semberske novine [broj 710, 6.8.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 710, 6.8.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-710-682009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S6. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 710 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

TURIZAM NA DRINI

NA^ELNIK MI]O MI]I]

FOND PIO RS

str. 13

str. 4

str. 3

EFIKASNAMATI^NASLU@BA

REGATANIKAD BOQA

P A N T E L I N O 2 0 0 9

SRE]NASLAVA!

FILIJALA BIJEQINA

JULSKE PENZIJENA VRIJEME



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 *@iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSUNa gradskom trkali{tu Hipodroma Obrije 8. avgusta, sa po-

~etkom u 15 ~asova, bi}e odràni ,,Kowi~ki dan Semberije 2009’’.Kako je najavio Stevan Mesarovi}, predsjednik Kowi~kog kluba,,Semberija’’ Bijeqina ulaz za posjetioce je besplatan. - Bi}einteresantno takmi~ewe sa ukupno {est galopskih trka, tefijakerijada, smotra i takmi~ewe paradnih kowa i zaprega. Zaglavnu trku dana ,,SPORT VISION’’ nagrada grada Bijeqine pri-javqen je maksimalan broj grla. Rivalitet vlasnika i jaha~a iz

zemqe i regiona izazvao je ogromno interesovawe za u~e{}e naovoj kowi~loj smotri u na{em gradu, dodao je Mesarovi}.

SEMBERSKI KOWI OPET JURE

dbornici Skup{tine op{tine Bijeqina donijeli su na jul- sjednici odluke o dobitnicima op{tinskih priznawa koja

dodjequju povodom 9. avgusta - Svetog velikomu~enika koji se obiqeàva kao slava op{tine Bijeqina

24. septembra - Dana op{tine Bijeqina.a Sve~anoj sjednici SO Bijeqina koja je zakazana za 8.

najsjajnije op{tinsko priznawe Zlatna medaqa "Knez od Semberije", dodijeqeno povodom slave op{tine, bi}e

kolektivu Doma zdravqa Bijeqina za izuzetan dopri- u oblasti zdravstva na podru~ju op{tine, dok je Srebrna

"Knez Ivo od Semberije" dodijeqena Vojinu za, kako pi{e u obrazloèwu, aktivno u~e{}e u kulturnim, humanitarnim i donatorskim aktivnos-

i kao uspje{nom privredniku u Bijeqini i Republici

latne medaqe "Filip Vi{wi}" dodijeqene su Zdravku za dugogodi{wi predani rad u prosvjeti i kulturi

{est objavqenih kwiga pjesama i proze, kao i za aktivnost u klubu "Jovan Du~i}" i doktoru Milanu

za izuzetne rezultate postignute u oblasti medicine, humanosti, u~e{}u u humanitarnim akcija-

i omiqenom qekaru u Semberiji. Medaqa "Filip Vi{wi}" sjaja pripala je Sini{i Paji}u iz Bijeqine za izuze-

doprinos na poqu muzi~ke umjetnosti i Milanu [ubari}u îkaga za izuzetan doprinos u humanitarnim aktivnostimavezi sa dijasporom. Dobitnici Bronzane medaqe "Filip

su Dragoslav Peri} iz Pu~ila za angaòvawe u ukupnog dru{tvenog ìvota u Pu~ilama i Bogdan

iz Bijeqine za dugogodi{wi rad i doprinos razvoju-obrazovnog procesa u oblasti fizi~ke kulture i

rezultate na takmi~ewima.latne zna~ke op{tine Bijeqina pripale su Odbojka{kom

Radnik, Qubi{i Lazi}u iz Golog Brda i Savjetu mjesne Brodac, dok je Srebrna zna~ka op{tine Bijeqina

Kwièvnom klubu "Jovan Du~i}".a 24. septembar - Dan op{tine Bijeqina nagra|eni su

medaqom "Knez Ivo od Semberije" DOO "Ra{evi}", zna~kom "Knez Ivo od Semberije" Slobodan Petri}

Doweg Magnojevi}a, Zlatnom medaqom "Filip Vi{wi}" mr Babi}, Srebrnom medaqom "Filip Vi{wi}" SKUD

a Bronzanom medaqom "Filip Vi{wi}" Puqak iz Bijeqine i Vera Vuji}, tako|e iz Zlatnu zna~ku op{tine dobili su Izet

i Svetislav Cile Boì}, Srebrnu zna~ku Osmanovi}, dok je dobitnik Bronzane zna~ke op{tine

Ahmetovi}. T. N.

PRIZNAWA

Prilikom izvo|ewa ra-dova na izgradwi is-to~nog aneksa zgra-de Osnovnog suda u

ijeqini otkrivena je nekro-ola koja je bila formirana okoijeqinske Atik xamije, pot-rdio je arehologMirko Babi}.- Prilikom izgradwe teme-

i podruma budu}eg objekta,sam ostatke quds-

skeleta i zakqu~io sam dato dio velike nekropole ko-je formirana kroz vijekove.

radovi su obus-u petak, 31. jula i mi

formirali jednu stru~nu

arheolo{ku ekipu koja trebada istraì ovu lokaciju. Otk-rili smo devet grobnih mjesta,me|u kojima je i jedna velikazidana grobnica, ozidana po-sebnim opekama dimenzija25x25 centimetara, debqine3,5 centimetara.Ono {to nis-mo uspjeli prona}i tokom 2002.godine, prilikom izgradwe Atikxamije, poku{avamo prona}isada, a to je sredwovijekovnisloj sahrawivawa. Svojevreme-no smo prona{li nadgrobnispomenik sa imenom ktitorapravoslavne crkve, BelosavaLu~i}a. Sredwovijekovni spo-

menici iz temeqaAtik xamijeupu}uju na zakqu~ak da su tupostojala grobna mjesta.Ovo jeprilika da jo{ jednom provjer-imo postojawe takvih slojeva ucentru Bijeqine.

Babi} isti~e da je nekropo-la formirana isto~no od Atikxamije i nakon ru{ewa Domaomladine bi}e nastavqeni ar-heolo{ki radovi na utvr|iva-wu ~iweninog stawa. Nagovije-{teno je i postojawe ostatakastare arhitekture na lokacijiDoma omladine i zbog toga ar-heolozi ovom istraìvawupridaju poseban zna~aj.

On kaè da ova iskopavawaimaju kulturolo{ku dimenzi-

ju, jer }e prona|eni ostaciqudskih skeleta biti dostojnoizmje{teni na drugu lokaciju,

ali ima i stru~nu dimenziju, jer }e ponuditi nau~ni odgov-or na neka jo{ uvijek neraz-

ja{wena pitawa iz pro{lostiBijeqine. E.S.N.

PRONA\ENI OSTATACINEKROPOLE KOD SUDA!

Isplata juls-kih penzijapo~iwe da-nas (~etvr-

tak) za 215.738 penzion-era, od ~ega u RS ìvi182.011 korisnika i33.727 korisnika saprebivali{tem u dru-gim dràvama, saop{-tio je na redovnoj kon-ferenciji za {tampu uFondu PIO RS, direk-tor Fonda Zoran Mas-tilo.

- Broj penzionera u odnosu najun pove}an je za 1055, a ukupnopove}awe broja penzionera za{est mjeseci ove godine iznosi6.278 korisnika, jer smo u decem-bru 2008. godine imali 209.321penzionera u RS.Prosje~na pen-zija za jul iznosi 320 KM, naj-nià 160, a najve}a ispla}ena poop{tim propisima 1.564 KM.Zaisplatu julske penzije Fond jeobezbijedio 71.987.524 KM.

Zoran Mastilo je naglasio da je za sedam mjeseci u Fond upla-}eno 352.372.293 KM, {to je za 40miliona KM vi{e u odnosu naisti period pro{le godine. To-kom jula napla}eno je 56.044 931KM, {to je za pet miliona vi{e

u odnosu na jul pro{le godine.Planirano je da se u ovoj godiniod doprinosa za penzijsko osigu-rawe prikupi 666 miliona mara-ka, {to je garancija da }e penzi-

je biti redovno ispla}ivane, ia-ko ne}e biti pove}avane i ostajuna pro{logodi{wem nivou.

Zanimqiv je podatak da se me-|u 6.102 nova penzionera nalazi1309 invalidskih penzija, 3.329starosnih penzija i 1464 poro-di~ne penzije.

Govore}i o efektima primje-ne programa automatskog dono-{ewa rje{ewa, Mastilo je ista-kao da je za mjesec dana zavr{eno249 rje{ewa. Bilo bi ih i vi{e,ali su stizali nekompletni zah-tjevi osiguranika. Korisnici su

zadovoqni, jer sa kompletnimspisom za nekoliko minuta moèse izraditi rje{ewe za poro-di~nu i invalidsku penziju. Unarednoj godini sva rje{ewaosiguranika bi}e dono{ena au-tomatskim putem.

Mastilo je izjavio da FondPIO RS priprema i apelacijukoja }e biti upu}ena Ustavnomsudu BiH, nakon {to je Vrhovnisud F BiH odbio àlbu FondaPIO RS protiv Fonda PIO/MIO Federacije BiH po pred-metu isplate penzija svim koris-nicima koji su penziju ostvar-ili na teritoriji F BiH.

- Nadamo se da politika ubu-du}e ne}e mo}i uticati na pra-vosu|e, kao{to je to do sadabioslu~aj i da }e Ustavni sud cijen-iti pravo i pravne ~iwenice,odnosno da }e uzeti u obzir i po-zitivnu presudu u slu~ajuDu{kaKaranovi}a koju je dobio uEvropskom sudu za qudska pravauStrazburu.Oko20.000korisni-ka prava trebalo bi svoje pen-zionersko pravo da ostvaruje u FBiH. Ukoliko Ustavni sud nega-tivno rije{i na{u apelaciju,onda idemo do Strazbura, is-takao je Mastilo.

Na kraju konferencije za{tampu Mastilo je istakao da jeGlavna slu`ba za reviziju javnogsektora Republike Srpske dalapozitivno mi{qewe o poslova-wu Fonda u pro{loj godini i da

je to svojevrsna satisfakcija ipriznawe za sve zaposlene uFondu. Q.Q.

POÎWE ISPLATAJULSKIH PENZIJA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.4

www.panradio.com

U

~esnici tradici-onal-nog semberskog festiva-la sela ,,Znawem, pjes-mom i igrom kroz Sem-

beriju,, uskra}eni su za nov~anunadoknadu, koja im je bila obe}a-na za organizaciju i pripremawetakmi-~arskih ekipa, tvrdi Mi-lenko Nikoli}, predsjednik Sav-

jeta Mjesne zajednice Hase, kojase pojavila u dva kruga takmi~e-wa i postigla svoj najboqi re-zultat otkako se takmi~i na ovomfestivalu.

- Javno nam je obe}ano da }e sva-ka takmi~arska ekipa dobiti po1.000 KM za pripremu ekipe iu~e{}e na takmi~ewu po svakomtakmi~arskom krugu, izuzimaju}ipolufinalni i finalni susret.Od tih sredstava bio bi pla}enkoreograf, prevoz gostuju}ihekipa, nadoknada za iznajmqi-vawe narodne no{we i drugi tro-{kovi. Obe}ano nam je da }e no-vac biti upla}en najdaqe do krajajanuara, ali do danas, a ve} je po-~etak avgusta, ni{ta od toga nije

ispo{tovano, kaèNikoli}, nag-lasiv{i da su od predsjednikaOrganizacionog odbora festiva-la, Predraga Novakovi}a do sadadobijali samo obe}awa.

- Na{a mjesna zajednica u~est-vovala je u dva kruga takmi~ewa izabiqeìla je najboqi rezultatdo sada, a od svega toga imamo sa-mo probleme. Povjeriocinas sva-kodnevno zovu i traè ugovorenenadoknade. Osam pojedina~nih ta-~aka nam je pro{lo u polufinale,ali zbog ka{wewa obe}anih sred-stava, nismo mogli odvesti tak-mi~are na takmi~ewe. Uskorotreba da otpo~nu pripreme i zanaredni ciklus ovog festivala, ami nismo izvr{ili finansijskeobaveze prema povjeriocima zaprotekli ciklus, te iskqu~ujemotelefone zbog stida daqudima nebismo neprestano ponavqali ka-ko }emo ispuniti svoje obaveze,kaè Nikoli}.

Predsjednik Organizacionogodbora festivala, PredragNova-kovi}, pak, tvrdi da nisu obe}ani

nov~ani iznosi koje navodi Mi-lenko Nikoli}.

- Bilo je uobi~ajeno da se po-mogne takmi~arskim ekipama udijelu tro{kova, ali do sada izbuxeta nikome nije ni{ta ispla-}eno, jer je smawen i priliv sred-stava u op{tinski buxet. Svjesnismo ~iwenice da imamo mawi dugprema nekim u~esnicima na fes-tivalu, ali u ovom trenutku nemogu precizirati koliko ta~notaj dug iznosi. Vjerovano ima ne-izmirenih tro{kova koji se od-nose na u~esnike festivala, ali,u ovoj situaciji niko nije bioprivilegovan, niti je neko izuzetkad je u pitawu izmirivawe tro{-kova. Stawe u oblasti kulture jetakvo kakvo jeste i mi to svi osje-}amo, kaè Novakovi}, naglasiv-{i da se Op{tinski odborSPKiD ,,Prosvjeta

,,ve} dva puta

obra}ao op{tinskoj upravi smolbom da se uplate obe}anasredstva na ime organizacije ovogseoskog festivala.

Q.Q.

ZAKINUTI ZA NADOKNADU?!

Bijeqinska policija 30. jula je uhap-sila tri devetnaestogodi{wakazbog osnovane sumwe da su 28. julaoko 19.00 sati opqa~kali benzin-

sku pumpu ,,Bra}a Lazi},,

u Popovima, navrlo prometnom putu Bijeqina - Pavlovi}amost. Sva trojica su nakon istrage, uz izv-

je{taj predati Okru`nom tuìla{tvu uBijeqini.

Kako je saop{teno iz policije, nakonprovedene istrage utvr|eno je da su uhap-{eni S.M., R.K. i M.D. opqa~kali benzinskupumpu tako da je M.D. svojim automobilomdovezao S.M. i R.K. koji su zatim u{li uobjekat.S.M. je bejzbol palicom fizi~ki na-pao radnika benzinske pumpe, Aleksu \ugu-movi}a, dok je wegov sau~esnik iz kase uzeo721 KM. Napadnuti radnik rekao je da je vi-dio da su se iz obli`we wive pod kukuruzompojavile dvije osobe sa ~arapama i sun~animnao~alama na glavama, te je potvrdio da ga je

jedan od wih odmah napao bejzbol palicom.- Uspio sam za{tititi glavu rukama.

Natjerali su me da otvorim kasu iz koje suuzeli novac i vrlo brzo nestali u nepoz-natom pravcu, rekao je \ugumovi}.

M.E.

UHAP[ENIPQA^KA[I

Kao ~lan ekspertskogtima koji pomaèodbranu dr Vojisla-va [e{eqa èlim

da saop{tim da imamo jedaninteresantan dokument, a to jeizjava izvjesnog Avdi} Sami-ra iz Srebrenice koji je na102 stranice opisao situacijuu srebreni~kom kraju u vrije-me izbijawa ratnih sukoba, od1992. godine, pa na ovamo. On

je to uradio tako dobro da jeTuìla{tvo Republike Srps-ke tragom tih opisa pokrenu-lo istragu 9. decembra 2008.godine, izjavio je predsjednikSrpske radikalne stranke,,Dr Vojislav [e{eq’’ za RS,Mirko Blagojevi} naglasiv-{i da je samo dva dana nakonpokretawa istrage advokatVasvija Vidovi} uputila pis-mo Ha{kom tribunalu traè-}i za{titu wenog brawenikaNasera Ori}a, na {to je Tri-bunal reagovao i uticao da setaj predmet izuzme iz nadle`-nosti Okru`nog tuìla{tvaBijeqina i prebaci u nadle`-nost Tuìla{tva BiH ~ime

je, kako kaè Blagojevi}, tajpredmet ,,gurnut negdje u fi-

joku’’.- SamirAvdi} u svojoj izja-

vi nabraja zlo~ine HakijeMehagi}a koji je bio koman-dir stanice milicije u Sreb-

renici u vrijeme ratnih suko-ba. On navodi i zlo~ine ko-mandanata i boraca ArmijeBiH koji su djelovali na pod-ru~ju Srebrenice i Bratunca,naveo je Blagojevi} istakav-{i da putem ove konferencijeèli da ukaè na potrebuupoznavawa javnosti sa radompravosudnih organa kako bipravda bila zadovoqena.

