seminar vrste odluka

5/12/2018 Seminar Vrste Odluka - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/seminar-vrste-odluka 1/23

FAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNIH FINANCIJA

TEMA: VRSTE FINANCIJSKIH ODLUKA

Mentor: Student:

Ass. Nermin Sabitovi Adnan Melki

Br. Indeksa: 706/10-V

Travnik, januar 2012.



2

UVOD

Odluke o financiranju mogu se donositi odvojeno od odluka o investiranju.Izmeu

odluka o financiranju i investiranju postoje razlike, ali i vrlo vaneslinosti. Osnovna

slinost ovih vrsta odluka sastoji se u injenici da se i jedne idruge odluke donose na

temelju istih kriterija. Donoenje odluke o financiranjukao i odluke o investiranju zasniva

se na utvrivanju vrijednosti rizine imovine,koja je u prvom sluaju financijska, a

u drugom realna.

Vrijednost te imovine seutvruje izraunom neto sadanje vrijednosti. Tu poinju

i razlike izmeu ovihodluka. Realnim ulaganjima tvrtka koja ima konkurentne prednosti

u svojojindustriji moe lako definirati projekte s pozitivnom neto sadanjom

vrijednou.Kod financijskih odluka, zbog konkurentnosti, te prirode suvremenih

tritakapitala, vrlo je teko pronai financijske mogunosti koje rezultiraju

pozitivnomneto sadanjom vrijednou.

Postoje veoma rijetke prilike za kreiranje isplativihfinancijskih ulaganja koje se

mogu ostvariti na tri naina: prijevarom investitora,snienjem trokova ili koritenjem

subvencija, te kreiranjem novih financijskihinstrumenata. Konano, razlike investicijskih i

financijskih odluka sastoje se i u injenici da se financijske odluke mogu lako promijeniti,

dok se investicijske teemijenjaju i u pravilu veu sredstva tvrtke za due vremensko

razdoblje.



3

ODLUKE O FINANCIRANJU

Odluke o financiranju spadaju u skupinu izuzetno vanih odluka financijskih menadera,

a to se posebno odnosi na dugorone financijske odluke. Financijske odluke ukljuuju:

y koliko sredstava pribaviti iz vanjskih izvora

y treba li sredstva pribaviti na tritu vrijednosnica ili na bankovnom tritu, nacionalnom,

stranom ili eurotritu; u domaoj ili stranoj valuti

y treba li pribaviti sredstva na kratak ili dugi rok

y treba li emitirati vlasnike ili kreditne vrijednosnice

y koje vrste vrijednosnica emitirati i kada.



4

Ove odluke reflektiraju se na desnu stranu bilance, stranu koju govori kak je financirana

imovina tvrtke. Odluke o financiranju mogu se donositi odvojeno od odluka o investiranju, no

postoje i situacije kada je ove odluke nuno razmatrati zajedno. Izmeu odluka o financiranju i

odluka o investiranju postoje razlike, ali i vrlo vane slinosti. Osnovna slinost ovih vrsta

odluka sastoji se u injenici da se i jedne i druge odluke donose na temlju istih kriterija.

Donoenje odluke o finaniciranju kao i odluke o investiranju zasniva se na utvrivanju

vrijednosti rizine imovine ± imovine koja je u prvom sluaju financijska, a u drugom realna.

Vrijednost se imovine utvruje izraunom neto sadanje vrijednosti. Tu poinju i razlike izmeu

ovih odluka. Realnim ulaganjima tvrtka koja ima konkurentne prednosti u svojoj industriji moe

lako definirati projekte s pozitivnom neto sadanjom vrijednou. Razlike investicijskih i

financijskih odluka sastoje se i u injenici da se financijske odluke mogu lako promijeniti dok se

investicijske tee mijenjaju i u pravilu veu sredstva tvrtke za due vremensko razdoblje.

Financiranje iz dugoronih izvora

Dugorono financiranje predstavlja financiranje na rok dui od 5 godina kojim poduzea

dunici financiraju kupnju imovine s dugim vijekom uporabe ili financiraju vee investicijske

projekte.

Rizik je kod takvog financiranja najvei s obzirom na duinu dospijea i veliinu iznosa

novanih sredstava, pa stoga nije udno da je kamatna stopa za tako pribavljena sredstva najvia.

Poto je takav oblik financiranja najriziniji vjerovnici zahtijevaju detaljno i opseno ispitivanje

boniteta dunika to uzrokuje i visoke dodatne trokove. U veini sluajeva vjerovnici provode

kontrolu dotinog ulaganja sve dok se kredit u potpunosti ne isplati.



