sazetak_2304091

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, travanj 2009.

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA POSTROJENJE ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE DRVNOG OSTATKA/DRVNE BIOMASE U ROTACIJSKOJ PEĆI

TVORNICE CEMENTA SVETI JURAJ - sažetak za javni uvid -

APO-OB/0502-01

1998-04-27

Naručitelj: Dalmacijacement Cemex

Ugovor: Narudžbenica zaprimljena pod 10-08-2825/32 (veza: Ugovor 10-07-692/01)

Broj dokumenta: 25-08-4267/32

Projekt izradio: A P O d.o.o. usluge zaštite okoliša

Vrsta dokumentacije: Studija utjecaja na okoliš

Naziv projekta: Studija utjecaja na okoliš za postrojenje za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijskoj peći Tvornice cementa Sveti Juraj Voditelj projekta: mr. Boris Firšt, dipl.ing.biol. ________________ Članovi projektnog tima: dr.sc. Marija Jozić, dipl.ing.kem.teh. mr.sc. Antun Schaller, dipl.ing. geografije

Sabina Maroš, dipl.ing.ureñenja krajobraza

Modeliranje širenja buke u okoliš: Sonus d.o.o., Miljenko Henich, dipl.ing. Kartografski prikazi na geokodiranim podlogama: Miljenko Vrebčević, ing.geod. Obrada i interpretacija meteoroloških podataka: mr.sc. Alica Bajić, dipl.ing.

Fizikalno-kemijske analize uzoraka:

Bioinstitut d.o.o. – Čakovec

Pregledao: mr.sc. Sanja Grabar, dipl.ing.kem. ________________

Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor ________________

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 Revizija 1

Zagreb, travanj 2009.

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1

SADRŽAJ:

A SAŽETAK STUDIJE ........................................................................................................................................ 2

A.1 ZADAĆA STUDIJE .................................................................................................................................. 2 A.2 SVRHA IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE DRVNOG

OSTATKA/DRVNE BIOMASE ............................................................................................................................. 2 A.3 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ .................................................................. 2 A.4 OPIS ZAHVATA....................................................................................................................................... 5 A.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA................................................................................................................... 6 A.6 ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA, TE ZAŠTIĆENIM

PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ..................................................................................... 7 A.6.1.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima .................................................................................7 A.6.1.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže .....................................................................................8

A.7 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ................................................................ 10 A.8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................................................... 12 A.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

EKOLOŠKIH NESREĆA..................................................................................................................................... 12 A.9.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase ........................................................................................................ 14

A.9.1.1 Mjere zaštite tla i voda ............................................................................................................................14 A.9.1.2 Mjere gospodarenja otpadom ................................................................................................................15 A.9.1.3 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................15 A.9.1.4 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza ......................................15 A.9.1.5 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................15

A.9.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase ................................................................................................................................... 16

A.9.2.1 Mjere zaštite tla........................................................................................................................................16 A.9.2.2 Mjere zaštite voda ...................................................................................................................................16 A.9.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom .............................................................................................................17 A.9.2.4 Mjere zaštite zraka ..................................................................................................................................17 A.9.2.5 Mjere zaštite flore i faune .......................................................................................................................18 A.9.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih naselja ........................18 A.9.2.7 Mjere zaštite od buke..............................................................................................................................18 A.9.2.8 Specifične mjere i postupci vezani za suspaljivanje drvnog ostatka/drvne biomase.....................19 Mjere prilikom prihvata drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciji i doziranja u peć ..........................................19 Mjere i postupci za kontrolu kvalitete dimnih plinova ..............................................................................................19

A.9.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase ........................................................................................................ 20 A.9.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće) .................................................................. 20

A.10 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .................................................................................... 21 A.10.1 Praćenje emisija........................................................................................................................... 21 A.10.2 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara............................................................. 21 A.10.3 Praćenje opterećenja okoliša bukom ........................................................................................ 22

A.11 PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA

STANJA OKOLIŠA .............................................................................................................................................. 22 A.12 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ .............................................. 22 A.13 POPIS PRILOGA................................................................................................................................... 23


A SAŽETAK STUDIJE

A.1 ZADAĆA STUDIJE Zadaća Studije bila je:

� detaljno karakterizirati širu i užu lokaciju planiranog zahvata; � analizirati i stručno procijeniti mogući utjecaj izgradnje i rada postrojenja za prihvat,

skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase na okoliš, � ocijeniti prihvatljivost zahvata na okoliš; � predložiti mjere zaštite okoliša u cilju smanjenja i/ili uklanjanja negativnih utjecaja na

okoliš.

A.2 SVRHA IZGRADNJE POSTROJENJA ZA PRIHVAT, SKLADIŠTENJE I LOŽENJE DRVNOG OSTATKA/DRVNE BIOMASE

Proizvodnja cementa pripada u red industrijskih grana s najvećom specifičnom potrošnjom električne i toplinske energije po jedinici proizvoda. Kod tzv. suhog postupka proizvodnje portland cementnog klinkera, kakav se danas primjenjuje u svim hrvatskim tvornicama cementa, ovisno o tehničko-tehnološkoj opremljenosti proizvodne linije, za proizvodnju 1 tone klinkera troši se 3,3 do 3,6 GJ toplinske energije uz utrošak cca 100 kWh/t cementa. Iz tog razloga cementna industrija je naročito zainteresirana za upotrebu (alternativnih) goriva odnosno za štednju skupih i neobnovljivih energenata.

Svrha izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase je:

� supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije; � smanjenje emisija iz procesa pečenja klinkera, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja

drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva, pri čemu ne smije doći do povećanja emisija ostalih onečišćujućih tvari.

A.3 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Procjena utjecaja planiranog zahvata na okoliš obavljena je u nekoliko koraka od kojih je svaki imao odreñenu svrhu kako bi se u konačnici mogao procijeniti utjecaj planiranog zahvata na okoliš, a uvažavajući pri tome sljedeće: � postojeće stanje okoliša na lokaciji; � postojeće proizvodne aktivnosti na lokaciji kojima se ostvaruje utjecaj na okoliš odnosno na

njegove pojedine sastavnice, a posebice na kakvoću zraka. U nastavku je dan pregled poduzetih koraka za procjenu utjecaja planiranog zahvata na okoliš, te kratak pregled razloga zbog kojih je pojedini korak poduzet, odnosno ciljeva koji su se željeli ostvariti.

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

. us

luge

zaš

tite

okol

iša

3

Pre

gle

d p

od

uze

tih

ko

raka

i sv

rhe

njih

ova

po

du

zim

anja

u p

roce

su p

rocj

ene

utj

ecaj

a n

a o

koliš

R

.br.

K

ora

k u

po

stu

pku

p

rocj

ene

utj

eca

ja n

a o

koliš

Sv

rha

po

du

zim

anja

ko

rak

a u

po

stu

pku

pro

cjen

e u

tjec

aja

na

oko

liš

1.

Opis

loka

cije

zah

vata

i

podru

čja

utje

caja

za

hva

ta

�

Dati

pre

gle

d u

skla

ñenost

i zahva

ta s

doku

mentim

a p

rost

orn

og u

reñe

nja

�

Opis

ati

loka

ciju

za

hva

ta s

ob

ziro

m n

a n

jezi

n p

rost

orn

i sm

ješt

aj,

bliz

inu n

ase

lja i

pose

bno v

rije

dnih

po

dru

čja k

oja

m

ogu b

iti u

gro

žen

a r

ad

om

zah

vata

, te

post

oje

će s

tanje

on

ih s

ast

avn

ica o

koliš

a n

a k

oje

zah

vat m

ože

ost

vari

ti utje

caj

2.

