznik je smatrao da ima pravo odbitkaulaznog poreza iskazanog na privremenim situacijama-fakturama dobavljača na osnovu člana 32.stav (2) ZPDV jer zgradu namjerava koristiti za obavljanje IT usluga koje podliježu plaćanju PDV.

7373



• Prvostepeni organ nije priznao odbitak ulaznog poreza

• Pravni osnov za priznavanje prava na odbitak ulaznog poreza u ovom slučaju član 32. ZPDV i 68.Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u koji i jedini definira pripremne radnje, dok se iste u ZPDV ine spominju.

• U smislu člana 68. Pravilnika ulazni porez može se odbiti i pri početku obavljanja djelatnosti, tj. utoku priprema radi početka obavljanja djelatnosti. U ovom slučaju, pravo na odbitak ulaznogporeza odnosi se na lica koja se prvi put registriraju za obavljanje djelatnosti i lica koja radipotrebe registrovanja djelatnosti moraju prethodno obezbijediti određenu opremu zbog dobijanjasaglasnosti za obavljanje djelatnosti, odnosno na ulazni porez koji je sadržan u primljenimisporukama vezanim za početak rada, s tim da se pravo na odbitak ne može ostvariti prema ovomčlanu na primljene isporuke kao što su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i sličnokoje ne dovode do preduzetničkog statusa i preduzetničkog poslovanja.

7474



Opšte pravilo za odbitak ulaznog PDV-a - pravo na odbitak ulaznog poreza imaju samo oni koji suregistrovani kao poreski obveznici prema odredbama Zakona o PDV-u

Odbitak ulaznog poreza osporen u drugostepenom iz tri razloga:1. Opšte pravilo - obveznik nije bio registrovani PDV obveznik u periodu kada su mu

ispostavljane fakture sa iskazanim PDV-om; član 32. stav (2) ZPDV,

2. Pravo odbitka postoji u onom poreskom periodu u kojem je PDV obračunat u skladu sačlanom 17. (nastanak poreske obaveze) i 38. (poreski period) ZPDV; član 32 stav (8),

3. Posebna odredba - obveznik je registrovan za obavljanje poslovne djelatnosti kada je počeosa izgradnjom zgrade, što znači da ista nije bila neophodna za sticanje preduzetničkogstatusa; član 68. Pravilnika o primjeni ZPDV.

7575

Odbitak ulaznog PDV-a u slučaju krađe

Rješenje Odjeljenja za pravne poslove

Kod poreskog obveznika se desila krađa dobara i inspektori su smatrali da ne postoji mogućnost daobveznik koristi ukradena dobra za promet koji podliježe oporezivanju i da stoga ne ispunjava jedanod uslova iz člana 32. stav 2. ZPDV za sticanje prava na odbitak ulaznog PDV-a, a da bi se isti ostvariosvi navedeni uslovi moraju biti kumulativno ispunjeni.

Inspektori su izvršili ispravku ulaznog PDV-a na ukradenu robu pozivajući se na član 36. stav 1. ZPDV.

Prema navedenom stavu obveznik koji je izvršio odbitak ulaznog poreza je dužan da isti ispravi ako:

1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obračunat u većem ili manjem iznosu od iznosa na koji je obveznik imao pravo;

2. je nakon obračunavanja poreza došlo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena.

7676

Odbitak ulaznog PDV-a u slučaju krađe (nastavak)

• U navedenom članu 36. stav 1. ZPDV među navedenim slučajevima u kojima se vrši ispravka PDV-a krađa nije propisana kao razlog za ispravku odbitka ulaznog poreza.

• Ispravka PDV-a u situacijama koje su pobrojane kao što je otkazivanje kupovine ili smanjenjecijena mora se posmatrati u kontekstu povezanog prava što znači da se ispravka odbitka možeizvršiti samo ako postoji obostrana volja isporučioca dobra i kupca.

• Kupac ispravlja ulazni PDV, a prodavac izlazni pod uslovom da je kupac ispravio ulazni i daprodavac o ispravljenom ulaznom porezu mora imati knjižnu obavijest kao dokaz.

