sensus fo fila fali - mof.gov.tl · feto 4,590 uma-kain hira uma-kain 1,577 rejiaun : distritu dili...
TRANSCRIPT
Suku Vila Verde Ministeriu Finansas Timor-Leste Relatóriu Sensus 2010
Fahe rezultadu hosi Sensus tinan 2010
Iha tinan 2010, staff 4,000 hosi Estatistikas halibur ona informasaun kona-ba ita nia populasaun iha Timor-Leste tomak, hosi distritu ba distritu, suku ba suku, no uma-kain ba uma-kain.
Governu, liu hosi Ministeriu Finansas serbisu makaas hodi halibur dadus ne’e, nune’e Governu bele hatene oinsá desenvolvimentu nia progresu no uza nia rezultadu ba planu ita nia futuru.
Governu hakarak fahe rezultadu hosi Sensus ba komunidade sira.
Hodi nune’e komunidade mos bele haree oinsá sira halo kontribuisaun ba nasaun no deside saida mak hakarak halo, dezenvolve no hadia liutan.
Emilia Pires Ministra Finansas
Vila Verde
Ema nain hira
Ema 9,554
Mane 4,964
Feto 4,590
Uma-kain hira
Uma-kain 1,577
Rejiaun
Distritu Dili
Sub-distritu Vera Cruz
Konteudu
Mane no feto 3
Tinan 3
Hatene lee no
hakerek 4
Lia inan 5
Edukasaun 6
Empregu 8
Forsa traballu
potensial 8
Animal ne’ebé
hakiak 9
To’os 10
Kondisaun uma
nian 11
Fonte enerjia 14
Saneamentu 16
Bee ba hemu 17
Sasan luxu 18
Partu asistidu 19
Proporsaun
mortalidade 19
Proporsaun kiak 20
Ministra Finansas Emilia Pires aprezenta rezultadu hosi Sensus 2010 ba vise Primeiru-Ministru Jose Luis Guterres no reprezentante UNFPA Pornchai Suchitta.
Timor-Leste
Ema nain hira
Ema 1,066,409
Mane 544,199
Feto 522,210
Uma-kain hira
Uma-kain 184,652
Distritu hira: 13
Sub-distritu hira: 65
Suku hira: 442
Populasaun ho uma-kain
2 SUKU RELATÓRIU
Ita nia planu ba futuru ne’ebé diak liután ba Timor-Leste
Timor-Leste nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 lansa ona hosi Primeiru Ministru Xanana Gusmão iha Jullu tinan 2011.
Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu halo esbosu vizaun nasaun ida nian ne’ebé mak iha:
Edukasaun ne’ebé diak liutan
Hadi’a saúde
Infra-estrutra ne’ebé diak, no
Kresimentu ekonomiku no ekonomia sustentavel ne’ebé mak ita hotu bele hetan benefísiu.
Planu ne’e reflete vizaun hosi ema rihun ba rihun hosi Timor-Leste tomak, liu hosi konsultasaun nasional iha subdistritus 65 iha tinan 2010.
Foku ba Distritu Dili
Turizmu
Hanesan kapital no odatamata prinsipal ba nasaun, sei halo projetu ida ne’ebé proativu kona-ba dezenvolvimentu turizmu atu garante vizitante sira hetan akomodasaun no servisu maka sira persiza.
Muzeu foun no Sentru Kultural no Biblioteka
Nasional no Arkivu foun sei sai institusaun nasional ne’ebé importante.
Indústria restaurante iha Dili sei hetan tulun atu haburas liután no sei loke Sentru Informasaun Turizmu iha kapital Dili.
Sanitasaun
Ita prepara hela Masterplan ida atu halo sidade-Dili moos no hamenus bee sa’e. Ida ne’e sei atu hadi’a valeta iha Dili laran no problema sanitasaun, hanesan kanu aat ka intupidu no fakar foer ba bee laran.