Utv

rñiv

anje

m

ogući

h

varija

ntn

ih

rješe

nja

za

hva

ta

�

Pri p

lan

iranju

izg

rad

nje

po

stro

jenja

za p

rih

vat,

skl

adiš

tenje

i l

ože

nje

drv

nog o

statk

a/d

rvne b

iom

ase

Nosi

telj

zah

vata

ra

zmatr

ao j

e d

vije

varija

nte

koje

se u

tehn

ičko

-teh

nolo

škom

sm

islu

kao n

iti p

lanira

nim

kapaci

teto

m n

e r

azl

ikuju

. R

azl

ika je

bila

sam

o u

od

no

su n

a m

ikro

loka

ciju

unuta

r tv

orn

ičko

g k

ruga.

�

Str

učn

jaci

pote

nci

jalih

pon

uñača

te

hno

logije

up

ozo

rili

su d

a j

e j

edin

a m

oguća

varija

nta

sm

ješt

aj

na m

ikro

loka

ciji

A

koja

je p

rika

zana u

Stu

diji

i to

prv

enst

ven

o iz

ra

zlo

ga jednost

avn

ije,

uči

nko

vitij

e i

manje

bučn

e iz

vedbe p

ne

um

ats

kog

transp

ort

a d

rvne s

ječk

e iz

silo

sa d

o g

ori

on

ika p

eći

. O

vom

varija

nto

m n

e u

manju

je s

e n

iti z

ele

na l

ivadn

a p

ovr

šina n

a

isto

čnom

dije

lu t

vorn

ičko

g k

ruga.

3.

Inve

nta

riza

cija

em

isija

�

Dati

pre

gle

d p

ost

oje

ćih e

mis

ija s

loka

cije

Tvo

rnic

e c

ementa

Sve

ti Ju

raj

i to

onih

em

isija

u k

ojim

a ć

e r

ealiz

aci

jom

za

hva

ta d

oći

do p

rom

jena,

a to s

u:

- em

isije

u z

rak;

-

em

isije

buke

.

4.

Kva

ntif

iciranje

utje

caja

K

vantif

icirati

utje

caje

i to

:

�

Utj

ecaj

e n

a tl

o -

utje

caj

na

tlo

u n

ajv

eće

m s

e d

ijelu

ost

varu

je k

ao p

osl

jedic

a m

okro

g i s

uh

og t

alo

ženja

, te

je n

jeg

ov

inte

nzi

tet d

irekt

o o

visa

n o

em

isija

ma o

neči

šćuju

ćih

tva

ri u

zra

k ko

je s

u z

ase

bno o

bra

ñen

e u

Stu

diji

�

Utj

ecaj

e o

tpad

a -

Pose

bn

o s

u i

zdvo

jene o

ne s

peci

fične v

rste

otp

ad

a k

oja

će n

ast

aja

ti ka

o d

irekt

na p

osl

jed

ica r

ada

post

roje

nja

za p

rih

vat,

skl

adiš

tenje

i lo

ženje

drv

no

g o

statk

a/d

rvne

bio

mase

(eve

ntu

aln

o iz

drv

nog

mate

rija

la iz

dvo

jen

i m

eta

li).

Nast

aja

t će

i otp

ad

kao p

osl

jed

ica o

drž

ava

nja

post

roje

nja

. T

vrtk

a D

alm

aci

jace

ment

d.d

. usp

ješn

o g

osp

odari

sa s

vim

vrs

tam

a o

tpada n

ast

alo

g n

a lo

kaci

ji T

vorn

ice c

em

enta

Sve

ti Ju

raj.

�

Utj

ecaj

e n

a zr

ak -

u s

klad

u s

pla

nira

nim

konzu

mom

drv

no

g o

statk

a/d

rvn

e b

iom

ase

i ka

rakt

erist

ikam

a post

oje

će p

eći

za

pro

izvo

dnju

klin

kera

izra

ñena je

bila

nca

un

osa

i p

ote

nci

jan

ih e

mis

ija k

ako p

ri k

orišt

enju

sm

o p

etr

olk

oksa

, ta

ko i

pri

susp

alji

vanju

drv

nog

ost

atk

a/d

rvne b

iom

ase

, a s

ve p

o p

rinci

pu „

najg

ore

g m

oguće

g s

luča

ja”.

Pote

nci

jaln

e e

mis

ije

neki

h o

neči

šćuju

ćih t

vari (

HC

l, H

F,

tešk

i meta

li) s

e m

ogu lakš

e k

vantif

icira

ti št

o j

e i u

činje

no

, dok

emis

ije n

eki

h (

CO

, N

Ox,

a d

jelo

mic

e i

SO

2)

ovi

se o

sam

oj k

onst

rukc

iji p

eći

, a

li i n

ači

nu v

oñ

enja

pro

cesa

– k

valit

eti

gori

va,

količ

ini k

isik

a,

tem

pra

turi u

poje

din

im d

ijelo

vim

a s

ust

ava

peći

, vr

em

enu z

adrž

ava

nja

poje

din

ih d

imnih

plin

ova

u s

ust

avu

peći

, n

ači

nu

voñ

enja

seku

nd

arn

og

zra

ka s

hala

dnja

ka k

linekr

a u

peć.

..)

Pose

bno

je i

zra

žen

a k

olič

ina C

O2 k

oji

nast

aje

usl

ijed

post

oje

će

pro

izvo

dnje

kl

inke

ra

na

loka

ciji,

a

zati

m

količ

ina

CO

2

koja

ć

e u

s

luča

ju

kori

šten

ja

drv

no

g

ost

atka

/drv

ne

bio

mas

e b

iti

sman

jen

a u

od

no

su n

a ko

ličin

u C

O2

pri

ko

rišt

enju

isk

ljuči

vo

pet

rolk

ok

sa k

ao

fosi

lno

g

go

riv

a (k

olič

ina

se

um

anju

je

za

količ

inu

C

O2

iz

on

og

dije

la

petr

olk

oks

a

koji

je

supst

ituira

n

drv

nim

ost

atk

om/d

rvnom

bio

maso

m k

ao C

O2 n

eutr

aln

im g

orivo

m š

to n

a tem

elju

izra

ñen

e b

ilance

iznosi

oko

110

.144

t/g

od

.)

Izra

dio:

AP

O d

.o.o

. us

luge

zaš

tite

okol

iša

4

�

Utj

ecaj

e n

a f

loru

i f

aun

u i

utj

ecaj

na

viz

ual

ni

ide

nti

tet

kraj

ob

raza

– s

ob

ziro

m d

a s

e r

adi

o r

ea

lizaci

ji za

hva

ta

unuta

r post

oje

ćeg t

vorn

ičko

g k

ruga T

vorn

ice c

em

enta

Sve

ti Ju

raj

direkt

an u

tjeca

j na f

loru

i f

aunu n

eće

se

ost

variti.

D

o p

rom

jena v

izua

lnog inte

nzi

teta

kra

jobra

za d

ošl

o j

e j

oš

poče

tkom

20-t

og s

tolje

ća izg

radnjo

m o

bje

kata

cem

enta

re,

tako

da s

e i

zgra

dnjo

m p

redm

etn

og p

ost

roje

nja

un

uta

r tv

orn

ičko

g k

ruga n

eće

ost

variti

znača

jan u

tjeca

j na

viz

ua

lni

ide

ntit

et

krajo

bra

za,

pose

bic

e iz

ra

zlo

ga š

to s

u d

imen

zije

pla

nira

nih

gra

ñe

vina z

na

tno m

anje

od d

imenzi

ja o

stalih

, ve

ć post

oje

ćih g

rañe

vina c

em

enta

re,

a k

oje

okr

užu

ju p

lanira

ni

zha

vat.

