shock listopad 2010

Shock • HDMSARIST • Listopad 2010 • www.shock.hdmsarist.hr • Stranica 1

www.shock.hdmsarist.hr

Mirela Bu!i"

– Nacionalni transplantacijski

koordinator

Napolju hladne ki!e padaju...

Menad#ment u

sestrinstvu

VI!A !

Motivac

ija i uporab

a

sposob

nosti

zaposle

nih!

VE"OJ !

Koli#ini

i kvalite

ti

rada!

VI!OJ!

Organiz

acijsko

j

efikasn

osti i

efektivn

osti!

VE"IM !

Nagrada

ma i

priznan

jima

zaposle

nim!


UVODNIK

Napolju hladne kiše padaju

UVODNIKplus

NOVO!!! – Specijalistički studij administracije u sestrinstvu

AKTUALNO

Na zapadu nešto novo

INTERVJU

Transplantacija u Hrvatskoj danas – razgovor sa Mirelom Bušić, nacionalnim transplantacijskim koordinatorom

STRUČNI RAD – UPRAVLJANJE U SESTRINSTVU

Menadžment u sestrinstvu

STRUČNI RAD – INTENZIVNO LIJEČENJE

Tretman boli u Jedinici intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika

www.shock.hdmsarist.hrSTRUČNI RAD – ANESTEZIOLOGIJA/REANIMATOLOGIJA

Zbrinjavanja politraumatiziranog bolesnika unutar „zlatnog sata“

STRUČNI RAD – TRANSFUZIOLOGIJA

Od patogeneze do njege „AIDS“ bolesnika

TEHNOLOGIJA I MATERIJALI

VIAFLO – jer nije svaka infuzija ista

PREDSTAVLJAMO ODJEL

Centar za transplantaciju KB „Merkur“

NOVOSTI I ZANIMLJIVOSTI, DOGAĐANJA, LINKOVI...

Od svega pomalo

Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije,

intenzivne skrbi i transfuzijewww.hdmsarist.hr

ISSN 1846-7369Ključni naslov: Shock (Zagreb)Skraćeni ključni naslov: Shock (Zagreb)Godina početka objavljivanja: 2007.Nakladnik i Izdavač: Hrvatsko društvo anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST)Učestalost objavljivanja: tromjesečno

Uređivački kolegij

Glavni urednik

Robert Majstorović, VMTJedinica intenzivnog liječenja Kliničkog odjela kardijalne kirurgije,Glavni tehničar JIL-a KB Osijek

UredništvoAdriano Friganović, bacc. mt.Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokiruških bolesnikaGlavni tehničar OdjelaKBC Zagreb – «Rebro»

Dalibor Ratić, bacc. mt. Odjel za transfuzijsku medicinuGlavni tehničar OdjelaKB Osijek

Danijela Prugovečki, bacc. ms. Zavod za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenjeGlavna sestra kirurškog JIL-aKB «Sestre milosrdnice»

Marijana Žaja, bacc. ms., ERC ALS instruktorSlužba anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenjaGlavna sestra JIL-aOB Šibenik

Igor Pelaić, bacc. mt., ERC ALS instruktorZavod za hitnu medicinuHitna službaKBC Zagreb – «Rebro»

Marija Kadović, bacc. ms.Centar za transplantaciju organaGlavna sestra OdjelaKB "Merkur"

E-mail adresa Uredništva:[email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]


UVODNIK

Vjerujem da će svaki čitatelj koji pohodi naše stranice i ovaj put pronaći za sebe ponešto zanimljivog. U toj želji Vas pozdravljam i ovaj put te pozivam na idući susret krajem godine.

Napolju hladne kišepadaju

Robert Majstorović

Ro

ber

t M

ajst

oro

vić

Drugi ovogodišnji SHOCK

pred vama je s početkom jeseni. Poznati stihovi Prljavog Kazališta koje zasigurno prepoznajete u naslovu teksta najbolje oslikavaju ovo razdoblje godine. Godišnje odmore već smo svi zaboravili dok je pred nama hladno razdoblje završetka godine koje valja „izgurati“.

Niz objektivnih teškoća koje nas uporno prate razlog su što ovaj broj niste mogli prolistati i ranije. Potruditi ćemo se da naredni brojevi prate predviđeni raspored objave pa odmah najavljujemo krajem godine i

posljednji SHOCK za 2010. godinu.

Osim uobičajenih stručnih radova, zanimljivog intervjua sa uvaženim gostom te članka o predstavljanju Odjela i ovaj put ćemo se osvrnuti na burna zbivanja na sestrinskoj sceni kojih i ovaj put ne nedostaje.

Vjerujem da će svaki čitatelj koji pohodi naše stranice i ovaj put pronaći za sebe ponešto zanimljivog. U toj želji Vas pozdravljam i ovaj put te pozivam na idući susret krajem godine.


VIJESTI IZ BLISKE BUDUĆNOSTI

Senzacionalno!Novi specijalistički studij samo što nije

otvoren na Studiju sestrinstva!Nema ni najmanje sumnje da će ovaj studij

pobuditi do sad nezamislivo velik interes među populacijom medicinskih sestara te će se za „upad“ na ovaj prestižni smjer tražiti „karta više“!

Cijena uopće neće biti bitna jer je neupitno da ovaj studij otvara ama baš sva vrata u zdravstvu!