5

Prednost dugoronih naspram kratkoronih kredita je ta to dugorono kreditiranje nema

opasnosti koja proizlazi iz rokova dospijea glavnice kod kratkoronih kredita to stalno

ugroava solventnost dunika, kao ni opasnost da se trajna tekua imovina povea na osnovi

kratkoronog financiranja te imovine.

Procjena potreba za financiranjem iz dugoronih izvora

U normalnim gospodarskim i organizacijskim razdobljima tvrtka planira poduzimanje

bilo internih (ulaganje u opremu, zgrade, postrojenja) ili vanjskih (kupnja pogona, poduzea ili

dijelova poduzea) realnih ulaganja. Ovakva ulaganja zahtijevaju planiranje potreba financiranja

i to ulaganja u dugotrajnu imovinu, ali i ulaganja u poveanje bruto obrtnog kapitala. Pravilo je

da se ulaganje u dugotrajnu imovinu financira iz dugoronih izvora, premda se privremeno, u

oekivanju boljih trinih uvjeta, primjerice niih kamatnih stopa na tritu kapitala, ove

investicije mogu financirati iz kratkoronih izvora. Mogua alternativa je i financiranje

obnavljanjem financiranja kratkoronih izvora (revolving krediti).Procijenjene potrebe za

ulaganjem u dugotrajnu imovinu i poveanje neto radnog kapitala definiraju ukupne potrebe za

dugotrajnim financiranjem.

Jednadba za izraun ukupnih potreba za dugoronim financiranjem glasi:

ukupne potrebe ulaganje u porast

za dugoronim = dugotrajnu + neto obrtnog

financiranjem imovinu kapitala

ukupne potrebe ulaganje u (poveanje kratkotrajne

za dugoronim = dugotrajnu + imovine - poveanje

financiranjem imovinu kratkoronih obveza)



6

Ovako utvrene potrebe za dugoronim financiranjem mogu se pokriti interno

raspoloivim sredstvima ili iz vanjskih izvora dugoronog financiranja. Interni izvori raspoloivi

za ulaganje ukljuuju gotovinske primitke iz poslovanja umanjene za dividende. Razlika izmeu

potrebnih sredstava i internih izvora treba se podmiriti iz vanjskih izvora dinamikom koja je

odreena dinamikom ulaganja u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu i trokovima vezanim za

pribavljanje sredstava iz vanjskih izvora.

Vanjski izvori dugoronog financiranja su vlastiti izvori (trajni izvori - obine dionice),

kreditni izvori (obveznice i dugoroni krediti) i ostali izvori ( prioritetne dionice, waranti,

konvertibilne vrijednosnice, leasing).

Dugoroni kreditni izvori

Kredit na obronu otplatu je dugorono privatno plasirani dug. Ugovorom o kreditu

posudilac ± najee banka ± plasira sredstva zajmoprimcu koji se obvezuje na plaanje serije

kamata i glavnice prema utvrenoj dinamici. Dospijee ovih kredita moe iznositi i do 30

godina, makar se u pravilu kreu u rasponu od 1 do 15 godina.

Ovi krediti su vaan izvor financiranja za sva poduzea, a posebno mala. Uvjeti i iznos

kredita se ugovaraju u direktnim pregovorima banke i zajmotraca, a po potrebi se kasnije mogu

dogovoriti izmjene ugovora. Pokrie zajma u naim uvjetima je viestruko. Banka trai pokrie

kao to su hipoteka na dugotrajnu imovinu, polog dugoronih vrijednosnica,

osobno potpisane mjenice, gotovinsko uee i drugi instrumenti osiguranja.

Obaveze vraanja dugoronih kredita izvrava se otplaivanjemanuiteta, a moe nastupiti odmah po odobravanju kredita ili uz poek, to se

dogovara s financijskom institucijom. Troak koritenja kredita je kamata, a

ona se iskazuje kao godinja stopa. Osim kamate, financijske institucije mogu zaraunavati i

neke druge naknade za svoje usluge koje su vezane za odobravanje i koritenje kredita, a s

gledita korisnika kredita sve te usluge su troak.



7

Vraanje kreditnih obveza obavlja se sa anuitetima, a svaki anuitet u sebi sadri otplatni

dio (povrat duga po kreditu) i kamatu kao troak koritenja kredita.

Anuitet moe biti:

y fiksni ± kod njega se mijenja otplatni dio i kamata tijekom razdoblja otplate

y promjenljivi anuitet ± kod njega je otplatni dio fiksan u svim razdobljima otplate, a

mijenja se samo kamata.