Utje

caj

na b

iljke

ost

varu

je s

e k

ao p

osl

jedic

a

em

isija

(su

ho i

mok

ro t

alo

ženje

em

itira

nih

on

eči

šču

jući

h t

vari)

koje

su k

vantif

icirane t

ijeko

m r

azm

atr

anja

utje

caja

na

zr

ak,

a r

ealiz

aci

jom

za

hva

ta o

čeku

je s

e s

manje

nje

em

isija

, a t

ime i

smanje

nje

utje

caja

na z

rak.

�

Utj

ecaj

e n

a p

rom

et –

za

potr

ebe

do

voza

drv

nog o

statk

a/d

rvne b

iom

ase

na lo

kaci

ju ć

e u

naj

go

rem

slu

čaju

do

lazi

ti

cca

16

kam

ion

a d

nev

no

u s

luča

ju m

aksi

maln

og p

laniran

og g

od

išnje

g k

on

zum

a o

d 8

0.0

00 t

drv

nog o

statk

a/d

rvne

bio

mase

, m

aksi

maln

og

godiš

nje

g

bro

ja

rad

nih

da

na

(333

radn

a

dan

a

god

išnje

) i

mak

sim

aln

og

pro

izvo

dn

og

kapaci

teta

od 3

.200

t k

linke

ra d

ne

vno.

�

Utj

ecaj

e b

uke

– R

azi

ne buke

koje

se n

a n

ajb

ližim

rece

ptr

onim

(re

fere

ntn

im)

točk

ama

izva

n t

vorn

ičko

g k

ruga,

odnosn

o u

susj

ednim

zo

na

ma

smiju

javl

jati

kao p

osl

jedic

a r

ada p

ost

roje

nja

za p

rih

vat, s

kladiš

tenje

i l

ože

nje

drv

nog

ost

atk

a/d

rvne b

iom

ase

kva

ntif

iciran

e s

u p

rim

jenom

odre

dbi P

raviln

ika o

na

jviš

im d

opušte

nim

ra

zin

am

a b

uke

u s

redin

i u

kojo

j lju

di

rad

e

i bora

ve

(NN

145/0

4)

i post

oje

će

razi

ne

buke

na

refe

rentn

im

točk

ama.

Utje

caj

izvo

ra

buke

post

roje

nja

za p

rih

vat, s

kladiš

tenje

i l

ože

nje

drv

nog

ost

atk

a/d

rvne

bio

mase

na p

ote

nci

jaln

o u

gro

žene r

ece

pto

rne

točk

e o

bra

ñen j

e m

odelo

m š

irenja

buke

u o

koliš

, te

su p

ost

avl

jeni

dod

atn

i za

htje

vi z

a p

oje

din

u o

pre

mu k

ako b

i se

buka

na r

efe

rentn

im točk

am

a z

adrž

ala

unuta

r do

zvolje

nih

gra

nic

a.

�

Mo

gu

ći u

tjec

aji

usl

ijed

akc

iden

ta –

kao m

ogući

akc

ident

pre

po

znat

je p

oža

r, a

li su

kro

z m

jere

zašt

ite o

koliš

a

pro

pis

ani m

ehan

izm

i koji

će s

prije

čiti

da

do a

kcid

enta

uopće

ne d

oñe

.

5.

Pro

pis

ivanje

m

jera

za

štite

oko

liša

i pro

gra

ma

pra

ćenja

st

anja

oko

liša

�

Pro

pis

ati

mje

re k

ojim

a ć

e s

e u

tjeca

ji na

oko

liš i

zbje

ći i

/ili

um

anjit

i, od

nosn

o s

vest

i na r

azi

nu

pri

hva

tljiv

u z

a o

koliš

na

speci

fičnoj l

oka

ciji

Naručitelj: Dalmacijacement d.d. SUO za prihvat, skladištenje i doziranje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacijsku peć


A.4 OPIS ZAHVATA

U Tvornici cementa Sveti Juraj loženje rotacijske peći za proizvodnju klinkera ostvaruje se konvencionalnim krutim gorivima, prethodno samljevenim u prašinu i pneumatski doziranim u peć. Osnovna kruta goriva koja se dobavljaju i koriste su petrolkoks i ugljen. Namjeravanim zahvatom planira se djelomična supstitucija petrolkoksa drvnim otpadom/drvnom biomasom. Supstitucija je planirana fazno, pri čemu su planira loženje drvnim ostatkom/drvnom biomasom u godišnjoj količini kako slijedi:

� I faza 22.500 t/god � II faza 47.000 t/god � III faza 64.000 t/god

U smislu izgradnje, namjeravani zahvat se planira izvesti odjednom, što znači da se postrojenje kapacitira na ukupni potencijalni godišnji konzum suspaljivanja drvnog ostatka/drvne biomase kao goriva. Naime, stupanj supstitucije ovisit će o situaciji na tržištu drvnog ostatka/drvne biomase odnosno o mogućnosti dobave drvnog ostatka/drvne biomase, te je stoga procijenjeno da će se ugovaranje dobave odvijati stupnjevito. Zahvatom je predviñena gradnja svih potrebnih sadržaja za prihvat manipulaciju, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase u rotacionoj peći cementare, bez utjecaja na tehničko-tehnološki proces proizvodnje cementa i bez narušavanja funkcionalnih, sigurnosnih i zaštitnih mjera postojećega pogona, uz istovremeno zadovoljenje svih kriterija očuvanja i zaštite okoliša. Namjeravanim zahvatom nisu predviñeni zahvati na postojećim objektima niti postojećim proizvodno-tehnološkim dijelovima tvornice cementa, osim minimalnih zahvata priključenja novog sustava na postojeći sustav loženja rotacione peći i povrata otpadnog ventilacijskog zraka iz dijelova novoga postrojenja na postojeći sustav za dovod zraka za izgaranje goriva u peći. Osnovni doprinos namjeravanoga zahvata je djelomična supstitucija konvencionalnog fosilnog goriva alternativnim, obnovljivim gorivom. Opis rada postrojenja Planirano je da postrojenje služi za prihvat, mjerenje i opskrbu gorionika drvnim ostatkom/drvnom biomasom u količini od 10 t/h, što odgovara volumenu protoka do 100 m3/h. Postrojenje je planirano (projektirani kapacitet) na način da može raditi 24 sata na dan i sedam dana u tjednu, što čini ukupno godišnje vrijeme rada od 8.000 sati (333 dana rada peći).

Napomena izrañivača Studije:

Iako je Idejnim projektom planiran maksimalni godišnji konzum suspaljivanja drvnog

ostatka/drvne biomase kao goriva od 64.000 t/god, iz tehničkih karakteristika postrojenja

proizlazi da je maksimalni satni kapacitet unosa drvnog ostatka/drvne biomase u peć 10 t/h što

uz 8.000 radnih sati godišnje odgovara količini drvnog ostatka/drvne biomase od 80.000 t/god,

te je s obzirom na potrebe izrade Studije po principu „najgoreg mogućeg slučaja“ u bilanci,

materijala kao i razmatranju utjecaja na okoliš, uzeta u proračun količina drvnog ostatka/drvne

biomase od 80.000 t/god.



Slijed operacija je sljedeći: 1. Kamionska prikolica dolazi do otvora za iskrcaj na stanici za prihvat kamiona, gdje se

iskreće. Emitirana prašina uzrokovana iskretanjem prikolice odvlači se u stanicu za prijem tako da ne dolazi do zagañenja okoliša.

