Agencija za odgoj i obrazovanje10 000 Zagreb, Badalićeva 24

Dječji vrtić “Potočnica”,10 000 Zagreb, Avenija grada Vukovara 18 Dječji vrtić “Ivana Brlić Mažuranić”, 10 000 Zagreb, Cerska bb

Seminar

KVALITETNO UVOĐENJE PRIPRAVNIKAU ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

Seminar

KVALITETNO UVOĐENJE PRIPRAVNIKAU ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

Uvod u temu - cilj i svrha seminara Zakonske osnove organizacije i provedbe stručnih

ispita Stručne osnove Organizacija programa stažiranja i izvješćivanja

PROGRAM I ORGANIZACIJA STAŽIRANJA IPOLAGANJA STRUČNIH ISPITA ODGOJITELJA

PROGRAM I ORGANIZACIJA STAŽIRANJA IPOLAGANJA STRUČNIH ISPITA ODGOJITELJA

Uvod u temu:

razmjena iskustava početnika teškoće pripravnika i mentora uloge i zadaće članova povjerenstva za stažiranje raskorak i nedostaci školovanja – zahtjevi prakse i suvremene spoznaje velike profesionalne odgovornosti pripravnika

Koncepcija stažiranja i stručnih ispita:

humanističko-razvojna orijentacija Programskog usmjerenja 1991. s općim i nacionalnim obilježjima

održivi razvoj istraživački pristup i zajedničko učenje svih sudionika ne poučavanje, nego poticaji, otkrivanje, doživljavanje, kritički stav, stvaralačko

prerađivanje, novo iskustvo bogati kontekst i fleksibilnost podrška i razumijevanje partnerstvo svih, a osobito roditelja

Naglašene teme:

prava djeteta – opća i posebna razvoj potrebe poticanje igra istraživanje stvaralaštvo komunikacija prihvaćanja nenasilno rješavanje sukoba krizne situacije (intervencija) prevencija patologije osobnost – identitet s pozitivnom slikom o sebi

Načini usavršavanja odgojitelja:

iskustveno učenje u grupi literatura i diskusije dobri modeli i rasprave obavezne teme i posebni interesi pravo na pomoć stručnog tima (ravnatelj, mentor, stručni suradnici) stalno praćenje i pomoć pripravnika samovrednovanje i vrednovanje svih sudionika (osvješćivanje razine kvalitete odgojno-obrazovnog rada ...)

NAJČEŠĆEBIRANE TEME :

NAJČEŠĆEBIRANE TEME :

• Adaptacija djeteta u novoj sredini jaslica / vrtića i postupci odg. i roditelja• Dijete, kreativnost, odgojitelj• Uloge i postupci odgojitelja u aktivnostima s djecom• Osobine suvremenog, kvalitetnog odgojitelja• Uloga odgojitelja u provođenju programa predškole• Djelovanje odgojitelja na socijalno-emotivni razvoj djeteta• Poticanje razvoja darovite djece u skupini• Aktivnosti izražavanja osjećaja i uloga odgojitelja u tome• Razvojni i integracijski pristup u planiranju, programiranju, praćenju i

vrednovanju odgojno-obrazovnog procesa u dječjem vrtiću• Dijete i lutka• Dijete i slikovnica• Razvoj slike o sebi kod predškolskog djeteta i postupci odgojitelja• Organizacija poticajnog prostora, materijala i vremena za dječje aktivnosti u

predškolskoj ustanovi• Djeca s posebnim potrebama u predškolskoj ustanovi• Integracijski pristup učenju u dječjem vrtiću• Primjena integralne metode u predškolskoj ustanovi• Dječji projekti u odgojno-obrazovnom radu odgojitelja

UVOĐENJE PRIPRAVNIKA U SAMOSTALNI RAD

UVOĐENJE PRIPRAVNIKA U SAMOSTALNI RAD

Osnovni propisi koji se odnose na pripravnike / stručne ispite:

Zakon o radu: članak 25 – 29 Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi: članak 28 i 56 Pravilnik o načinu i uvjetima polaganja stručnog ispita odgojitelja i stručnih

suradnika u dječjem vrtiću (+ ispravak pravilnika N. Novine br. 4/1998.) Kolektivni ugovor za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba:

članak 11 – 16 Pravilnik o radu (isti svi vrtići u Zagrebu (?): članak 18 – 19) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja (N- Novine br.