- To je ono {to mi imamo dakaèmo danas, ali ja se nadamda }e ova konferencijadopri-nijeti da Tuìla{tvoBiH nanajboqi na~in po~ne da radisvoj posao, rekao je MirkoBlagojevi} ukazuju}i da u Bos-ni i Hercegovini ima dostaproblema koje treba rije{i-ti, ali da te probleme trebada rje{avaju weni gra|ani za-

jedni~kim snagama. On ocje-wuje da postoje problemi kojeSrbi, Hrvati i Bo{waci nemogu da rije{e, jer su to prob-lemi koji se vuku vijekovima,te ih zato sada treba ostavitisa strane, a baviti se onim pi-tawima od kojih zavisi boqiìvot svih gra|ana BiH. Srp-ski radikali isti~u da ìvotqudi koji ìve na ovim pros-torima ometaju stranci kojisu, kako kaù, najprije izaz-vali tragi~ne sukobe, zatimse umije{ali, a sada gospoda-re na{im sudbinama. M.R.

REDOVNA PRES KONFERENCIJA SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

NEGATIVNI EFEKTI SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE

PRAVOSU\E STAVITIU FUNKCIJU PRAVDE

Negativni efekti sv-

jetske ekonomskekrize i neostvari-vawe planiranih i

projektovanih prihoda, pri-morali su i organe upravqawau AD "Vodovod i kanalizacija"Bijeqina da donesu plan mjeraza ublaàvawe krize.

Predsjednik Nadzornog odb-ora u ovom preduze}u, Miros-lav Bosiq~i} kaè da je jednaod mjera smawewe neto plataradnika za pet (5) odsto, ukoli-ko plate ne prelaze iznos odhiqadu maraka, odnosno za 10odsto, ukoliko plate prelazeiznos od hiqadu maraka.

- Smawili smo nadoknade~lanovima Nadzornog odbora,odbora za reviziju i direktoruodjeqewa za internu revizijuza 10 odsto od predvi|enih na-doknada. Odloèna je do daq-weg isplata regresa za kori{-tewe godi{weg odmora, zimni-ce i ogreva radnicima.Smawe-na je isplata nadoknade tro{-kova putovawana posao i sa po-sla u iznosu od 50 odsto. Sma-wili smo i tro{kove repre-zentacije za 50 odsto od plani-ranog iznosa za ovu godinu.[tedwa se odnosi i na smawe-we upotrebe mobilnih telefo-na. Smawi}emo tro{kove rek-lamirawa, propagande i svihvrsta usluga medijima".

Bosiq~i} isti~e da su sma-

weni i tro{kovi koji nisu di-rektno povezani sa vr{ewemregistrovane djelatnosti ovogpreduze}a, za ~ak 100 odsto odplaniranih, a rije~ je o raznimdonacijama i finanasijskoj po-mo}i koja je dodjeqivana spor-tskim klubovima i organizaci-

jama, kao i udruèwima gra|a-na. Izuzetak je na~iwen kad jeu pitawu ugovor o reklamira-wu sa Fudbalskim klubom"Radnik".

Organi upravqawa u ovompreduze}u rigorozne mjere{tedwe najavili su i kad je ri-

je~ o upotrebi fiksnih tele-fona, obavqawu privatnih ra-zgovora, smawewe tro{kova

kori{tewa kancelarijskog ma-terijala, angaòvawa spoqnihsaradnika po osnovu ugovora odjelu i radnika na odre|enovrijeme. Izuzetak }e biti po-{tovan u slu~aju da preduze}enema vlastite kadrove sa zna-wem i iskustvom za obavaqaweodre|enog posla i kad je rije~o poslovima koji ne trpe pro-longirawe rokova ili donoseodre|enu poslovnu korist pre-duze}u. U " Vodovodu" }e bitismaweni i tro{kovi goriva islu`benih putovawa, a od up-rave preduze}a se zahtijeva da

jednom mjese~no analizirajuprimjenu mjera {tedwe i daocijene wihove efekte. Q.Q.

[TEDWA I U VODOVODU

Povodom sve ~e{}ih optu`bigra|ana na velika ka{wewa isporost u procesu izdavawali~nih dokumenata, oglasio se

obavje{tewem za javnost na~elnik op{-tine Bijeqina,Mi}oMi}i}, u kome navo-di da Odjeqewe za op{tu upravu - Mati~naslu`ba, gdje se vr{i provjera podataka iz

mati~nih kwiga ro|enih i kwiga dràv-qana, svoje poslove obavqa efikasno i navrijeme, isti~e se u saop{tewu za javnost.Mi}i} kaè da je u periodu od kada se vr{eprovjere navedenih podataka, od {estog

jula ove godine do danas, u ovoj slu`bi ura-|eno 1.660 provjera. Shvataju}i zna~aj ovogposla, uvedeno je i produèno radno vrije-

me - do 20 ~asova svakodnevno, a slu`beni-ci mati~ne slu`be radili su i vikendom. Sobzirom na to da poslovi vezani za izdava-we li~nih dokumenata nisu u nadle nosti lo-kalne samouprave, ve} organa unutra{wihposlova u BiH, upu}en je apel nadle`nim or-ganima da ubrzaju ovaj proces, kako bi gra-|ani u najkra}em roku dobili dokumenta.

EFIKASNA MATI^NA SLU@BA OP[TINE



^ESTITKESEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 5

Odbornici Skup{tine op{tine i zapos leni u Op{tinskoj upravi Op{tine Bijeqina

Iskrene ~estitke svim gra|anima op{tine Bijeqina

koji s lave Svetog Pantelejmon a , s lavu grada .

SRE]NA

SLAVA!



^ESTITKE SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.6

Iskrene ~estitke zaslavu grada!

Sre}naslava!

SRE]NA SLAVA!



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 7

NA PODRU^JU KOJE POKRIVA CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA U PORASTU BROJ SLUÂJEVA PRIVREDNOG KRIMINALA

Uprvom polugodi{tu2009. godine radnicikriminalisti~ke poli-cije CJB Bijeqina na

odru~ju ove op{tine otkriliu 46 krivi~nih djela privred-og kriminala i podnijeli 32zvje{taja protiv 44 osobe.Me|u krivi~nim djelima priv-

ednog kriminala najbrojnije suoslovne prevare (sedam), pro-evjere (5), falsifikovawe ilini{tavawe slu`benih isprava5), zloupotreba poloàja ilivla{tewa (~etiri), nedozvoqe-a trgovina (dva), te po jednorivi~no djelo utaje poreza ioprinosa, prawe novca, falsi-

fikovawe ili uni{tavawe pos-ovnih ili trgovinskih kwiga i0 ostalih krivi~nih djela izve oblasti.Ukupna materijalna {teta pri-

iwena krivi~nim djelima priv-ednog kriminaliteta iznosi 1,9

miliona KM, od ~ega se 810.000KM odnosi na protivpravnu imo-insku korist. Iako ovi podacizgledaju zabriwavaju}e, va`noe spomenuti i podatak da je urvom polugodi{tu otkriveno,

ipak, za 27 odsto mawe priv-rednog kriminala nego u istomperiodu pro{le godine.

U CJB Bijeqina isti~u da je,pojedina~no gledano, najve}a ma-terijalna {teta pri~iwena kri-vi~nim djelima pronevjere i zlo-upotrebe slu`benog poloàjaili ovla{}ewa.

Zbog osnova sumwe da su po-~inili krivi~no djelo pronev-

jere, izvje{taji su podneseniprotiv direktora preduze}a,,Estetik inèwering

,,Bijeqi-

na i ,,Estetika interprojekt,,

Beograd - Radna jedinica Bije-qina, biv{eg direktora AD ,,Gr-ad,,, te protiv radnika ,, Aleksa,,DOO, Poqoprivredne apoteke,,Ze~kanovi}

,,i Benzinske pum-

pe ,,Bast CO Sin,,. Zbog izvr{ewa

krivi~nog djela zloupotrebe po-loàja ili ovla{}ewa izvje{-taji su podneseni protiv koordi-natora otkupa poqoprivrednihproizvoda u AD ,,Sava

,,, direkto-

ra ZZ ,,Vr{ani,,, AD ,,Drina

,,

Jawa, te direktora ,,Estetik in-èwering

,,i ,,Estetika interp-

rojekt,,, kao i biv{eg direktora

AD ,,Grad,,.

Po visini materijalne {tete,isti~e se u informaciji CJB Bi-

jeqina o stawu kriminalitetaza prvih {est mjeseci ove go-dine, izdvaja se pronevjera kojusu po~inili direktor ,,Esteti-ka inèwering

,,Bijeqina DOO,

i ,,Estetika interprojekt,,

Beo-grad - Radna jedinica Bijeqina,koji su gradili stambeno - pos-lovne objekte u Ulici majora Gav-

rilovi}a i biv{i direktor AD,,Grad

,,. Rije~ je o ukupnom nov-

~anom iznosu od oko 800.000 KM.Tako|e, izdvaja se i izvje{taj

podnesen protiv vlasnika ,,Fri{-ko i slatko

,,DOO iz Doweg

Dragaqevca, zbog osnova sumweda je po~inio krivi~no djeloposlovne prevare, o{tetiv{i pre-duze}e ,,Mar~eta impeks

,,DOO

za iznos od 65.000 KM.

Inspektori za privredni kri-minal radili su i na otkrivawudjela utaje poreza i doprinosa,te prawa novca, po~iwenih odstrane odgovornih osoba u fik-tivnim firmama, i to u ,,De Silva

Prom,,

DOO, ,,Grafo-{ped,,

DOO, ,,Pikolo - M,,

Bijeqina i,,Odex - komerc

,,Brodac DOO, u

kojoj je utvr|eno da je preko we-nog ra~una izvr{en promet vi-{e od dva miliona maraka, a ne-ma tragova o uplati poreza, te jepo ovim predmetima nastavqenaistraga.

Interesantan je i podatak dase me|u 20 ostalih krivi~nihdjela privrednog kriminalite-ta, ~ak deset odnosi na krivi~nodjelo obmane pri dobijawu kred-ita ili drugih pogodnosti, jer suprijavqene osobe, prilikom ost-varivawa prava na kredite kodvi{e banaka, za sebe i ìrante,prilagale falsifikovanu doku-mentaciju o zaposlewu, primaw-ima i prebivali{tu, te su na os-novu falsifikovane dokumen-tacije obmanuli banke koje su imodobrile kredite u ukupnom iz-nosu od oko 100.000 KM. E.S.N.

ÊSTE PRONEVJERE I ZLOUPOTREBE

SLU@BENOG POLO@AJA

STRU^WACI ZADOVOQNI SITUACIJOM NA POQIMA [IROM SRPSKE

Dovoqno vlage uzemqi{tu i visokednevne temperaturepogoduju dobrom raz-vojukukuruzau Sem-

beriji ba{ u vrijeme naqe-vawa zrna, ali bi bilo dobroda po~etkom avgusta padnejo{ jedna ki{a, pa bi prinosioveìtarice bili veoma vi-soki. Ovo je na{em listupotvrdio poznati bijeqinskistru~wak za kukuruz dr Dra-gi{a Lopandi}.

- Posqedwih dana obi{aosam brojna kukuruza poqa uskoro svim dijelovima Repu-blike Srpske i veoma sam za-dovoqan stawem ove ìta-rice.Posebno je kukuruz dob-ro ponio u kraji{kim brd-skim op{tinama, te u Lijev~epoqu, Posavini, Semberiji izvorni~kom Podriwu, jer jenakonproqetwesu{eusjevdo-bio dovoqno vlage. Ako po-~etkom avgusta budepadavinaonda ne bi trebalo dabrinemo za visinu ovogodi{-weg roda kukuruza, obja{wa-va Lopandi}.

Zbog naglog rasta kukuruzave}ina poqoprivrednika jezabrinuta, jer je uvrijeènomi{qewe da }e bujan kukuruzimati vi{e kukuruzovine ne-go zrna. Tako|e, neki tvrde dastabqike sa vi{e klipova,tri, ~etiri ili pet, ne}e ima-ti dobar rod.

- U RepubliciSrpskoj gaji-mo kvalitetne sorte hibridakoji imaju ~vrstu i stabilnustabqiku, ali i krupne kli-pove. Vremenske prilike supogodovaleda sebrènegora-nijih godina kada su bilesu{e, stabqike razviju, alito nije nikako na {tetu kli-pa.Tako|e, nema straha da }estabqike kukuruza sa vi{e

klipova imati mawi prinos.Naprotiv, sama biqka omo-gu}ava normalan razvoj za dvaglavna zametka, a ostali za-meci klipova ne {tete pri-nosu, kaè dr Lopandi}.

On je pojasnio da nije pot-rebno ni zakidati takozvanezaperke, mawe strukove kuku-ruza koji ni~u iz istog kori-

jena sa glavnom stabqikom,

jer je to nepotreban posao.- Prvo poqoprivrednici

uzalud rade posao koji nijepotreban i izlaù se i tro{-kovimi i naporima, a kadapokidaju zaperkena stabqicise stvaraju mehani~ka o{te-}ewa koje ona mora da zali-je~i i tako gubi snagu. Zaper-ci, naime, rastu uz stabqikuneko vrijeme, a ondaprestane

wihoiva vegetacija, pa takouop{te ne{tete usjevu, savje-tuje dr Dragi{a Lopandi}.

Zahvaquju}i povoqnim vre-menskim prilikama o~ekujese da }e biti dobar i postrnikukuruz koji su semberski po-qoprivrednici zasijali zasto~nu hranu na blizu pet sto-tina hektara nakon etve p{e-nice. T.S.N.

KUKURUZ U DOBROM STAWU Za sada nepoznata, mladaènska osoba, ovihdanaposje}ujebijeqinskepen-zionere i na prevaru im

iznu|uje ilipqa~ka novac, pred-stavqaju}i se da radi u Udru-èwu penzionera.Proteklog vi-kenda zabiqeèno je nekolikotakvih slu~ajeva, a o svemu je oba-vije{tena policija, upozoravaSavo Panteli}, predsjednik Op-{tinskog i Regionalnog udru-èwa penzionera Bijeqina.

- Policija je pokrenula ist-ragu, a mi znamo da je ova osobanedavno bila u stanu jednog pen-zionera i traìla odre|enu do-kumentaciju potrebnu za, navod-nu, pomo} penzionerima. Penzi-oner je potpisao i nekakav bjan-ko obrazac za kredit, a dok joj jedonio ~a{uvodekoju je traìla,djevojka je nestala sa wegovimnov~anikom i dijelom dokumen-tacije, kaè Panteli}, upozo-ravaju}i penzionere da ne nas-

jedaju na ovakve prevare i da o

svemu sli~nom obavijeste poli-ciju i Udruèwe penzionera.