• Kod krađe ovakva obostrana saglasnost volja ne postoji jer je krađa protivpravna radnja kojomizvršilac dolazi u posjed određenog dobra bez volje tj. saglasnosti vlasnika dobra-poreskogobveznika. Bez uslova saglasnosti volja uz dogovorenu naknadu krađa se ne može smatratiprometom dobra uz naknadu u smislu člana 3.

7777

Odbitak ulaznog PDV-a na reklamni materijal


• Kod obveznika koji vrši uvoz piva iz inostranstva i njegovu distribuciju u BiH u postupku kontroleosporeno je pravo na odbitak ulaznog PDV-a za uvezeni reklamni materijal.

• Naime, ovaj obveznik je od dobavljača iz inostranstva dobio besplatan reklamni materijal u vidukesa sa logotipom dobara koja prodaje, reklamne plakate, kalendare, upaljače i sl. sa namjerombesplatnog davanja ovog materijala kupcima, dok su reklamni plakati postavljani u tržnimcentrima pored polica sa njihovom robom.

• PDV plaćen na uvoz ovog reklamnog materijala poreski obveznik je odbio smatrajući da je istikoristio u svrhu poslovanja i da navedeni materijal služi za unapređenje prodaje.

7878

Odbitak ulaznog PDV-a na reklamni materijal


• Prvostepeni organ je osporio pravo odbitka na uvezeni reklamni materijal uz obrazloženje daobveznik ne ispunjava uslove za odbitak iz člana 32. ZPDV jer nije dostavio dokaze o tome:

o kome i u kojim količinama je dat reklamni materijal, član 13. Pravilnikao da vrijednost reklamnog materijala nije iskazana u kalkulaciji prodajne cijene proizvodao da je na reklamnom materijalu utisnut logo firme iz inostranstva pa samim tim se vrši

reklamiranje firme iz inostranstva.

• Drugostepeni organ je smatrao da ni jedan od navedenih razloga nije propisan kao uslov zapriznavanje prava na odbitak ulaznog PDV-a, te je prvostepeno rješenje osporeno.

7979

Odbitak ulaznog PDV-a na dobra data za nagradnu igru


• Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i distribucijom bezalkoholnih pića je organiziraonagradnu igru s ciljem stimuliranja prodaje svojih proizvoda.

• Učesnicima-dobitnicima u nagradnoj igri ova su dobra dijeljena besplatno. U postupku kontroleodbitak koji je izvršio obveznik je korigovan i naložena je uplata PDV-a.

• U obrazloženju prvostepeni organ se pozivao na član 32. stav 4. ZPDV kojim je propisano daobveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na promet dobara i usluga koji jeoslobođen plaćanja PDV-a.

• Prvostepeni organ je smatrao da poreski obveznik priređuje igre na sreću koje su prema članu25. stav 1. tačka 7. ZPDV oslobođene od plaćanja PDV-a.

8080

Odbitak ulaznog PDV-a na dobra data za nagradnu igru


• Pravilnik o primjeni ZPDV, član 36. stav 1. je propisao da se to poresko oslobađanje odnosi nadjelatnost priređivanja igara na sreću u skladu sa propisima koji uređuju igre na sreću.

• U ovakvim slučajevima je potrebno konsultirati i druge propise na koje je ukazano podzakonskimaktom, a to je u ovom slučaju Zakon o igrama na sreću u kojem se kaže da nagradne igre inagradni konkursi koje priređuju pravna lica u cilju propagande nisu igre na sreću i iste se moguorganizovati pod uslovom da se učešće u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju uproizvodima ili uslugama i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje ministarstva finansija,objave u dnevnoj štampi.

• Poreski obveznik je nagradnu igru priredio u skladu sa ovim pravilima što znači da nije vršiopromet oslobođen od plaćanja PDV-a i stoga je imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a -prvostepeno rješenje poništeno.

HVALA ☺

Napomena: - Sve informacije sadržane u ovom tekstu su od opšte važnosti i nisu namijenjene

okolnostima individue.- Iako mi nastojimo da pružimo ispravne i aktuelne informacije, ne može se garantovati da

će takve informacije biti ispravne u budućnosti.- Niko ne treba da koristi te informacije bez prethodnog adekvatnog profesionalnog

savjetovanja.

82

sarajevo, 27. novembar 2018. godine · obaveza, finansijski trošak,amortizacija, omjer strukture...

Documents