63/08)

• nakon početka rada pripravnika vrtić je obavezan:• - imenovati Povjerenstvo za stažiranje• - prijaviti stažiranje Ministarstvu prosvjete i sporta• - izraditi program pripravničkog staža i predložiti ga Odgojiteljskom vijeću na

usvajanje • početak stažiranja (prvi dan radnog odnosa ili najkasnije 15 dana nakon početka

zasnivanja radnog odnosa)• povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj vrtića, mentor pripravnika, stručni suradnik –

pedagog) izrađuje prijedlog programa stažiranja, a OZV taj program prihvaća• zadaća Povjerenstva (pedagoška i metodička pomoć pripravniku, praćenje napredovanja

pripravnika)• program pripravničkog staža • stručno usavršavanje pripravnika (aktivno sudjelovanje u svim oblicima usavršavanja)• tijekom stažiranja pripravnik je obavezan biti nazočan radu mentora najmanje 30 sati• mentor je obavezan biti nazočan radu pripravnika najmanje 10 sati• Povjerenstvo za stažiranje biti će nazočno radu pripravnika najmanje dva puta tijekom

stažiranja• Povjerenstvo izrađuje izvješće kao prilog prijavi za stručni ispit• stručni suradnik biti će nazočan radu pripravnika najmanje dva puta tijekom stažiranja• dnevnik stažiranja (vodi ga pripravnik)• evidencija o ostvarivanju pripravničkog staža (vodi ju mentor pripravnika)

STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA

STAŽIRANJEPRIPRAVNIKA

• Dosadašnja iskustva u provedbi polaganja stručnih ispita:

- organizacija polaganja stručnog ispita - upoznavanje pristupnica s članovima Povjerenstva- pismeni dio ispita- dogovor o temi i pripremi, hospitiranje u grupi- praktični dio ispita u grupi- usmeni dio ispita: sadržajna analiza pismenog ispita, ocjena pismenosti, analiza

praktičnog dijela ispita, pitanja iz teorije pedagogije predškolskog odgoja, pitanja iz područja zakona

• Organizacija, stanje, provedba i problemi polaganja stručnih ispita

ISKUSTVA IZ PRAKSE POLAGANJASTRUČNIH ISPITA U DV “POTOČNICA”

ISKUSTVA IZ PRAKSE POLAGANJASTRUČNIH ISPITA U DV “POTOČNICA”

PISANIRAD

PISANIRAD

vrijeme pisanja: do 4 sata teme: - od tri ponuđene teme pripravnik odabire jednu - psihološke su i pedagoško-metodičke naravi - dopuštena je uporaba Hrvatskog pravopisa - teorijska razrada teme s primjerima iz vlastite prakse i glavnim izvorima spoznaja organizacija pismenog dijela ispita vrednovanje pismenih radova (tajnik ispitnog Povjerenstva, predsjednik ispitnog Povjerenstva, profesor

hrvatskog jezika) - profesor metodike ocjenjuje sadržaj pismenog rada sa psihološkog, pedagoškog i

metodičkog stajališta - profesor hrvatskog jezika ocjenjuje pismeni rad s jezičnog stajališta

PISATI ZNAČI - svladati tehniku pisanja- logički povezivati riječi u rečenice, a rečenice u cjelovitu smislenu cjelinu koja mora: a) odgovarati svojoj namjeni b) biti jasna, razumljiva i pregledna; - poznavati pravopisno - gramatičke zakonitosti;- primijeniti primjerena izražajna sredstva i postupke;- uspostaviti jezični i logički sustav koji se temelji na rasporedu i međusobnim odnosima riječi

i rečenica;-znati kompozicijski i stilski organizirati sadržaj teksta.

PISANI TEKST- slijed međusobno povezanih rečenica koje govore o istoj temi;- sustav obavijesti o nekoj temi koje su logički i gramatički organizirane u smislenu cjelinu. PISANIM TEKSTOM (SASTAVKOM)- izriču se u logičko-kompozicijskom i gramatičko-stilskom sustavu obavijesti i poruke teme- prenosi se misaoni ili osjećajno-misaoni odnos pisca prema temi

PISANIRAD

PISANIRAD

OBILJEŽJA PISANOGA TEKSTA :1. predmet - tema = tematsko - sadržajna osnova teksta2. jezično-stilska obilježja: - leksička- gramatička- pravopisna

PISANJE obuhvaća sljedeće sastavnice pismenosti:- SADRŽAJ- JEZIK ostvaruju se u različitim oblicima- STIL (pismo, priopćenje, vijest, izvještaj, zapisnik, intervju, pripovijetka, dnevnik, opis, putopis, prikaz, rasprava, esej)- PRAVOPIS

VRSTE TEKSTOVA određuju se prema:- sadržaju- izrazu (stilu)- namjeni

PISANIRAD

PISANIRAD

RASPRAVA- posebna vrsta pisanoga teksta u kojem se rasvjetljava, dokazuje ili osporava određena tvrdnja (teza)Ovisno o temi i pristupu govorimo o stručnoj ili znanstvenoj raspravi. Stručna i znanstvena rasprava služi se stručnim i znanstvenim jezikom, stručnom i znanstvenom terminologijom. SASTAVNICE RASPRAVE : 1. UVOD - iznošenje temeljne teze 2. RAZRADA (glavni dio) - razrada temeljne misli 3. ZAKLJUČAK - izvodi se na temelju uvodnog i završnog dijela