Rekreasaun
Ita sei harii Sentru Juventude Nasional iha
Dili no estabelese sinema iha liur iha fatin hotu haleu iha Dili hodi hatudu filmi no dokumentasaun.
Formasaun
Sei harii kompleksu Fakuldade Enjeñaria modernu foun ida iha Hera. Iha futuru sei oferese lisensiatura iha programa Jeolojia no Minaraì.
Sei mos harii ba sentru treinamentu turizmu no ospitálidade iha Dili atu hadi’a abilidade iha sektor ida ne'e.
Lurón
To’o tinan 2015, dalan ba Baucau sei aumenta no haluan, no sei hadi’a dalan ba Bobonaro.
Primeiru-Ministru Xanana Gusmão vizita Metinaro atu konsulta komunidade kona-ba Planu Dezenvolvimentu Estratejiku iha Setembru 2010.
Iha tinan 2020, sei hadi’a mos dalan ba Ainaro. Projetu ida ne’e sei hadi'a liután asesu entre Dili no distritus.
Ilha Atauro
Ita sei harii portu foun ida iha Ilha Atauro hodi suporta kargu, pasajeiru sira, peska no turizmu.
Atauru sei hetan promosaun hanesan fatin eko-turizmu fornese luku-tasi, trekking, kail ikan no akomodasaun ne’ebé la fo impaktu ba meiu-ambiente.
Sei sai hanesan prioridade ba hadi’a maka dalan lokal hanesan Beloi ba Atauro Vila no Beloi ba Biqueli.
4 SUKU RELATÓRIU
Besik metade adultu sira
iha Timor-Leste hatene
ko’alia, lee no hakerek ho
lian Tetun.
Hatene lee no hakerek
Alfabetizasaun joven sira nian
Proporsaun alfabetizasaun ba
ema ho tinan 15 to 24.
Proporsaun alfabetizasaun adultu sira nian
Proporsaun alfabetizasaun ba ema tinan 15 ba leten.
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 proporsaun adultu sira ne’ebé hatene lee
no hakere maka 70%.
%
Target: Iha 2015 proporsaun joven sira ne’ebé hatene lee no
hakere maka 100%.
Maquili 53.85
Vila Verde 91.25
Mascarenhas 89.96
Caicoli 86.82
Colmera 91.59
Motael 94.65
Dare 67.89
Santa Cruz 90.75
Acadiru Hun 90.17
Bemori 94.84
Lahane Oriental 82.38
Bidau Lecidere 89.02
Gricenfor 92.99
Sabuli 69.62
Lahane Ocidental 88.04
Comoro 88.04
Meti Aut 68.42
Balibar 70.36
Hera 60.31
Camea 80.71
Becora 82.37
Duyung 62.35
Bairro Pite 86.99
Vila Maumeta 80.11
Kampung Alor 94.38
Fatuhada 91.25
Biqueli 68.50
Macadade 50.88
Beloi 50.88
Bidau Santana 84.66
Culu Hun 95.78
6 SUKU RELATÓRIU
Edukasaun
Frekuensia eskolar
Persentajen 37 mane sira
liu tinan 5 atende eskola
iha Timor-Leste. Feto sira
ho tinan hanesan maka
ba eskola la to’o 35
porsentu.
Nível edukasaun ne’ebé hetan
Hosi ema ne’ebé tinan 5 ba leten.
Target: Iha 2015 proporsaun ema ne’ebé nunka atende eskola tenki tun to’o 20%.
Target: Iha 2015 proporsaun ema hetan edukasaun
sekundaria tenki to’o 20%.
7
Besik 5 porsentu ema iha
Timor-Leste agora
dadauk tuir ka hotu ona
universidade.
Proporsaun matrikula iha edukasaun primária
Ne’e hatudu labarik hirak ho tinan 6 to’o
11 hetan matrikula tia ona iha eskola
primária.
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 proporsaun matrikula iha edukasuan primária tenki to’o 100%.
