seminarski rad (1)

UNIVERZITET ZA POSLOVNI INENJERING I MENADZMENT

BANJA LUKA

SEMINARSKI RAD IZ REPRODUKCIONE TEHNIKE

ULOGA I PRIMJENA PERSONALNIH RAUNARA U REPRODUKCIONOJ TEHNICI

Profesor:Doc .dr Drago SoldatStudent: Veran Jankovic Radoslav Branin

SADRAJ

UVOD01

1.0. RASTRIRANJE I PRIPREMA ZA TAMPU ( PDF/X-3 )03

1.1. Kalibracija monitora03

1.2. Ureaj za tampanje probnog otiska06

1.3. Papir za probni otisak07

1.4. Kontrola kvaliteta probnog otiska07

2.0. CTP ( Computer to Plate ) UREAJI I OSVJETLJAVANJE PLOA09

2.1. Preporuen certifikovan ureaj za kontrolu izrade tamparskih formi13

3.0. STANDARDIZACIJA TAMPE13

3.1. Boje i propisane vrijednosti14

3.2. Kontrola mjerenja17

4.0. ZAKLJUAK19

5.0. LITERATURA20

UVOD

Svjesni smo injenice da su dananji zakoni trita u kojem vlada ogromna konkurencija veoma surovi, to znai da ako elimo da budemo dio tog trita moramo da budemo konkuretni. Da bi se to postiglo, odravalo i unaprijedilo moramo da vrimo odreene reorganizacije, pratimo trendove i vrimo usklaivanje proizvodnih tokova, postupamo po propisanim standardima. Ovo su neka osnovna pravila koja vrijede za sve oblasti privrede, pa i u oblasti grafike industrije.

Broj standardizovanih tamparija po nekom nepisanom pravilu, mnogo zavisi od razvijenosti drave, to se pokazalo kao tanom tvrdnjom i u razgovoru sa rukovodeim strunim kadrom iz najuticajnijih tamparskih kua u BiH, od kojih je veina zapoela proces standardizacije ali ga gotovo niko izvrio u potpunosti.Mnoge domae tamparske kue tvrde da su standardizovane, meutim, one su samo izvrile internu standardizaciju, to znai da samo ako kod njih vrite izradu tamparske forme i vrite tampanje dobiete priblino zadovoljavajui otisak. Prvi korak ka standardizaciji tampe jeste upoznavanje sa sadrajem standarda i preporukama organizacija i/ili instituta koje ga propisuju, jer samo na taj nain grafiko preduzee moe da izvri procjenu potrebnih koraka i napora za dobijanje certifikata o standardizaciji i da uoi ogromnu prednost standardizacije tampe.

Sam postupak tampe i krajnji rezultati definisani su standardom ISO 12647-2, ali nisu definisani postupci grafike pripreme kao i naini dobijanja rezultata propisanih navedenim standardima.

1

Standardi u grafikoj struci mogu biti propisani po meunarodnim preporukama kao ISO standardi ili kao preporuka nekih nauno istraivakih institucija ( FOGRA, UGRA, ECI, BVDM )

Serijom standarda ISO 12647, izmeu ostalog, normirani su zahtevi i referentne vrednosti u pogledu: Optih zahteva koje moraju da ispune digitalne ili filmovane separacije

Filmova i tamparskih formi

Linijature rastera

Ugla rastera

Oblika rasterske take

Tolerancije dimenzija pojedinih separacija

Maksimalnog zbira tonskih vrednosti rastera procesnih boja odtampanih jednih preko drugih Optikih i kolorimetrijskih karakteristika papira za izradu probnih otisaka i otisaka sa tamparske maine Kolorimetrijskih karakteristika tamparskih boja

Raspona reprodukovanih tonskih vrednosti na otisku

Tanosti registra

Poveanja tonske vrednosti rastera na otisku

Krive prenosa tonskih vrednosti sa filma ili iz digitalnih separacija na otisak

Rasejanja vrednosti poveanja tonske vrednosti rastera u srednjim tonovima

S obzirom da je u veini tamparija u BiH najvie zastupljena offset tehnika tampe za koju tamparije nisu implementirale standardizaciju, u ovom seminarskom radu baziraemo se na standardizaciji radnih tokova za pomenutu tehniku tampe kao i ukazivanjem na procesne probleme koji se pojavljuju.

