UNIVERZITET U ZENICIEKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad iz makroekonomije

«Teorija ponude»

Profesor: doc. dr. Ishak Mešić

Zenica, 13.12.2008.godine

Radio:Obradović Nedim 467-R-07

Sadržaj

1. Uvod ............................................................................................................... 32. Pojam i zakon ponude ..................................................................................... 43. Funkcija ponude .............................................................................................. 54. Determinante ponude ...................................................................................... 75. Elastičnost ponude .......................................................................................... 96. Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude ...................................................... 127. Ponuda i ponuđena količina ........................................................................... 158. Zaključak ....................................................................................................... 179. Literatura ....................................................................................................... 18

2

1.Uvod

Pod ponudom neke robe na određenom tržištu u određenom periodu podrazumijevamo one

količine te robe koje su proizvođači voljni isporučiti na tom tržištu i u tom razdoblju pri

određenim cijenama.

Ponuda, dakle pokazuje prodajnu spremnost proizvođača neke robe pri različitim cijene te

robe, odnosno pokazuje koje se količine te robe (ili usluge) mogu kupiti pri svakoj mogućoj

cijeni na određenom tržištu u određenom vremenu.

Koju će količinu te robe proizvođači stvarno ponuditi na datom tržištu u određenom

momentu, odnosno koja će se količina te robe moći stvarno kupiti na određenom tržištu u

promatranom razdoblju ovisi o visini cijena koju ta roba ima na tržištu u tom vremenu

promatranja.

Konzervativno, ponuda jest, jednako kao potražnja, definirana u odnosu na cijene. Ona

izražava određenu funkcionalnu vezu između ponuđenih količina neke robe i mogućih cijena

što se vidi na određenom tržištu u određenom vremenu promatranja.

Ako se zanemare određena odstupanja i apstrahira od ekonomskih odnosa s inozemstvom

(izvoz i uvoz), može se reći da struktura i obim nacionalne proizvodnje roba određuju obim i

strukturu ponude na domaćem tržištu.

3

2. Pojam i zakon ponude

Iako se smatra da su ponuda i potražnja samo polovi jednog te istog jedinstva, specifičnosti

ponude razmatrat ćemo posebno.

Ponuda je količina robe ili usluga koju su proizvođaći spremni proizvesti pri svim cijenama u

određenom razdoblju i na određenom tržištu1.

Dakle, ponuda nije isto što i prodaja. Ponuda vremenski prethodi prodaji. Svaka ponuda ne

mora značiti i prodaju. Za realiziranu robu može se ostvariti cijena ponude, ili cijena

potražnje, ili dogovorena cijena.

Prvu matematičku formulaciju zakona ponude, tj. odnosa između visine tržišne cijene i

količina robe koji su ponuđači voljni prodati u određenom vremeni i na određenom tržištu,

dao je A.A. Cournot. Istražujući tržišna kretanja on je konstatirao da je ponuđena količina

neke robe izvijesna funkcija njene cijene i da se na visini generalizacije tržišnih iskustava, ta

funkcija može bliže odrediti kao funkcija čija je prava izvod po cijeni (p) veća od nule, tj. kao:

sx= f (px)

f `(px)> 0

Naime, u pravilu, uvijek će robni proizvođači biti voljni ponuditi veću količinu svojih

proizvoda kad im je, cijena veća. Obrnuto, ako je cijena neke robe niža, uslijedit će restrikcija

proizvodnje te robe i njene ponude. Ovu ovisnost izražava skala ponude. Ona obuhvata

brojčani niz koji označava koje će sve količine neke robe ponuditi proizvođači pri različitim

cijenama te robe. Uzmimo hipotetički primjer tabele 1. gdje je za svaku cijenu (p) robe X

dana odgovarajuća količina (Qx) koju će prizvođači biti voljni ponuditi tržištu u razmatranom

vremenskom razdoblju.

Tablica 2.1. Skala ponude

1 Armin Avdić, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 22.

4

Složenija funkcija ponude izražava se ovako:

Qp=f(C,Cs,Tp,D,N),

gdje je: Qp = količina ponude, f = međuzavisnost, C = cijene proizvoda koji se nude, Cs =

cijene supstituta,Tp = troškovi proizvodnje, D =potražnja za proizvodima, N= ostali faktori.