Maquili 70.78
Vila Verde 83.57
Mascarenhas 74.05
Caicoli 84.36
Colmera 78.37
Motael 90.26
Dare 84.64
Santa Cruz 81.97
Acadiru Hun 86.71
Bemori 83.72
Lahane Oriental 77.26
Bidau Lecidere 86.96
Gricenfor 82.98
Sabuli 71.17
Lahane Ocidental 86.09
Comoro 80.52
Meti Aut 78.65
Balibar 80.19
Hera 65.39
Camea 78.93
Becora 75.16
Duyung 78.36
Bairro Pite 81.67
Vila Maumeta 76.60
Kampung Alor 82.16
Fatuhada 85.45
Biqueli 80.32
Macadade 76.07
Beloi 69.75
Bidau Santana 77.40
Culu Hun 83.05
8 SUKU RELATÓRIU
Forsa traballu potensial Ita presiza ema sira ne’ebé ho tinan 15 to’o 59, tenki serbisu
hodi dezenvolve Timor-Leste. Ema ne’ebé la iha serbisu
maka bele hetan governu nia tulun.
Empregu
Besik metade populasaun
Timor-Leste nian mak iha
"tinan produtivu", (15 to’o
59).
Tinan 0-14
Tinan 15-59
Tinan 60+
Target: Iha 2030 populasaun ho tinan 15-59, iha sira nian
tinan produtivu, maka 65%.
9
Uma-kain ne’ebé hakiak animal oin oin
Liu tres quartos uma-
kain iha Timor-Leste sei
envolve hela iha hakiak
animal.
Animal ne’ebé hakiak
Uma-kain ne’ebé hakiak animal
Numeru animal ne’ebé hakiak
Manu Fahi Bibi male Bibi Kuda Karau Karau Timor
Vila Verde 2,049 886 19 70 0 34 25
Distritu Dili 69,310 28,571 1,784 14,486 1,430 3,597 1,467
Timor-Leste 702,474 330,435 41,854 152,360 57,819 161,654 96,484
10 SUKU RELATÓRIU
Uma-kain ne’ebé halo to’os oin oin
To’os
Uma-kain ne’ebé envolve iha produsaun to’os nian
Liu metade uma-kain
iha Timor-Leste kuda
batar no um quarto
kuda hare.
11
Kondisaun uma nian
Didi lolon
Uma-kain privadu ne’ebé iha didi lolon
tijolu ka betaun.
Distritu iha Timor-Leste Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 uma-kain privadu ho didi lolon tijolu ka betaun tenki to’o 40%.
Menos um tersu uma
kain iha Timor-Leste hela
iha uma ida ho didi lolon
tijulu ka betaun.
Maquili 20.77
Vila Verde 84.59
Mascarenhas 83.23
Caicoli 82.01
Colmera 85.76
Motael 82.30
Dare 22.34
Santa Cruz 73.58
Acadiru Hun 76.05
Bemori 78.01
Lahane Oriental 60.44
Bidau Lecidere 78.24
Gricenfor 83.74
Sabuli 27.69
Lahane Ocidental 64.12
Comoro 73.89
Meti Aut 64.15
Balibar 41.14
Hera 30.60
Camea 64.80
Becora 68.55
Duyung 16.67
Bairro Pite 77.03
Vila Maumeta 31.30
Kampung Alor 73.87
Fatuhada 81.83
Biqueli 47.49
Macadade 8.63
Beloi 31.49
Bidau Santana 61.38
Culu Hun 77.92
12 SUKU RELATÓRIU
Uma kakuluk
Uma-kain privadu ho uma kakuluk tella ka kaleen zinku.
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 uma-kain privadu ho uma kakuluk tella
ka kalen zinku tenki to’o 60%.