Savo Panteli} sugeri{e pen-zionerima da sve ponude za jed-nokratne pomo}i, povoqne kred-ite, odlaske u bawu ili bilo {tasli~no, obavezno provjere jerprevaranti èle na svaki na~indo}i do novca ili li~nih doku-menata penzionera, koji se kas-nije zloupotrebqavaju. Sli~neprevare zabiqeène su i proqe-tos u Bijeqini, a krizno vri-

jeme, o~ito, neke qude navodi davaraju ~ak i siroma{ne pen-zionere. M.E.

PENZIONERI, OPREZ!

Jedna osoba je teè, a drugalak{e povrije|ena u sao-bra}ajnoj nezgodi koja sedesila u nedjequ 2. augusta

oko {est sati ujutro na magis-tralnom putu Bijeqina - Pavlo-vi}a most, u Dijelovima. Iz zasada neutvr|enih razloga, put-ni~ki automobil marke ,,BMW

,,

sletio je sa asfaltnog puta namakadam, a zatim kroz wive ule-tio u vo}wak Mirka Simeuno-vi}a iz Dijelova, uni{tiv{i

dio ograde i nekoliko sadnica.Bijeqinska policija potvrdi-

la je da je voza~ ,,BMW-a,,D.S.

(1983) iz Zagona pored Bijeqinezadobio teè tjelesne povrede,nakon ~ega je odvezen u bijeqin-sku bolnicu gdje mu je, kako je re-kao deùrni qekar SlobodanLovri}, operisan prelomqenikuk, dok je wegov suvoza~ D.M.(1978), nakon ukazane medicin-ske pomo}i, pu{ten ku}i.

M.E.

AUTO U VO]WAKU

Savo Panteli}

dr Dragi{a Lopandi}dr Dragi{a Lopandi}

PUNO POSLA ZA INSPEKTORE:Zgrada CJB Bijeqina




Iskrene ~estitkeza slavu grada!

Direkcija za izgradnju i razvoj grada

Svim gra|anima Bijeqine koji slave

Svetog Pantelejmona,

`elimo sre}nukrsnu slavu grada...

Sre}naslava!



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 9

Vezivawe kanapom pet-naestogodi{weg dje~a-ka, sa inicijalimaM.M.,koji je uhva}en u kra-

i paprika na imawu Muje Haj-u Novom nasequ kod

awe i poku{aj wegovog spro-o|ewa u takvom stawu u Poli-ijsku stanicu Jawa, izazvao jegor~ewe kod dijela stanovni-

{tva srpske nacionalnosti uvom izbjegli~kom nasequ.StevanMarkovi},radnik Kan-

elarije Centra za socijalniad u Jawi, kaè da je rije~ oje~aku ometenom u psihofi-i~kom razvoju i mentalno re-ardiranom, koji je ve} bora-io u socijalnoj ustanovi u Ba-

waluci, ali da tamo nije po-azao rezultate, te je vra}en urug porodice.- Dje~ak poha|a specijalno

za djecu ometenu u raz-Ina~e, rije~ je o dje~aku

ìvi u porodici NoveXi-i SweàneMitrovi}, ~i-

je troje djece izgorjelo uizazvanom od dimwaka

baraci prije dvije godine.uprava i mjesna za-

su im izgradili ku}u iuslove za stano-

Porodica prima dje~ijiza dvoje djece u iznosu

200 KM i jo{ 80 KM pomo}iCentra za socijalni rad.

Markovi} kaè da je dje~ak za-e~en u kra|i paprika, te da sua vlasnik wive, Mujo Hajdu-

kovi} i wegov sin vezivali ka-napom od manile i htjeli spro-vesti u policiju.

- Na rukama su vidne lak{etjelesne povrede, nate~ena ko-ài crvenilood vezivawa.Vlas-nici wive su ga primorali dapredwima ubere nekolikopap-rika i to su snimili mobilnimtelefonom. Vezali su mu kana-pom ruke na le|a i poveli gacestom.Nai{ao je taksista Si-mo Mi}anovi} i on im je rekaoda mu odveù ruke i da ga ondaprijave policiji.Policijska patrola je izvr-

{ila uvi|aj, privela je dje~akau kancelariju Centra za soci-jalni rad u Jawi, znaju}i da jeonna{{ti}enik.Dje~ak jepreg-ledan u Domu zdravqa i konsta-tovane su lak{e tjelesne pov-rede. Osu|ujemo na~in na koji

je dje~ak vezivan i o~ekujemo odnadle`nih organa da preduzmuodgovaraju}e mjere, rekao jeStevan Markovi}.

Potpredsjednik Mjesne zajed-nice JawaSlavkoNovakovi} ka-è da je za svaku osudu neovla{-teno vezivawe i poku{aj privo-|ewa dje~aka u policiju, kao{to je za osudu i kra|a paprikana tu|oj wivi.

- Vezivati ruke kanapom dje-tetu ometenom u razvoju zbogpet - deset paprika je neprih-vatqivo na po~etku 21. vijeka.Pre}utkivati i zata{kavatiovakve stvarinijedobro. Neì-vimo mi u vremenu od prijestotinu godina, ve} ìvimo u2009. godini, kad je civili-zacija,ipak,uznapredovala. Pra-tim situaciju u ovom nasequ iosu|ujem i dje~akov postupak,

kad je kra|a u pitawu. Zbogtoga starateqi, u ovom slu~ajuCentar za socijalni rad, trebada vode vi{e ra~una o pona-{awu tog dje~aka i wegove po-rodice, kaè Novakovi}.Mujo Hajdukovi} kaè da je

dje~akov o~uh, Novo Xini} uvi{e navrata pri~inio {tetuna wegovom imawu, te da je pr-vi put na wivi prona{ao dje-~aka, koga je navodno majka pos-lala da ubere paprike s wegovewive.

- Revoltirani smo i povri-je|eni kao qudi koji ìve odpoqoprivrede. Nije ovo prviput da mi se uni{tava povr}e.Policija je izlazila na wivu~etiri puta do sada. Uvijek supravili zapisnik i pitali meza visinu{tete.Uvijek sam od-govarao da mi ne treba nadok-

nada, ali traìm da se spri-je~i daqa kra|a i uni{tavawepovr}a. Pri~iwenomi je do sadavi{e od hiqadu maraka {tete.To je jedina wiva uz izbjeg-li~konaseqeu kojoj se uzgajadva-desetak vrsta povr}a. [tetami je pri~iwavana na mladomkrompiru, lukulubenicama, ka-è Hajdukovi}, naglasiv{i da

je dvadesetak puta do sadauo~avao {tetu na wivi. Nakonstataciju radnika centrada nije smio vezivati dje~aka,ve} je trebao pozvati policijuna wivu, tamo gdje ga je i za-tekao, Hajdukovi} kaè da jemorao tako postupiti.

- Ako ja nisam imao pravo daga veèm i li{avam slobode,kako je on imao pravo da u|e umojuwivu i da meneli{avamo-ga truda i znoja.

U kancelariji Centra za so-cijalni rad jo{ nam je re~enoda je deùrni tuìlac, Muha-med Gruhowi} zakqu~io da ne-ma krivi~ne odgovornosti nisa jedne ni sa druge strane, ve}da se sve svodi na slu`benu za-biqe{ku. Centar za socijalnirad }e ubudu}e, vjerovatno, mo-rati vr{iti puno ozbiqnijinadzor u dje~akovoj porodici,kako bi se sprije~ile sli~ne ne-mile scene koje mogu naru-{iti, ina~e, dobre me|una-cionalne odnose u Jawi.

E.S.N.

INCIDENT ZBOG PAPRIKA!




Sre}na slava!

Sve najboqe

povodom slave

grada, Svetog

Pantelejmona!

Sre}naslava!




ZAPOSLENI U ZEDP ,,ELEKTRO-BIJEQINA,,

OBIQE@ILI KRSNU SLAVU OVOG PREDUZE]A

Zaposleni u ZEDP,,Elektro - Bijeqina

,,

proslavili su u subo-tu svoju krsnu slavu -

Svetog proroka Iliju. Sve~anibred lomqewa slavskog ko-a~a, koji je obavio Wegovo pre-sve{tenstvo episkop zvorni~-

tuzlanski Vasilije, obav-

qen je u prostorijama pre-duze}a. Ilindan je posebno po-{tovan praznik u srpskom nar-odu, a elektri~ari su ga uzelii za svog za{titnika.

- Sveti Ilija je u svome ì-votu pokazao ~estitost, pleme-nitost, qubav prema ~ovjeku,ali je bio i veoma rigorozan

prema onima koji su u ìvotu~inili nepravdu. @elim da va-{e preduze}e napreduje za dob-ronaroda,dapremo{}ujete elek-tri~nim centralama i Drinu iBosnu, da proizvedete jo{ vi-{e elektri~ne energije i da ot-vorite jo{ puno novih radnihmjesta, rekao je izme|u ostalog

vladika Vasilije.O poslovnim rezultatima

ovog preduze}a, postignutim upro{loj i u prvih {est mjese-ci ove godine, govorio je direk-tor ZEDP ,,Elektro - Bijeqi-na

,,Du{an Gli{i}.

- Uprkos aktuelnoj ekonom-skoj krizi,na{epreduze}e je pos-

tiglo zavidne rezultate u pro{-loj i u prvom polugodi{tu ovegodine. Za {est mjeseci ove go-dine ostvaren je ostatak dohot-ka od oko tri miliona maraka.U{li smo u veliki investici-oniciklus i na{eplanirane in-vesticije u ovoj godini iznoseoko 16,5 miliona maraka. Samona podru~ju Bijeqine investi-ra}emo oko 2,5 miliona mara-ka.Ambicioznirazvojniplanovipodrazumijevaju izgradwu elek-tro-enregetskih objekata, reko-nstrukciju niskonaponske mre-è i izgradwu novih objekata zanormalno funkcionisawe na-{ih slu`bi i postrojewa, re-kao je Gli{i}, istakav{i da jepodru~je Bijeqine me|u prior-itetima, kad je u pitawu izgra-dwa i rekonstrukcija elektro-energetskih objekata, s obzir-om na to da na podru~ju Bijeqi-ne ìvi veliki broj stanovni-ka kojima je neophodna redovnai kvalitetna isporuka elek-tri~ne energije. Q.Q.

SVETI ILIJA

ZA[TITNIKELEKTRIÂRA

Oko 220 planinaraiz svih dijelovaRS i RepublikeSrbije okupilo se

proteklog vikenda u plani-narskom kampu u Bawici, ne-daleko od manastira Tavna.U~esnici tradicionalnogplaninarskog pohoda ,,Tav-na 2009

,,bili su planinari

iz Vaqeva, Loznice, Som-bora, Beograda, Ba~ke Pa-lanke, Koceqeve, [apca,ali i iz Br~kog, Vlasenice,sa Pala, iz Isto~nog Sara-

jeva. Neboj{a Zori}, pred-sjednik Planinarsko eko-lo{kog dru{tva ,,Majevica

,,,

organizator ove smotre pla-ninara, kaè da je na plani-narskoj stazi bilo oko 120planinara iz pomenutih gra-dova i op{tina RepublikeSrpske i Srbije.

- Akcija je otvorena u sub-otu ujutro, kada smo kre-nuli od vodenice do vodopa-da Skakavac. Jedna staza idedo Novakove pe}ine i selaDowa Kr}ina u duìni odsedam kilometara, dok dru-

ga staza vodi do [upqe sti-jene i Orlovi} vodenice, uduìni od 15 kilometara.Svi planinari uspje{no susavladali sve prepreke, jeruprkos visokim temperatu-rama, staza ve}im dijelomprolazikroz{umovitepred-jele, tako da nam nije ne-dostajalo ni hladovine, ka-

è Zori}. Svako druèweplaninara, pa i ovo, neizos-tavno se zavr{ava uz lo-gorsku vatru, pjesmu i dobruzabavu. U~esnicima ove pla-ninarske smotre podije-qene su i diplome za dobropoznavawe i uspje{no savla-davawe planinarskih staza.

Q.Q.

PLANINARI U TAVNI

Liturgijom u crkvi,,Svetog Ilije Proro-ka

,,u Jawi i litijom

koja je pro{la ulica-ma ovog naseqa, u subotu nave~ei u nedjequ obiqeèn je veli-ki pravoslavni praznik - Ilin-dan. Nakon lomqewa slavskogkola~a, organizovan je slavskiru~ak i bogat kulturno - zabav-ni program.

Zanimqivo je da se u Jawi, ukojoj je prije rata ìvjelodevedeset odsto bo{wa~kog sta-novni{tva, Ilindan slavio iprije rata, a ovaj praznik prih-vatili su i novoprido{li sta-novnici ove semberske mjesnezajednice.

Na~elnik op{tine, Mi}oMi-}i} istakao je ovom prilikomda je op{tinska uprava, uz koor-dinaciju sa Vladom RS, finan-sijski pomagala i podràvalaizgradwu infrastrukture u ov-om nasequ, od asfaltirawa ul-ica, rekonstrukcije vodovodnemreè, adaptacije Doma kultu-re i drugih neophodnih infras-trukturnih objekata za potre-be stanovni{tva. Na~elnik Mi-}i} kaè da je Jawa o~igledanprimjer dobre saradwe svih sta-

novnika koji ìve u ovom nase-qu, bez obzira na wihovu naci-onalnu pripadnost, ~emu je do-prinio i multi-etni~ki sastavSavjeta mjesne zajednice Jawakoji se u svim dosada{wim ak-tivnostima rukovodio prakti~-nim potrebama gra|ana koji ì-ve na ovom podru~ju. Q.Q.

PROSLAVQENILINDAN U JAWI

Odbornici Skup{ti-ne op{tine Bije-qina odobrili suna posqedwoj sjed-

nici lokalnog parlamentakupovinu zemqi{ta za iz-gradwu fudbalskog igrali{-ta u Novom nasequ Jawa,povr{ine oko 1,5 hektara, zacijenu od 46.305 KM. Kupo-vina je obrazloèna velikomzainteresovano{}u mladih ko-

ji ìve u ovom izbjegli~komnasequ za sportske aktivnos-ti i formirawe fudbalskogkluba. E.S.N.

STADION U NOVOMNASEQU U JAWI



TURIZAM SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.12

Tokom vikenda u Bi-

jeqini je odràntradicionalni 20.moto-fest ,,Dani gr-

mqavine,,, skup motocikli-

sta iz cijele Evrope. Orga-nizator ove manifestacijebio je Moto klub ,,Knez

,,, po-

kroviteqi Skup{tina op{-tine Bijeqina i Turisti~kaorganizacija grada. Na ovojzanimqivoj manifestacijiokupilo se vi{e od 2.000 baj-kera koji su bili smje{teniu kampu na reviru Pet jez-era. Ve} prvog dana, u petakpopodne, oko 300 bajkera pos-

jetilo je etno selo ,,Stani-{i}i

,,, da bi nakon toga kod

Saborne crkve priredilizanimqiv program motocik-listi~ke akrobatike, u kome

je zvijezda ve~eri bio svjet-ski prvak Toma{ Veg (22) izMa|arske koji se ve} osamgodina druì sa motocik-lom. Toma{ svoj motociklbukvalno vozi na jednom to~-ku, ubrzava do maksimuma namalom prostoru, ustaje, ple-{e i izvodi takve vratolo-mije od kojih gledaocima zas-taje dah. Toma{ kaè da je ipro{le godine u~estvovaona ,,Danima grmqavine

,,u Bije-

qini, te da je za nepunihosam godina postigao maksi-mum, kad je u pitawu ova ne-obi~na sportska disciplina.Sre}om, u dosada{woj kari-

jeri motocikliste nije imaoozbiqnijih povreda, sem jed-nog preloma ruke. Svoje ak-robatske vje{tine prikazao

je i na centralnom gradskomtrgu u subotu popodne, izma-miv{i veliki aplauz pri-

sutnih gledalaca.Bra~ni par, Radica i Rade

iz Zemuna, ve} pet - {est go-dina druè se sa ovim brzimma{inama. Iako ve} u sred-woj ìvotnoj dobi, kaù dasu izuzetno aktivni kad je upitawu okupqawe novih ~la-nova.