2. Pužnica s pokretnom podnicom prenosi sekundarno gorivo u člankasti povlačni transporter.

3. Gorivo zatim prolazi kroz magnetski separator i zvjezdasto sito prije nego što stigne do silosa za skladištenje preko još jednog člankastog povlačnog transportera.

4. Gorivo iz silosa izlazi pomoću pužnice za izvlačenje koja kruži unutar silosa. Sekundarno gorivo prolazi preko dozirne pužnice i ćelijskog dodjeljivača na gorionik peći. Interna kontrolna petlja koristi unaprijed odreñene odnosno postavljene vrijednosti za kontrolu dozirne pužnice. Dozirna pužnica zatim prenosi gorivo u ejektorski ćelijski dodjeljivač preko zatvorene skliznice. Filter ugrañen iznad mjesta ispuštanja dozirne pužnice osigurava da se ništa od materijala ne ispusti u atmosferu i takoñer uzima ispusni zrak od dodjeljivača. Dodjeljivač i opskrbna linija praćeni su alarmima brzine i tlaka radi izbjegavanja zastoja.

Sustav otprašivanja u prezentiranom postrojenju sastoji se od 3 vrećasta otprašivača posebno oblikovanih tako da je otporan na eksplozije uslijed povišenog tlaka. Ove jedinice su smještene na prihvatnoj jedinici za kamione, na vrhu silosa za skladištenje i na dozirnoj jedinici. Procesna shema manipulacije i loženja drvne biomase/drvnog ostatka dana je u Prilogu 1, a principna shema u Prilogu 2. Smještaj postrojenja unutar tvorničkog kruga prikazan je u Prilogu 3.

A.5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Geografski gledano Tvornica cementa Sveti Juraj nalazi se u području Kaštel Sućurca, u

priobalju krajnjeg istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. U Generalnom urbanističkom planu Kaštela (u daljnjem tekstu: GUP Kaštela), Tvornica cementa Sveti Juraj nalazi se na prostoru proizvodne, gospodarske namjene (oznaka I) što

je vidljivo kartografskom prikazu: Korištenje i namjena površina, čiji se dio na kojem je vidljiva lokacija tvornice nalazi u Prilogu 4 ovog Sažetka. Debljina i kakvoća tla koje se razvilo na flišnoj podlozi ovisni su u velikoj mjeri o nadmorskoj visini i nagibima: porastom visine i nagiba pedološki se horizont istanjuje. Oko Trogira i iznad Donjih Kaštela prevladavaju smeña karbonatna tla, dok su u istočnom dijelu prostora i na Splitskom poluotoku raširena mineralna, karbonatno-laporovita tla. U vapnenačkim zonama, uključujući i planinski okvir razmatranog prostora, mjestimice se nalaze površine tankih inicijalnih tala. Obzirom na denudaciju, odnosno, erozijsko-derazijske procese prouzročene krčenjem šume, čini se da su ova tla nekad bila još rasprostranjenija. Izmjena vapnenaca i fliša odražava se i u osobinama biljnog pokrova. Tako, dok su vapnenački prostori uglavnom goli, na flišu uspijevaju različite biljne vrste. Meñutim, u primorskom je području (Kaštelansko polje) sve prisutnija zemljoradnja pa su poljoprivredne kulture gotovo potpuno istisnule prirodnu,



samoniklu vegetaciju. Drugi, još noviji pritisak koji ugrožava i same poljoprivredne površine, je širenje stambenih zona. Na strmijim padinama mjestimice su sačuvani gajevi, iako se i na njih širi sekundarna vegetacija, makija i šikara pa i golet. Primarna vegetacija ovog prostora pripada dvjema biljno-geografskim zonama: mediteransko-zimzelenoj i submediteransko-listopadnoj, dok na samoj lokaciji planiranog zahvata nema primarne vegetacije s obzirom da se ista nalazi unutar postojećeg tvorničkog kruga. S klimatološkog aspekta šire područje Splita nalazi se u priobalnom području srednjeg Jadrana koji ima umjerenu maritimnu klimu. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz česte izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima kiše. Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju česte ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti praćeni jakim, a često i olujnim vjetrom. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, ovo područje ima Cfs'a klimu. C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od –3ºC i niža od 18ºC. Srednja mjesečna temperatura viša je od 10ºC tijekom više od 4 mjeseca u godini. Tijekom godine nema suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje da je kišovito razdoblje u jesen. Oznaka a ukazuje na vruće ljeto sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca većom od 22ºC, a uz to bar četiri uzastopna mjeseca imaju srednju temperaturu veću od 10ºC.

Za potrebe izrade ove Studije od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražen je izvadak iz karte staništa te baze podataka „Nacionalna ekološka mreža“ za područje Tvornice cementa Sveti Juraj. Tvornica cementa Sveti Juraj ne nalazi se unutar područja ekološke mreže.

A.6 ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA, TE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

A.6.1.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Smještaj postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase prostorno je predviñen na otvorenom prostoru u tvorničkom dvorištu, broj k.č. 1990/1 k.o. Kaštel Sućurac, a unutar Tvornice cementa Sveti Juraj. Postojeći zahvat u prostoru, a s kojim je postrojenje za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase u neposrednom prostornom i tehničko-tehnološkom odnosu jesu postojeći objekti unutar tvroničkog kruga. Prostorno gledano grañevina se smješta u prostoru slobodnog platoa u nivou okolnog terena izmeñu sljedećih postojećih grañevina:

� mlinice ugljena (na sjeveru); � hale paletizacije i elektomehačke radione (na jugu); � centralne upravljačke zgrade (na istroku); � skladišta ugljena/petrolkoksa (na zapadu).



Grañevina je dakle okružena susjednim zgradama, ali se niti jednim svojim dijelom ne naslanja niti dodiruje neki od postojećih susjednih objekata. Ovaj odnos prikazan je na ortofotosnimci na slici.

Prostor na kojem je planiran zahvat u odnosu prema postojećim zahvatima (grañevinama) u

neposrednom okruženju S obzirom da je za predmetno područje izrañen generalni urbanistički plan (Generalni

urbanistički plan Kaštela, Službeni glasnik Grada Kaštela broj 2/06) za prikaz odnosa tvornice cementa i ostalih zahvata u prostoru prireñen je isječak iz Generalnog urbanističkog plana Kaštela za područje oko Tvornice cementa Sveti Juraj (Prilog 4).

A.6.1.2 Zaštićena područja i područja ekološke mreže

Na lokaciji Tvornice cementa Sveti Juraj, dakle i planiranog zahvata nema zaštićenih entiteta koji bi uživali zaštitu sukladno bilo kojoj kategoriji zaštite navedenoj u Zakonu u zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08). Za potrebe izrade ove Studije od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražen je izvadak iz karte staništa te baze podataka «Nacionalna ekološka mreža» za područje Tvornice cementa Sveti Juraj. Tvornica cementa Sveti Juraj ne nalazi se unutar područja ekološke mreže. Tipovi staništa prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa prikazani su na izvatku iz karte staništa (Slika) prireñenom od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode.



Izvadak iz Karte staništa za lokaciju Tvornice cementa Sveti Juraj



Usporedbom navedenog izvatka i ortofotosnimke okolice tvornice vidljivo je da su izvorni stanišni tipovi znatno izmijenjeni.

A.7 SKRAĆENI PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Promjene koje će nastati izgradnjom postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase, najvećim su dijelom vezane su uz područje neposrednog zahvata. Utjecaji na okoliš mogu se predvidjeti u slijedećim aktivnostima:

1. Pripremi i izgradnji postrojenja; 2. Tijekom rada postrojenja; 3. Prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja; 4. Akcidentu (ekološkoj nesreći).