Obveznice

Obveznica je dugoroni kreditni instrument kojim se emitent obavezuje na isplatu

kamatnih plaanja (kupona) i glavnice vlasniku prema unaprijed dogovorenoj dinamici.

Obveznice se izdaju s utvrenom nominalnom vrijednou.

Obveznice se izdaju s rokom dospijea preko godine dana do najee 30 godina, a moe

i s duim rokom. Pored obveznica postoje i note, kreditni instrument s neto kraim rokom

dospijea i to do 7 godina. Veina obveznica nosi polugodinju kamatu koja se isplauje

vlasnicima obveznica, a u vrijeme emisije, obveznice se izdaju uz kuponsku stopu jednakutrinoj kamatnoj stopi, to ima za posljedicu prodaju po nominalnoj vrijednosti.

Na aktivnim tritima obveznica susreu se razliite vrste obveznica. Kao osnovne klasine

vrste obveznica moemo navesti:

y hipotekarne obveznice s pokriem imovine tvrtke koje mogu biti s prioritetnim

potraivanjem, starije ili hipotekarne obveznice, i one s podreenim potraivanjem,

starije ili prve hipotekarne obveznice, i one s podreenim potraivanjem emitirane natemelju pokria s istom imovinom, mlae ili sekundarne hipotekarne obveznice.

y Zadunice ± obveznice ije pokrie predstavlja opa kreditna sposobnost emitenta, o

kojoj svjedoi rejting dodijeljen od agencije za rangiranje obveznica.

y Obveznice sa warantima su obveznice emitirane s opcijom kupnje utvrenog broja

dionica kompanije emitenta po utvrenoj cijeni na ili prije utvrenog datuma.



8

y Konvertibilne obveznice daju vlasniku pravo zamjene za obine dionice tvrtke emitenta

po unaprijed utvrenoj cijeni. Na taj nain investitoru se prua mogunost zarade dobitka

ako cijena dionice poraste, za to je spreman prihvatiti niu stopu povrata, pa je

kompaniji osiguran relativno jeftin izvor financiranja.

y Obveznice na temelju dobitka nude investitorima kamatu samo u sluaju da kompanija

emitent ostvari dobitak. Kako tvrtka ne moe zbog njih bankrotirati, predstavljaju nisko

rizian izvor korporacijskog financiranja. Stoga su posebno interesantne za kompanije u

privremenim financijskim potekoama.

y Indeksirane obveznice koriste se u zemljama s visokom inflacijom ili visokim

inflacijskim oekivanjima. Ove obveznice nose kamatu temeljenu na kretanju indeksa

koji mjeri promjenu kupovne snage kao npr. indeks potroakih cijena ili pak na temelju

kretanja cijene izabranog realnog dobra. Na taj nain kompanija je u stanju privui

investitore koji fiksnu kamatu u inflacijskim uvjetima dre rizinim i neatraktivnim

povratom, odnosno trae fiksni realni povrat.

Waranti i konvertibilne vrijednosnice

Warant je dugorona opcija kupnje odreenog broja obinih dionica kompanije emitenta

po specificiranoj cijeni ± tijekom odreenog razdoblja.

Kompanije emitiraju warante u paketu s drugim vrijednosnicama, primjerice

obveznicama. Waranti koji se prodaju u paketu mogu biti odvojivi od obveznice i odvojeno

prodani ili neodvojivi ± takvi da se mogu odvojiti od obveznice jedino pri izvrenju waranta.

Pri emisiji waranta emitent odreuje:

y izvrnu cijenu ± cijenu po kojoj se tvrtka obvezuje prodati obinu dionicu njenom

imaocu, neovisno o tekuoj trinoj cijeni



9

y pokazatelj izvrenja ± razmjer koji definira koliko dionica se moe kupiti jednim

warantom po izvrnoj cijeni

y datum istjecanja ± ovaj datum predstavlja datum nakon kojeg warant istjee. Ovo

razdoblje je obino pet ili deset godina.

Konvertibilne vrijednosnice su konvertibilne obveznice ili konvertibilne prioritetne dionice

tj. vrijednosnice koje se izdaju uz opciju konverzije u obinu dionicu tvrtke emitenta. Pri

konverziji imalac predaje obveznice da bi izvrio opciju poziva dionice. Z bog toga se

konvertibilne vrijednosnice smatraju hibridnim instrumentom koji sadri elemente i duga i

vlastitog kapitala.