3. Funkcija ponude

Funkcija ponude grafički je izraz skale ponude. Krivulja ponude ima pozitivan nagib, što

znači da se porastom cijena povećavaju i količine proizvoda koje se nude. Međutim, odnosi

između količine i cijene nisu proporcionalni, funkcija ponude ima različite oblike.

Treba primijetiti da se finkcija ponude, za razliku od funkcije potražnje, u pravilu penje

najviše i udesno- od jugozapada ka sjeveroistoku, kako kaže P. Samuelson.

To pokazuje da se količina ponuđene robe i kretanje cijena nalaze u odnosu poređenja

ovisnosti: Q se povećava kada p raste, i obrnuto, Q se smanjuje kada p opada. To je funkcija

postepeno rastuće ponude koja pokazuje da proizvodne odluke robnih proizvođača u velikoj

mjeri ovise o kretanju cijena. Odluke o tome što će se prizvoditi, kako će proizvoditi, kao i za

koga će proizvoditi u mnogo čemu su određene veličine i kretanjem tržišnih cijena.

Konsekventno, ne utječe samo proizvodnja (i ponuda) na kretanje cijena, nego i o kretanju

cijena u mnogo čemu ovise proizvodne odluke i ponašanje robnih proizvođača.

Oscilacije tržišnih cijena najviše i najniže ne mogu ostati bez posljedica na obim i strukturu

proizvodnje (i ponude) robnih proizvođača, kao i na način na koji oni tu proizvodnju

ostvaruju.

5

Slika 3.1. Funkcija ponude

Razumije se, i ovdje, kao u primjeru potražnje, intenzivnost te ovisnosti nije uvijek i u slučaju

svake izolirane robne vrste ista. Stepen osjetljivosti, odnosno reagiranja opsega ponuđene

količine na primjeru cijena nije u svakom pojedinačnom primjeru jednak.

Kako cijena raste, tako se povećava ponuđena količina. Kako cijena pada, tako se smanjuje

ponuđena količina .

Kao što je već rečeno, funkcija ponude je uobičajeno rastuća, to jest pozitivna, zato što je

proizvodnja svake dodatne jedinice proizvoda sve teža i skuplja, barem u kratkom roku.

Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije ponude je funckija

dok je graf linearne funkcije ponude prava. Graf linearne funkcije ponude određen je

jednačinom Qs = c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina

jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed

djelovanja zakona opadajućih prinosa. Graf linearne funkcije ponude

6

4. Determinante ponude

Determinante ponude su zavisne varijable. Naime, determinante ponude ovise o:

a) vrsti proizvoda

b) namjeni proizvoda

c) vremenu ponude

d) razini razvoja proizvodnih snaga

e) političkoj situaciji u zemlji

f) tipu tržišta

Sve determinante ponude možemo podijeliti u dvije osnovne skupine:

a) Opće determinante ponude

b) Posebni (specifične determinante ponude)

C.A Tisedell navodi opće determinante ponude:

a) cijena drugih proizvoda

b) stanje tehnologije

c) očekivanja budućih cijena

d) stepen korisnosti roba

R.G. Lipsey i P.O. Steiner navode sljedeće opće determinante ponude:

a) ciljevi firme

b) stanje tehnologije

c) cijena proizvoda i cijena drugih proizvoda

d) cijene faktora proizvodnje

Opće determinante ponude su svi oni faktori ponude koji bitno ne zavise o vrsti i namjeni

proizvoda.

Posebni faktori ponude jesu oni faktori ponude koji u većoj mjeri utječu na ponudu pojedinih

vrsta roba.

U njih spadaju:

a) determinante ponude potrošnih dobara

b) determinante ponude proizvodnih dobar

7

Znači možemo reći da su faktori ponude:

-cijene inputa

-cijene povezanih dobara

-očekivane buduće cijene

-broj ponuđača

-primjenjena tehnologija

UTICAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU

- Ako cijene inputa rastu povećavaju se troškovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje.

Funkcija ponude se pomjera ulijevo.

- Ako cijene inputa padaju, smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava.

Funkcija ponude se pomjera udesno.

UTICAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU

- Ako cijene supstituta u proizvodnji rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta

padaju ponuda se povećava.

- Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.

UTICAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU

- Ako se očekuje porast cijena dobara u budućnosti i time i profit, smanjit će se tekuća

ponuda.

- Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit, povećat će se tekuća ponuda.

UTICAJ BROJA PONUĐAČA NA PONUDU

- Što je broj ponuđača veći i ponuda je veća.

- Što je broj ponuđača manji i ponuda je manja

UTICAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU

- Što je tehnologija savremenija i efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Funkcija

ponude pomiče se u desno.

- Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Funkcija

ponude pomiče se ulijevo

8

5. Elastičnost ponude

Elastičnost je grčka riječ, što znači rastezljiv, gibak. Taj je pojam prenesen iz fizike u

ekonomske nauke. A. Courlton je formulirao pojam elastičnosti, a A. Marshall je pokazao

način mjerenja elastičnosti. U teoriji elastičnost ima veliko značenje.

Elastičnost se izražava omjerom promjene jedne varijable u odnosu na promjene druge

varijable:

Relativna promjena jedne varijable

E = ----------------------------------------------

Relativna promjena druge varijable

Kao varijable najčešće se uzimaju ponuda, potražnja, cijena i dohodak. Elastičnost se može

mjeriti u jednoj točki na krivulji potražnje (point elasticity) i na luku krivulje potražnje (arc

elasticity).

Varijacijama varijabli i mjesta izražavanja na funkciji potražnje dobivaju se različite mjere

elastičnosti, npr. elastičnost ponude s obzirom na cijene, elastičnost ponude s obzirom na

dohodak , elastičnost potražnje s obzirom na dohodak, lučna elstičnost, unakrsna elastičnost

itd.

Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena

promijeni2.

Es =

Elastičnost ponude predstavlja količnik promjene ponuđene cijene i promjene cijene.

Ponuda može imati sljedeće razine elastičnosti:

Elastična ponuda ima koeficijent veći od 1 (naprimjer, za trajna dobra koeficijent

elastičnosti je procijenjen na 1,1). Krajnji je slučaj savršeno (apsolutno) elastične

2 Armin Avdić, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 22.

9

ponude, pri kojoj se ponuđena količina mijenja pri beskonačno malim promjenama

cijene, te je u tom slučaju koeficijent elastičnosti beskonačan. Ponuda je razmjerno

elastična ako se ponuđena količina značajno mijenja pri promjeni cijene.Ima

koeficijent elastičnosti veći od 1. Primjer, cijena električne struje.

Neelastična ponuda ima koeficijent manji od 1 (za hranu koeficijent elastičnosti je

procijenjen na 0,4). Ponuda je savršeno neelastična ako se ponuđena količina uopšte

ne mijenja, a koeficijent elastičnosti jednak je nuli. Kod razmjerno neelastične ponude

se ponuđena količina neznatno mijenja, a koeficijent ima vrijednost između 0 i 1.

Primjer je ponuda umjetničkih djela.

Jedinično elastična (stabilna) ponuda ima koeficijent jednak 1.

Slika 5.1. Elastičnost ponude

-Što je funkcija ponude položenija tim je veća i njena elastičnost.

-Što je funkcija ponude strmija tim je njena elastičnost manja, a neelastičnost veća.

Način izračunavanja koeficijenta elastičnosti ponude (Es) može biti dvojak:

a) u obliku koeficijenta elastičnosti u (bilo kojoj) točki

b) u obliku koeficijenta elastičnosti u središnjoj točki (prosječna elastična)

10

Koeficijent elastičnosti ponude u (bilo kojoj) točki izračunava se po formuli:

(Q1-Q0) P0

Ep = -----------------------

(P1-P0) Q

Kao i kod elastičnosti potražnje, pogodniji je za praktičnu primjenu koeficijent elastičnosti

središnje točke, to jest koeficijent prosječne elastičnosti ponude po formuli:

Q1- Q0 P1+P0

Ep = ---------------- x ----------------

Q1+Q0 P1-P0

DETERMINANTE ELASTIČNOSTI PONUDE

- Raspoloživost proizvodnih kapaciteta

- Mobilnost proizvodnih faktora

- Stanje zaliha

- Vrijeme

- Dužina proizvodnog procesa

UTICAJ DETERMINANTI NA ELASTIČNOST PONUDE

-Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je mobilnost

proizvodnih faktora visoka.