Utjecaji na okoliš pri svakoj od navedenih aktivnosti detaljno su razrañeni u Studiji i to:

� utjecaji na tlo; � utjecaji na vode; � nastajanje otpada; � utjecaji na zrak; � utjecaji na floru i faunu; � utjecaji na vizualni identitet krajobraza; � utjecaji na promet; � utjecaji na kulturnu baštinu; � utjecaji uslijed buke.

te su sukladno prepoznatim utjecajima propisane mjere zaštite okoliša za njihovo uklanjanje i/ili smanjenje na prihvatljivu odnosno zakonskim propisima predviñenu razinu. Stoga je u sklopu ovog Sažetka dan samo skraćeni tablični prikaz utjecaja na okoliš te prikaz njihova značaja. Ukoliko se radom tvornice u postojećem stanju ostvaruje značajan utjecaj, ali se korištenjem drvnog ostatka/drvne biomase očekuje smanjenje tog utjecaja, uz oznaku DA pridružen je i znak .

UTJECAJ ZNAĆAJAN

DA/NE

RECEPTOR I PUT ILI

OBRAZLOŽENJE ZAŠTO UTJECAJ NIJE ZNAČAJAN

Emisije u zrak DA Utjecaj cementne industrije kao stacionarnog izvora

onečišćujućih tvari u zrak je značajan, ali ovdje valja naglasiti da se planiranim zahvatom odnosnog korištenjem drvnog ostatka/drvne biomase u procesu pečenja klinkera utjecaji na zrak smanjuju u odnosu na sadašnje stanje, što i jest

svrha poduzimanja ovogo zahvata od strane Nositelja

zahvata.

Emisije u površinske

vode

NE Pravih tehnoloških voda u procesu proizvodnje klinkera nema,

a novo postrojenje za prihvat, korištenje i loženje drvnog

ostatka/drvne biomase nije izvor niti tehnoloških niti sanitarnih

otpadnih voda. Kontrolom emisija u zrak sprječava se

taloženje onečišćujućih tvari.



Taloženje iz zraka u tlo NE Godišnja izvješća sa mjernih postaja za praćenje kakvoće

zraka za razdoblje 2005.-2007. godine objavljena su na web

stranicama Dalmacijacement d.d. i Nastavnog zavoda za

javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Analize

ukupne taložne tvari uglavnom ukazuju na zadovoljavajuće

stanje (mjerne postaje bilježe utjecaje i drugih izvora

onečišćenja na tom području, a ne samo stacionarnih izvora

Dalmacijacementa). Unos teških metala u sustav rotacijske

peći smanjit će se primjenom drvnog ostataka/drvne biomase

u odnosu na primjenu isključivo fosilnih goriva.

Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih

tvari.

Buka i vibracije NE S obzirom na karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani

rad tvornice (tvornica radi i po danu i po noći) buka ostvaruje

značajan utjecaj na pojedine receptorne točke u okolnim

naseljima. U odnosu na druge izvore buke unutar tvorničkog

kruga (mlinovi ugljena, mlinovi cementa, rotacijska peć, silos

homogenizacije...) intenzitet emisije buke planiranog

postrojenja neće ostvariti značajan utjecaj uz primjenu

propisanih mjera zaštite od buke.

Miris NE U toku procesa proizvodnje klinkera ne dolazi do pojave

neugodnih mirisa. Pojava neugodnih mirisa ne očekuje se ni

prilikom korištenja drvnog ostatka/drvne biomase kao goriva s

obzirom da se isti neće dugo zadržavati na lokaciji (izbjegnut

proces fermentacije drvnog materijala prilikom skladištenja), te

da je sustav internog transporta i skladištenja drvnog

ostatka/drvne biomase od dopreme na lokaciju do korištenja u

rotacijskog peći zatvoren.

Rizik od nesreća i

posljedica nesreća

NE Kao mogući akcident prepoznat je požar, ali su kroz mjere

zaštite okoliša propisani mehanizmi koji će spriječiti da do

akcidenta uopće ne doñe.

Vizualni utjecaj povezan

s realizacijom

postrojenja za prihvat,

skladištenje i loženje

drvnog ostatka/drvne

biomase

NE Do promjena vizulanog intenziteta krajobraza došlo je još

početkom 20-tog stoljeća izgradnjom objekata cementare,

tako da se izgradnjom predmetnog postrojenja unutar

tvorničkog kruga neće ostvariti značajan utjecaj na vizualni

identitet krajobraza, posebice iz razloga što su dimenzije

planiranih grañevina znatno manje od dimenzija ostalih, već

postojećih grañevina cementare, a koje okružuju planirani

zahvat.

Utjecaj na globalno

zagrijavanje

DA U procesu proizvodnje klinkera nastaje značajna količina CO2.

Ovaj zahvat doprinosi smanjenju emisije CO2 koji nastaje

uslijed postojeće proizvodnje klinkera na lokaciji. Naime,

ukupna količina emitiranog CO2 se umanjuje za količinu CO2

iz onog dijela petrolkoksa koji je supstituiran drvnim

ostatkom/drvnom biomasom kao CO2 neutralnim gorivom što na temelju izrañene bilance iznosi 110.144 t/god.



Promet NE Za potrebe dovoza drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciju će u najgorem slučaju dolaziti cca 16 kamiona dnevno u slučaju maksimalnog planiranog godišnjeg

konzuma od 80.000 t drvnog ostatka/drvne biomase,

maksimalnog godišnjeg broja radnih dana (333 radna

dana godišnje) i maksimalnog proizvodnog kapaciteta od

3.200 t klinkera dnevno.

Utjecaj otpada koji

nastaje kao posljedica

rada postrojenja za

prihvat, skladištenje i

loženje drvnog

ostatka/drvne biomase

NE Kao posljedica rada predmetnog postrojenja ne očekuje se

pojava otpada osim eventualno iz drvnog ostatka/drvne

biomase izdvojenih sitnijih metalnih dijelova (npr. ćavli) i

otpada koji će nastajati kao posljedica održavanja postrojenja.

Tvrtka Dalmacijacement d.d. uspješno gospodari sa svim

vrstama otpada nastalog na lokaciji Tvornice cementa Sveti

Juraj.

A.8 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

A.9 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA, UKLJUČUJUĆI PRIJEDLOG MJERA ZA SPREČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKIH NESREĆA

Mjere zaštite okoliša za zahvat izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase mogu se sukladno utjecajima prepoznatim u poglavlju E.1. cjelovite Studije podijeliti na mjere zaštite okoliša: 1. Tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog

ostatka/drvne biomase; 2. Tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase; 3. Po prestanku korištenja ili uklanjanju postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog

ostatka/drvne biomase; 4. Pri akcidentu (ekološkoj nesreći).

Prije toga u nastavku su navedene općenite mjere (zahtjevi) zaštite okoliša vezane za realizaciju zahvata navedene su u nastavku. Mjere za postrojenje s obzirom na korištenje alternativnog goriva

Rotacijska peć mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve:

� temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore za izgaranje nakon posljednjeg ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima mora dostići najmanje 850°C;

� svi dimni plinovi moraju na temperaturi od 850°C provesti najmanje 2 sekunde, ako se spaljuje alternativno gorivo kod kojeg ukupni sadržaj halogena izraženih kao klor iznosi više od 1% mase alternativnog goriva, zahtijevana temperatura iz prethodnih točaka mora dostići najmanje 1.100°C na kojoj svi dimni plinovi moraju provesti najmanje 2 sekunde.