Leasing

Leasing predstavlja posebnu metodu srednjeronog i dugoronog financiranja koji se

temelji na koritenju, a ne na posjedovanju investicijskog dobra. Leasing je ugovorni odnos

kojim se davatelj leasinga obvezuje pribaviti objekt leasinga (pokretna ili nepokretna stvar) od

dobavljaa objekta leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta leasinga

na odreeno razdoblje, a ovaj se obavezuje plaati mu za to odreenu naknadu.

Primatelj lesinga duan je po prestanku ugovora o leasingu bez odgaanja vratiti

davatelju leasinga objekt leasinga i u stanju odreenim ugovorom o leasingu, osim ako je

sukladno ugovoru ispunio uvjete kojima stjee pravo vlasnitva nad objektom leasinga, pravo

produenja ugovora o leasingu ili je za taj oblik leasinga sklopljen novi ugovor o leasingu.

Leasingom se mogu financirati vozila (osobna, laka dostavna, gospodarska, teretna),

graevinski i radni strojevi, oprema (medicinska, tiskarska, graevinska, IT,...), plovila,

nekretnine, ...

Prednosti leasinga su sljedee:



10

y jednostavan i potpun nain financiranja

y smanjenje osnovice poreza na dobit budui su rate porezno priznati troak

y ravnomjerno i kontinuirano investiranje u redovno poslovanje s obzirom da se ne ulau

sva raspoloiva sredstva u nabavu leasing objekta

y mogunost da leasing objekt sam sebe isplati, odnosno da se njegovim koritenjem stvara

dodatni prihod koji osigurava plaanje leasinga

y brza reakcija u sluaju tehnolokih promjena na tritu zbog jednostavnog naina

zamjene zastarjele opreme

y likvidnost i ekonomino proirenje kreditnog okvira

y mogunost financiranja imaju osobe/poduzea sa relativno manjom kreditnom

sposobnou.

Razlikujemo operativni i financijski leasing.

y Operativni leasing

Osnovni smisao operativnog leasinga je koritenje predmeta leasinga bez stjecanja

vlasnitva. Kod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasnitvu davatelja najma (leasing

tvrtke) za cijelo vrijeme njegovog trajanja, ali se po njegovom isteku moe prodati treim

osobama.

Predmet leasinga otpisuje se u knjigama davatelja leasinga te tako ne optereuje bilancu

korisnika leasinga.Prilikom sklapanja ugovora korisnik leasinga uplauje jamevinu, koja

umanjuje iznos financiranja i otplate, koja se nakon isteka ugovora vraa korisniku.

Primatelj leasinga mjeseno prima raun s posebno istaknutim PDV-om. Mjesena rata

leasinga ulazi u troak poslovanja, a PDV se odbija kao pretporez.Operativni leasing namijenjen

je pravnim i fizikim osobama koji su u sustavu PDV-a



11

y Financijski leasing

Osnovni smisao financijskog leasinga je koritenje i stjecanje vlasnitva. Kod

financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvo korisnika sa zadnjom

otplaenom ratom leasinga. Financijski leasing ima obiljeja kupoprodaje. Po svom karakteru

najsliniji je otplati na rate. Primatelj leasinga ve na samom poetku dobiva R-1 raun na

njegovo ime u kojemu je izraen i cjelokupni iznos PDV-a. Primatelj leasinga uz R-1 raun

dobiva i mjesena optereenja koja se sastoje od iznosa mjesene kamate i PDV-a na kamate.

Pravni vlasnik predmeta leasinga tokom trajanja ugovora je davatelj leasinga, dok je

ekonomski vlasnik korisnik (svi rizici i koristi povezani s vlasnitvom nad predmetom leasinga

prelaze na korisnika). Po ispunjenju svih obveza iz ugovora vlasnitvo nad predmetom leasinga

prelazi na korisnika. Za cijelo vrijeme najma predmet leasinga vodi se u poslovnim knjigama

korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduenosti kao obveze.

Prilikom sklapanja ugovra korisnik leasinga uplauje akontaciju (uee), koja umanjuje

iznos financiranja i otplate. Tako dobivamo sljedee:

osnovica financijskog leasinga = bruto vrijednost - akontacija

Financijski leasing namijenjen je pravnim i fizikim osobama.

Najamnina koju korisnik leasinga plaa u razdoblju trajanja najma sastoji se od dva dijela:

y dio koji pokriva nabavnu vrijednost imovine

y dio koji pokriva troak koritenja te imovine, to odgovara kamati kod kredita i na isti

nain se tretira u analizi.

Podaci potrebni za proraun obveza za financijski leasing su:

y nabavna vrijednost imovine

y visina najamnine

y broj godina koritenja imovine prema ugovoru o najmu.