-Ponuda će također biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike,

ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog

procesa kraća.

-Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je

mobilnost proizvodnih faktora ograničena.

-Ponuda će također biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda

male, ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog

procesa duže.

11

6. Koeficijent cjenovne elastičnosti ponude

Ovo reagiranje visine ponuđene količine neke robe na promjenu njene cijene naziva se

cjenovna elastičnost ponude. Indikaciju u stupnju te osjetljivosti i reagiranja visine ponuđene

količine neke robe na promjene u njenoj cijeni daje nam koeficijent cjenovne elastičnosti

ponude, koji izražava odnos između postotne promjene u visine ponuđene količine neke robe i

postotne promjene u veličini tržišne cijene te robe.

Drugim riječima, koeficijent cjenovne elastičnosti ponude izračunava se dijeljenjem postotne

promijene u visini ponuđene količine neke robe s postotnom promjenom u razini cijene te

robe po formuli:

% promjena u Qx d Qx d px px d Qx

Es = --------------------------- = --------- : ---------- = -------- * ----------

% promjena u px Qx px Qx d px

Ovaj će koeficijent biti pozitivan, jer su u pravilu krive ponude pozitivnog nagiba. Prema

tome, ovdje u pravilu neće biti potrebno apstrahirati3 predznak kao što je to bio slučaj kod

mjerenja cjenovne elastičnosti potražnje. Međutim, razumije se, u primjerima iznimnih krivih

ponude s negativnim nagibom (tzv. Regresivne funkcija ponude) ponovno će se morati,

prilikom utvrđivanja stepena cjenovne elastičnosti ponude, ignorirati negativni predznak

koeficijenta uz naznaku nagiba krivulje ponude.

Osim toga, i taj koeficijent elastičnosti jednako kao i u slučaju cjenovne elastičnosti potražnje,

može biti veći, jednak ili manji od jedan. Pri tome moguća su, također, dva krajnja slučaja: da

Es = 0, kad ponuđena količina uopće ne reagira na promjene u razini cijene, kao što je u

primjeru ponude lako kvarljive robe (npr., u slučaju ulova kvarljive ribe iznesenog na tržište

3 apstrahirati- ne uzimati nešto u obzir; odvojiti.

12

za prodaju po bilo kojoj cijeni koju će tog dana postići) – to je slučaj tzv. Vertikalne ili

savršeno neelastične ponude; ili da Es = ~ , što je u primjeru horizontalne krivulje ponude, tj.

Kada i najmanje smanjenje cijene (p) prouzrokuje pad ponuđene količine (Q) na nulu, a i

najmanji porast cijene dovodi do beskonačno velike ponude odnosne robe, što predstavlja

slučaj tzv. Horizontalne ili savršeno elastiočne ponude.

Između ovih krajnosti su slučajevi relativno elastične, jedinične i relativno neelastične

ponude, ovisno o tome da li je koeficijent Es veći, jednak ili manji od 1, respektivno.

Međutim, ovdje prestaje analogija s cjenovnom elastičnošću potražnje. Naime, ako uzmemo

normalni slučaj funkcije ponude (koja se penje pravcem od jugozapada ka sjeveroistoku), te

će uvijek umnožak cijene i ponuđene količine (px * Qx) rasti kad cijena raste i uvijek će

padati kad padne cijena odnosne robe, a pri tom će ova i bilo koja funkcija ponude oblika

pravca što prolazi kroz ishodište imati u svim tačkama koeficijent cjenovne elastičnosti

ponude jednak 1 (Es = 1).

Ako bi pak, funkcija ponude bila oblik pravca koji presjeca ordinatu (osa cijene p), imala bi

koeficijent cjenovne elastičnosti u svim tačkama veći od jedan (Es >1), a ako bi bila oblik

pravca koji presjeca apscisu (osa količine) imala bi koeficijent cjenovne elastičnosti u svim

tačkama manji od jedan (Es <1).

Efekat promjena cijene na visinu ponuđene količine biva sve veći kako se krećemo od

trenutnom ka kratkom i dalje ka dugom roku.

Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do

promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje4. Apstrihiraju li se

zalihe, u trenutnom roku ponuda je vertikalana ili savršeno neelastična.

