seminarski-emocionalna inteligencija
TRANSCRIPT
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 1/21
DRŢAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU
DEPARTMAN ZA MATEMATIČKE,INFORMATIČE I FIZIČKENAUKE
SMER: MATEMATIKA I INFORMATIKA
VEŠTINE KOMUNICIRANJA
TEMA: EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
STUDENTI: PROFESOR:
Almasa Zećović Darko Hinić
Aldin Kozić ASISTENT:
Enes Bećović Milena Barać
Novi Pazar, novembar 2010.
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 2/21
Emocionalna inteligencija
2010
2
SADRZAJ
1. Emocionalna inteligencija ........................................................................................................ 3
1.1. Koncept Emocionalne inteligencije .................................................................................... 42. Modeli emocionalne inteligencije............................................................................................ 5
2.1. Model sposobnosti................................................................................................................ 6
2.2. Prošireni model sposobnosti................................................................................................ 7
3. Kombinovani modeli .............................................................................................................. 10
3.1. Prvi model emocionalne inteligencije Danijela Golemana ................................................ 11
4. Kako otkriti nedostatak emocionalne inteligencije? ............................................................ 12
5. Kriterijumi za merenje emocionalne inteligencije ............................................................... 16
6. Emocionalna inteligencija u organizacionoj kulturi ............................................................ 17
7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 20
Literatura..................................................................................................................................... 21
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 3/21
Emocionalna inteligencija
2010
3
1. Emocionalna inteligencija
Emocionalna inteligencija je “skup emocionalnih veština koje nam omogućuju da
odaberemo ispravan način upotrebe osećaja i nesvesnih, instinktivnih mehanizama u interakciji
sa drugim ljudima, kao i u shvaćanju i poboljšanju samoga sebe” (Daniel Goleman). To je
drugačiji način da se bude pametan. Emocionalna inteligencija uključuje znanje o onome što
osećate i korišćenje sopstvenih osećaja za donošenje dobrih odluka u ţivotu. To je sposobnost
dobrog upravljanja mučnim raspoloţenjima i sposobnost kontrole nagona, a temelji se na svesti o
vlastitim osećanjima u trenutku u kom je do njih došlo. Ona znači i to da ste motivisani i ostajete
puni nade i optimistični i onda kad doţivljavate neuspehe na putu ostvarenja nekog cilja. To je i
empatija, znanje o tome što drugi ljudi osećaju, kao i socijalne veštine – dobro slaganje s
drugima, upravljanje emocijama u odnosima, sposobnost uveravanja i voĎenja drugih.
Emocionalna inteligencija uključuje sposobnosti kao što su:
- Mogućnost motivisanja samoga sebe;
- Niski nivo frustracije na dogaĎaje (racionalizacija dogaĎaja);
- Obuzdavanje/samokontrola impulsivnosti (popuštanje pred naletom emocija);
- Regulisanje sopstvenih raspoloţenja;
- Onemogućavanje uzrujanosti koja moţe ugušiti sposobnost razmišljanja;
- Saosećanje/empatija.
Osnovne komponente emocionalne inteligencije su:
- Prepoznavanje emocija (njihovo identifikovanje u momentu u kom se javljaju);
- Korišćenje emocija (upotreba onih emocija koje nam pomaţu da konstruktivno rešimo
problem);
- Razumevanje emocija (jasnost onoga što osećamo kao i potpuno razumevanje kada, zbog čega i
na koji način se emocije javljaju i koje su posledice tih emocija );
- Upravljanje emocijama (koristiti konstruktivne načine da ih na najbolji način iskoristimo i
njima upravljamo).
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 4/21
Emocionalna inteligencija
2010
4
1.1. Koncept Emocionalne inteligencije
Utemeljenje za pojavu koncepta emocionalne inteligencije (4) pronalazimo u
Gardnerovoj (1983) teoriji višestrukih inteligencija, tačnije u podeli socijalne inteligencije na
interpesonalnu i intrapersonalnu i Sternbergovoj (1985) triarhičkoj teoriji inteligencije (praktična
inteligencija). Interpersonalnu inteligenciju Gardner definiše kao: "...znanje o unutrašnjim
aspektima osobe: pristup svojim osećanjima, rasponu emocija, mogućnost razlikovanja tih
osećanja i, eventualno, imenovanja osećanja i u njima traţenje značenja i razumevanja uzroka
sopstvenog ponašanja".
Interpersonalna znanja omogućavaju osobi otkrivanje, simbolizovanje i dobro
razlikovanje sloţenih skupova osećanja. Ali ona ne uključuje samo opšti smisao za procenu sebe
i drugih nego i sposobnosti uočavanja i praćenja svojih i tuĎih raspoloţenja i temperamenata te
formiranje znanja o njima, što će osobi koristiti za predviĎanje budućih ponašanja.