12

Proraun kamatne stope kod financijskog leasinga treba ukljuiti primitke i izdatke za

korisnika leasinga, a to su iznosi najamnine po godinama dok traje ugovor o najmu. Razlika

primitaka i izdataka su neto primici korisnika leasinga. Dinamiki prikazani neto primitaka

korisnika leasinga posluiti e za izraun kamatne stope u financijskom leasingu prema

sljedeem izrazu:

gdje je

NPN = neto primici korisnika leasinga

k = kamatna stopa kod financijskog leasinga

n = broj godina najma dugotrajne imovine, a n = 1...t

Financiranje iz srednjoronih izvora

Srednjorono financiranje predstavlja najpovoljniju mogunost financiranja poduzea u

situaciji kada su stalne potrebe za sredstvima, a na tritu vladaju nepovoljne tendencije za

izdavanje dugoronih instrumenata duga ili se nastoje izbjei obilne formalnosti povezane s

dugoronim financiranjem. Na taj nain srednjoroni dug moe osigurati prilagoavanje trajanju

potreba za novanim sredstvima, to doprinosi sigurnosti ostvarenja financijskog plana

poduzea. Obino je rok dospijea za ovu vrstu financiranja od jedne do pet godina.Razlikujemo

financiranje srednjoronim kreditima, financiranje najmom i financiranje franizingom.



13

Srednjoroni krediti

Za srednjorone kredite karakteristino je razdoblje otplate od jedne do pet godina kao isam nain otplaivanja, odnosno plan otplate kredita. Financiraju trajna obrtna sredstva,

investicije manjeg obujma, a pokrivaju se iz izvora sredstava koja imaju srednjoronu dospjelost.

U srednjorone kredite spadaju bankarski krediti na rok dulji od jedne godine, revolving

krediti i krediti na rok dulji od jedne godine koje odobravaju osiguravajua drutva. U zemljama

razvijene trine privrede srednjoroni krediti se odnose preteno na potroake kredite.

Krediti osiguravajuih drutava

Srednjorone kredite osim banaka, mogu odobravati i osiguravajua drutva.

Osiguravajua drutva raspolau sa velikim iznosima financijskih sredstava koja potjeu od

premije osiguranja imovine i osoba. Dio tih sredstava se koristi za isplatu tete od nastalih rizika

dok se dio tih sredstava plasira u razliita ulaganja koja donose prinos. Jedan od oblika plasiranja

ovih sredstava predstavlja davanje kredita poduzeima. Oni mogu biti kratkoroni i srednjoroni.

Financiranje leasingom

Leasing predstavlja posebnu metodu srednjeronog i dugoronog financiranja koji se

temelji na koritenju, a ne na posjedovanju investicijskog dobra.

Leasing je ugovorni odnos kojim se davatelj leasinga obvezuje pribaviti objekt leasinga

(pokretna ili nepokretna stvar) od dobavljaa objekta i primatelju leasinga odobriti pravo

koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to

odreenu naknadu.

Franchising

Franchising je poslovna transakcija kojom jedan partner,

davatelj franize, prenosi uz naknadu na drugog partnera, primatelja



14

franize, pravo prodaje, znanje i iskustvo. To znai da davatelj dozvoljava uporabu svog

zatitnog znaka u poslovanju satelitskih poslovnih subjekata, a zauzvrat primatelj plaa naknadu.

Iako se franchizing pojavljuje kao tui izvor, on se ne odnosi na novac ve na prijenos i pravo

koritenja nematerijalne imovine u poslovne svrhe, to primatelju franize stvara trokove.

Franiza se pojavljuje kada kompanija (davatelj franize) licencira svoje trgovako ime

(brand) i svoj nain rada (sistem poslovanja) odreenoj osobi ili grupi (korisniku franize) koji se

slae da e poslovati u skladu s uvjetima ugovora (ugovor o franizi). Davatelj franize osigurava

korisniku franize podrku i, u nekim sluajevima, ima odreenu kontrolu nad nainom

poslovanja korisnika franize. Zauzvrat korisnik franize plaa davatelju franize poetnu

pristojbu (nazvanu franizna pristojba) i pristojbu za poslovanje (royalty) za koritenje

trgovakog imena i naina poslovanja.

Znai, poduzetnik ili franizant ne gradi svoje poduzee od nule, korak po korak, ve je

njegovo poduzee kopija svih istih takvih u franizorovu lancu. Franiza odgovara

poduzetnicima koji: ne sagorjevaju od vlastitih ideja, ali su uporni i marljivi; imaju menaderske

vjetine, neto kapitala ili vlastitu lokaciju; nee biti frustrirani nedostatkom autonomije.