Drvni ostatak/drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju već usitnjen odnosno u obliku drvne sječke. Zahtjeve za veličinu čestica, minimalnu ogrijevnu vrijednost (13,5 MJ/kg) i sadržaj vlage (20 %) potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljačem drvnog ostatka/drvne biomase. Potrebno je ustrojiti dokumentirane procedure za prihvat, analizu i testiranje dostavljenog drvnog ostatka/drvne biomase i rukovanje drvnim ostatkom/drvnom biomase na lokaciji. Moraju se uvesti odgovarajući protokoli koji se primjenjuju u slučaju da pristigli drvni ostatak/drvna biomasa ne odgovara pratećim specifikacijama. Zahtjevi za emisije u zrak

Člankom 28. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) za postojeća postrojenja za proizvodnju cementa u rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz volumni udio kisika od 10% propisane su granične vrijednosti emisija (GVE) kako slijedi:

Onečišćujuća tvar GVE* (mg/m3) Praškaste tvari 50

Oksidi dušika izraženi kao NO2 800

Oksidi sumpora izraženi kao SO2 400 *Ukupne granične vrijednosti emisija iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom

otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa.

Sukladno članku 162. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) postojeći stacionarni izvori nakon 31.12.2010. godine moraju udovoljiti GVE kako je gore navedeno.

Vrećasti otprašivači postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne sječke moraju zadovoljiti zahtjev za graničnom vrijednošću emisije <30 mg/m3.

Zahtjevi za mjerenje emisija u zrak

Sukladno članku 72. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) potrebno je uz kontinuirano mjerenje oksida sumpora izraženih kao SO2, oksida dušika izraženih kao NO2, CO i praškaste tvari mjeriti i emitirani maseni protok otpadnih plinova, temperaturu, tlak i volumni udio kisika. Mjerni sustav za kontinuirano mjerenje emisije onečišćujućih tvari obuhvaća mjerne instrumente te automatski sustav za kontinuirano bilježenje, pohranjivanje, obradu izmjerenih vrijednosti i prijenos podataka do centralne jedinice. Mjerni instrument za kontinuirano mjerenje emisija mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

� mora omogućiti pouzdan i dugotrajan kontinuirani rad; � područje rada mjernog instrumenta mora omogućiti bilježenje svih iznosa izmjerene

veličine tako da najmanja vrijednost gornje granice mjerenja bude najmanje 2,5 puta veća od GVE za mjerenu onečišćujuću tvar;



� sustav za uzorkovanje mora osigurati dovoñenje ispravnog uzorka u mjerni instrument (dovoljan protok, pravilno pročišćavanje, sprječavanje kondenzacije i drugo);

� opremljenosti s internim sustavom za provjeru rada; � omogućavanje ručne provjere rada, ispravnosti i točnosti, � opremljenosti zvučnim signalom za dojavu o prekoračenju granične vrijednosti emisije.

Automatski sustav za kontinuirano bilježenje, pohranjivanje, obradu i prijenos podataka mora omogućiti:

� bilježenje i pohranjivanje svih rezultata mjerenja, te relevantnih vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova i parametara režima rada stacionarnog izvora;

� vrednovanje rezultata mjerenja, odnosno vrijednosti utvrñenih emisijskih veličina i vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova;

� dnevno, mjesečno i godišnje izvješćivanje. Mjerenje mora biti uspostavljeno prema referentnim normama. Uvjeti za postojenje s obzirom na zaštitu od buke Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja postavljena u studiji o utjecaju na okoliš: - najviše dopuštene razine buke na referentnim točkama u okolišu iznose:

� 50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V17; � 49 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V13; � 80 dB(A) danju i noću na točkama duž granice tvorničkog kruga prema susjednim

česticama unutar gospodarske zone. - zvučna snaga ventilatora otprašivača i pogonskih motora vertikalnih transportnih lanaca,

smještenih u vanjskom prostoru, mora biti manja ili jednaka 91 dB(A).

A.9.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izgradnje postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase

A.9.1.1 Mjere zaštite tla i voda

1. Radove na izgradnji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom, te se pridržavati odobrene projektne dokumentacije i poštivati zakonske odredbe koje reguliraju konkretnu izgradnju.

2. Prilikom projektiranja i izvoñenja radova obratiti pažnju na eventualno križanje sa postojećim instalacijama te se svi radovi moraju obavljati uz prisustvo tehnologa i nadzornog inženjera, a iskopi u blizini instalacija se moraju obavljati ručno.

3. Tlo od iskopa odložiti na stranu i kasnije koristiti u svrhu hortikulturnog ureñenja tvorničkog kruga.

4. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao



što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na gradilištu se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

A.9.1.2 Mjere gospodarenja otpadom

U cilju osiguranja učinkovitog gospodarenja otpadom kako je to propisano člancima 4. do 6. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) tijekom izvoñenja grañevinskih radova potrebno je sa svim vrstama otpada gospodariti sukladno Zakonu i podzakonskim aktima, a posebice Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05) i Pravilniku u gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) kako slijedi: 1. Unaprijed odrediti odgovarajuću površinu na kojoj će se odvojeno sakupljati i privremeno

skadištiti nastali otpad. 2. Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i oporabiti. 3. Gospodarenje svim nastalim vrstama otpada povjeriti ovlaštenoj osobi.

A.9.1.3 Mjere zaštite zraka

1. Tijekom grañenja koristiti samo ispravna vozila koja, sukladno članku 8. Zakona o zaštiti

zraka (NN 178/04 i 60/08) moraju biti proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, odnosno da ne ispuštaju/unose u zrak onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.

2. Ukoliko doñe do povećane emisije prašine tijekom grañenja, istu je potrebno smanjiti prskanjem vodom što se temelji na iskustvu.

A.9.1.4 Mjere zaštite od nedopuštenog utjecaja na vizualni identitet krajobraza

Pridržavati se odobrene projektne dokumentacije koja mora biti u skladu s odredbama Generalnog urbanističkog plana Kaštela koji regulira izgradnju grañevina na području na kojem se planira zahvat.

A.9.1.5 Mjere zaštite od buke

1. U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno održavanja razine vanjske buke u granicama propisanim člankom 5. i 17. Pravilnika o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) grañevinske radove se mora izvoditi malobučnim strojevima, ureñajima i sredstvima za rad i transport u smislu članka 4. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/2003) te uz ispunjavanje zahtjeva Direktive 2000/14/EZ o emisiji buke u okoliš od opreme za vanjsku upotrebu.



2. Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija tijekom noći.

3. Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu razine buke do 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db (A).

4. Pri obavljanju grañevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj

ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvoñač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u grañevinski dnevnik.

5. Za planirani zahvat treba izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja postavljena u studiji o utjecaju na okoliš: - najviše dopuštene razine buke na referentnim točkama u okolišu iznose:

� 50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V17; � 49 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću na točci V13; � 80 dB(A) danju i noću na točkama duž granice tvorničkog kruga prema susjednim

česticama unutar gospodarske zone.

A.9.2 Mjere zaštite okoliša tijekom rada postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase

A.9.2.1 Mjere zaštite tla

1. Sve radove i sav transport na lokaciji izvoditi tehnički ispravnom mehanizacijom. 2. Eventualno interventno servisiranje mehanizacije mora se obavljati tako da se spriječi

nekontrolirano istjecanje, u tlo, a posljedično i u podzemne vode, opasnih tekućina kao što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva. Na lokaciji se moraju osigurati priručno spremna sredstva za brzu intervenciju u slučaju izlijevanja koja imaju vodopravnu dozvolu.