PISANJE RASPRAVE obuhvaća:- pripremni dio (odabir teme)temu uključujemo u vlastito asocijativno i informacijsko polje- prikupljanje gradiva ostvaruje se traženjem novih podataka, novih informacija, novih primjera na kojima će se temeljiti oblikovanje teksta- izbor i raspored pojedinosti na temelju popisanih podataka, informacija i citata utvrđuje se njihov raspored u tekstu, a pojedinosti se uključuju u uvod, razradu ili zaključak- oblikovanje tekstajezična organizacija u kojoj se lančano povezuju rečenice tako da svaka nova rečenica proizlazi iz prethodne rečenice

PISANIRAD

PISANIRAD

ESEJ (ogled, franc. essai - literarni pokušaj)- subjektivno - odnos autora prema temi: subjektivan odnos autora prema sadržajima(osjećaji, asocijacije, misli,) afektivna povezanost s temom- objektivno - znanstveno stajalište: autor piše o znanstvenim spoznajama služi se pojmovnim govorom i stručnim nazivljemsadržaj - različitosti tema

vrste eseja:literarni, filozofski, politički, likovni, povijesni, sociološki, glazbeni, zemljopisni, pedagoški, filmski, prirodopisni, antropološki, kazališni, ekološki, kulturološki

PISANJE ESEJA- odabir teme i izvora- zauzimanje stava prema sadržaju- utvrđivanje redoslijeda u iznošenju sadržaja- određivanje načina uključivanja citata u vlastiti tekst PREGLED TEKSTA- provjera gramatičko-pravopisne razine teksta- provjera povezanosti (konzistentnosti) teksta- izostavljanje suvišnog (eventualna ponavljanja)- čitanje dovršenog teksta u sebi

PISANIRAD

PISANIRAD

PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA

PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA

Ime i prezime:Dječji vrtić:Odgojitelj – mentor:(podaci se odnose na Ustanovu iz koje pripravnik dolazi)

Pisana priprava za izvođenje praktičnog radaTema/područje/djelatnost

Dobna skupina djece:Odgojitelj – sustručnjak:Datum izvođenja:(podaci se odnose na Ustanovu u kojoj pripravnik polaže stručni ispit)

(2, 3 … str.)

Polazišta iz orijentacijskog razdoblja programa skupine:

Tema/područje/djelatnost

Zadaće (razvojne, integrativne):

Kontekstualni uvjeti (organizacija prostora, materijali, sredstva, pomagala):

Predviđene aktivnosti u vremenskom i metodičkom slijedu (planirani poticaji, očekivani smjer djetetovih akcija i predviđena uloga odgojitelja):

Artikulacija središnje aktivnosti:

PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA

PISANA PRIPRAVA ZAIZVOĐENJE PRAKTIČNOG RADA

PRAKTIČNIRAD

PRAKTIČNIRAD

mogućnost pristupa bez obzira na ishod pismenog dijela ispita određivanje teme/područja/djelatnosti pripremanje za rad je samostalno (u suradnji s mentorom i stručnim timom iz

Ustanove pripravnika) izvedba praktičnog rada prisutni članovi ispitnog povjerenstva raščlamba rada s metodičkog gledišta vrednovanje praktičnog rada

KRITERIJI ZA ANALIZU OSTVARENE DJELATNOSTI :

KRITERIJI ZA ANALIZU OSTVARENE DJELATNOSTI :

OSTVARENJE PLANIRANIH ZADAĆA (procjena dobitaka i postignuća djece obzirom na ostvarene djelatnosti)

UOČAVANJE I UVAŽAVANJE SITUACIJSKIH POTICAJA (zadovoljavanje aktualnih potreba, razvijanje spontanih ideja, inicijativa i interesa djece)

PROCJENA KONTEKSTUALNIH UVJETA (obzirom na ostvarenje planiranih i poticanje spontanih aktivnosti djeteta)

PROCJENA INTERAKCIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH ODNOSA (odgojitelja i djece te djece međusobno)

USMENIISPIT

USMENIISPIT

vrijeme polaganja: do 40 minuta usmeni ispit polažu pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili

praktični rad polaže se pred svim članovima ispitnog Povjerenstva ispituje se pedagoško-psihološka i metodička znanja, zakonski i programski propisi

koji reguliraju djelatnost pedagoškog odgoja i naobrazbe te Ustav Republike Hrvatske

vrednovanje: zaključnu ocjenu dogovorno utvrđuju članovi ispitnog povjerenstva