Razlikujemo 2 tipa franize: franiza distribucije proizvoda i franiza poslovnog formata.

Pri franizi distribucije proizvoda, primatelj franize obino prodaje proizvod koji je

proizveden od strane davatelja franize. Ova vrsta franize najea je u industrijama prodaje

osvjeavajuih napitaka, automobila i kamiona, raznih proizvoda za automobile i benzina.

Najznaajnija razlika u franizi distribucije je u tome to davatelj franize licencira svoje

trgovako ime i logotip primatelju franize, no ne osigurava sistem za poslovanje.

Kod franize poslovnog formata primatelj franize takoer koristi trgovako ime i logo

davatelja, ali to je najvanije dobiva kompletni sistem za isporuivanje proizvoda ili usluga i za poslovanje. Franiza poslovnog formata predstavlja posljednju fazu razvoja franiznog

poslovanja. Ona omoguava davatelju franize da upravlja franizama kao satelitskim

poduzeima poslovno dokazane vee kompanije pod njenim trgovakim imenom.

Slika 1: Fraizni sistem franize poslovnog formata



15

Financiranje iz kratkoronih izvora

Razlikujemo nekoliko oblika kratkoronog financiranja:

y spontano financiranje

y osigurano i neosigurano financiranje

y emisija komercijalnih zapisa

y ostali izvori.

Spontano financiranje

y Spontano financiranje ukljuuje vremenska razgranienja i trgovake kredite.

y Financiranje na temelju vremenskih razgranienja rezultat je kontinuiranog odvijanja

posla, koritenja resursa svakodnevno, uz plaanje usluga i podmirenje obveza u

odreenim vremenskim intervalima. Na taj nain poduzee koristi beskamatni kredit.



16

y Razgranienja su spontani izvor financiranja koja se mijenjaju s razinom poslovanja i

koja e poduzee iskoristiti kao prvi mogui izvor financiranja potrebne razine ulaganja u

kratkotrajnu imovinu. Razgraniene plae djelatnika plaaju se u trinim

gospodarstvima u relativno kratkim intervalima (1 do 2 tjedna), dok je u naem

gospodarstvu kod poduzea u financijskim neprilikama vremensko razdoblje i do 10 ± 12

mjeseci. Razgranieni porezi izvori su financiranja, budui da se porezne obveze za

tekuu godinu plaaju u kvartalnim razdobljima, dok se razgraniene kamate plaaju u

unaprijed dogovorenim intervalima.

y Trgovaki kredit je kredit to ga dobavljai odobravaju kupcima isporuujui im robu uz

mogunost naknadnog plaanja unutar odobrenog razdoblja.

y Trgovaki kredit u biti nastaje na temelju narudbe koje odreeno poduzee ispostavlja

dobavljau za odreenu robu ili obavljanje usluga. obino kad dobavlja isporui robu ili

vri odreenu uslugu, ispostavlja fakturu kupcu, pri emu odobrava odgaanje naplate do

izvjesnog datuma. Dakle, trgovaki kredit predstavlja oblik kratkoronog izvora

financiranja koji traje od trenutka primitka fakture do trenutka njene naplate.

y Trgovaki kredit moe se koristiti na temelju otvorenog rauna, pri emu se ne potpisuje

ugovor o kreditu, nego koristi kredit na temelju ope kreditne sposobnosti, te uz upotrebu

formalnih instrumenata: na temelju vlastite mjenice koju izdaje kupac ili na temelju

trgovakog akcepta kojim prodavatelj nalae kupcu da plati robu na odreeni datum u budunosti.

y Obveze po osnovu trgovakog kredita kupac moe podmiriti promptnim plaanjem, te

plaanjem uz odgaanje koje ukljuuje plaanje bez i sa zakanjenjem. Promptno

plaanje je kada nije ponueno plaanje uz popust, a poduzee plati na dan dospijea, te u

sluaju kada je ponuen popust kad tvrtka plati na dan popusta. Kad poduzee ne iskoristi

ponueni popust, nego plati na datum dospijea, poduzee plaa uz odgodu.

Kratkorono osigurano i neosigurano financiranje

Financijske institucije, u pravilu banke, odobravaju kratkorone kredite bez pokria ±

neosigurane, te osigurane, pokrivene kredite, kredite s pokriem.



17

Neosigurani kratkoroni krediti

To su krediti koje zajmodavci odobravaju na temelju kreditne sposobnosti, prvenstveno

likvidonosne situacije zajmotraioca.