Maquili 49.55
Vila Verde 95.62
Mascarenhas 95.63
Caicoli 98.41
Colmera 92.05
Motael 86.73
Dare 95.04
Santa Cruz 93.36
Acadiru Hun 96.41
Bemori 96.90
Lahane Oriental 95.56
Bidau Lecidere 91.76
Gricenfor 95.07
Sabuli 85
Lahane Ocidental 94.35
Comoro 95.05
Meti Aut 86.79
Balibar 96
Hera 66.76
Camea 94.10
Becora 96.08
Duyung 85.78
Bairro Pite 94.69
Vila Maumeta 66.79
Kampung Alor 96.79
Fatuhada 96.99
Biqueli 85.18
Macadade 56.47
Beloi 52.48
Bidau Santana 94.19
Culu Hun 96.41
13
Uma rai
Uma-kain privadu ho uma-rai azuleju ka betaun.
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 uma-kain privadu ho uma-rai azuleju ka
betaun tenki to’o 40%.
Maquili 6.53
Vila Verde 93.85
Mascarenhas 84.04
Caicoli 73.93
Colmera 98.18
Motael 93.58
Dare 31.21
Santa Cruz 50.47
Acadiru Hun 38.62
Bemori 88.49
Lahane Oriental 77.11
Bidau Lecidere 68.24
Gricenfor 76.85
Sabuli 20.77
Lahane Ocidental 63.46
Comoro 84.42
Meti Aut 78.30
Balibar 44
Hera 48.05
Camea 78.67
Becora 72.63
Duyung 26.63
Bairro Pite 71.47
Vila Maumeta 32.82
Kampung Alor 94.54
Fatuhada 89.60
Biqueli 50
Macadade 6.47
Beloi 26.53
Bidau Santana 80.37
Culu Hun 86.89
14 SUKU RELATÓRIU
Fonte enerjia
Fonte enerjia ba tein
Fonte enerjia ba tein mak eletrisidade, gas no bio gas.
Tesi no uza ai ba tein iha impaktu ne’ebé la diak ba
ambiente tanba ai ne’ebé kuda seidauk naton.
Target: Iha 2030 uma-kain privadu ne’ebé uza fonte enerjia ba tein hanesan – eletrisidade, gas no bio gas tenki to’o 50%. Iha 2020, la iha uma-kain ida iha
Dili ne’ebé presiza tein ho ai.
15
Fonte enerjia ba ahi-oan
Uma-kain privadu ne’ebé uza fonte enerjia moos ba
ahi-oan (eletrisidade, bio gas ka energia solar).
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2020 uma-kain privadu ne’ebé uza fonte enerjia moos ba ahi-oan – eletrisidade, bio gas, enerjia
solar tenki to’o 100%.
Maquili 48.96
Vila Verde 94.36
Mascarenhas 93.90
Caicoli 97.80
Colmera 98.01
Motael 98.89
Dare 51.42
Santa Cruz 97.99
Acadiru Hun 97.31
Bemori 95.99
Lahane Oriental 93.02
Bidau Lecidere 90.59
Gricenfor 96.55
Sabuli 71.54
Lahane Ocidental 93.69
Comoro 94.85
Meti Aut 81.13
Balibar 94.86
Hera 75.93
Camea 95.24
Becora 92.75
Duyung 47.22
Bairro Pite 95.18
Vila Maumeta 74.05
Kampung Alor 97.51
Fatuhada 85.81
Biqueli 40.95
Macadade 17.99
Beloi 41.98
Bidau Santana 94.65
Culu Hun 95.87
16 SUKU RELATÓRIU
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Saneamentu Uma-kain privadu ne’ebé uza
fasilidades saneamentu ne’ebé
diak liu (pit latrina ho plakas, pit
latrina ho ventilasuan ne’ebé diak,
ka fakar maka deskarga ba tanke séptiku ka pit).
Target: Iha 2020 uma-kain ne’ebé uza saneamentu fasilidades diak tenki to’o 60%.
Liu um tersu uma-kain iha
Timor-Leste sei uza
saneamentu fasilidade
ne’ebé diak liu tan.