- Na{ ,,ôper,,

klub uBeogradu trenutno broji 24~lana. ^lanstvo je na dob-rovoqnoj osnovi, bez ika-kvih formalnosti. Kad sunam djeca porasla i {kolo-vala se, odlu~ili smo da se imi malo posvetimo sebi.Ovo je uzbudqiv i neobi~ansport.Zanekoliko~asovastig-nemo do Sarajeva, Budve, Bu-dimpe{te, svugdje tamo gdjeseokupqaju bajkeri. Motorine tro{e puno goriva, takoda je i s te strane ovo ekono-mi~an sport. Naravno, imaskupih ma{ina koje ko{tajupravo malo bogatstvo, alimi ne patimo od toga. Radevozi kra}e relacije zbogzdravstvenih problema, alizato ja stièm u sve gradoveSrbije, gdje imamo ~lanove,kaè Radica.

U subotu su odràne trkeubrzawa, koje su odu{evileBijeqince. Postizane subrzine i do 280 kilometarana ~as. U muzi~kom dijeluprograma, u petak i subotu na-ve~e, nastupilo je vi{e gru-pa iz Novog Sada, Pan~eva,Sente, Bijeqine. Veliko in-teresovawe mladi su pokaza-li i za koncert grupe,,Regina

,,i za nastup poz-

natog beogradskog rok mu-zi~ara \or|a Davida.

TOMA[ VEG TOMA[ VEG

Pi{e: QUBO QUBOJEVI]

Foto: B.MILO[EVI], G.BOBI]

DANIGRMQAVINEDANIGRMQAVINE

@ivo u kamp u

Pe t jezera

Takmi ~ewe snaga tora...

Koncert grupe ,,Regina,,

,,MOTO-BRAK,,

:Radica i Rade



TURIZAMSEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 13

Uokviru ,,Pantelinskihdana

,,, kojima se obi-

qeàva slava op{ti-ne Bijeqina, u subotu,

rvog avgusta, organizovana je Tre-a drinska regata. Sa startneozicije {qunkara ,,Milo{e-i}

,,u Jawi krenulo je, kako je

aop{tio organizator, oko 140lovila sa vi{e od 1.000 u~esni-a ove zanimqive manifestaci-

e na vodi. U hladnu drinsku voduorinuti su moderni brzi ~amci,li i improvizovana plovilaastavqena od komada daske i na-uvanih kamionskih i traktork-h guma. Ono {to se imalo, to sedovezlo na rijeku. Moderni gu-

ari i Vikinzi imali su i svojeastave, neobi~ne zmajeve i drugabiqe ja na pramcima. Dok suedni u ~amce ubacivali velike

muzi~ke ure|aje, drugi su ukrca-ali raspaqene ro{tiqe. Jedan~esnik u ~amac je ubacio kom-letan raàw na kome se okreta-o prase. Drugi, opet, nije èlioa se mu~i na takav na~in, te jeonio pe~eno prase na velikojacni. U ~amce su ubacivane ielike koli~ine osvjeàvaju}ihapitaka, me|u kojima je domini-alo pivo. Poseban ukras ovogo-i{we regate bile su i djevojke,oje kao da su si{le sa najve}ihvjetskih modnih pista, rije-

{ene da se pokaù i na regati,er ova atrakcija se ne propu{ta.[est ~asova plovidbe, bez upa-qenih motora, sa veslima, no-{eni brzom drinskom maticom,

aspjevani i dobro raspolo-èni, svi u~esnici su regatuoìvjeli kao ne{to nepo-ovqivo i nezaboravno. Mnogiu, ve} na startu, rekli da }eo}i ponovo, sve dok ih zdravqeude sluìlo i sre}a juna~ka.

Organizator i pokroviteq ovo-odi{we regate bila je Skup-

{tina op{tine Bijeqina. U~es-ike regate pozdravio je na~el-ik op{tine, ujedno i po~asniomandant regate Mi}o Mi}i},

zahvaliv{i u~esnicima {to suna ovakav na~in uveli~ali ,,Pan-telinske dane

,,.

- Ove godine s mnogo mawefi-nansijskih sredstava u{li smo uobiqeàvawe svih zna~ajnijihdatuma, jer to diktira i ekonom-skakriza. Ipak, uz ovoliki broju~esnika, mogu slobodno re}i dajei ovogodi{wa regata uspje{noorganizovana. Turizam bi treba-lodapostane zna~ajna privrednagrana Bijeqine i Semberije, jerna ovom podru~ju imamo pre-duslove za wegov razvoj. Imamodvije prekrasne rijeke, Drinu iSavu, etno selo ,,Stani{i}

,,,

manastire koji mogu biti okos-nicarazvoja vjerskog turizma.Uzturisti~ku, zna~ajna je i sports-kakomponenta, a sve je povezanoi sa onom najzna~ajnijom i naj-vrednijomqudskomosobinom,dru-èwem i stvarawem prijateqs-tava, od ~ega treba sve da polazii gdje treba sve i da se zavr{ava,rekao je na~elnik op{tineMi}o Mi}i}.DragoRisti},{ef Odsjeka Ci-

vilne za{tite saop{tio je da supreduzete sve neophodne mjere zabezbjedno savladavawe planira-ne rute od dvadesetak kilome-tara, koliko su u~esnici regatetrebali da pre|u od Milo{e-vi}a {qunkare do Pavlovi}amosta.

- Preduzeli smo sve bezbjed-nosne i organizacione mjere ka-kobi svi u~esnici regate stiglido ciqa. Tu su ekipe hitnepomo}i, Crvenog krsta, roni-la~ke ekipe Ronila~kog kluba,,Panteri,,, svi oni koji mogupomo}i na vodi, ukoliko to budeneophodno, rekao je Risti}.Simo Laketi}, vr{ilac du`-

nosti direktora Turisti~ke or-ganizacije Bijeqina, koja je bi-la zaduèna za realizaciju pro-motivnih aktivnosti na ,,Drin-skoj regati

,,, kaè da su se i ove

godine u ovu manifestaciju uk-qu~ili qubiteqi Drine iz Kra-qeva, Vr{ca, Beograda, NovogSada, Sremske Mitrovice, Subo-tice, [ida, Zvornika i drugihgradova i op{tina u okruèwu.Mnogi od wih su porijeklom izSemberije, te ih je povukao i zovzavi~aja.

- Ovo je za sve nas, zaposlene uTuristi~koj organizaciji grada,alii za gra|aneBijeqine,biove-liki izazov, da ugostimo u~es-nike regate,daimpokaèmou ko-joj mjeri smo gostoqubivi, sr-da~ni qudi, koji vole druèwe,zabavu, ali, prije svega prirodu.Ovakvim manifestacijama nasvojevrstan na~in predstavqamoonaj boqidio sebe, svoje kultur-ne ba{tine i svoga zavi~aja, re-kao je Laketi}. Q.Q.

F o t o : B . M I L O [ E V I ] ,

G . B O B I ]

DRINSKAREGATA 2009DRINSKA

REGATA 2009

Najmasovnijaregata do sada...

Rega ta pra }ena

i ,,vazd u{nom

podr{kom,,

Na~elnik Mi }o Mi }i } i

narodni poslanik Tomica

S tojanovi } na s tar t u rega te...

Drinske qepote

Ro{tiq na vodiRo{tiq na vodi




SRE]NA SLAVA!

Sre}na

slava!



Obilaze}i bijeqinsketrgovine uvjerilismo se da je ve}inatrgovaca snizila ci-

ene qetwih kolekcija. Na skorovakom izlogu kupce do~ekuje na-pis o snièwima koja se kre}urasponu od 20 pa do 50 posto.Na{e sugra|anke kaù da su

ekale na snièwa mada, kakoe}ina wih isti~e, zbog ekonom-ke krize i pada kupovne mo}iupuju mawe nego ranije jer sve

mawe novca mogu da izdvoje za ku-ovinu garderobe. Mogli su seuti i komentari na visinu cije-a robe ,,da je sve preskupo, a dau tek u vrijeme snièwa cijenenakve kakve bi zapravo trebalea budu”.U buticima koji nude odje}u

oznatih marki snièwa za ovo-

godi{wu kolekciju su uglavnom20 posto, a ve}a snièwa su naonu odje}u koja je preostala izranijih sezona, tako da se popu-larne marke Rifle, Tom Tejlori Navigare mogu na}i snièneza 40, 50 ili ~ak 60 posto. Kupo-vinom odijela u ,,Varteksu” mo-ète u{tedjeti 70 maraka, dok jeènski komplet sa 278 KM sni-èn na 166 KM, a farmerke iz,,Levis” programa nisu snièneu zna~ajnijem postotku.

U trgovini ,,Bata”, koja je ne-zaobilazno odredi{te prili-kom traèwa obu}e, ovogodi{-wa qetwa kolekcija je na sniè-wu sa 30 posto, dok su modeli è-nske i mu{ke obu}e preostali odpredhodnih sezona snièni vi-{e, tako da se elegantne mu{kecipele u ovoj trgovini mogu ku-

piti za 50 KM. I u trgovini obu-}e ,,Peko” traju snièwa. Kom-pletan asortiman je na snièwu,a cijene su sniène od 20 do 60posto. Ovdje moète na}i èn-ske cipele od 89 KM, mu{ke za99 KM, a dje~ije Ciciban cipe-lice po cijeni od 59 maraka.Iako sada nije vrijeme kad bistese odlu~ili za cjelodnevni bora-vak u patikama, ovo je pravo vri-

jeme da ih kupite. Popularne,,naikice” koje su posebno popu-larne me|u mladima, a poznate sui po svom kvalitetu, mogu se ku-piti ve} za 79 KM, koliko sadko{ta najjeftiniji model mu{-kih patika, pa do modela koji ko-{ta 329 maraka. @enske patikesu po cijeni od 109 KM, a dje~ije79 KM. Na snièwu su se na{lei trenerke, te sportske majice, a

prodava~ice kaù da je intere-sovawe kupaca za cjelokupanasortiman veliko.

U ovim vru}im qetwim dani-ma sun~ane nao~are nisu samomodni detaq nego i neophodnaza{tita vida. Optike su snizilecijene svim modelima od 15 do 40posto.U trgovinama koje prodaju dje-

~iju odje}u i obu}u moète na}icijene koje su zaista povoqne ikojima se posebno vesele mamekoje imaju vi{e djece. Pored

snièwa qetwe kolekcije u po-nudi imaju i pro{logodi{wu je-sewu kolekciju, tako da ve} sadaza svoje mali{ane mogu po povo-qnim cijenama kupiti garder-obu za {kolu.

Qetwa snièwa su pogodila iasortiman doweg rubqa i kupa-}ih kostima. Za ène èqne ugo-dnog doweg rubqa u butiku ,,Mi-nerva” grudwake koji su ko{tali40 KM, sada prodaju po 14 KM,ga}ice su sa 8 KM sniène na 3KM, a kompleti su sa 63 KM sni-èni na samo 18 KM. U trgovini,,M&W sekret” ènski kupa}ikostimi su po cijeni od 55 KM,mu{ke kupa}e ga}ice su 15 KM,te za dje~ake 10 KM, a za djevoj-~ice 15 KM.

U trgovini ,,Happening” u po-nudi imaju iskqu~ivo ènskuodje}u i cijena kompletnog asor-timana je snièna 50 posto, aprodava~ica kaè da su wihovikupci zadovoqni i da se uvijekposebno vesele sezonskim sniè-wima koja su u pola cijene. M.R.


O

mladinska zadru-ga je angaòvanana pronalaèwuprivremenih i

ovremenih poslova ~lano-ima zadruge i time im omo-u}ava da steknu radno isku-tvo, radne navike, da zaradea xeparac i rasterete ro-iteqski buxet.-Mladi ne odbijaju nika-

poslove i bilokakav po-da je u pitawu nijeim te-da rade, ali najvi{e vo-

one poslove koji trajui na kojimamoguvi{e

zarade, kaè direktor za-ruge Slobodan Trivkovi}sti~u}i da je ponuda poslo-a uslovqena strukturomrivrede na{eg kraja.Zadrugari se na razli~i-

im poslovima angaùju to-om cijele godine, mada see}ina sezonskih poslovaezuje za lijepo vrijeme, po-otovo kad je rije~ o poqo-rivredi. Sezonski posloviu vezani i za gra|evinskeadove, ali u tom sektoru,ako isti~u u OZ ,,Mladiadnik”, svoje ~lanove nengaùju jer je na{im zako-om regulisano da se zadru-ari ne angaùju na onim po-lovima u kojima postoji po-e}ana opasnost od povredea radu.Visina dnevnice je u zavi-

nosti od vrste posla. Sat-ice se kre}u od dvije, pet,edam pa sve do 10 maraka ko-iko se pla}a sat rada na po-lovima istovara koji su te-

{ki i na kojima se angaùjemu{ka radna snaga.

-Poslova koji su dobroi koji kratko traju

svemawe, jer su te poslovema{ine. Ranije se

na{ih ~lanova anga-na poslovima isto-

i utovara u skladi{ti-a sad to obavqaju viqu-

Istotako je bilado-zarada i kod kopawa ka-

alito sadobavqajuma-i samo jedan mali dioostaje da se obavi ru-

kaè Trivkovi}.

Kako saznajemo ~lanoviOmladinske zadruge mogubiti u~enici, studenti inezaposlena lica od 15 do 35godina starosti, te i onistariji od 35 godina kojiimaju preporuku Centra zasocijalni rad. Za u~lawewetreba donijeti li~nu kartu,u~enici |a~ku kwiìcu ilisvjedo~anstvo, studentiindeks, a nezaposleni potvr-du sa Biroa za zapo{qavawe.

-Svaki na{ ~lan je ìvot-noosiguran, a to kompenzuje-mo kroz tri i po marke ko-liko pla}aju za jednu kalen-darsku godinu, istakao je di-rektor zadruge dodav{i daoni vode evidenciju ~lanst-va na bazi kalendarske godi-ne preciziraju}i da su u julumjesecu imali 590 zadrugarau evidenciji od kojih je wih250 bilo angaòvano na raz-nim poslovima.

Ina~e, kroz Omladinskuzadrugu je od wenog osnivawa1984. godine pro{lo oko30.000 mladih. Poslovi nakojima se angaùju su razli-~iti, od onih stru~nih, pre-ko jednostavnih te raznihfizi~kih poslova.

-Nemamo problem ponuderadne snage. Sve {to poslo-davci traè mi im spremnoizlazimo u susret, mada seuglavnom radio sezonskim iprivremenim poslovima gdje

se ne traì posebna kvali-fikovana radna snaga, zautovare, istovare, iskope,prenos namje{taja, ure|eweposlovnih prostora, a obzi-romda je ovopoqoprivrednikraj uvijek smo dobru sarad-wuostvarivali saPoqopri-vrednim dobrom ,,Semberi-ja”, a do prije dvije godine isa ,,Savom” na poslovimaprerade vo}a i povr}a. Ovegodine smo oko 100-tiwaku~enika angaòvali na ki-dawu metlice u PD ,,Sembe-rija” i uz wih i jedan brojsezonaca starije dobi, testudenata. Dnevnica je izno-sila 20 KM, a imali su obe-zbije|en prevoz i hranu.Pro{le godine smo sa Po-qoprivrednim dobrom ima-li duì anga`man obziromda su imali i poqa zasijanasuncokretom. Jedan broj za-drugara }e ove godine bitiangaòvan na preradi vo}aipovr}a u privatnom preduze-}u ,,Tanasi}”, kaè Slobo-dan Trivkovi} dodav{i dadobru dugogodi{wu saradna-

ju ostvaruju i sa firmama,,Komunalac”, ,,Vodovod” i,,Bijeqina-put” koji tako|eimaju potrebu za sezonskomradnom snagom.