3. Upotrebljeno sredstvo za upijanje zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje opasnog otpada.

A.9.2.2 Mjere zaštite voda

Relizacijom predmetnog zahvata ne očekuje se dodatan utjecaj na podzemne vode i more. Zaštitom tla štite se i podzemne vode, stoga su mjere zaštite opisane u poglavlju A.9.2.1. ujedno i mjere zaštite voda. Osim tih mjera treba se pridržavati slijedećeg:

1. Odvod vode koja nastaje aktivacijom sprinklera u slučaju požara priključiti na postojeći sustav odvodnje oborinske vode na lokaciji.



2. Sukladno glavi X. točka 3. Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99) Nositelj zahvata obvezan je izraditi/dopuniti Operativni plan za provedbu mjera u slučajevima onečišćenja

voda.

A.9.2.3 Mjere gospodarenja s otpadom

Kao što je opisano u poglavlju E.1.2.3. cjelovite Studije i dalje će nastajati one vrste otpada s kojima tvrtka Dalmacijacement d.d. već uspješno gospodari. U sklopu Sustava upravljanja

okolišem koji je ustrojen u skladu sa zahtjevima ISO 14001:2004 izrañene su dokumentirane procedure i radne upute vezane za gospodarenje otpadom. Takoñer je izrañen i Plan

gospodarenja otpadom. Slijedom navedenog u vezi gospodarenja otpadom potrebno je:

1. Sukladno dosadašnjoj praksi izraditi/dopuniti Plan gospodarenja otpadom pri čemu se gospodarenje otpadom mora provoditi sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) i na temelju njega usvojenih podzakonskih akata uvažavajući slijedeće:

- otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti odvojeno skupljati i oporabiti; - gospodarenje svim nastalim vrstama otpada mora biti povjereno ovlaštenoj

osobi; - uvjete za privremeno skladištenje otpada na mjestu nastanka osigurati u skladu s

člankom 8. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/07).

2. Osigurati direktno odvajanje eventualnih feromagnetskih materijala iz drvnog ostatka/drvne biomase uz pomoć magnetskog separatora u za to predviñene kontejnere. Takoñer treba organizirati i nadgledati redovito pražnjenje kontejnera te osigurati i provoditi zakonom propisano zbrinjavanje te vrste otpada.

3. Redovito mijenjati vreće otprašivača i filtere vezane uz postrojenje za prihvat, korištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase te iste zbrinuti na zakonom propisan način.

A.9.2.4 Mjere zaštite zraka

1. Sukladno članku 28. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) za postojeća postrojenja za proizvodnju cementa u rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz volumni udio kisika od 10% propisane su granične vrijednosti emisija (GVE) kako slijedi:

Onečišćujuća tvar GVE (mg/m3) Praškaste tvari 50

Oksidi dušika izraženi kao NO2 800

Oksidi sumpora izraženi kao SO2 400

Ukupne granične vrijednosti emisija iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa.



2. Potrebno je, od strane nezavisne ovlaštene institucije provoditi mjerenje svih parametara za koje je uspostavljeno kontinuirano mjerenje, te rezultate usporediti sa rezultatima kontinuiranih mjerenja u istom razdoblju. U slučaju značajnijih odstupanja potrebno je obaviti provjeru ispravnosti sustava i ureñaja za mjerenje od strane ovlaštene institucije.

3. Redovitim čišćenjem i održavanjem objekata i internih prometnica smanjiti fugitivnu emisiju prašine.

4. Osigurati ispravnost kamiona kako bi njihove emisije bile u zakonski dozvoljenim granicama.

5. Prije prestanka kontinuiranog korištenja drvne biomase/drvnog ostatka kao goriva odnosno u slučaju prekida korištenja istog dožeg od nekoliko dana, a u cilju spriječavanja pojave fermentacije i neugodnih mirisa, potrebno je isprazniti bunker prihvatne stanice kao i silos za skladištenje drvnog ostatka/drvne biomase.

A.9.2.5 Mjere zaštite flore i faune

1. Držanjem vrijednosti emisija unutar zakonom dozvoljenih okvira sprječavati negativan

utjecaj onečišćujućih tvari na tlo i vode, a time i na biljke i životinje.

A.9.2.6 Mjere za smanjenje utjecaja cestovnog prometa na stanovništvo okolnih naselja

1. Dovoz drvnog ostatka/drvne sječke organizirati u dnevnom razdoblju kako se okolno

stanovništvo tijekom noći ne bi dodatno ometalo bukom nastalom kao poljedica prometovanja teretnih vozila.

A.9.2.7 Mjere zaštite od buke

1. Dopremu drvnog ostatka/drvne biomase obavljati isključivo tijekom dnevnog razdoblja.

2. Pri nabavci opreme/ureñaja treba voditi računa o razini zvučne snage, te nabavljati malobučnu opremu u skladu sa zahtjevima EU Direktive za smanjenje emitirane zvučne snage.

3. Po puštanju postrojenja u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koji se javlja u okolišu kao posljedica rada nove opreme. Ukoliko mjerene vrijednosti buke na referentnim točkama pokažu prekoračenje dozvoljenih vrijednosti poduzeti dodatne mjere smanjenja buke kako bi se kumulativni utjecaj buke koja se širi u okoliš s lokacije tvornice sveo na prihvatljivu razinu.

4. Da bi se razine buke održale u dopuštenim granicama tijekom rada zahvata potrebno je redovito pregledavati i održavati postrojenje.



A.9.2.8 Specifične mjere i postupci vezani za suspaljivanje drvnog ostatka/drvne biomase

Mjere prilikom prihvata drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciji i doziranja u peć

1. Sukladno članku 4. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) definirano je gorivo od biomase, te se slijedom istog članka nikako ne smije korisiti drvni otpad koji sadrži halogene organske spojeve ili teške metale koji nastaju uporabom proizvoda za zaštitu drveta ili premaza, i koji poglavito uključuje drvni otpad koji potječe od grañevinskog otpada ili otpada nastalog rušenjem.

2. Drvni ostatak/drvnu biomasu potrebno je dopremati na lokaciju već usitnjen odnosno u obliku drvne sječke. Zahtjeve za veličinu čestica, minimalnu ogrijevnu vrijednost (13,5 MJ/kg) i sadržaj vlage (20 %) potrebno je definirati i ugovoriti sa dobavljačem drvnog ostatka/drvne biomase.

3. Svaki unos drvnog ostatka/drvne biomase na lokaciju mora se nadzirati. Mora se osigurati odgovarajuće dokumentirane procedure i osposobljeno osoblje za provedbu istih.

4. Mora se voditi očevidnik o primljenim količinama, vrsti (vrstama drveća zastupljenim u istom ukoliko se pribavlja drvna sječka od Hrvatskih šuma d.o.o.) i fizikalno-kemijskim osobinama zaprimljenog drvnog ostatka/drvne biomase (toplinska vrijednost, raspon veličine čestica - veličina sječke, udio halogena, vode, sumpora, pepela i žive).

5. Pri svakoj promjeni izvora dobave drvnog ostatka/drvnog biomase i/ili pri promjeni vrste drveća u strukturi dobavljanog drvnog ostatka/drvne biomase iz istog izvora mora se obaviti uzorkovanje i analiza fizikalno-kemijskih svojstava drvnog ostatka/drvne biomase.

Mjere i postupci za kontrolu kvalitete dimnih plinova

1. Rotacijska peć mora zadovoljiti sljedeće zahtjeve: � temperatura plinova uz unutarnju stjenku komore za izgaranje nakon posljednjeg

ubacivanja zraka i pod najnepovoljnijim uvjetima mora dostići najmanje 850°C; � svi dimni plinovi moraju na temperaturi od 850°C provesti najmanje 2 sekunde, ako se

spaljuje alternativno gorivo kod kojeg ukupni sadržaj halogena izraženih kao klor iznosi više od 1% mase alternativnog goriva, zahtijevana temperatura iz prethodnih točaka mora dostići najmanje 1.100°C na kojoj svi dimni plinovi moraju provesti najmanje 2 sekunde.