Maquili 15.43
Vila Verde 93.53
Mascarenhas 91.36
Caicoli 93.76
Colmera 99.67
Motael 53.10
Dare 42.20
Santa Cruz 95.50
Acadiru Hun 89.22
Bemori 98.97
Lahane Oriental 81.37
Bidau Lecidere 97.06
Gricenfor 98.52
Sabuli 91.54
Lahane Ocidental 77.08
Comoro 89.51
Meti Aut 70.75
Balibar 53.14
Hera 54.78
Camea 84.78
Becora 89.75
Duyung 42.81
Bairro Pite 87.00
Vila Maumeta 71.37
Kampung Alor 99.41
Fatuhada 96.40
Biqueli 37.69
Macadade 12.95
Beloi 38.48
Bidau Santana 84.24
Culu Hun 93.45
17
Hadiak fontes hemu bee nian Proporsaun uma-kain privadu ne’ebé uza fontes hemu bee
ne’ebé diak liu (bee ne’ebé kanalizadu ka bomba ba uma laran
ka liur, torneira públiku kanalizadu, tubu posu ka fura kuak,
posu ka bee matan ne’ebé protejidu, rekolla udan ben ka
bee botir).
Distritu iha Timor-Leste
Sukus iha Distritu Dili
Target: Iha 2015 uma-kain ne’ebé uza fontes bee hemu ne’ebé diak liu tenki to’o
78%.
Maquili 98.81
Vila Verde 98.29
Mascarenhas 97.97
Caicoli 97.18
Colmera 98.68
Motael 99.34
Dare 65.96
Santa Cruz 99.41
Acadiru Hun 94.31
Bemori 94.18
Lahane Oriental 94.32
Bidau Lecidere 77.06
Gricenfor 97.04
Sabuli 83.08
Lahane Ocidental 96.18
Comoro 97.10
Meti Aut 68.87
Balibar 73.14
Hera 87.43
Camea 88.20
Becora 96.31
Duyung 83.50
Bairro Pite 96.45
Vila Maumeta 97.33
Kampung Alor 96.67
Fatuhada 94.95
Biqueli 89.95
Macadade 67.63
Beloi 97.96
Bidau Santana 91.15
Culu Hun 99.19
19
Proporsaun mortalidade infantil nian
Konforme informasaun hosi DHS iha 2009, Timor-Leste nia
proporsaun mortalidade infantil mak iha labarik 1000 ne’ebé moris, 44 mate. Ne’e signifika
katak ita alkansa ona ita nia target 2015 ne’ebé dehan proporsaun tenki menus liu 53.
Dadus hosi Sensus 2010 kona ba proposaun mortalidade infantil seidauk prontu.
Proporsaun mortalidade maternal
Konforme informasaun hosi DHS iha 2009, Timor-Leste
nia proporsaun mortalidade maternal iha 100,000 ne’ebé
partus, 557 maka mate. Ne’e signifika katak ita seidauk alkansa ita nia target 2015 ne’ebé
tenki menus liu 252 iha 100,000.
Dadus hosi Sensus 2010 kona ba proporsaun mortalidade maternal seidauk prontu.
Partus ne’ebé hetan asiténsia profisionál saúde nian Proporsaun partu hetan asisténsia hosi
fornesedor saúde ne’ebé kualifikadu iha tinan lima nia laran.
Target: Iha 2015 proporsaun mortalidade maka menus liu 53 iha labarik 1000 ne’ebé
moris.
Target: Iha 2015 porporsaun mortalidade maternal nian tenki menus liu 252 por
100,000.
Target: Iha 2015 partus ne’ebé hetan asisténsia profisionál saúde nian tenki to’o 60%.
Besik um tersu ida
partus iha tinan lima
nia laran mak hetan
asisténsia profisionál
saúde nian.
%
20 SUKU RELATÓRIU
Kiak Ema ne’ebé moris ho rendimentu menus ke 88 sentavus por dia.
Source: TLSLS, 2007
Dadus hosi Sensus 2010 seidauk prontu ba bele hatudu proporsaun kiak iha nivel Suku.