Omladinska zadruga prekoaustrijeske firme ,,Tren-kwalder ” {aqe sezonske ra-dnike na crnogorsko primo-rje. Tamo su na sezonske po-slove pomo}ne radne snage uugostiteqstvu (pomo}ne ra-dnice u kuhiwi, servirke isobarice) poslali 25 djevo-

jaka. One su oti{le prijeprvog juna, a o~ekuje se da }eimati posla do kraja avgustaili ~ak do kraja septembra.

-Povremenim i privre-menim radnim angaòvawemmi zadrugarima omogu}ujemoi da steknu svoja prva radnaiskustva i radne navike, aimamo i slu~ajeva da oni ko-ji se najboqe istaknu u raduposlodavci prime u stalniradni odnos, istakao je Tri-vkovi}.

M.R.

OMLADINSKA ZADRUGA ,,MLADI RADNIK,,

BIJEQINA NOVOSTI IZ SLU@BE ZA ZDRAVSTVENU ZA[TITU DJECE I OMLADINE

Zahvaquju}i dobrom poslo-vodstvu Doma zdravqa na~elu sa direktorom drZlatkom Maksimovi}em

u~inili smo reorganizacijuKonsu-ltativno - specijalisti~ke slu`beza djecu i omladinu u na{em Domuzdravqa tako da sada na{e pacije-nte za vakcinaciju zakazujemo u ta-~no odre|eno vrijeme na svakih 10do 15 minuta, izjavila je doktorkaSneàna Simi} Peri}, spec. pedi-

jatar-kardiolog istakav{i sa zado-voqstvom da sada nema gu`vi nitidugih ~ekawa.

-Ovakvom organizacijom se omo-gu}ava kvalitetnije pruàwe zdra-vstvene usluge, a ~ekawe se svelo naminimum, tako da, kako tvrdi dok-torka Sneàna Simi} Peri}, nikone ~eka duè od pet minuta. Ona jeovom prilikom pohvalila i paci-

jente, odnosno roditeqe malihpacijenata koji po{tuju novu orga-nizaciju i dolaze u ta~no zakazanovrijeme.

-Moram ista}i da smo sad svizadovoqni, te da treba imati na umuda se ovako dobra komunikacija nebi mogla ostvariti ukoliko biizostalo povjerewe izme|u nas kaodavaoca zdravstvenihusluga i na{ihpacijenata, poja{wava doktorka.

Ovu reorganizaciju kaù da nijebilo mogu}e ranije u~initi zbogtoga {to to nije zavisilo od bije-qinskog Doma zdravqa. Naime, uvi-

jek im je falilo ne{to od vakcina,a to je u nadle`nosti Zavoda zazdravstvenu za{titu.

-Mi vakcine dobijamo iz BawaLu-ke. Zapravo, ~ekalo se da vakcinepro|u atest u institutu ,,Torlak” uBeogradu i mi naravno, {to je pot-puno jasno, nismo mogli davati vak-cine bez atesta, jer niko sebi ne bidozvolioda dajene{to, a da se ne znada li je potpuno ispravno. Kada je tostiglo, razumqivo je da su se tadstvorile gu`ve jer su svi istovre-meno pohrlili da wihova djeca dobi-ju vakcinu, pojasnila je doktorka Pe-ri} dodav{i da je vi{e gu`vi nema ida svaki roditeq koji je doveo djetena vakcinu zna kad }e ga dovesti sqe-de}i put i u koliko sati. M.R.

Naredbom Ministarstva zdravqaodre|ene su bolesti za koje seprovodi vakcinacija premautvr|enom kalendaru vakcinacije,a to u praksi izgleda ovako:Po ro|ewu- hepatitis B- BCG ( tuberkuloza) Sa navr{enih mjesec dana- revakcinacija hepatitis BU tre}em mjesecu ìvota- Dite-Per + Polyo ( difterija,tetanus, pertuzis, polyomelitis)Ista vakcina se primjewuje uza-

stopno tri puta svakih 42 danaSa 6 mjeseci

- druga revakcinacija Hepatitis Bi kontrola BCG oìqakaSa 12 mjeseci-Morbili, Rubeola, Paratitis ilivakcina protiv krzamaka, zau{kii crvenkeSa 18 mjeseci-Prva revakcinacija DiTePer +

PolyoU ~etvrtoj godini-vakcina protiv velikog ka{qaU sedmoj godini-revakcinacija BCG, DiTe + Polyo,MMRU dvanaestoj godini-DiTe per adultis ( za odrasle)U osamnaestoj godini-Ana Te (tetanus)

NEMA ÊKAWA NAVAKCINACIJU

KALENDAR VAKCINACIJA

U TOKU SU QETWA SNI@EWA

PRILIKA ZA U[TEDU

MLADI NE ODBIJAJU POSLOVE

Slobodan Trivkovi}

SneànaPeri}



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.16

HIGIJENSKI ISPRAVNOM

VODOM DO ZDRAVQA - VI DIO

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGANSPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

Hemijski indikatori fekalnog zaga|ewa su od posebne va`-

nosti za hemijsku ispravnost vode za pi}e. Sa higijenskogaspekta zna~ajno je zaga|ivawe vode za pi}e qudskim i ìvo-

tiwskim sadràjem iz crijeva. Kao posqedica ovakvog zaga-

|ewa vode za pi}e moè se javiti oboqevawe velikog brojakorisnika od, naro~ito, akutnih crijevnih zaraznih bolesti.

Hemijski indikatori fekalnog zaga|ewa vode nastaju kaoposqedica mineralizacije organskih materija. U procesu ni-

trifikacije, najprije se amonijak (NH3) oksidi{e u nitrit(NO2), a zatim nitrit u nitrat (NO3). U svakoj od ove dvije fa-

ze u~estvuju mikrooganizmi: u prvoj fazi nitrozne bakterije(vrste Nitrosomonas ), a u drugoj nitratne bakterije (vrste Ni-

trobacter). Amonijak je zato indikator svjeèg organskog zaga|ewa, ni-

triti ukazuju da je zaga|ewe u toku, dok su nitrati produktzavr{ene mineralizacije organske materije. Pove}an sadràjnitrata u vodi bez nalaza amonijaka i nitrita govori da je bi-

lo zaga|ewe vode, ali da se vi{e ponovo ne doga|a. Ako je uvodi dokazano prisustvo i nitrita i amonijaka, onda to ukazu-

je na stalno organsko - fekalno zaga|ewe. Nalaz znatnijih koli~ina amonijaka i nitrata u vodama iz

velikih dubina (arte{ki bunari) kada su svi ostali nalazihemijskog ispitivawa u granicama propisanih standarda, popravilu ne ukazuje na organsko zaga|ewe vode, nego da je tajsadràj nastao hemijskom redukcijom iz tla bogatog u nitrati-

ma (tzv. pedolo{ki sastav tla ).Mogu}e fekalno zaga|ewe vode je i ako se hemijskim ispiti-

vawem dokaè i prisustvo hlorida iznad propisanih standar-

da. No, ako se dokaè prisustvo hlorida, naro~ito iz podzem-

nih voda ~ak i u ve}im koncentracijama, a da su sve ostalevrijednosti u granicama propisanih standarda onda se ne ra-

di o hloridima iz fekalnih masa, ve} iz tla bogatog hloridi-

ma (podzemne vode iz okoline tuzle, npr. ).Mineralni sadràj vode odre|uje tvrdo}u vode i ona moè

biti prolazna (karbonatna) i stalna (nekarbonatna: sulfatnai hloridna ) i ukupna tvrdo}a (zbir karbonatne i nekarbo-

natne).Prolazna tvrdo}a vode poti~e od prisustva bikarbonata,

ali se obi~nim kuvawem uklawa, jer visoka temperatura pogo-

duje razlagawu bikarbonata u monokarbonate koji se lako ta-

loè.Kod sulfatne ili hloridne tvrdo}e (stalna tvrdo}a) kuva-

wem se ove soli ne mogu ukloniti iz vode.Minerali u vodi umawuju pitkost vode, ali i ograni~avaju

upotrebu ovakve vode u industriji. Poznata je ~iwenica da setvrdim vodama te{ko pere i da tro{e velike koli~ine deter-

xenata ili sapuna za izazivawe pjene, a da meke vode lak{epjene i tako lak{e otklawaju ne~isto}u. Tako|e, tvrda vodausporava i kuvawe mesnih namijernica u doma}instvu.

Tvrdo}a vode se izraàva stepenima i to kao meka (do 8o),sredwe tvrda (8o - 12o) i vrlo tvrda (preko 18

o).

[tetne i opasne materije su materije koje izazivaju prom-

jene fizi~kih, hemijskih i mikrobiolo{kih osobina vode zapi}e koje mogu ugroziti zdravqe korisnika ({tetne materije)ili dovesti u opasnost (opasne materije). Pozama{an jespisak, naro~ito opasnih materija koje se mogu na}i u vodi zapi}e. Nave{}emo samo neke: olovo, cink, bakar, gvo`|e, feno-

li, cijanidi, kadmijum, benzol, pesticidi itd. Neki od nabro-

janih otrova imaju trenutno dejstvo, dok se drugi ,,sakupqaju ’’u organizmu, pa kada dostignu kriti~nu vrijednost, ondaozbiqno ugroàvaju fiziolo{ke funkcije.

Ove materije se u vodi mogu na}i: " prirodnim putem iz zemqe," kao posqedica industrijskog zaga|ewa, ili

" iz materijala od kojih su napravqene same vodovodne cijevi.

Posebnu opasnost

za

zdravqe

~ine

kancerogene

materije.Evropska unija je svojom deklaracijom o kancerogenim materi-

jama utvrdila stav da ne postoje koncentracije ovih materijakoje su bez rizika po zdravqe. Me|unarodna komisija za radi-

olo{ku za{titu SZO oformila je listu hemijskih materija sautvr|enim kancerogenim dejstvom ili koje potencijalno moguda djeluju kancerogeno. Navodimo samo neke supstance sa teliste: osiroma{eni uranijum, arsen, kadmijum, hrom, benzol,benziopiren, vinilhlorid, akrilamid i dr. Ujedno, nave{}emoi neke akcidentalne doga|aje i katastrofe iz novije istorije,gdje su posqedice jo{ prisutne u naru{enom eko - sistemu.Sredinom osamdesetih godina pro{log vijeka do{lo je dovelike havarije u hemijskoj industriji u indijskom gradu Bo-

pol. Tom prilikom je do{lo do trovawa sa vinilhloridom kodvelikog broja qudi (otrovu je bilo izloèno vi{e desetinahiqada qudi, od kojih je oko hiqadu akutno oboqelo, a od ko-

jih je oko 350 umrlo). Najvi{e oboqelih je imao o{te}en o~niìvac, zbog ~ega je bilo i pojava sqepila. I pored poku{ajaneutralizacije vinilhlorida koji je dospio i na tle (ina~eradi se o jediwewu u gasovitom stawu) do{lo je do prodoraotrova i u podzemne vodotokove, dodu{e u veoma niskim kon-

centracijama. Jo{ uvijek se izu~avaju pojave uve}anog broja no-

voregistrovanih slu~ajeva oboqevawa od raka organa digesti-

vnog trakta ( jetra i èludac, prevashodno ) kod preìvjelih

iz grupe izloènih havariji, a nisu akutno oboqeli neposre-dno poslije katastrofe.

Na kraju ovog poglavqa potrebno je ponoviti i ve} ranijeizne{eni podatak da je u ciqu o~uvawa zdravqa korisnikaneophodno dodavati neke hemijske supstance u vodu za pi}e:hlor - za dezinfekciju vode, jod - u ciqu spre~avawa ende-

mske gu{avosti, fluor - u ciqu smawewa karijesa zuba.

HEMIJSKAISPRAVNOST VODE

Ve} pet godinaSenad Deli},ro|en u Jawi,sa privreme-

nim mjestom boravka uBe~u, u Austriji, na ne-obi~an na~in uspostav-qa svake ve~eri kontaktsa svojim sugra|anima,qudima koji su prije ra-ta ìvjeli u Jawi i Bi-

jeqini, a sada su rasutipo cijelom svijetu.

- Prije pet godina do-{ao sam na ideju da kre-iram sajt koji }e bitisvojevrsna veza sa mojimzemqacima,qudima koji

su privremeno ili tra-jno nastaweni na svimkontinentima zemqinog{ara. Za ovih pet godi-na sajt www. janja - bih.atimao je oko 11,5 milionaposjeta. Ne pro|e danbez petnaest do 20.000posjeta ili "klikova",kako mi to kaèmo.Qude zanimaju vijestiiz ovog kraja i fotogalerija. Veliki brojwih ukqu~uje se u fo-rum, komentari{u i ra-zmjewuju informacije.Imali smo i rekord od30.000 posjeta na dan.

Fotografi{em prak-ti~no sveono{to vidimu Jawi i rezultat svegatoga je oko 5000 reg-istrovanih ~lanova, ka-

è Senad. Mnogi stano-vnici Jawe petnaest go-dina nisu se ~uli, ni vi-djeli sa ro|acima, bli-skim prijateqima i po-znanicima. Sajt im je ve-za sa zavi~ajem i sa dra-gim qudima. Senad kaèda nema finansijskukorist od tog posla, aliima svojevrsnu satis-fakciju, jer na taj na~inodràva i on vezu saqudima koje je poznavaoi s kojima je proveo mno-ge zajedni~ke nezabora-vne trenutke.

Q.Q.

Povodom predstoje}eslave grada - SvetogPantelejmona, u bi-

jeqinskoj Galeriji"Milenko Atanackovi}" otvo-rena je izlo`ba "Bijeqinskilikovni salon", na kojoj su pre-dstavqeni radovi petnaest bi-

jeqinskih likovnih umjetnikai stvaralaca, Miladina Luki-}a, Zorana Jezdimirovi}a, Mi-lijanka Mihoq~i}a, NenadaTodorovi}a, Vesne Todorovi},Nenada Male{evi}a, NatalijeCime{a, Igora Sredojevi}a,Sr|ana ]erani}a, SlobodanaKrsti}a, Radmile Maksimo-vi}, Mirjane Kretija, Milo{aDumi}a, Bratislava Hegyessy iRadovana Simi}a.

Na izlo`bi su, kako re~ewen autor, akademski grafi-~ar Milijanko Mihoq~i}, zas-tupqene sve likovne tehnike,od crteà, uqa na platnu, kom-binovane tehnike, grafike, va-

jarskih radova, instalacija,mozaika, tapiserija, sve doumjetni~ke i digitalne foto-grafije.

- Sama ~iwenica da Bijeqi-na danas u oblasti likovneumjetnosti moè predstaviti

umjetnike ovako {irokog spek-tra interesovawa, odnosno li-kovnog i umjetni~kog izraza,dovoqno govori o intereso-vawu likovne publike kojaspremno prihvata sve ono {to

je vrijedno i {to je rezultatinspiracije i nadahnu}a veli-kog broja stvaralaca i umjetni-ka koji ìve na ovom podru~ju,kaè Mihoq~i}.

Na ovoj izlo`bi zastupqenisu mladi, ve} afirmisani stva-raoci, kao i stvaraoci koji senalaze u svojoj zreloj fazi, ugodinama pune umjetni~ke afi-rmacije, rekao je akademski va-

jar, Zoran Jezdimirovi}, ista-kav{i da se svi stvaraociodlikuju posebno{}u i indi-vidualno{}u, te da veliki usp-

jeh predstavqa i to {to su wi-hovi radovi okupqeni na jed-nom mjestu.