To su : krediti na principu tekueg rauna, kreditna linija, revolving kredit i transakcijski zajam.

Kredit na principu tekueg rauna ili kontokorentni kredit kratkoroan je kredit to ga

banka odobrava u korist tekuega rauna komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent moe

koristiti za promet i plaanje, odnosno izdavati naloge za plaanje iznad vlastitih sredstava na

raunu. Iako se kredit odobrava do iznosa najviega utvrenoga kreditnog limita, komitent moe

koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaa kamate samo na

iskoriteni dio takve Äotvorene kreditne linije³, a na neiskoriteni dio plaa proviziju banci.

Kontokorentni kredit vrlo je rairen oblik kratkoronoga kreditnoga financiranja, koji komitentu

omoguuje jednostavnije premoavanje kratkorone nelikvidnosti, elastinu i racionalnu

upotrebu kredita, smanjuje blagajniko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost oituje prilikom

otvaranja akreditiva, plaanja peditera, kod pretfinanciranja i meufinanciranja, prilikom

kupovine veih koliina robe uz popust za gotovinu i sl.. Iako je formalno kratkoroni oblik

zaduivanja s rokom dospijea do jedne godine u praktinom poslovanju, zbog viekratnoga

produenja ugovora, on dobiva dugoroan znaaj. Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su vie nego na ostale vrste kredita jer promjenljivi obujam njegova koritenja namee

banci potrebu odravanja vieg stupnja likvidnosti.

Kreditnom linijom banka odreuje maksimalni iznos potraivanja prema komitentu.

Kredit se koristi povremeno, prema potrebi, a mogue je jednogodinje obnavljanje. Ovaj kredit

ne predstavlja zakonsku obvezu banke da ga produi u sluaju da se pogora kreditna sposobnost

dunika.

Revolving kredit je obnavljajui kredit, kreditna linija za nekoliko mjeseci ili godina. To

je formalno kratkoroni kredit, ali se esto odobrava na rok dui od jedne godine, ime ovaj

kredit postaje srednjoroni izvor financiranja. Kod ovog kredita postoji zakonska obveza banke

da produlji kredit do maksimalnog kredita, ali uz plaanje provizije na neiskoriteni iznos zajma.



18

Transakcijski zajam je zajam koji banka odobrava komitentu za obavljanje odreenog

posla. Po njegovom zavretku i naplati zajmoprimca otplauje ovaj kredit.

Osigurano kratkorono financiranje

Osigurano kratkorono financiranje mogue je realizirati kreditima financijskih institucija ili

emisijom dugovnih ili vlasnikih vrijednosnica sekundarizacijom. Osigurani kratkoroni krediti

financijskih institucija odobravaju se na temelju pokria, esto potraivanja ili zaliha.

Najee koriteni osigurani kratkoroni krediti su:

y kredit na temelju zaloga vrijednosnica

y kredit na temelju zaloga potraivanja

y faktoring potraivanja

y krediti na temelju zaliha.

Kredit na temelju zaloga vrijesnosnica je vrsta lombardnog kredita, to je kratkoroni kredit

koji banka odobrava zajmoprimcu na temlju zaloga vrijednosnica iz njegovog portfelja koji

mogu initi i kratkorone i dugorone vrijednosnice. Banka odobrava kredit u odreenom

postotku od vrijednosti zalonih vrijednosnica. Ovakav nain financiranja moe se koristiti kao

privremeno financiranje do ugovaranja kvalitetnijeg financiranja ili u uvjetima kada poduzee

nema pristup kvalitetnijim vanjskim izvorima financiranja, a ne eli prodati vrijednosnice zbog

oekivanog dobitka i stratekih razloga.

Kredit na temelju zaloga potraivanja je obino trajni aranman koji daje fleksibilnostzajmoprimcu. Kod ovog kredita zajmoprimac dostavlja zajmodavcu raspored potraivanja,

fakturu, potpisanu promesu i sporazum o osiguranju kredita. Vlasnitvo nad potraivanjem

zadrava zajmoprimac, to znai da zajmodavac za nenaplaena potraivanja ima pravo regresa

prema zajmoprimcu.



19

Faktoring potraivanje podrazumijeva prodaju potraivanja faktoru. Faktor moe biti

banka, specijalizirana faktor podrunica ili klasina institucija faktora.

Faktor moe ponuditi klijentu obavljanje sljedeih usluga:

y preuzimanje odgovornosti naplate potraivanja od dunika

y upravljanje potraivanjima

y kreditnu funkciju.