Motivisan rezultatima svojih istraţivanja Šternberg zaključuje da snalaţenje u svakodnevnim
situacijama zahteva drugačije sposobnosti od onih koje mere klasični testovi inteligencije
(Sternberg et al, 1981). Sternberg tako uz analitičku i kreativnu, u svoju teoriju uvršćuje i
praktičnu inteligenciju. Gardner (1993) je u svoj model višestrukih inteligencija, meĎu sedam
osnovnih, uvrstio i dva oblika ličnih inteligencija: interpersonalnu, koja označava sposobnost
prikladnog reagovanja u odnosima s drugim ljudima i intrapersonalnu koja označava suštinu
samospoznaje i sposobnosti upravljanja osećanjima. Triarhička teorija i teorija višestrukih
inteligencija su, uprkos povremenim otporima, prošle mnoge provere i svrstane su ravnopravno s
ostalim već prihvaćenim teorijama inteligencije (Spearmanovom, Thurstoneovom,
Guilfordovom).
Svoju popularnost koncept emocionalne inteligencije beleţi pojavom knjige psihologa
Daniela Golemana. On je pojam emocionalne inteligencije suprotstavio pojmu akademske
inteligencije, naglašavali superiornost emocionalne inteligencije u prognozi različitih oblika
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 5/21
Emocionalna inteligencija
2010
5
uspešnosti u svakodnevnom ţivotu pojedinca. Golemanova knjiga “EQ – vaţnija od IQ” je dve
godine bila bestseler u SAD.
Osamdesetih godina prošlog veka rezultati sprovedenih istraţivanja nad članovima
Mense (kluba “najinteligentnijih”) ukazali su da članovi Mense ne pokazuju veći ukupni uspeh u
ţivotu od prosečno inteligentnih pojedinaca. Dakle visok nivo IQ, očigledno, nije jedini
preduslov za uspešnost u ţivotnoj svakodnevici. Da li preduslove za uspešnost moţemo potraţiti
u konceptu EQ?
2. Modeli emocionalne inteligencije
Emocionalna inteligencija konceptualizovana je pomoću raznih modela za razumevanje.
Izdvajaju se dva najznačajnija modela: model sposobnosti i kombinovani modeli emocionalne
inteligencije (pristupa se konceptu iz različitih perspektiva). Prema modelu sposobnosti,
emocionalna inteligencija se odnosi na niz sposobnosti prisutnih u meĎusobnim odnosima koje
poseduju pojedinci kako bi upravljali sa emocijama (Mayer & Salovey, 1990). Kombinovani
modeli emocionalne inteligencije zasnivaju se na modelu sposobnosti, ali uključuju i druge
psihološke atribute i varijable individualnih razlika. (Goleman, 1995, 1998; Bar -On, 1997).
AUTORI MODELA
MODELI
EMOCIONELNE
INTELIGENICJE
SADRŢAJ MODELA
Mayer i Salovey, 1990.MODEL
SPOSOBNOSTI
Model čine sposobnosti u
meĎusobnim odnosima koje
poseduju pojedinci kako bi
upravljali svojim emocijama.
Goleman, 1995, 1998; KOMBINOVANI Uz model sposobnosti
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 6/21
Emocionalna inteligencija
2010
6
Bar-On, 1997. MODELI
EMOCIONALNE
INTELIGENCIJE
uključeni su i drugi
psihološki atributi i varijable
individualnih razlika.
2.1. Model sposobnosti
Prvi model strukture emocionalnih procesa napravili su Salovey i Mayer (1990) a
uključuje: procenu i izraţavanje emocija kod sebe i kod drugih, regulaciju emocija kod sebe i
drugih, kao i upotrebu emocija u svrhu prilagoĎavanja.
EMOCIONALNA
INTELIGENCIJA
UOČAVANjE,
PROCENA I
IZRAŢAVANjE
EMOCIJA
SVOJIHVERBALNO
NEVERBALNO
DRUGIH
LjUDI
VERBALNO
NEVERBALNO
REGULACIJA
EMOCIJA
SVOJIHVERBALNO
NEVERBALNO
DRUGIH
LjUDI
VERBALNO
NEVERBALNO
KORISNA
UPOTREBA
EMOCIJA
FLEKSIBILNO
PREUSMERAVANjE PAŢNjE
EFIKASNO PLANIRANjE
KREATIVNO MIŠLjENjE
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 7/21
Emocionalna inteligencija
2010
7
USPEŠNO MOTIVISANjE
2.2. Prošireni model sposobnosti
Model emocionalne inteligencije Saloveya i Mayera (1990) predstavlja prvi pokušaj
koknceptualizacije i nastojao je da integriše znanja iz različitih područja psihologije. Model čine
srodni procesi obrade emocionalnih informacija neophodni za minimalnu kompetenciju i
integralno funkcionisanje.