Izlo`bu je otvorio na~el-nik op{tine, Mi}o Mi}i}, ri-

je~ima da }e op{tinska upravai ubudu}e podràvati likovneumjetnike i stvaraoce, pogoto-vo one najmla|e, koji se tek po-

javquju na kulturnoj sceni.Otvarawe "Bijeqinskog liko-vnog salona" istovremeno je i

poku{aj da se u najskorije vrijeme formira udruèwe liko-vnih umjetnika Bijeqine koji}e svojim stvarala{tvom afi-rmisati svoj grad.

Nenad i Vesna Todorovi},otac i k}erka, oboje akademskislikari, izloìli su po svojatri rada na ovoj izlo`bi.

- Dok sam ja predstavnik najs-tarije ili prve generacije dip-lomiranih studenata sarajev-ske Likovne akademije, Vesna

je predstavnik prve generacijediplomaca bawalu~ke likovneakademije. To je ono {to nam jezajedni~ko. Volim realizam ito je ono {to predstavqa mojuumjetni~ku preokupaciju. Na-darenim umjetnicima uvijeksam govorio da se drè realiz-ma, kaè Nenad Todorovi},isti~u}i da je crte` temeqlikovne umjetnosti.

I akademski slikar Mila-din Luki} kaè da je "Bijeqi-nski likovni salon" kulturnidoga|aj u Bijeqini, jer se ama-terizam i diletantizam, sve-prisutan u dru{tvu, kona~nozamjewuju pravim kulturnimvrijednostima.

E.B.

BIJEQINSKILIKOVNI SALON

VEZA SA ZAVIÂJEM



^ESTITKESEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 17

SVETOG PANTELEJMONA!

Sve

najboqe

povodom

slave

grada

OdobravamoOdobravamo

POPUSTOPUST

za stalne

korisnike

za penzionere

i ratne vojne

invalide

Bijeqina

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravqe-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravqe-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200

Apoteka ,,Zdravqe 3’’ Br~ko,

,,[,,naseqe, tel.049/235-350

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravqe-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

S re } na s lava

PODRU^NA PRIVREDNA KOMORA BIJEQINA

Stefana de~anskog bb

Sre}naslava!



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.18

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE PETI DIO

U Poslovnoj jedinici ZOIL "Sarajevo" Bijeqina 24. 9. 1981. godine raspisan je konkurs za prijem radnika na neodre|eno vrijeme na poslove i radne zadatke kurira, loà~a, portira i domara, a uslov je KV bravar i KV stolar bez radnog iskustva.

Na raspisani konkurs javilo se sedam kandidata. Wih pet je ispuwavalo uslove konkursa, od kojih je jedan konkurisao iz radnog odnosa, a ~etiri kandidata su se vodila na evidenciji nezaposlenih lica kod Osnovne zajednice za zapo{qavawe Bijeqina.

Kandidati koji su ispuwavali uslove pozvani su na razgovor kada im je saop{teno {ta bi bili wihovi poslovi i radni zadaci i obaveze, da je radno vrijeme qeti od {est do 13,30 ~asova, a zimi od ~etiri do 11,30 ~asova, a

da je li~ni dohodak oko 7.000,00 dinara. Tom prilikom nijedan kandidat nije izfrazio èqu da bi radio.

Procedura o izboru morala je biti obavqena do kraja i izabranom kandi- datu je poslana obavijest da se javi na posao 26. 10. 1981. godine, ali on,niti je do{ao na posao, niti je na{ao za shodno da obavijesti da ne èli

raditi.Ponovo je raspisan konkurs . 11. 1981. godine sa istim uslovima, ali se

prijavilo samo pet kandidata.Na kraju, ipak moramo postaviti pitawe: da li uop{te od 114 bravara i

~etiri stolara koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica, a koji ispuwavaju uslove konkursa, neko èli da radi? (S. novine, godina II , broj 25, datum: 15. decembar 1981. godine)

KO JE BEZ POSLA?

Kaù da je pas ~ovjekov najboqi prijateq. Ali, kako u to uvjeriti one koji se, iz ovih ili onih razloga, nalaze na ulicama u kasnim no}nim ili ranim

jutarwim ~asovima. Pogotovo ako su u slabo osvijetqenoj ulici, a takvih ulica ima podosta. Pa, malo-malo, nalete na ~opr pasa lutalica koji zaqude ba{ mnogo i ne mare, ~ak ih ponekad i pojure, neke sporije i stignu,{to nije ni malo zgodno, bar za qude.

Vitlaju ovi ~eterono`ni besku}nici po ~itavom gradu, zabavqaju se po parku, i{etaju ponekad i na korzo, zavla~e se u kapije i dvori{ta.,Ukratko, ima ih svuda i sve ih je vi{e. Za sad, sre}om, nije bilo slu~ajevazaraznih bolesti koje oni prenose , a i wihova qutwa na prolaznike nije do sad imala najteè posqedice, mada je mawih incidenata bilo. Ali, ko moè

da garantuje da }e tako biti i sutra i prekosutra? Radnika kafilerije na bijeqinskim ulicama sje}aju se jo{ samo na{i

stariji sugra|ani, i to kroz maglu. Odavno nisu vi|eni. Izgledalo je dugo da u Veterinarskoj stanici, kojoj je ovo redovni dio posla, rade sve sami qubiteqi pasa, i to onih lutaju}e vrste. Pare za rad utamaniteqanepoèqnih pasa za sad stoje. Veterinarska stanica je tu negdje skoro

raspisivala dva puta konkurs za {intere nude}i sve i sva{ta. Ali, avaj,{inter ne}e niko da bude! (S. novine, godina II , broj 26, datum: 31. decembar 1981. godine)

NIKO NE]E U [INTERE

ÂS ISTORIJE

BEGOVI [TITE

INTERESE KMETOVAO

d svih mjera koje su preduzi-mane protiv krijum~ara,ipak, najve}e nezadovoqstvo je kod seqaka izazvala pojava

sve ~e{}eg upadawa àndarma, pore-znika i carinskih organa u dvori{te,obore i sviwce oko koliba u Lugu u ci-qu pqenidbe stoke, tvrde}i da je stokaste~ena krijum~arewem.

Na molbe i àlbe, ni svjedo~ewa i do-kazi da to nije ta~no, nisu pomogli se-qacima. Nezadovoqstvo i protesti subili tim ve}i, {to su prijave o navod-nom posjedovawu prokrijum~arene stokebile anonimne, ali su imale snagu le-galne prijave. Seqaci su izgubili povjerewe u op{tinsku vlast, policiju i za-traè pomo} od svojih begova, tvrde}ida }e posve osiroma{iti, ali da ne}emo}i davati ni ,,begu begovo’’.

Pograni~ni begovat je bio dobroinformisan o stawu u zemqi pa i {ire.I sami nezadovoqni svojim statusom, tepredvi|aju}i da }e uskoro do}i do oru-ànog sukoba izme|u Srbije i Austro-ugarske, jedan broj begova uzima u za{ti-tu svoje kmetove, koje su dobro poznava-li, izme|u ostalog i da su oduvijek ima-li svoj sto~ni fond koji su godinamauzgajali.

Nekoliko begova se javno oglasiloprotiv nelegalne konfiskacije i pqe-nidbe stoke i pismeno se obratili ba-ronu Burijanu u Be~u, isti~i}i:

,,Da se ~esto konfiskuje legalno ste-~ena stoka kmetova i da to moè dovestido zamirawa sto~nog fonda. Posebno jenedopustivo {to se prihvataju tajne pr-ijave, koje su ~esto rezultat li~neosvete ili zavisti’’.

Molbu su potpisali (07.11.1907.) Omer- beg Alipa{i}, Salih-beg Pa{i}, Os-man-beg Pa{i} i Zija -beg.

Ve} po~etkom decembra iste godinebegovi su isti tekst molbe uputili i Ze-maqskoj vladi u Sarajevu.

I Zemaqska vlada u Sarajevu i vladau Be~u na{le su se u neprijatnom polo-àju, jer begovi nisu mogli podnijetibilo kakvu mjeru, tj. sporewe wihoveza{tite kmetova, imaju}i u vidu wihovulojalnost prilikom okupacije BiH, alii zbog sporazuma o povlasticama begovau BiH. Naime ,,Saferskom naredbom iz1859. godine, begovi su postali vlasnicitapija na zemqu i drugu imovinu, a to jeprihvatila Austrougarska, kao nagraduza wihovu lojalnost vladi Be~a i Pe-{te”. Stoga se ni Be~ ni Sarajevi nisuizja{wavali o istupu begova, ali suposlije wihove reakcije u pismenoj fo-rmi, izostali upadi finaca u kmetovskadbvori{ta i ispa{a radi pqenidbestoke. Tako ima podataka da su begovikrijum~arenu stoku raspore|ivali doisporuka, me|u stoku svojih kmetoa, ne-ma podataka da su trgovbali sviwama,ve} iskqu~ivo govedima, ako je tako ibilo, to su radili preko svojih kmetova,ulaù}i kapital u profit.

Batkovi}a, Crwelova, Vr{ana i dr.mjesta, iako se pouzdano zna da ih jeupravo iz ovih sela i tokom Austro-ugarske i tokom Kraqevine Jugoslavijebio zna~ajan broj qudi sa ve}im kapi-talom. Uz ostalo, oni su imali i ponekoliko stotina dunuma zemqe u Lugu,ali i na desetine goveda i stotinesviwa, koje su uzgajali pa{arewem i uriì{tima i prodavali, legalno iliilegalno.

Od stotinu i ne{to evidentiranihtrgovaca stokom, evidentiranih na ca-rini B. Ra~a, od 1871. do 1906. godine,dakle i tokom Carinskog rata, koji sulegalno izvozili stoku, pla}ali carinui skelarinu, na|e se tek poneko ime izpomenutih sela, ali ni jedan od imu}nijih qudi, te se tih nekoliko tretiraju uzapisniku kao trgovci ,,sitni~arske’’

robe, i samo jedan trgovac sviwama. Ta-ko na primjer pojavquju se iz BalatunaBogdanovi} Jefto i Debri} Petar, izVelina Sela Petrovi} Jefto, iz Broca\uri{i} Stevan, iz Obarske SvetinAndrija, iz Dragaqevca Georgojevi}Simo i Kalin Simo, iz Vr{ana Vukovi}Petar, dok se iz sela uz Drinu, gdje jetako|e bilo imu}nih i poznatih poqo-privrednika i trgovaca, pojavquje samoLeginovi} Stevan, iz Me|a{a sa oko1.300 komada sviwa spremni za cari-wewe na Ra~i.

Izgleda da su stanovnici B. Ra~eimali poseban status ili neku privile-giju, jer se masovno pojavquju kao izvo-znici stoke iz Semberije, iako je o~itoda neki od wih (carinici, policajci idr. slu`benici) nisu imali vlastitustoku, pa{wake i obore, {to zna~i da sukupovali od Semberaca, a onda se kaoizvoznici pojavquju na Ra~i. Iz pri-loènog spiska se to vidi: Antunovi}Nikola, An|eli} Gajo, Beli Petar, Bi-lek Josip, Vladisavqevi} Ivan, @iva-novi} Risto, @ivanov} Jovan, Ili}Marko, Jovanovi} Mihajlo, Kekerovi},Stevan, Dimitrijevi} Pavle, KamererJosip, Mirkovi} Stevan, Marciki}Ivan, Markovi} Vi}entije, Markovi}Petar, Markovi} Jefto, Mandu{i}Ilija, Popovi} Carinik, Prihaska Ja-kob, Ra|ani} Stevan, Rado{evi} Lajtan,Stani{i} Lazar, Stani{i} Jovan, Sta-ni{i} Sveto, Ciku{a Qubomir, Trepi}Nikola, Igwac Hir{l, Kapetan [enai na desetine drugih.

Za{to nema Bro~ana, Sviwarev~ana,Crwelov~ana i drugih, odgovor bi sedjelimi~no mogao na}i u ~iwenici, da jeupravo iz ovoh sela znatan broj sposob-nih, snala`qivih i vrijednih qudi, jo{krajem 18-tog vijeka na{ao zaposleweili privremni rad u Vojnoj granici, Je-gerima, Frajkoru, àndarmeriji, ali i uprivrednim subjektima, na brodovima i{lepovima, na sje~i i izvozu {umskihtrupaca, na nasipu te u drugim firmamaMonarhije.

Me|utim, u wihovim biografijamanije smjelo da se na|e ni jedan podatak okr{ewu zakona, kao ni wihovih ~lanovaporodica, a posebno nisu smjeli imatinikakve veze sa ktrijum~arewem stoke ioru`ja.

Sigurno je da je bilo Semberaca kojisu radije prodavali vlastitu stoku Sre-mcima i po ne{to niòj cijeni, samo dase ne okarakteri{u kao u~esnici krijum~arewa i tako na{kode svojim bli-ìm koji su imali zaposlewa u unutra-{wosti Monarhije.

nastavi}e se...

Iz veoma pregledne ,,gra|e’’ za isto-riju trgovine Bosne i Srbije sa Austro-ugarskom, koju je objavio akademikSlavko Gavrilovi}, veoma je upadqivoda se kao izvoznici stoke, posebno svi-wa, rijetko pojavquju qudi iz Bala-tuna, Velina Sela, Broca,Sviwarevca,

U~enici i profesori Poqoprivrednog {kolskog centra u Bijeqini,posjetili su 21. oktobra spomen-obiqe`je u Bosanskoj Ra~i. Vi{e od hiqadu u~enika i profesora ovog centra vozom je krenulo sa èqezni~ke stanice u Bijeqini da bi zatim jedean dio puta, u duìni od pet kilometara, pre{li mar{iraju}i.

Sve~ani istorijski ~as zapo~eo je polagawem cvije}a na grobove palih boraca i prigodnim kulturno-umjetni~kim programom, da bi zatim govo-

rio predsjednik SUBNOR-a op{tine Bijeqina Vujadin Trifkovi}, evo- ciraju}i uspomene na slavne dane NOB-a i socijalisti~ke revolucije.

Nakon toga odràn je kros na kome su u~estvovali u~enici i u~enice Poqoprivrednog {kolskog centra. Najboqima su pripale prigodne nagrade.(S. novine, godina II , broj 22, datum: 1. novembar 1981. godine)

U CARINSKIM KWIGAMANAJMAWE SEMBERACA




Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Intrauterina kontraceptivna sredsta su{iroko rasprostrawen metod za{tite odneèqene trudno}e.