2

1.0. RASTRIRANJE I PRIPREMA ZA TAMPU ( PDF/X-3 )

Prilikom grafike pripreme potrebno je izvriti prilagoavanje elemenata koji su sadrani u konkretnom dokumentu namijenjenom za slanje u RIP ( raster image processor ) ureaj kako bismo imali korektne korake u procesu izrade tamparskih formi za tehniku offset tampe. S obzirom da se u radnom dokumentu nalaze razliiti elementi, od vektorskih do rasterskih, zatim gradient efekti vektorskih elemenata u PostScript jeziku potrebno je izvriti rastriranje tih elemenata kako bismo ih prilagodili za osvjetljavanje na CTP ureaju, jer je prenos boje na podlogu kod offset tehnike

tampe zasnovan na fiziko hemijskim osobinama tamparske forme i podloge. Najee se vri pretvaranje datoteka prije rastriranja u .PDF format, koji ima iroku primjenu kako u web tehnologijama tako i u print sistemima uz posebna podeavanja u zavisnosti od namjene. Meutim, da bismo napravili korektan PDF fajl iskoristiv zatamparsku industriju definisan je skup potrebnih parametara pod oznakom PDF/X. Najee koriten je PDF/X-3 format standardizovan prema ISO 15930-6 standardu. Svrha PDF/X je da olaka razmjenu grafike, a takoe sadri i seriju grafikih opcija i zahtjeva koji nisu mogui prilikom kreiranja standardne PDF datoteke. Na primjer, u PDF/X-1a svi fontovi moraju biti ugraeni i sve slike moraju biti u CMYK ili spot bojama. PDF/X-3 prihvata kalibrisane RGB i CIELAB boje zadravajui veinu drugih ogranienja PDF/X-1a formata.

Slika 1.: PDF/X-3

1.1. Kalibracija monitora

Za kvalitetnu grafiku pripremu bitan korak je svakako i kalibracija monitora, jer je na taj nain operateru ( npr. grafiki dizajner ) omogueno da priblino vidi rezultate budueg otiska, prvenstveno u smislu tonskih vrijednosti boja.

3

Na ovaj nain eliminiemo estu upotrebu ton karte a nivo profesionalnosti postavljamo na zavidan nivo. Takoe omoguujemo i naruiocu posla da prije tampanja probnog otiska prilikom pregleda dobije vjeran prikaz boja, te ako je potrebno ukae na korekcije tonova.

Kakav monitor izabrati?

Prilikom izbora LCD/LED monitora moramo obratiti panju na nekoliko krucijalnih elemenata, kako bismo bili u mogunosti da izvrimo kalibraciju prema preporuci asocijacije za istraivanja u oblasti grafike industrije FOGRA, a to su :

matrica monitora,

opseg prikaza boja,

vidljivi ugao bez pojave sjenki i slinih anomalija,

mogunos hardverske i softverske kalibracije i sl.

Na osnovu ispitivanja i detaljnih testiranja, prema preporuci FOGRA asocijacije ne postoji ba veliki broj monitora koji prilikom testiranja zadovoljavaju stroge uslove standardizacije, a naveemo samo certifikovane modele monitora koji zadovoljavaju FOGRA testove:

4

Fogra Softproof Handbook Version 1, 2011. ( online ) Dostupno na: http://www.fogra.de/dokumente/upload/e0499_fogra_softproof_handbook.pdf

5

Ureaj za kalibraciju prema FOGRA preporuci : X-Rite EyeOne Pro

Slika 2.: ureaj za kalibraciju monitora i nain postavljanja

Detaljno uputstvo za koritenje kalibracijskog programa, kao i tehnike specifikacije ureaja date su na stranici proizvoaa: http://www.xrite.com

1.2. Ureaj za tampanje probnog otiska

Prilikom izbora ureaja za probni otisak trebalo bi voditi rauna o tome da je ureaj certifikovan prema standardu kaoto je ISO-12647-8 i da ima mogunost vrenja tampanje iz procesnih ( CMYK ) kao i spot boja, kako bismo dobili na probnom otisku to sliniju reprodukciju boja tehnici offset tampe.

S obzirom na konstrukciju ulagajueg mehanizma offset maine ( tabano ili iz rolne ) i veliine formata, odnosno irine rolne, biramo i digitalni ureaj za probni otisak.Najsigurnije rjeenje je odabrati ureaj koji podrava maksimalnu irinu rolne a konstrukcijski je uraen tako da mu je ulagajui mehanizam prilagoen za tampu iz rolne. Naravno, prikom povezivanja ureaja za probni otisak i raunara potrebno je instalirati odgovarajue ICC profile koji su u osnovi zadueni za konverziju RGB sistema boja koje su prikazane na ekranu monitora ( monitor je ureaj koji radi na principu aditivnog sistema boja ) u CMYK sistem na kojem je zasnovano dobijanje boja u ureaju za probni otisak. Naveemo primjer odgovarajueg ureaja za probni otisak kao i njegove osnovne karakteristike objavljene od strane proizvoaa.