Nekoliko godina istraţivanja i teoretskog usavršavanja prve verzije modela emocionalne
inteligencije, iste autore podstaklo je da promovišu drugu verziju konstrukta u koji su uneli neke
dopune.
Prva definicija emocionalne inteligencije je bila da je to “sposobnost praćenja svojih i
tuĎih osećanja i emocija, i upotreba tih informacija u razmišljanju i ponašanju.” (Salovey &
Mayer, 1990). Prema mišljenju samih autora ova definicija ne dotiče razmišljanje o osećanjima.
Isti autori kasnije predlaţu revidiranu definiciju prema kojoj “emocionalna inteligencija
uključuje sposobnosti brzog zapaţanja procene i izraţavanja emocija; sposobnost uviĎanja i
generisanja osećanja koja olakšavaju mišljenje; sposobnosti razumevanja emoci ja i znanje o
emocijama; i sposobnost regulisanja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog
razvoja”(Mayer & Salovey, 1996).
Navedena definicija oblikovana je u tabelu koja prikazuje odnos i meĎusobnu zavisnost
sposobnosti i veština koje uključuje.
Sposobnosti su poreĎane prema sloţenosti psiholoških procesa koje uključuju od
jednostavnijih (zapaţanje i izraţavanje emocija) do sloţenih (svesnost refleksivnost i regulacija
emocija). Svaka sposobnost pobliţe je opisana s još četiri sposobnosti poreĎane odozgo na dole,
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 8/21
Emocionalna inteligencija
2010
8
od A do G prema razvojnom načelu: ranije razvijene sposobnosti se nalaze gore, a one kasnije
razvijene i više integrisane prikazane su na donjoj strani tabele.
Struktura sposobnosti prosirenog koncepta EI
1
Uočavanje, procena i
izraţavanje emocija i
raspoloţenja
A
sposobnost zapaţanja afekata o
nečijem fizičkom stanju,
osećanjima i mišljenju
B
sposobnost zapaţanja emocija i
raspoloţenja kod drugih osoba, u
umetničkim delima ili kroz jezik,
zvuk, pojavnost i ponašanje
V
sposobnost preciznog
izraţavanja afekata, kao i
izraţavanje potreba povezanih s
tim osećanjima
G
sposobnost razlikovanja
pravilnog od neodgovarajućeg,
odnosno iskrenog od laţnog
izraţavanja afekata
2
Emocionalna facilitacija
mišljenja (sposobnost uviĎanja i
generisanja emocija koje
olakšavanju mišljenje)
A
afekti odreĎuju redosled
(prioritet) mišljenja,
usmeravajući paţnju na vaţne
informacije
B
afekti mogu biti jasni i dostupni,
pomaţući prosuĎivanju i
pamćenju dogaĎaja koji su u
vezi s različitim osećanjima
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 9/21
Emocionalna inteligencija
2010
9
V
različiti pogledi na stvari
menjaju emocionalna stanja
podrţavajući mogućnost procene
iste situacije s različitih strana; promene raspoloţenja menjaju
tačku gledišta;
G
emocionalna stanja olakšavaju
pristupe specifičnim
problemima: tako prijatno
raspoloţenje olakšava
induktivno mišljenje ikreativnost
3
Razumevanje i analiza
afekata;
poreĎenje emocionalnih
znanja
A
sposobnost imenovanja emocija i
raspoloţenja i razumevanje
odnosa izmeĎu reči i samih
afekata (kao npr. izmeĎu sviĎati
se i voleti)
B
sposobnost interpretiranja
značenja koje afekti prenose
(npr. da je tuga povezana s
nekim gubitkom)
V
sposobnost razumevanja
sloţenih mnogostrukih osećanja
(kao npr. istovremeno osećanje
ljubavi i mrţnje)
G
sposobnost prepoznavanja
mogućih prelaza iz emocije u
raspoloţenje ili iz emocije
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 10/21
Emocionalna inteligencija
2010
10
ljutnje u emociju stida
4
Refleksivna regulacija
afekata u promociji
emocionalnog i intelektualnog
razvoja
A
sposobnost otvorenosti za
prijatna kao i za neprijatna
osećanja
B
sposobnost refleksivnog
uţivljavanja
ili distanciranja od afekata u
skladu sa procenom korisnosti
V
sposobnost refleksivnog
praćenja afekata u odnosu na
sebe i druge (koliko su tipični,
jasni, uticajni ili odmereni)
G
sposobnost upravljanja svojim i
regulacija afekata drugih
ublaţavajući neprijatne i
pojačavajući prijatne emocije i
raspoloţenja.