Kreditna funkcija se realizira u sluaju kada faktor daje klijentu avans prije naplate

potraivanja od dunika. Za prve dvije funkcije faktoru se plaa provizija, a za treu kamata.

Prednosti faktoringa jesu: fleksibilnost, budui se kod poveanja prodaje poveavaju i primici po

osnovu faktoringa. Nedostaci faktoringa, pored viih trokova, gubitak su kontakata s kupcima i

poveani trokovi komuniciranja.

Sekuritizacija predstavlja uspostavljanje javne trgovine instrumentima koji su prethodno bili

privatno plasirani, a s ciljem poveanja njihove likvidnosti. Sekuritizacija predstavlja oblik

financiranja slian faktoringu, samo to je za razliku od faktoringa, sekuritizacija fleksibilan

oblik financiranja koji ne dovodi u pitanje odnose poduzea s kupcem ija potraivanja su

prodana faktoring kompaniji, olakava financiranje poduzea na stranim tritima

prevladavjuiprobleme nedostatka reputacije i kreditnog rejtinga, odvajajui rizik imovine od

rizika poduzea koje pribavlja sredstva. Ovaj model financiranja ukljuuje emisiju dugovnih ili

vlasnikih vrijednosnica na temelju gotovinskih tijekova i vrijednosti imovine pokria.

Kredit na temelju zaliha odobrava se na temelju kvalitete zaliha. Posebno interesantna je roba

standardnih karakteristika, kao i ona za koju postoji uhodano trite, radi lake prodaje od strane

zajmodavca u sluaju da se pogora likvidonosna situacija zajmoprimca. Koliki iznos kredita e

odobriti u odnosu na trinu vrijednost zaliha, zajmodavac odluuje na temelju procjene kvalitetezaliha, trenda trine cijene, te trokova i vremena potrebnog za eventualno unovenje zaliha.

Ovi krediti mogu se odobriti tako da zajmoprimac ostane i dalje u posjedu zaliha ili da zalihu

posjeduje neka trea osoba.



20

Financiranje emisijom komercijalnih zapisa

Komercijalni zapisi su kratkoroni vrijednosni papiri kojima poduzee nastoji pribaviti

kratkorona likvidna sredstva. Meutim, njihov uspjean plasman na tritu u znatnoj mjeri ovisi

o kreditnom poloaju poduzea koje ih je izdalo. S tim prodaja tih papira utjee na bonitet

poduzea to moe rezultirati lakem dobivanju kredita od banaka. Prednost komercijalnih zapisa

je ta to su oni jeftiniji od kratkoronih kredita iz razloga to je kamatna stopa komercijalnih

zapisa manja od kamatne stope bankovnih kredita za 1 do 6%.

Emisijom komercijalnih zapisa sredstva mogu pribaviti samo prvoklasne, u pravilu

velike, renomirane tvrtke s visokim rejtingom. Komercijalni zapisi se emitiraju na rok od 9

mjeseci. Banka, u pravilu, odobrava kreditnu liniju tvrtki kao temelj za emisiju zapisa, pa su

tvrtke u mogunosti, zbog eliminiranja rizika neplaanja kupcima zapisa, pribaviti sredstva po

stopama niim od bankarskih kamata za prvoklasne zajmoprimce.

Troak financiranja emisijom komercijalnih zapisa sastoji se od efektivnog kamatnog

troka (koji proizlazi iz prodaje zapisa uz diskont, a sastoji se iz razlike nominalne vrijednosti

zapisa i cijene po kojoj je zapis prodan) i troka emisije. Troak kamata funkcija je kamatnog

prinosa koji dobiva investitor i stope poreza na dobit koje emitentu umanjuje troak kreditnog

financiranja.

Ostali izvori

Ostali izvori su izvori koji se mogu koristiti privremeno, iznimno ili u odreenim

uvjetima. Ovdje se mogu ukljuiti sredstva amortizacije koja se kad su raspoloiva na raunu

mogu koristiti samo za financiranje dugotrajnih ulaganja i za financiranje kratkotrajne

imovine.Sredstva koja se mogu koristiti za ove svrhe su sredstva ostalih priuva (rezervi) na

kontima kapitala i priuva koja predstavljaju trajni izvor financiranja.

Sredstva dugoronih rezerviranja za budue rizike i trokove do trenutka upotrebe

takoer su raspoloiva za ove namjene. Ako poduzee izvri precijenjena ili nepotrebna



21

rezerviranja, formira skrivene priuve ime osigurava sredstva koja moe koristiti za financiranje

obrtne imovine

ZAKLJUAK



22

LITERATURA



23

seminar vrste odluka

Documents