6

Slika 3.: Certifikovan ureaj za digitalni probni otisak - Epson Stylus Pro 9900

1.3. Papir za probni otisak

Da bismo izvrili to vjerniju simulaciju otiska dobijenog offset tehnikom tampe, moramo obratiti panju na izbor adekvatnog papira za ureaj koji koristimo za dobijanje probnog otiska. Tako da u zavisnosti od vrste papira koji e biti koriten za offset tampu biramo i njemu najsliniji papir za probni otisak u smislu njegovih osnovnih karakteristika kao to su: bjelina, upojna svojstva, gramatura, premazni slojevi i sl. Preporuka proizvoaa navednog ureaja za probne otiske je upotreba standardnog papira za probne otiske Epson standard proofing paper 240 koji zadovoljava uslove standardizacije papira od strane GraCol organizacije. Upravljaki programi, ICC profili i kalibracioni program ( ColorBase ) dostupni su na web stranici proizvoaa:

1.4. Kontrola kvaliteta probnog otiska

Kontrolu kvaliteta probnog otiska vrimo iskljuivo ureajima standardizovanim prema ISO 12647 standardu, kao to su denzitometri, spektrofotometri pojedinih proizvoaa ili ureaj koji kombinuje osobine oba ( spektrodenz ) sa mogunou mjerenja Lab vrijednosti boja pored RGB i CMYK sistema.

7

Slika 4.: Certifikovan ureaj za kontrolu kvaliteta otiska Techkon SpectroDens Premium

Detaljna tehnika specifikacija preporuenog ureaja na:

Takoe, potrebna je kontrolna mjerna traka koja se najee koristi UGRA/FOGRA

Media Wedge CMYK EPS V.3a Proof i podeavanje profila u Adobe grafikim programima prema Fogra 39 preporuci u cilju simulacije podloge za tampu.

Slika 5.:Kontrolna mjerna traka za kontrolu probnog otiska ( UGRA/FOGRA Media Wedge CMYK EPS V.3a Proof )

Opis kontrolne mjerne trake:

1. red od 1 do 15 su vrijednosti CMY: 100%; 70%; 40%; 20%; 10%

2. red od 1 do 15 su vrijednosti RGB: 100%; 70%; 40%; 20%; 10%

1. red od 16 do 21 su vrijednosti K: 10%; 20%; 40%; 60%; 80%; 100% (za sivi balns)

22. kolona sadri polja sa hromatskim pretampavanjem crne

23. i 24. Kolone sadre boje u tamnim tonovima kod kojih je L< 35 ( svjetlina )

8

3. red od 1 do 5 sadri sekundarne sive tonove: 100%; 70%; 40%; 20%; 10%

3. red od 6 do 21 sadri kritine boje vane za kvalitet probnog otiska i boja podloge. Mjerenjem svih polja kolorimetrom ili spektrofotometrom dobijamo koordinate boja probnog otiska koje uporeujemo sa zadanim vrijednostima te vrimo proraun eventualnih odstupanja ( E ).

Tolerancije odstupanja propisane su standardom ISO 12647-7:2007 koje su navedene u tabeli 1:

Vrsta razlikeE

Srednja vrijednost E svih Lab razlika boja kontrolnih polja u boji 3

Maksimalna E za sve Lab koordinate kontrolnih polja u boji 6

Tolerancija za primarne boje 5

Maksimalna odstupanja za podlogu 3

*H ( hue ) je vrijednost za izraunavanje razlike u tonuH*

Razlika za pune tonove primarnih boja 2,5

Srednja vrijednost za razlike u hromatskim poljima sivog balansa 1,5

Tabela 1: Tolerancije odstupanja propisane standardom ISO 12647-7:2007

Detaljna uputstva o standardizaciji ureaja za probni otisak opisana su na web stranici: http://www.fogra.org/dokumente/upload/e0499_fogra_softproof_handbook.pdf

2.0. CTP ( Computer to Plate ) UREAJI I OSVJETLJAVANJE PLOA

CTP tehnologija osvjetljavanja tamparski ploa je danas najee koriten metod za dobijanje tamparske forme za offset tehniku tampe. Podaci se nakon rastriranja u iz RIP ureaja alju u CTP ureaj za osvjetljavanje tamparskih ploa kako bismo dobili tamparsku formu. Potovanjem propisanih standarda ili usvajanjem preporuka asocijacija za ispitivanje i standardzaciju u oblasti grafike industrije osiguravamo kvalitetnu izradu tamparske forme koja je osnova kvalitetne reprodukcije otiska. Da bismo to postigli moramo voditi rauna o koritenju

9

certifikovanih ploa prilagoenih za tehniku tampe koju emo koristiti kao i vrsti ureaja za osvjetljavanje.