3. Kombinovani modeli
Kombinovani modeli uključuju ne samo emocije, raspoloţenja i inteligenciju, već i
motivaciju, dispozicije, osobine ličnosti, socijalno i adaptivno funkcionisanje i dr. Kombinovani
modeli emocionalne inteligencije imaju praktična i eklektična (5) polazišta pa se koriste za
progmnozu uspešnosti, najčešće u organizacionoj praksi. Zbog svoje raznorodnosti i
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 11/21
Emocionalna inteligencija
2010
11
motivacionog aspekta imaju dobru prognozističku valjanost. Model Bar -Ona (1997):
emocionalnu inteligenciju definiše područjem nekognitivnih kapaciteta, kompetencija i veština
koje utiču na uspeh u suočavanju sa zahtevima i pritiscima okruţenja.
SVESNOST O SEBI 1 Biti svestan svojih osećanja.
UPRAVLjANjE SOBOM 2 Sposobnost upravljanja sopstvenim osećanjima.
SAMOMOTIVACIJA 3 Sposobnost istrajnosti uprkos neuspesima.
EMPATIJA 4 Sposobnost da se oseti kako se drugi osećaju.
SOCIJALNE VEŠTINE 5 Sposobnost usmeravanja osećanja drugih osoba.
3.1. Prvi model emocionalne inteligencije Danijela Golemana
Hauard Gardner ( Howard Gardner ) je prvi pomenuo da postoji sedam različitih vrsta
inteligencije, a da je emocionalna inteligencija jedna od njih. Pojam emocionalne inteligencije
obradio je Danijel Goulman ( Daniel Goleman) u svojoj knjizi Emocionalna inteligencija“,
objavljenoj 1994. godine.
Prema Golemanu emocionalnu inteligenciju čine nekognitivne sposobnosti, kompetencije
i veštine koje utiču na sposobnost osobe da uspešno savladava izazove svakodnevice. Čine je pet
dimenzija: Svesnost o sebi je sposobnost jedinke koja poseduje svesnost o tome šta misli i oseća.
Sposobnost upravljanja sobom odnosi se na umeće upravljanja sopstvenim emocijama iraspoloţenjima. Samomotivacija predstavlja sposobnost istrajnosti i pored suočavanja sa
neuspesima koji prate svaki ţivotni put. Empatija predstavlja sposobnost prepoznavanja i
saosećanja sa emocijama koje osećaju druge osobe. Pod pojmom socijalne veštine podrazumeva
se sposobnost oblikovanja emocija drugih osoba. Tek kasnije Goleman prezentira novi,
sveobuhvatniji, prošireni model emocionalne inteligencije (Goleman, 2002):
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 12/21
Emocionalna inteligencija
2010
12
1. Samosvest – sposobnost čitanja“ sopstvenih emocija i shvatanje kakav uticaj imaju na
okolinu;
2. Lično donošenje odluka – proučavanje sopstvenih postupaka i poznavanje posledica;
3. Upravljanje osećanjima – spoznavanje šta je podloga osećanja;
4. Prevazilaţenje stresa – naučiti opuštati se i razumeti vaţnost opuštanja;
5. Empatija – razumevanje tuĎih osećanja i uvaţavanje različitosti mišljenja;
6. Komunikacija – razgovarati o osećanjima sa razumevanjem i biti dobar slušalac;
7. Samootkrivanje – razumevanje potrebe za otvorenošću i poverenjem, naučiti kada i
kako govoriti o svojim osećanjima;
8. Pronicljivost – prepoznavanje obrazaca u ličnom i ţivotu drugih ljudi;
9. Samoprihvatanje – umeti prihvatiti svoje mane, umeti ceniti svoje vrline;
10. Lična odgovornost – preuzeti odgovornost i umeti prepoznati posledice ličnih odluka ireagovanja;
11. Samopouzdanje – umeti izloţiti svoje brige i osećanja bez ljutnje i pasivnosti;
12. Grupna dinamika – spoznati kada pratiti, a kada voditi;
13. Rešenje konflikta – model pobediti/osvojiti“ pri pregovaračkom kompromisu.mgb
Formalno, EI je sposobnost prepoznavanja i „obrade‟ sopstvenih i tuĎih osećaja, kao i
sposobnost mirnog rešavanja sukoba. Povezana je s tzv. socijalnom inteligencijom, koju je prvi
put opisao gospodin Torndike još davne 1920. godine.
4. Kako otkriti nedostatak emocionalne inteligencije?
Imate li često osećaj da vam ljudi iz vaše neposredne okoline namerno zagorčavaju ţivot?Dolazite li lako u sukobe s ljudima? Padate li često u depresivna raspoloţenja u kojima ne vidite
smisao ničega što radite? Ako su odgovori potvrdni, vreme je da poradite na emocionalnoj
inteligenciji.