Kratki rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećavati obim

angažovanja varijabilnih inputa5. Odatle je u tom roku i moguće izvjesno prilagođavanje

ponude promjenama u razini cijena, pa se u tim granicama očituje izvjesni stepen elastičnosti

ponude.

4 Armin Avdić, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 75.

5 Armin Avdić, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007., str. 75.

13

Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju,

završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvidne kapacitete6 jer dugi rok

obuhvata vrijeme sazrijevanja proizvodnih investicija i implicira mogućnost preduzeća da

napuste stare i podignu nove tvornice s novom tehnikom i tehnologijom proizvodnje, kao i

mogućnost ulaska novih preduzeća u datu granu ili izlaske iz starih preduzeća.

Ukratko, potpuno prilagođavanje ponude promijenama u visini cijene moguće je samo u

dugom roku, pa je i elastičnost ponude, u pravilu, najveća u tom roku

Slika 6.1. Postepene promjene elastičnosti ponude

7. Ponuda i ponuđena količina

I ovdje, jednako kao kod potražnje, treba uočiti distancu između kategorija: ponuđena

količina i ponuda, i pojava : promjena u obimu ponuđene količine i promjena u obimu

ponude.

6 Ibidem, str. 75

14

Ponuda je definirana u odnosu na cijenu. Ona izražava određenu funkcionalnu vezu između

ponuđene količine neke robe i visine njene tržišne cijene, kojom se pokazuje spremnost

proizvođača da pri nizu mogućih cijena prodaju različite količine odnosne robe na određenom

tržištu u izvjesnom vremenu. Konzekventno, promjene u visini cijene ne prouzrokuju

promjene (povećanje ili sužavanje) ponude, već samo promjene u obimu potraživane količine

odnosne robe, koje se mogu očitati krećući se po datoj krivulji ponude.

Naime, svaka tačka na nekoj funkciji ponude pokazuje količinu robe koju su proizvođači

spremni prodati pri izvjesnoj cijeni, pa se kretanjem po krivulji ponude mogu očitati promjene

u obimu ponuđene količine koje proizlaze iz promijena u visini cijene odnosne robe.

Skala (ljestvica) ponude i krivulja ponude, dakle, ostaje u ovom slučaju nepromjenjene.

Slika 7.1. Promjena ponude

Promjena (povećanje ili smanjenje) ponude označava pojavu promjene u obimu količina robe

koje su proizvođači spremni prodati pri svakoj mogućoj cijeni te robe, što se u grafičkom

prikazu očituje kao pomak date funkcije ponude udesno ili ulijevo. Premještanje cijele

krivulje ponude u desno označava povećanu a njeno premještanje ulijevo smanjenu prodajnu

spremnost proizvođača pri svakoj mogućoj cijeni promatrane robe, tj. označava povećanje,

odnosno smanjenje ponude te robe u donosu na raniju.

15

Pretpostavili se, naprimjer, da će proizvođači neke robe, uslijed izmijenjenih uvjeta

proizvodnje, moći ostvariti veći uspjeh u razmjeni (mjeren veličinom ostvarene dobiti) pri

istoj tržišnoj cijeni, očekivati je da će oni tada biti spremni prodati po toj istoj cijeni veću

količinu te robe (u jednakom razdoblju) nego ranije.

8. Zaključak

Kroz ovu osnovnu analizu ponude, može se reći da je ponuda jedna od dvije osnovne

komponente vrlo važne na tržištu, a druga je, naravno, potražnja.

To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će proizvođači biti spremni

proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu robe, zavisno o cijeni.

16

Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potražnja tržište bi se našlo u pravom kolapsu, jer tada

se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi.

9. Literatura

1. Jurin, Smiljan, Šohinger,Jasmina, Teorija tržišta i cijena, Globus, Zagreb, 1990.

2. Karić, Marin, Mikroekonomika 1. izdanje , Sveučilište J.J. Strossmayer, Osijek, 2006.

3. Online literatura: www.znanje.org; www.wikipedia.org

4. Encyclopedia Britannica 2004., CD-ROM izdanje

17

5. Klaić, Bratoljub, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979.

6. Avdić, Armin, Mikroekonomija, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

18