Takoe, moramo vriti kontrolu razvijakih supstanci ako ve ne postoji automatsko mjerenje pH vrijednosti i doziranje razvijaa u kadu za razvijanje. Prilikom izrade tamparske forme neminovan je porast tonskih vrijednosti rastera na tamparskojformi u odnosu na originalni fajl, tako da je potrebno predvidjeti ovaj parametar i prilikom rastriranja izvriti podeavanja CTP ureaja da porast tonskih vrijednosti bude u granicama propisanim standardom ISO 12647, odnosno, da rasterske vrijednosti na tamparskoj formi budu manje nego u originalnom fajlu. Takoe, na ove korekcije utie i vrsta podloge za tampu, jer je neizbjean porast rasterske take prilikom prenosa boje sa tamparske forme na papir. Porast najvie zavisi od upojnog svojstva papira, premaznih slojeva, kvaliteta, viskoznosti i temperature boje i mehanikih dijelova cilindara.

Zahtjevi za koje su specificirane ciljane vrijednosti i tolerancije, smatraju se osnovnim uslovima testiranja i moraju biti u potpunosti sprovedeni da bi CTP osvjetljavanje bilo certifikovano, kao to su:

Preciznost koritenih mjernih ureaja

Homogenost tonskih vrijednosti u etverobojnoj separaciji na ploi

Mogunost ponavljanja tonskih vrijednosti za jednu i etiri boje

Karakteristiketonskih vrijednosti za sve etiri boje.

Najee koritene su termalne ploe ije su osnovne prednosti:

fotoosjetljivost 830-1070 nm

energija lasera za osvjetljavanje do 500 J/cm2

izdrljivost forme: 100 000 500 000 otisaka

rezolucija 200-400 lpi

pokrivenost rasterom 1-99 %

visoka procesna stabilnost

mnogo proizvoaa

stabilnostna dnevno svjetlo

Slika 6.: Kontrolna mjerna traka za kontrolu kvaliteta tamparske forme ( Ugra/Fogra Digital Plate

10

Control Wedge V 2.4 EPS Black )

Dostupno na: http://www.reproductor.ru/manual/formcontrol/

Ugra/Fogra Digital Plate Control Wedge je cjelina koja se sastoji od 6 kontrolnih oblasti: Informacion panel

Panel rezolucije

Geometrijski diagnostiki paneli

Paneli na kojima se nalaze kockasta polja

Koraci vizuelnih preporuka

Progresivni klin (wedge)

PREPORUKE ZA PROCES OSVJETLJAVANJA CTP PLOA:

razlike u ekspoziciji od boje do boje < 0,02%

ekspozicija ploe ( konvencionalno )

pozitiv ploa 60/cm.....10-12m

pozitiv ploa 80/cm.....10m

negativ ploa 60/cm.....rezolucija do 7m ( 8-10m )

rezolucija >7-9m ( 10-12m ) rezolucija >9-11m ( 12-15m )

11

Tabela 2.: Porast tonskih vrijednosti za offset tampu

Media Standard Print 2006, Technical guidelines for Data, Proofs and Films, 2006. ( online ) Dostupno na: http://www.colourstandards.com.au/files/mediastandard_2006.pdfStrana 13/28, [Preuzeto 12.Maj 2012].

12

2.1. Preporuen certifikovan ureaj za kontrolu izrade tamparskih formi:

Slika 7.: Certifikovan ureaj za kontrolu kvaliteta izrade tamparske forme ( Techkon SpectroPlate

Digital MicroScope )

Detaljna tehnika specifikacija preporuenog ureaja na:

http://www.techkon.com/downloads/138_Brochure_SpectroPlate.pdf

3.0. STANDARDIZACIJA TAMPE

Svi koraci u procesu tampe moraju biti standardizovani kako bi standardizacija imala svrhu, jer samo jedan procesni parameter ako nije u skladu sa preporukama ili standardima, moe da poremeti cijeli tehnoloki process izrade otiska.

Tako da je potrebno voditi rauna o koritenju boje koja je certifikovana, odnosno standardizovana, posebno obratiti panju na njeno skladitenje, temperaturu, viskoznost i mnoge druge parametre.

Takoe, kvalitet samog otiska veoma zavisi od podloge za tampu koju koristimo

( papir ), pa je potrebno koristiti samo preporuene vrste papira kako bismo zadovoljili i

ovaj korak u procesu standardizacije.