Ne očajavajte, utvrĎeno je da vrlo mali postotak ljudi ima zadovoljavajući koeficijent
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 13/21
Emocionalna inteligencija
2010
13
emocionalne inteligencije da bi se mogli pohvaliti kako su sretni i zadovoljni i kako se uvek
ugodno osećaju u sopstvenoj koţi te kako se odlično razumeju s drugima.
I još jedna dobra vest: emocionalna inteligencija moţe se veţbati tokom ţivota i
poboljšavati.
Počnite raditi na svojoj…
…samosvesti
To je najvaţnija osobina emocionalne inteligencije. Što bolje poznajete sebe i svoje
osećaje, lakše ćete kontrolisati svoje ponašanje i odlučivati kako ćete se ponašati u nekoj
situaciji. Što ste svesniji svojih ciljeva i toga kakva osoba ţelite biti, imaćete i veću volju da to
ostvarite.
Osobe s nedostatkom samosvesti obično ne znaju šta ţele, zbunjene su zbog svojih
osećaja i često postanu osobe koje ne ţele postati, npr. crna ovca u obitelji ili luzer meseca u
školi. Onda se pitaju kako to da ih drugi doţivljavaju na odreĎeni način i zašto su takve kakve
jesu...
Savet: Vaţno je znati razlikovati svoje misli od osećaja, treba biti iskren prema sebi i
otvoren prema tuĎim savetima, jer nam prijatelji ili roditelji često mogu pomoći da shvatimo
sopstveno ponašanje.
…samokontroli
Samokontrola nam pomaţe da učimo iz svojih osećaja, da ih posmatramo što racionalnije
i usmeravamo ih tako da nam koriste a ne štete. Npr. da ne dozvolimo sebi impulsivne ispade ili
'drame' (tipa vikanje i vreĎanje nekoga u ţaru uverenosti da nam ta osoba namerno ţeli zlo) zbog
kojih kasnije ionako zaţalimo, već da delujemo 'civilizovano', ali svesno i s namerom.
Savet: Za bolju samokontrolu pomaţe ona poznata izreka 'Prvo ispeci, pa onda reci'. Kontrolisite
šta vam govori glasić u vašoj glavi, odnosno, čak i kad se obraćate sami sebi u mislima, budite
odgovorni za svoje osećajne reakcije. To nije slabost već moć. Kad vas neka situacija jako
iritira, gledajte na to kao na 'veţbu rešavanja problema' umesto kao na nesretan tok sudbine koja
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 14/21
Emocionalna inteligencija
2010
14
se urotila protiv vas. Znajte da je problem u ponašanju, a ne u samoj osobi. Da se lakše smirite i
saberete, duboko udahnite nekoliko puta. I nikad ne zaboravite sledeće: većina ljudi nije
namerno zla prema vama ili vam namerno ţeli nešto loše, verovatno se takoĎe radi o ljudima s
nedostatkom emocionalne inteligencije.
...samomotivaciji
To je usmeravanje snage naših osećaja prema cilju. Uključuje i maštanje o ostvarenju
cilja i akciju, preduzimanje akcije da se to i ostvari. Samomotivacija je snaga i put do ostvarenja
ţelja. Kad nešto jako ţelite, malo-pomalo idite prema tom cilju i nikad ne odustajte. Upornost je
već pola uspeha. Samo zapamtite, birajte sredstva za ostvarivanje ciljeva jer nisu sva dopuštena!
Savet: Nemojte se sputavati: zamišljajte ono što ţelite, trudite se, učite, radite na svojoj
svestranosti! Znajte da moţete kontrolisati svoje misli i osećaje – zato neka vam misli budu
pozitivne i podsticajne! Budite svesni toga što ţelite i budite uporni!
...empatiji
Empatija, naţalost, mnogima nedostaje jer su skoncentrisani samo na sebe i svoje
osećaje. Osim razumevanja i bavljenja svojim osećajima, emocionalno pametna osoba je svesna i
tuĎih osećaja. Ona saoseća sa drugima i moţe sagledati neki problem iz perspektive druge osobe.
To joj pomaţe da bolje shvati situaciju, razume druge i njihov odnos prema nečemu te da lakšereši eventualne probleme. Na kraju krajeva, i da se bolje oseća jer razume razloge dogaĎanja i
tuĎih postupaka. Empatija je zlata vredna!
Savet: Za bolju empatiju, zaboravite da se svijet vrti oko vas, jer se ne vrti! Tu su i drugi
ljudi sa svojim osećajima, jednako kompleksnim kao što su vaši. Pokušajte razumeti tuĎe osećaje
i staviti se u koţu drugih ljudi – verujte da svako postupa najbolje što moţe i zna. Podelite svoje
osećaje s drugima, budite iskreni i mislite ono što govorite (to je ključ za poverenje).