Iako predstavqju savremeni vid kontrolefertilnosti,intrauterina kontracepcija ima

svoju duga~ku istoriju.Hipokrat je u svojim spisima navodio da su

goni~i kamila stavqali oblutke kamena u uterusìvotiwa,kako bi sprije~ili wihovu bremeni-

tost u dugim putovawima karavanima kroz pusti-

wu.Od tada pa sve do {ezdesetih godina dvade-

setog vijeka poku{avano je da se prona|e naje-

fikasniji na~in intrauterine kontracepcije. L.C. Margulies je 1962. god. objavio rezultate sasvojim spiralnim polietilenskim ulo{kom kojise jednostavno aplikuje, bez dilatacijecervikalnog kanala, mijewaju}i svoj oblik pri-

likom uvo|ewa, a potom u prvobitno spiralnomobliku ispuwava materi~nu dupqu.Poznato je oko 100 tipova razli~itih intraute-

rinih uloàka, ali jo{ uvijek nije prona|ena onavrsta koja bi predstavqala idealno kontracep-tivno sredstvo, sa apsolutnom za{titom odneèqene trudno}e i najniìm stepenom spored-

nih efekata.U odnosu na svojstva materijala od kojih su

izra|ena intrauterina kontraceptivna sredstavamogu se podijeliti u dvije grupe:1. inertna - nemedicirana2. bioaktivna - medicirana.Iako je {iroko rasprostrawena primjena IUU,

ta~an mehanizam kontraceptivnog efekta jo{uvijek nije u potpunosti poznat. [iroka raspros-trawenost kori{}ewa i dugogodi{wa pozitivnaiskustva,svrastavaju ovo kontraceptivno sredst-vo u red efikasnih metoda za sprje~avaweneèqene trudno}e. Uloàk je konformno kon-

traceptivno sredstvo sa vi{egodi{womza{titom od neèqene trudno}e. Aplikuje se zavrijeme menstrualnog krvavqewa, po izvr{ewuareteficijalnog abortusa ili u postpartalnomperiodu.Godine starosti korisnica nemaju uticaja na

odluku o mogu}oj inserciji ulo{ka,kako je to kodoralne kontracepcije.Prije svake aplikacije ulo{ka neophodno je

provjeriti stepen ~isto}e vaginalnog sekreta iRARA nalaz. Kolposkoski pregled i otkrivawe

promjena na grli}u materice determinisa}e odlu-ku o evenualnoj aplikaciji ulo{ka. Akutini zapa-

qenski procesi u maloj karlici iskqu~uju mogu-

}nost insercije ulo{ka, dok se kod hroni~nihupalnih procesa odluka moè donijeti od slu~ajado slu~aja. Bolne i obilne mensruacije, polipicervikalnog kanala, anomalije uterusa, premali-gne lezije grli}a ili sumwa na malignitet pred-

stavqaju kontraindikacije za aplikaciju ulo{ka.Aplikovani nemedicirani ulo{ci,ukoliko ne

izazivaju zna~ajnije sporedne efekte, prakti~noimaju neograni~en rok upotrebe,dok mediciraniulo{ci moraju se svakih 5 godina mjewati novim.Intrauterini ulo{ci imaju svojih brojnih pred-

nosti kao kontraceptivna sredstva i zbog toganailaze na {iroku primjenu. Naj~e{}e neèqene pojave kod upotrebe IUU su:1. krvavqewa 2. bolni sindrom

3. spontana ekspulzija

4. infekcija

5.poreme}aj menstrualnog ciklusa.

U koliko primjetite bilo koju od ovih pojavaobavezno se javite svom ginekologu.

INTRAUTERINAKONTRACEPCIJA

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Regionalno udruèwe distrofi~ara Bijeqina svakeodine odràva redovnu godi{wu Skup{tinu Udruèwa. Na

Skup{tinu, osim delegata Skup{tine Udruèwa pozovemo ive qude dobre voqe kao i institucije koje su pomogle rad

Udruèwa u protekloj godini.Skup{tina je jednoglasno usvojila Izvje{taj o radu za

008. godinu kao i Finansijski izve{taj. U pro{loj godiniUdruèwe je postiglo odli~ne rezultate. Sa velikim zado-

oqstvom moèmo re}i da smo realizovali dosta dobrih pro-ekata, bazu podataka, socijalnu kartu, rehabilitaciju odno-no bawsko lije~ewe za osam na{ih ~lanova u bawi "Dvoro-i", obezbijedili prevozno sredstvo, auto za Udruèwe, u~e-tvovali u izradi Lokalnog plana na poqu invalidnostiLPAI) rad projekta u koaliciji "KOLOSI" nosilac pro-ekta na{e Udruèwe.

Skup{tina je jednoglasno usvojila Program rada za 2009.odinu kao i Finansijski plan za 2009.godinu. Plan rada za009. godinu nije preop{iran i nije finansijski nedostiàn,li smo suo~eni sa vrlo malim sredstvima i najvjerovatnijea ne}emo mo}i 100 odsto realizovati.Distrofi~ari sa podru~ja djelovawa Udruèwa veoma

e{ko ive i suo~eni su sa diskriminatorskom praksom, kade u pitawu finansirawe rada i aktivnosti. Nalaze se u spe-ifi~nom poloàju (imaju}i u vidu obolewe ) i s punim pra-om o~ekivali su ve}u pomo} od dru{tva, odnosno od op{ti-a. I pored pozitivnih zakonskih prava na papiru, u praksiu ta prava minimalna i uop{te se ne po{tuju.Na{e Udruèwe, ipak, vidi budu}nost u slede}im koraci-

ma koji }e se provoditi u skoroj budu}nosti u svim lokalnimdràvnim zajednicama:"Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom koja je

tupila na snagu 3.5.2008.godine"Progresu evropskih integracija i regionalne saradwe"Zabrani diskriminacije po osnovu invalidnosti (treba

a bude u fokusu na{e i svih dràva u regionu.)"Nacionalne strategije u oblasti invalidnosti (primjenasvim dràvama u regionu do 2010.g.)"Obrazovawu za sve."Socijalni servis i samostalan ìvot ,"Zapo{qavawu i odrìvom ìvotu i"Sveobuhvatna me|usobna saradwa i ja~awu pokreta OOSIsamih OSI, po{tuju}i princip "Ni{ta o nama bez nas"U Bijeqini, 23.07.2009 godine

PredsjednikSkup{tineProfesor Milan Nikoli}

AVEZ DISTROFIÂRA REPUBLIKE SRPSKEREGIONALNO UDRU@EWE DISTROFIÂRA BIJEQINA

Wego{eva br. 30. BIJEQINA,Tel./Faks: 055 / 211 932; 065/660-437; 065/925-255E-mail: [email protected] i [email protected], www.rud-bijeljina.comBroj: 24/ZAH-05/09Datum, 23.07.2009.godine.

Qetwe ve~eri su prijatne i dobrobi bilo oti}i u bioskop i pogle-dati neki dobar film. Me|utim,u najavama za de{avawa u na{em

gradu ovog qeta izostaju bioskopske predsta-ve. Bioskopska dvorana je, kako ocjewuje sadave} malobrojna filmska publika, smje{tenaba{ na pravom mjestu, u centru grada, u okri-qu gradskih ulica i trgova. Naàlost, ovo

jedino bijeqinsko kino ve} duì niz godinabiqeì pad posje}enosti. Razli~ita su mi{-qewa o tome za{to je prekinut kontinuitetkada je u pitawu rad bioskopa i okupqawefilmske publike i za{to u na{em gradu ve}uposje}enost nisu biqeìli ni filmovi zakoje se u susjednim op{tinama ~ekalo u reduza kupovinu ulaznice, ali kao vaàn razlogizdvajamo ~iwenicu da je bioskopska sala po-stala neuslovna, da joj nedostaju savremeniure|aji. Kinooperater u bijeqinskom bio-skopu kaè da je posqedwa projekcija koju jena{a publika mogla pogledati bila krajemmarta kada je prikazan film ,,Sveti Georgijeubiva a`dahu”. I mada se ne zna kada }e pono-vo da se zavrti traka sqede}eg filma u salina{eg bioskopa, nadamo se da na taj kulturnidoga|aj ne}emo ~ekati predugo, te da }e se iqubiteqi sedme umjetnosti pojaviti u ne{tove}em broju. Razlog za optimizam je taj {to sunastavqeni prekinuti radovi na renovirawubioskopske zgrade. M.R.

NI VEÊRASNEMA PREDSTAVE

GODI[WASKUP[TINA UDRU@EWA

Sre}na slava!



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.20

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 004 251U Bijeqini, dana 01. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 251, po zahtjevuMILORADA GAJI]A sina Branka iz Koj~inovca, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele broj: 278 po kulturi vrt 1. klase u povr{ini od 692m2, broj: 279 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 581 m2, broj: 280 pokulturi vrt 1. klase u povr{ini od 581 m2, broj: 281 po kulturi stambenazgrada u povr{ini od 90 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 34 m2, pomo}na

zgrada u povr{ini od 101 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i vrt 1. klase upovr{ini od 1179 m2, broj: 586/13 po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od1250 m2, broj: 955 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 11236 m2, broj: 956po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 825 m2, broj: 957 po kulturi vo}wak3. klase u povr{ini od 723 m2, broj: 958 po kulturi wiva 3. klase u povr{iniod 4501 m2 i broj: 967 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 988 m2 upisaneu Pl. 74 k.o. ârda~ine - Koj~inovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 74 k.o. ârda~ine- Koj~inovac upisan je Gaji} (Branka) Milorad sa dijelom 1/1.

U postupku uspostave novog zemqi{nokni`nog ulo{ka Milorad Gaji} sinBranka je stekao pravo na ukwi`bu prava svojine na predmetnim nekretni-nama sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk

}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0 - DN - 08 - 004 182U Bijeqini, dana 10. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 182, po zahtjevuNOVAKA POPOVI]A sina Mili}a iz Batkovi}a, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao katastarske parcele broj: 485 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od91 m2, stambena zgrada u povr{ini od 46 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 28m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 73 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 40 m2,pomo}na zgrada u povr{ini od 24 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 36 m2, po-mo}na zgrada u povr{ini od 10 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 3.klase u povr{ini od 1799 m2, broj: 486 po kulturi pomo}na zgrada u povr{iniod 19 m2 i vo}wak 3. klase u povr{ini od 1185 m2, broj: 487 po kulturi wiva3. klase u povr{ini od 1553 m2, broj: 488 po kulturi vo}wak 4. klase upovr{ini od 2008 m2, broj: 1114/4 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od5043 m2 i wiva 5. klase u povr{ini od 4488 m2, i broj: 1939 po kulturi wiva2. klase u povr{ini od 10281 m2, wiva 3. klase u povr{ini od 26776 m2 i wiva4. klase u povr{ini od 5315 m2 upisane u Pl. 336 k.o. Brodac Gorwi.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 336 k.o. Brodac

Gorwi upisani su Popovi} (Mili}a) Novak sa dijelom od 1/2 i Peji} (Mike)Vojin sa dijelom od 1/2.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`niuloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 001 084U Bijeqini, dana 29. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 084, po zahtjevu VLADEMODRAKOVI]A sina Mitra iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi-{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

k.~. br. 6553 u naravi wiva 3. klase povr{ine 3115 m2 upisane u Pl. 2826 K.O.Batkovi}.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 2826 K.O.Batkovi} upisani su Stanislav Sekuli} sa dijelom od 1000/3115, VladoModrakovi} sa dijelom od 1495/3115 i Desanka Petrovi} sa dijelom od620/3115.Prava na upis prava susvojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka steklisu Vlado Modrakovi} sin Mitra iz Bijeqine sa dijelom od 1495/3115 i Boò

Boì} sin @ivojina iz Batkov}a sa dijelom od 1620/3115.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk

}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 002 314U Bijeqini, dana 20. 07. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-002 314, po zahtjevuMUHIDINA MULABDI]A sina Zuhdije iz Sarajeva, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 22 u naravi wiva 2. klase povr{ine 9577 m2 upisane u Pl. 576 K.O.Bijeqina Selo.

Po podacima katastarske evodencije kao posjednik u Pl. 576 K.O. BijeqinaSelo upisan je Muhidin Mulabdi} sin Zuhije iz Sarajeva sa 1/1.Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je

Muhidin Mulabdi} sin Zuhdije iz Sarajeva sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.



OGLASI / ÎTUQESEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 21

I I ZZ MM A A T T I I ^ N N OO G G U U R R E E D D A AOO DD 22 99 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 5 5 .. 00 88 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 29 .07 .2009 .DO 05 .08 .2009 . GOD.

V J E N ^ A N I OD 29.07.2009.DO 05.08.2009.GOD.

Gordi} Ana, k}i Sini{e i Dijane, Toji} Wego{, sin Dalibora i Jelene, Os-toji} Mirjana, k}i Branislava i Dare, Todi} Teodora, k}i \or|a i Gordane,Lali} Ana Mirjana, k}i Sr|ana i Dragane, Milanovi} Magdalena, k}i Bla-àna i Nade, \uranovi} Marko, sin Igora i Nedeqke, Te{anovi} Milica,k}i Darka i Danijele, Radi} Nikola, sin Stojana i Dragane, Blagi} Ivan, sinSlobodana i Gordane, Gejak Mihajlo, sin Miroslava i Tijane, Azi} Teodora,k}i Dalibora i Dragane, Te{i} Iva, k}i Dragana i Gordane, @ivanovi}Aleksandar Sa{a, sin Dragana i Sla|ane, Zelenovi} Draèn, sin @ike i Mi-lene, Boì} Luka, sin Vladislava i Dragane, Boì} Petar, sin Maksima iBiqane, Mi}i} Pavle, sin Zorana i Vladane, Nikoli} Sun~ica, k}i Alek-sandra i Milene, Radenkovi} Jovan, sin Danijela i Gordane, Lazarevi} Ste-

fan, sin Milana i Dragane, Risti} David, sin Vinka i Sneàne, Damjanovi}Ivona, k}i Neboj{e i Tawe, Kneèvi} Ogwen, sin Gorana i Jelene.

Hajdarevi} Nedim i Sennewald Jasminka, Ostoji} Radivoje i Ostoji} Radojka,Aberer Thomas Maria Alfons i Tomi} Milkica, @ivkovi} Predrag i Mi}anovi}Maja, Pqevaq~i} Zoran i Pavquk Zorana, Sekuli} Radi{a, i Dragi~evi}Sneàna, Pelemi{ Goran i Spasojevi} Dijana, Durakovi} Edin i Radunovi}Tatjana, Ga}e{a Zoran i Blagojevi} Stojanka, Luki} Mladen i Petri~evi}Oqa, Lazarevi} Sini{a i [ovi} Sawa, Radovanovi} Mladen i Stojanovi}Qiqana, \oki} Milomir i Radosavqevi} Milijana, Me{anovi} Emir iPolenz Alexandra.

Milena Aksi}, ro|. 1921, Ruà Mirosavqevi}, ro|. 1962, Desanka Andri},

ro|. 1956, @arko Boì}, ro|. 1931, Mihajlo Mihajlovi}, ro|. 1934, Gojko Ris-

ti}, ro|. 1933, Bosiqka Ivanovi}, ro|. 1939, Miladin Konculi}, ro|. 1955, Go-

ran Karanovi}, ro|. 1972, Anica Simixi}, ro|. 1929, Dimitrija Doki}, ro|.

1946, Milo{ Savi}, ro|. 1927, Cvija Jovanovi}, ro|. 1913, \ulka Mujagi}, ro|.

1921, Mustafa Deli}, ro|. 1944, Milan Mi}i}, ro|. 1947, Milka Erceg, \ura|

Tomi}, ro|. 1939, Ibrahim Jakupovi}, ro|. 1947, Dragutin Zari}, ro|. 1925.

godine.

Izdajem dvosoban stan uNovom Sadu u blizini

Medicinskog fakulteta.!: 065/616-208

*****Izdajem nov nenamje{ten

jednosoban stan 36 m2 u stro-gom centru Bijeqine.!: 055/201-047

*****ûvala bih djecu ili stariju

osobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****Prodajem dvije ku}e na

istom placu u centru grada uUlici Knez Ivo od

Semberije br. 10.!: 055/553-226

*****Prodajem ku}u sa centralnimgrijawem, dvori{tem i gara-

òm. Cijena po dogovoru.! 055/209-133

*****Povoqno iznajmqujem apart-mane u Tivtu, kod hotela Pa-

lma’’, izlaz iz dvori{tana plaù.

!: +38232674450,+38267242676

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godi-

na. Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka

!066/175-407.

Upoznao bih ènu od 45 do 60godina, radi braka, koja je

stambeno zbrinuta (moja pen-zija je 600 KM).!065/844-313

Prodajem polovnu frezu,cijena 550 KM.!: 066/175-407

Bijeqina. Ul. N. abri-novi}a br. 2 izdajem ku}u

od 94 m2, telefon,kablovska TV. Ku}a ima

podrum i dvori{te.!065/829-432

Izdajem apartmane i sobena samoj obali mora sa pri-

vatnom plaòm,Herceg Novi, Bao{i}.!: 00382/31 374 083

00382/69 449 663

Prodajem ku}u uPatkova~i veli~ine 8x8,

5000 m2 placa, struja,voda, telefon.