2. Kako je pri protoku dimnih plinova od 293.100 mN3/h, emisija žive vrlo blize GVE

potrebno je kontrolirati sastav i količinu sirovine i goriva koji se unose u peć pri čemu ukupna količina žive unesene u sustav rotacijske peći ne smije prelaziti 16,990 g/h. Dakle, potrebno je voditi računa o usklañivanju sadržaja žive u konvencionalnom i alternativnom gorivu, kao i sirovini kako bi GVE žive ostala u dozvoljenim granicama.



A.9.3 Mjere zaštite okoliša po prestanku rada ili uklanjanju postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase

Gradnja postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase planirana je s namjerom njezinog dugoročnog funkcioniranja. Shodno tome vremenski termin prestanka rada u ovom trenutku nije predviñen. Tijekom uklanjanja grañavina postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase mogu se javiti negativni utjecaji na okoliš uslijed uklanjanja (rušenja) čvrstih objekata koje stoga treba obaviti sukladno zakonima i podzakonskim aktima koji će u trenutku rušenja biti na snazi.

A.9.4 Mjere za sprečavanje akcidenta (ekološke nesreće)

Kao moguće ekološke nesreća do kojih može doći kako tijekom izvoñenja zahvata i/ili tijekom rada prepoznat je požar. Kapacitet skladišta (silosa) za drvu sječku predviñen je za funkcioniranje peći tijekom jednog dana, tako da se isti drvni materijal neće dugo zadržavati na lokaciji. Silos je zatvorenog tipa te je drvni materijal zaklonjen od vanjskih utjecaja (sunca, vjetra) koji bi mogli doprinijeti samozapaljenju.

Mjere za sprečavanje požara

U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i važećim Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne

pristupe, te Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, Glavnim projektom potrebno je utvrditi mjere zaštite od požara za ovu vrstu grañevine. Efikasnost zaštite od požara osigurati odgovarajućom organizacijom prostora, načinom ureñenja i postojećim kolnim površinama za pristup do grañevine. Propisi i pravila tehničke prakse na kojima se zasniva sistem zaštite od požara su:

� Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93); � Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od požara (NN 33/05); � Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Našica (Službeni

glasnik 6/2005); � Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06); � Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94), � Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94); � Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN

142/03); � Pravilnik o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i prostora u kategorije

ugroženosti od požara (NN 62/94); � Pravilnik o izmjenama pravilnika o razvrstavanju grañevina, grañevinskih dijelova i

prostora u kategorije ugroženosti od požara (NN 32/97); � Pravilnik o izboru i održavanju vatrogasnih aparata (NN 35/94); � Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o održanju i izboru vatrogasnih aparata

(NN 103/96);



� Pravilnik o izmjeni pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (NN 41/03);

� Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN 56/99).

U dijelove postrojenja gdje je moguće izbijanje požara potrebno je instalirati opremu za vatrodojavu i zaštitu od požara (sprinkleri).

A.10 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Program praćenja stanja okoliša (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti parametara utjecaja na okoliš. Praćenjem stanja okoliša može se provjeravati funkcionalnost propisanih mjera zaštite okoliša. Program praćenja stanja okoliša djeluje i kao sustav za rano upozoravanje na sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući poduzimanje mjera i aktivnosti sanacije prije nego doñe do značajnijeg negativnog utjecaja na okoliš.

A.10.1 Praćenje emisija

1. Potrebno je obavljati kontinuirano mjerenje emisija na ispustu rotacijske peći. Mjerenje

treba obuhvatiti sljedeće parametre: - SO2; - NO2; - CO; - praškaste tvari; - temperaturu; - volumni udio kisika; - protok.

2. Kontinuirana mjerenja provoditi u skladu s odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima

emisija onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08). 3. Provoditi povremena mjerenja onečiščujućih tvari navedenih u članku 143. Uredbe o

graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08).

A.10.2 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara

1. Mjerna postaja AMS-1 za praćenje kakvoće zraka dobro je locirana. Potrebno je

provoditi redovitu kontrolu ureñaja i nastaviti s postojećim mjerenjima koja obuhvaćaju: Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2, NO2, PM10, PM2,5 čestice, ukupna

taložna tvar i metali Pb, Cd, Ni, Mn, dim Meteorološki parametri Smjer vjetra, brzina vjetra, relativna

vlažnost, temperatura te uvesti praćenje žive u lebdećim česticama i ukupnoj taložnoj tvari. 2. Održavanje ureñaja i analizu onečišćenja zraka onečišćujućim tvarima povjeriti

ovlaštenoj instituciji.



A.10.3 Praćenje opterećenja okoliša bukom

1. Nakon završetka izgradnje i opremanja postrojenja treba provesti mjerenje buke na

kritičnim točkama imisije, u skladu sa Studijom o utjecaju na okoliš i Glavnim projektom zaštite od buke. Mjerenjem treba obuhvatiti referentne točke imisije za koje je proveden proračun buke u Studiji. Mjerenje treba provesti tijekom dnevnog i noćnog razdoblja.

2. Mjerenja treba ponoviti pri izmjeni uvjeta rada ureñaja/postrojenja pri kojima se mijenja razina emitirane buke te pri izmjeni postojećih odnosno instalaciji novih ureñaja - izvora buke.

A.11 PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Nositelj zahvata u cijelosti je odgovoran za provedbu mjera zaštite okoliša, te s obzirom na karakteristike planiranog zahvata, dosadašnje iskustvo voñenja proizvodnog procesa proizvodnje klinkera, te organizacijsku i kadrovsku strukturu tvrtke Dalmacijacement d.d. predložene mjere zaštite okoliša moguće je implementirati u plan poslovanja tvrtke, kako s aspekta investicijskih ulaganja tako i s aspekta voñenja i kontrole procesa.

Nositelj zahvata dužan je voditi računa o ispravnosti mjerenih ureñaja kojima se prate emisije, kao i kakvoća zraka. Održavanje ureñaja i analizu rezultata mjerenja potrebno je povjeriti ovlaštenoj instituciji.

A.12 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Utjecaj planiranog zahvata na okoliš ocijenjen je kao mali utjecaj, te je prihvatljiv za okoliš s obzirom da se njime planiraju postići sljedeći ciljevi:

� supstitucija fosilnog goriva drvetom kao obnovljivim izvorom energije; � smanjenje emisija iz procesa pečenja klinkera, prvenstveno emisija CO2 zbog poimanja

drvne biomase kao CO2 neutralnog goriva, pri čemu ne smije doći do povećanja emisija ostalih onečišćujućih tvari.

Tijekom korištenja u okolišu će se javljati buka kao posljedica rada postrojenja te prometa teretnih vozila. Izradom kvalitetnog projektnog rješenja s obzirom na izbor fasadnih elemenata greñevina, izbor strojeva/ureñaja i njihov smještaj u prostoru, tijekom korištenja se ne očekuje zamjetan utjecaj buke na okoliš.



A.13 POPIS PRILOGA

1. Procesna shema manipulacije i loženja drvnim ostatkom/drvnom biomasom 2. Principna shema manipulacije i loženja drvnim ostatkom/drvnom biomasom 3. Smještaj postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvnog ostatka/drvne biomase 4. Izvadak iz kartografskog prikaza Korištenje i namjena površina iz Generalnog

urbanističkog plana Kaštela na kojem se vidi lokacija Tvornice cementa Sveti Juraj

sazetak_2304091

Documents