Kritiku i mišljenje svakako pokušajte izraţavati na blaţi, lepši način (suptilnijim riječima,
blaţim tonom), a pripazite i na neverbalnu komunikaciju. Naucnici kaţu da reči znače samo oko
sedam posto komunikacije: ton i brzina govora sadrţe 38 posto poruke, a 55 posto poruke se
otkriva kroz govor tijela, kao što su kontakt očima, izrazi lica i kretnje.
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 15/21
Emocionalna inteligencija
2010
15
Na kraju krajeva, mnogi su ljudi osetljivi, čak i ako vam se na prvi pogled tako ne čini. Ako
nekoga ne poznajete dovoljno, budite oprezni u izraţavanju svojih kritika i stavova te se
pokušajte prilagoditi svojim saznanjima o toj osobi, umesto što očekujete da se ta osoba
prilagoĎava vama!
…naucite prepoznati osecaje
Naucite kako se kada osecate i pre svega da prepoznate emocije koje se kriju u
vama.Cesto se zapitajte "kako se osecam"?, a ako osecate citav niz razlicitih emocija, razlucite i
rangirajte ih. Ali nikad ih nemojte preuvelicavati, ni minimalizirati, trudite se da ostanete realni
jer ce vam to kasnije pomoci da se suocite sa njima.
…preuzmite odgovornost za svoje osecaje
Nemojte traziti u drugima objasnjena za ono sto osecate ili stalno sebe prikazivati kao
zrtvu. Prepoznajte sta osecate i pokusajte razumeti zbog zbog cega to osecate. Ponekad je veoma
tesko priznati da smo , na primer, besni jer su okolnosti takve da ta emocija "nije pozeljna" ili
nam je neprijatno sto se tako osecamo. Ali, ako ignorisemo osecanja, ona nece nestati, samo ce
nas iznenaditi kad se naqjmanje budemo nadali.
…predvidite svoje osecaje
Naucite unapred predvideti kako cete reagovati nakon odredjenog dogadjaja ili akcije.Izbegavajte raditi stvari koje ce inspirisati negativne osecaje. Ovo zavisi najvise od cinjenice
koliko dobro poznajete sami sebe.Vazno je da znate sta u kom momentu mozete od sebe da
ocekujete. Ako ovo nije slucaj, necete moci da predvidite emociju i dolazite u situaciju da se
nepotrebno izlozite neprijatnim situacijama.
…pitajte druge kako se osecaju
Ne mozete znati kako se neko oseca ako ga ne pitate, osim ako imate izrazito razvijenu
empatiju. U svakom slucaju, morate ih prvo razumeti, da biste mogli saosecati sa njima. Slusajte
ih pazljivo bez predrasuda. Ovo ce vam, osim toga sto cete upoznati druge, pomoci da upoznatesami sebe. Nekada je moguce da uvidite gde drugi grese I da tako resite svoj problem.
…budite manje osetljivi
Ako neko kaze nesto s cim se ne slazete, nemojte se odmah povlaciti ili napadati. Ovakve
raekcije govoresamo kako se ne mozete nositi s kritikama. Umesto toga, zahvalite na iskrenosti i
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 16/21
Emocionalna inteligencija
2010
16
usredsredite se na vrednosti njihovih komentara. To ne znaci da treba da dozvolite da vam svako
svasta kaze i da na taj nacin modifikujete svoje ponasanje i svoje emocije.
…probleme sagledajte u celosti
Kada vam se nesto lose dogodi i mislite kako propada celi svet, razmislite o tome koliko je vas problem zaista ozbiljan. Koliko ce on vaznosti imati za 10 godina? Deset meseci? Deset
nedelja, minuta? Ako taj problem vec za jedan dan ili nedelju nece ni postojati niti imati bitne
posledice, da li je onda uopste vredan toga da se nervirate i dizete tenziju i sebi i mozda i
drugima? Pokusajte da iskorenite impulsivnost iz vaseg ponasanja, jer ce vas ona dovesti do
nezeljenih efekata jednostavnih situacija u kojima ce vas neko nehotice povrediti i, umesto da
izbrojite do 10, reci cete nesto nesmotreno zbog cega cete kasnije zaliti.
Izuzetno visok koeficijent inteligencije (IQ) moţe zaista biti uzaludan ako vam nedostaje
emocionalna inteligencija. Dokazano je da je ona puno vaţnija od racionalne inteligencije. To ne
kaţu samo naucnici – pogledajte svoje prijatelje i ljude s k ojima komunicirate! Svi će vas više
voleti i ceniti budete li prema njima susretljiviji i obzirniji, a manje će im biti vaţno da znate
izračunati udaljenost Zemlje od Sunca na osnovu visine Keopsove piramide u Egiptu.