13

Kontrolu dobijenog otiska vrimo certifikovanim ureajem kao to je SpectroDens proizvoaa Techkon koji smo izabrali i za kontrolu probnog otiska.

3.1. Boje i propisane vrijednosti

Standardom DIN ISO 2846-1 i DIN ISO 2846-2 definisane su kolorimetrijeske vrijednosti boje za etverobojnu tehniku offset tampe.

DIN ISO 2846-1 definie kolorimetrijske vrijednosti boje za tabanu offset tampu a DIN ISO 2846-2 definie kolorimetrijske vrijednosti za novinsku offset tampu. Primjenom ovih standarda jedino je mogue vriti upavljanje bojom.

Kolorimetrijske vrijednosti boje u skladu sa standardom DIN ISO 2846-1.

BOJACIELAB vrijednost L*a*b*Tolerancija boje Eab

uta ( Y )91,00-5,0894,974,0

Magenta ( M )49,9876,02-3,015,0

Cijan ( C )56,99-39,16-45,993,0

Crna ( K )18,010,80-0,56-

Tabela 3.: propisane vrijednosti boje standardom DIN ISO 2846-1 za offset tehniku tampe

L*a*b* values of process inks for commercial printing.pdf, 2004, Technical information, Strana 820/976

14

L*a*b* values of process inks for commercial printing.pdf, 2004, Technical information, Strana 822;823/976

15

L*a*b* values of process inks for commercial printing.pdf, 2004, Technical information, Strana 821/976

16

Slika 8.: Kontrolna mjeran traka za kontrolu kvaliteta offset otiska


3.2. Kontrola mjerenja

Za kontrolne mjerne otiske, prema preporukama ECI organizacije koriste se:

Slika 9.: Altona Test Suite Mjerenje test kartom ECI 2002 ( DIN 16614 )


17

Altona Test Suite vizuelna kontrola:

Slika 10.: Altona Test Suite 1.2 za vizuelnu kontrolu


Prvenstveno se koristi za vizuelnu ocjenu otiska, gdje se prilikom posmatranja najlake se uoava naruavanje sivog balansa, preklapanje boja.

Ostali parametri na koje treba obratiti koji imaju ogroman uticaj na krajnje rezultate u otisku su: pH vrijednost rastvora prilikom osvjetljavanja CTP ureajima ( mjerenje pH-metrom )

temperatura prostora u kojem se odvija proces tampanja,

koliina buke koja proizvodi nepoeljne vibracije,

temperature svjetla u prostorijama za vizuelni pregled otiska;

viskoznost tamparske boje,

uslovi skladitenja boje,

kontrola istroenosti gume na prenosnom cilindru,

kontrola sredstva za vlaenje i sl.

18

4.0. ZAKLJUAK

Na onovu opisanih postupaka standadizacije moemo zakljuiti da je prilikom pokretanja ovog postupka potrebno kompletno prilagoavanje i usavravanje, kako osoblja tako i ostalih brojnih parametara koji su neophodni za podizanje nivoa kvaliteta usluge tamparskog preduzea. Uslovi standardizacije su veoma rigorozni, iziskuju ulaganje mnogo finansijskih sredstava ali i pruaju mogunost ulaska na svjetsko trite u oblasti tamparske industrije. Kada je standardizacija sprovedena, mnogo je jednostavnija, bra i kvalitetnija izrada proizvoda, a moemo da garantujemo kupcu vrhunski kvalitet usluge i ispunjavanje njegovih oekivanja.

19

5.0. LITERATURA

1. ivkovi P.- Katedra za grafiko inenjerstvo, Merenja u grafikoj industriji kao preduslov za standardizaciju, Tehnoloko-metalurki fakultet, Beograd 2010

2. Novakovi D.; Pavlovi . ;Karlovi I. ; Peterac .- Katedra za grafiko inenjerstvo i dizajn, REPRODUKCIONA TEHNIKA prirunik za vjebe. Drugo dopunjeno i ispravljeno izdanje, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad 2009

3. http://dicasgraficas.blogspot.com

4. http://www.fogra.de

5. http://www.imaging-resource.com

6. http://www.xrite.com

7. http://www.epson.com.hr

8. http://www.techkon.com

9. http://www.fogra.org

10. http://www.reproductor.ru

11. http://www.eci.org

12. L*a*b* values of process inks for commercial printing, 2004

13. Media Standard Print 2006, Technical guidelines for Data, Proofs and Films, 2006

20

seminarski rad (1)

Documents