Cijena 65.000,00 KM.!: 065/946-132

âsnim i vrijednimìvotom i radom ostaviosi trag koji se ne bri{e.

TVOJA PORODICA

12.08.2001-12.08.2009.

prof. ÊDO MATI] Qubav, plemenitost i dobrotu

dragog supruga, tate i djeda

~uvamo kao trajnu uspomenu.

SuprugaFaketa,k}erke Erdinka i Vesna,

unu~ad i zetovi

SJE]AWE

XEVDET (SUQE)SKOKI]2003-2009.

UMRLI OD 29.07.2009.DO 05.08.2009.GOD.


OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 543U Bijeqini, dana 03. 08. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 543, po zahtjevu@IVANE KOKANOVI] iz Gorweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 357 u naravi wiva 2. klase i wiva 3. klase ukupne povr{ine 2694 m2,k.~. br. 358 u naravi 2 stambene zgrade, 3 pomo}ne zgrade, dvori{te i wiva 3.klase ukupne povr{ine 1285 m2, k.~. br. 2809/1 u naravi {uma 3. klasepovr{ine 1100 m2, k.~. br. 2809/2 u naravi {uma 3. klase povr{ine 800 m2, k.~.br. 3049 u naravi wiva 3. klase i wiva 5. klase ukupne povr{ine 10023 m2, k.~.br. 3054 u naravi {uma 3. klase povr{ine 4345 m2, k.~. br. 3080 u naravivo}wak 3. klase povr{ine 1017 m2 i k.~. br. 3083 u naravi wiva 4. klasepovr{ine 2154 m2 upisane u Pl. 356 K.O. Crwelovo Gorwe.Po podacima katastarske evodencije kao posjednik u Pl. 356 K.O. Crwelovo

Gorwe upisan je Marko Kokanovi} sin Alekse iz Gorweg Crwelova sa 1/1.Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je

Marko Kokanovi} sin Alekse iz Gorweg Crwelova sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-

gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk

}e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

VODA JE @IVOTBlag ovremen i m pla}awem

Va{ i h ra~ u na obezbje|u jete

k valitet no vodosnabdi jevawe

i zdravu vodu za p i }e!

Va{ AD ,,Vodovod i

kanalizacija” Bijeqina

A.D. VO DO VO D I K ANALIZAC IJA

Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000,

Tel. +387-55-226-460, Faks +387-55-210-751,

E-maill: [email protected]




Sre}na slava!

Sre}na slava

Sveti

Pantelejmon!

Sre}na slava!



SPORTSEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. 23

POZNAT RASPORED JESEWEG DIJELA FUDBALSKOG [AMPIONATA REPUBLIKE SRPSKE

Pro{le sedmice obav-qeno je u prostorija-ma FS RS u Bawa Lu-ci `rijebawe tak-

mi~arskih brojeva na osnovu ~e-a je formiran raspored na-ednog, {esnaestog po redu,

fudbalskog {ampionata Srps-e. U Prvoj ligi RS u narednojezoni takmi~i}e se 14 klubova,

po~etak {ampionata zakazane za 15. avgust. Fudbaleri Rad-ika u prvom kolu do~ekuju no-ajliju u ligi Romaniju sa Pala,

drugom gostuju u Prwavorurotiv Qubi}a, a u tre}em im uoste dolazi ekipa Kozare.

Pored Romanije sa Pala, kojae administrativnim putem pos-ala prvoliga{, zbog kazne iz-e~ene Napretku iz Doweg [ep-a, povratnik u Prvu ligu je ikipa Sloge iz Trna. Rudar Pri-edor je oti{ao u Premijer ligu

BiH, a u drugu ligu su ispaliGlasinac iz Sokoca, Jedinstvoiz Br~kog i Borac iz [amca. Na`rijebawu u Bawa Luci, klubo-vi su dobili sqede}e takmi~ar-ske brojeve: 1. Sloga (D), 2. Dri-na HE, 3. Sloboda, 4. Sutjeska, 5.Radnik, 6. Proleter, 7. BSK, 8.Mladost, 9. Famos, 10. Romanija,11. Qubi}, 12. Kozara, 13. Drina,14. Sloga (T). Za predsjednikaKonferencije klubova Prve li-ge RS izabran je Slobodan\or-|i}, dugogodi{wi fudbalskiradnik iz Semberije. On je natoj du`nosti zamijenio MirkaLuki}a iz [amca koji je u pro-tekle dvije godine predsjedavaoovim tijelom.

Radnik u jesewem dijelu {am-pionata sedam utakmica igrakod ku}e, a {est u gostima. U ~e-tvrtom kolu Bijeqinci gostujuu Zvorniku, u {estom u Vi{eg-

radu, u osmom igraju sa Sutjes-kom u Fo~i, u jedanaestom saBSK-om u Bawa Luci, a u tri-naestom sa Famosom u Isto~nojIlixi. Kod ku}e nakon utakmi-ca sa Romanijom i Kozarom, do-

~ekuju Slogu iz Doboja, Sloboduiz Novog Grada, Slogu iz Trna,Proleter iz Tesli}a i Mladostiz Gacka.

- Ne razmi{qamo mnogo o ra-sporedu, jer se u sezoni moramosa svakim rivalom sastati dvaputa. Mi }emo kao i u pro{lojsezoni na svim utakmicama ig-rati otvoreno, sa èqom da senadigravamo i da pobje|ujemo.Koliko }emo u tome uspjeti nezavisi samood nas, ve} i od sna-ge protivnika, sportske sre}e,su|ewa i drugih faktora. Po{-to imamo utakmicu vi{e na do-ma}em terenu nego u gostima, zanas bi bilo va`no da se to nakraju polusezone vidii krozbo-dovni saldo, mada, jo{ jednomponavqam, na svim utakmicamaima}emo pobjedni~ki pristup,kaè Nikola Bala, {ef st-ru~nog {taba Radnika. T.N.

PRVO STI@E ROMANIJA

ODLAZE LI PREDRAG SOJI] I VEDRAN BOROVÂNIN IZ RADNIKA?

Iako je rukovodst-vo Ko{arka{kogklub Radnik naja-vilo juri{ na os-

vajawe {ampionske titule u{ampionaru RS i povratak uPremijer ligu BiH, jo{ uvi-

jek je neizvjesno da li }ePredrag Soji} i Vedran Bo-rov~anin, dva najiskusnija iponajboqa igra~a iz pro{lesezone, ostati u bijeqins-kom klubu. Soji}u je istekao

jednogodi{wi ugovor sa Rad-nikom i on je slobodan ig-ra~, dok je Vedran Borov~a-nin, iako je vezan ugovornomobavezom, dobio "zeleno" sv-

jetlo u potrazi za novim klu-bom.

I jedan i drugi ko{arka{nagovje{tavaju mogu}nost

odlaska, ali u upravi Radni-ka vjeruju da }e ostati vjernimati~nom klubu.

- Soji} je slobodan igra~,ali smo se u na~elu dogovo-rili da bi, ako ne dobije od-govaraju}u ponudu, wegovapomo} bila zna~ajna u poho-du na Premijer ligu BiH.[to se ti~e Borov~aninaistina je da ima ugovor, alismo se dogovorili da pod po-voqnim uslovima i on moèpromijeniti sredinu. Kakosituacija sada izgleda vrlovjerovatno je da }e ova dvaigra~a ostati u Radniku, pi-{e na zvani~nom sajtu ovogkluba.

Da li }e tako i biti zna}ese u narednih nekoliko dana.Najboqi igra~ Prve ko{ar-

ka{ke lige RS u prethodnojsezoni Vedran Borov~aninotputovao je ju~e u Kraqevogdje pregovra sa ~elnicimaSloge, dok je mogu}nost daode iz sada{weg kluba nago-vijestio i Predrag Soji} ko-

ji ne èli da govori u kom biklubu mogao da nastavi kari-

jeru.Trener Radnika Igor Mi-

hajlovi} po~etak pripremazakazao je za 10. avgust i tada}e biti jasniji status dvoji-ce ko{arka{a. Bijeqincisu najavili juri{ na Pre-mijer ligu, a do sada su an-gaòvali kao poja~awa dosa-da{we ~lanove ugqevi~kogRudara Marka Bari~anina iZorana Stevanovi}a.

T.N.

SOJI] BEZ UGOVORA

BOKSERI RADNIKA POÊLI PRIPREME ZA NASTAVAK SEZONE

Aktuelni ekipni pr-vak BiH Radnik izBijeqine po~eo jepripreme za drugi

dio Premijer lige koji po~iwekrajem septembra. Pripremamana kojima se ne}e nalaziti rep-rezentativci BiH iz ovog klu-ba i trenerMilenkoTomi} ko-

ji }e odsustvovati zbog obavezaprema reprezentaciji, rukovo-di}e doskora{wi kapitenSla-vi{a Simeunovi}.

- Na{e ambicije su poznate.@elimo da u nastavku{ampio-nata zabiqeìmo sve pobjede ipopravak poen koli~nika kojibi nam omogu}io da odbranimotitulu osvojenu u prethodnomtakmi~arskom ciklusu. Na tomputu stoji nam Slavija i s ob-zirom da ih do~ekujemo na do-ma}em ringu, na{e ambicije

nisu nerealne, tvrdi Simeuno-vi}.

Cjelokupne pripreme Bije-qinci }e provesti u svom gra-du, a baza }e im biti vlastitaprostor za treninge koji se na-lazi pod zapadnom tribinomgradskog stadiona u Bijeqini.

- Prvuprovjeru ima}emo kra-jem avgusta protiv wema~kogkluba Aj{tat. O~ekujem da }e-mo na{im bokserima omogu}i-

ti jo{ neku provjeru prije po-~etka{ampionata, isti~e mla-di{efstru~nog{taba aktuel-nog {ampiona BiH.

Sa priprema Radnika izosta-}e reprezentativac VeliborVidi} i trener Milenko To-mi}koji }e od 10. do 26. avgustaboraviti na kampu z AIBE(Svjetske bokserske federaci-

je) u italijanskom gradu Asisi- ju. Kamp za najperspektivnijesvjetske boksere odràva se ne-posredno pred po~etak Svjets-kog amaterskog prvenstva uMilanu koje po~iwe 1. septem-bra. Pored Vidi}a i Tomi}a,koji na kampu boravi kao di-rektor reprezentacije BiH, uAsisiju je i perspektivni bok-ser iz Biha}aIsmet@eri} ko-

ji je kandidat za u~e{}e na sv- jetskom {ampionatu. T.N.

KAKO PRETE]I SLAVIJU

RUDAR IZ UGQEVIKA POJAÂOSE U POSQEDWI ÂS

Posqedwe daneprelaznog rokarukovodstvo Ru-dara odradilo je

na udarni~ki na~in, pa jepristupnice za "zeleno-cr-ne" potpisalo ~ak sedamfudbalera me|u kojima sviimaju vi{egodi{we iskust-vo u entiteteskim fudbals-kim ligama. Nekoliko danaprije toga za {efa stru~nog{taba postavqen je Drago-mir Jovi~i}, ~ime su Ugqe-vi~ani najavili mnogo ve}eambicije nego {to su bile upro{loj sezoni.

- Dobili smo vrlo kvali-tetna poja~awa, ali je sasvimizvjesno da ne}emo imati do-voqno vremena da se fizi~-ki pripremimo i uigramosastav. No, nemamjesta kuka-wu, gleda}emo da vrijeme ko-je nam je na raspolagawu is-koristimo na najboqi mogu-}i na~in. Pored redovnihtreninga do sada smo odig-rali tri pripremne utakmi-ce, a u utorak imamo gener-alku saGoricom u Pu~ilama.Ni raspored na startu nije

nam i{ao na ruku, jer u prva~etiri kola imamo te{kagostovawa u Bratuncu i Ja-wi, kaè Dragomir Jovi~i}.

Sigurno je da su dovo|e-wem kvalitetnih fudbaleraporasle i ambicije Rudara unovoj sezoni.

- Da smoodradili ciopri-premni period kako trebamogao bihrealno govoriti odometima ovog tima. Mojevi|ewe situacije je da po-ku{amo u jesewem dijelu se-zone osvojiti {to ve}i brojbodova i onda, tokom zimskepauze, sjesti i vidjeti {ta ikako daqe. Vidqivo je da jesada u Rudaru mnogo boqaat-mosfera i na nama u stru~-nom{tabu i igra~kom kadruje obaveza da dobrim igramai rezultatima pratimo ono{to od nas èli rukovodst-vokluba, tvrdi Jovi~i}.

U prelaznom roku u Rudarsu stigli golman Bori{aBodiroga i napada~ ZoranIvi} iz Sutjeske iz Fo~e,Mladen Mitrovi} i @eqkoGavrilovi} iz BijeqinkogRadnika, Radenko Blagoje-vi} i Hamdija Spre~akovi}iz Slavena (@ivinice), dokse iz {ama~kog Borca vra-tio Darko Lazi}. Uz Mla-dena Stjepanovi}a, Gorana iDragana Simiki}a i ostaleigra~e, Rudar }e imati res-pektabilnu ekipu. T.N.

DOSTA BORBEZA OPSTANAK

AMBICIJE PODRIWA IZ JAWE

Utakmicom protiv Dri-ne iz Zvornika odig-ranom u srijedu Pod-riwe je uvelo u zavr-

{nu fazu pripreme za predsto-e}i {ampionat Druge fudbal-ke lige RS, grupa "istok". [eftru~nog {taba Mirsad Alajbe-

zadovoqan je pripremnimeriodom i smatra da }e ekipa izawe i u narednoj sezoni biti urhu drugoliga{kog fudbala.- Uradili smo tokom priprema

{to smo planirali. Imalidovoqan broj prijateqskih

a i povrede su nas mi-i zbog toga sam uvjeren

sasvim spremni ulazimo u na-{ampionat.Na{eambici-

vezane su za vrh tabele, madanikakav imperativ da

prvo mjesto. @elimose nadigravamo sa svim, da ig-

napada~ki i dopadqiv fud-a rezultat }e do}i sam po

, smatraAlajbegovi}.Podriwe je ostalo bez ~etiri

rvotimca iz prethodne sezone, az drugih klubova su dovedenava fudbalera (Babi} i Hoxi})ok se nakon {estomjese~ne pau-e aktivirao Bekir Sofi}.

- Mislim da smo za nijansu bo-i iskusniji nego prethodne

Igra~ki smo otprilikeistom nivou, alismosvizajed-za jednu sezonu iskusniji i

{to bi trebalo da se od-i na rezultate koje}emopo-

U pripremnom periodu Podriwee odigralo tri utakmice sa pre-

mijerliga{ima. Sa OlimpikomVeleòm susreti su zavr{eni

ez pobjednika, a jedino je usp-ela da slavi Sloboda iz Tuzle.

- Te utakmice bile su na{ dugna{im vjernim navija~i-

Pokazali smo da moèmo danosimo i sa ja~im ekipama od

Protiv Slobode nas je sti-umor, jer smo sve te utakmice

u periodu od deset dana,ne àlimo. Ekipa je stekla

samopouzdawe postiù-dobre rezultate protiv pre-

, tvrdiAlajbegovi}.

OPET U GORWEM DOMU

NikolaBala

@EQKOGAVRILOVI]:Od naredne

sezone u zeleno-crnom dresu



V a { a P a v l o v i } I n t e r n a t i o n a l B a n k

Sre}na Vam slava Sveti Pantelejmon!

Sre}na slava

Sveti

Pantelejmon!

semberske novine [broj 710, 6.8.2009]

Documents