Za razliku od IQ-a, indeks emocionalne inteligencije (EQ) je i teze meriti. Ipak, naucnici su
razvili nekoliko nacina merenja, a najpoznatiji je razvio Reuven Bar-On, izraelski psiholog, cije
kriterijume navodimo u nastavku.
5. Kriterijumi za merenje emocionalne inteligencije
Intrapersonalna skala – govori kako osoba vidi sebe i koliko je kompetentna za
identifikovanje razlicitih emocija u isto vreme. Ova skala takodje meri samopouzdanje,
samosvesnost i nezavisnost osobe. Svodi se na poznavanje sebe kao individue i shvatanje
sopstvenog emotivnog potencijala.
Interpersonalna skala – odnosi se na osnos osobe s drugim osobama, prema dve najvaznije
stvari:
1. Empatija – sposobnost osobe da oseti tudje emocije, da prepozna kada i kako se neko
oseca i da tu emociju moze iskreno da oseti i podeli sa drugima.
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 17/21
Emocionalna inteligencija
2010
17
2. Drustvena odgovornost – svest o doprinosu za opste dobro. Tu pripadaju moralna nacela
koja poznajemo bez da nam ih je iko posebno predstavljao, a uglavnom smo ih
odrastajuci sticali.
Interpersonalni odnosi – oni mere sposobnost osobe da kreira i zadrzi obostrano
zadovoljavajuce odnose s drugim ljudima, s velikom dozom intimnosti I iskrenosti. Tu se ceneosobine poput razumevanja tudjih problema i situacije, fleksibilnost i tolerancija.
Skala upravljanja stresom – pokazuje koliko je neka osoba dobra u tolerisanju stresa i
kontrolisanju impulsivnih reakcija. To su one situacije kada treba da se ohladimo da, umesto
ishitrene reakcije koja je prenagla, sacekamo malo i racionalizujemo svoju reakciju.
Skala raspolozenja – emocionalno inteligentni ljudi su sretniji i optimisticnijeg pogleda, jer se
dobro nose s negativnim osecajima. Veoma je vazno resiti se negativnih emocija na
konstruktivan nacin bez njihovog "zakopavanja i potiskivanja" i ignorisanja svega sto nam
smeta.
Naravno, ljudi su nepredvidivi i tesko je potpuno zavladati svojim osecajima, ali to ne znaci da
ne biste trebali pokusati.
6. Emocionalna inteligencija u organizacionoj kulturi
Uticaj je socijalni odnos u kojem menadţer proizvodi promenu u ponašanju zaposlenog
pojedinca ili grupe. Uticaj proizvodi promenu u psihičkom stanju zaposlenih, u vidu promena
saznanja, stavova, vrednosti, postupaka ili emocija. Uticaj menadţera na vaţne procese u
organizaciji proizilazi iz raspoloţive moći koju menadţer crpi iz svoje ličnosti; kognitivne i
emocionalne inteligencije; ekspertskih znanja, informisanosti; veština koje poseduje, pozicije u
hijerarhiji; različitih mehanizama uticaja i odnosa zaposlenih prema organizaciji i menadţeru
(mogućnost zadovoljavanja potreba, vrste ličnog odnosa i prihvatanja autoriteta).
Menadţer predstavlja medijum izmeĎu zahteva akcionara, zahteva zaposlenih i zahteva
trţišta. Kroz prizmu menadţera prelamaju se imputi iz okruţenja (sve zahtevnijeg i probirljivijeg
trţišta), zahtevi akcionara za uvećanjem dobiti i potrebe zaposlenih koji u preduzeću traţe
oslonac, podršku ali i sigurnu budućnost. Organizaciona kultura je polje u kome se dogaĎa
usaglašavanje ovih, nekada suprostavljenih interesa. Probleme s kojima se zaposleni u
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 18/21
Emocionalna inteligencija
2010
18
organizaciji susreću moguće je savladati na odgovarajući način jedino korišćenjem različitih
menadţerskih sposobnosti. Emocionalna inteligencija menadţera deluje na zaposlene utičući na
njihove emocije i raspoloţenja. Kod većine organizacija starog koncepta koje počivaju na
temeljima racionalnosti, očekuje se osloboĎenost od emocija ili koncept u kojem preovlaĎuju
pozitivne emocije ili bar ponašanje koje navodi na takvu emociju (osmeh na licu). Emocionalno
izraţavanje u organizacijama prihvatljivo u jednoj kulturi moţe izgledati nefunkcionalno i
ekstremno neuobičajeno u drugoj. Kulture se razlikuju i po interpretaciji emocija. Dok je u
ugostiteljskim objektima Evrope nasmejanost zaposlenih poţeljna, u Izraelu se na nasmejanost
šalterskog sluţbenika u banci gleda kao na znak neiskustva. U muslimanskim zemljama se na
osmehivanje zaposlenih gleda kao na iskazivanje seksualne privlačnosti, stoga se ţene
socijaliziraju tako da se ne osmehuju muškarcima ili da lice skrivaju od pogleda (a u Japanu
vrat).
Emocionalna otvorenost menadţera započinje ţeljom da posveti paţnju i upozna svoja
osćanja, te da mu lična emocionalna iskustva budu jasna.
Emocionalna inteligencija ukazuje na vaţnost sposobnosti menadţera da iskazuje svoje osećanja
zaposlenima, da ţivi u skladu s njima i da ih koristi za postizanje vaţnih organizacionih ciljeva.
Bez obzira da li menadţer crpi svoju moć iz formalnog statusa ili lične harizme, on
svojom emocionalnom inteligencijom, odlukama i ponašanjem daje pečat dogaĎajima i radnim
odnosima u organizaciji, stoga i ekonomskim rezultatima preduzeća. Emocionalno inteligentni
menadţeri u organizacijama mogu da pobuĎuju polet i ono najprogresivnije u zaposlenima,
pojačavajući snagu mogućeg upravljanja organizacionom kulturom. Postoje individualne razlike
u umeću menadţera u mobilisanju emocija kako bi i one pomogle rešavanju različitih vrsta
problema u organizaciji. Poznavanje afektivnog ţivota menadţera (emocija i raspoloţenja) moţe
da poboljša i našu sposobnost u procesu odabira zaposlenih u organizacijama; u procesu
donošenja odluka, u postupku motivisanja zaposlenih; odabiru odgovarajućeg stila rukovoĎenja kao i odabiru adekvatnog menadţera; u pronalaţenju i prevazilaţenju interpersonalnih sukoba i
devijantnih ponašanja u organizaciji. Menadţeri koji poznaju svoje emocije i dobro prepoznaju
tuĎe emocije mogu biti delotvorniji na svojim poslovima. Sposobnost upotrebe informacija koje
omogućavaju emocije moţe pomoći menadţerima da bolje upravljaju organizacionom kulturom,
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 19/21
Emocionalna inteligencija
2010
19
tj. da bolje prilagode organizaciju zahtevima trţišnog okruţenja, da efikasnije motivišu
zaposlene, planiraju, organizaju i postiţu ţeljene poslovne ciljeve.
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 20/21
Emocionalna inteligencija
2010
20
7. ZAKLJUČAK
Samosvest, samokontrola, samomotivacija i empatija su put do našeg dobrog odnosa s
drugim ljudima. Samo ćemo tako postati društveno uspješne osobe, koje su zadovoljne svojim
odnosima s drugima i svojim ţivotom i koje vole i poštuju druge, a drugi vole i poštuju njih.
Nedostatak ili postojanje emocionalne inteligencije kod ljudi vidi se svakodnevno na
svim područjima - u porodici, u školi, u odnosu s prijateljima i rodbinom, u kontaktu s
nepoznatim osobama, na poslu. Ne zaboravite da većina svega u ţivotu što radite zavisi i o
drugim ljudima.
Nitko ne ţivi sam za sebe, stalno moramo komunicirati s raznim ljudima i probijati se
kroz ţivot na razne načine. Da bismo bili što sretniji, vaţno je da razumemo svoje i tuĎe osećaje,
da razvijamo svoju emocionalnu inteligenciju; zato evo još nekoliko korisnih saveta:
- Analizirajte svoje osećaje umesto postupaka i motiva drugih ljudi!
-Pokušajte objektivno proceniti u kojim situacijama vi treba da se prilagoĎavate drugima,
umesto što očekujete da se drugi prilagoĎavaju vama!
-Suočite se sa svojim strahovima i ţeljama!
- Preuzmite odgovornost za svoje osećaje i sreću. Prestanite verovati da drugi odreĎuju kako ćete
se vi osećati. Nemojte dozvoliti da druge osobe 'kroje' vašu sreću!
- Razvijajte hrabrost i sledite svoj instinkt i osećaje!
5/17/2018 Seminarski-Emocionalna inteligencija - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-emocionalna-inteligencija 21/21
Emocionalna inteligencija
2010
21
Literatura
[1] http://www.emocionalnainteligencija.com/ .
[2 ]http://sr.wikipedia.org/
[3] (http://sr.wikipedia.org/sr-el/emocionalna%20inteligencija )
[4 ]www.covermagazin.com/
[5] (www.covermagazin.com/emocionalna-inteligencija.htm )
[6] http://znanje.infostud.com/
[7] (http://znanje.infostud.com/saveti/Emocionalna_inteligencija/203 )
[8] http://www.psihologija.autentik.net/