Napokon će medicinska sestra kao samostalni profesionalac biti kompletna! Na bazičnom studiju će postati medicinska sestra ( valjda ) a ovim diplomskim studijem napokon obuhvaća i svoj drugi, neizostavni dio profesionalne ličnosti.

Postaje naime administrator! Štoviše dipl med tech – spec administracije!

Fenomenalno!To smo oduvijek čekali!Napokon ne moramo sami učiti kako

obračunavati bolesničke liste, slagati DST šifre, voditi razno‐razne BIS odjelne programe knjigovodstva, uštimavati ulaz/izlaz lijekova i potrošnog materijala, računati slobodne sate i godišnje odmore, pisati cijelo čudo izvještaja i očitovanja razno raznim bolničkim službama i HZZO‐u, računati vrijednosti naručene robe, voditi računa o upisu bolesnika, potipkavati sav administrativni posao po raznim ambulantama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite...

Svu tu „znanost“ naučiti ćemo i uvježbati kako Bog zapovjeda – formalno i na visokom učilištu!

I što je najvažnije, ne moramo napokon sa svim pitanjima opetovano uznemiravati administratore, šalteraše i ostale neizostavne zdravstvene činovnike kojima je već preko glave tih sestara koje skroz ispituju jedno te isto. Istina, sestre nisu školovane za taj posao ali svejedno...koga to uopće briga...što je previše – previše!

SAD SMO U SADAŠNJOSTIOK, teško je u gornjem tekstu sakriti

sarkazam. Ali zanimljivo je da su gornji upisi nastali u kružoku nas nekoliko kolega kad smo slagali šale na svoj račun tj na račun beskonačnog administriranja koje nas je zapalo u posljednje vrijeme. Jednoglasno smo se složili da se na rođenom odjelu osjećamo ko stranci kad upadnemo među bolesnike ili ostale kolege nakon „papirologije“. Kao da smo pali s Marsa! Kakva zdravstvena njega, kontrola iste, ovo ili ono...Kaj god...U glavi je pustinja od pustih brojki i taj dan smo više‐manje potpuno neupotrebljivi i samo gledamo kad će kraj radnog vremena.

Uglavnom, svako je dodao neku svoju „opservaciju“ pa smo kroz smijeh došli do spektakularne ideje iz naslova ovog Uvodnika.

I sve to, poštovani čitatelju, ne bi bilo vrijedno ovog pisanja da nakon toga, kad smo se već razišli po svojim odjelima a neki i kući, ova šala nije mi nekako ponovno ušla u moždane vijuge i počela vožnju njima tamo‐amo poput boba‐četvrosjeda na spustu Zimske olimpijade.

Kvragu! Pa to nije uopće toliko blesavo! U stvari, naravno da je to blesavo kao ideja i

potpuno je al pari čuvenom Monty Pytonu i njihovom Ministarstvu smiješnog hoda (evoo ga...molim vas pogledajte svakako! Ministry of Silly Walks).

Ali da bi naši „oci“ ( zdravstveni i edukativni ) takvo što mogli osmisliti, osigurati za takav smjer sve moguće dozvole i učas posla popuniti kurikulum gore opisanog „studija“ – u to nakon kraćeg razmišljanja uopće nisam imao dvojba.

Evo već vidim svoj indeks sa kolegijima „Osnove fotokopiranja“, „Bilansiranje narkotika“, „Računovodstvo u kirurgiji“, „Komercijala u hemodijalizi“...dok bi strani jezik mogao biti zastupljen u kolegiju „Dactylography for dummies“ a obzirom da smo ipak zdravstvenjaci, morali bi imati zastupljen kolegij Tjelesne kulture...recimo „Bacanje pisaće mašine u dalj“ ili „Skok preko uredskog

NOVO!!! - Specijalistički studij administracije u sestrinstvu

UVODNIK+Robert Majstorović

UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović

http://www.youtube.com/watch?v=IqhlQfXUk7w







UV

OD

NIK

PLU

S R

ob

ert

Maj

sto

rović stola“....I tako, sve bi to predavali

razni profači, naravno uvaženi, sa Ekonomije, Prava i Štampara a stručna praksa bi bila organizirana po županijama i općinama ali i po nepreglednim uredima bolničkih Uprava koji vrve poslovično uvijek zaposlenom administracijom.

Hm, da...No nije ni to najveće zlo koje bi se

izrodilo. I od takve ideje ima gora stvar za medicinske sestre.

Naime, kao što ne sumnjam da ovakva uvrnuta ideja uopće ne bi bila strana našim „mudrim glavama“ ( koji su se već dokazali i namlatili para na „razlikovnim godinama“, „specijalizacijama za srednje medicinske sestre“ i „petogodišnjom srednjom školom za sestre“ ) još manje ne sumnjam da bi ovu ideju kao super‐fenomenalnu iskreno prihvatile i same medicinske sestre. Kako one srednje tako i „elitne bakalar‐sestre“!

Što prihvatile? Naprosto bi bile oduševljene.

Odjednom bi eksplodirala priča da je tako nešto završit uvjet za radno

mjesto, za šefa odjela/odsjeka/garderobe. Pratila bi je priča da se ovom školom dobiva koeficijent 3.0 pa naviše. Naravno da bi se odmah „pročulo“ kako to ide studirati Glavna sestra bolnice ( one u susjedstvu naravno ), sva poznatija imena u sestrinskom miljeu regije a eto i Adriano Friganović već završava prvu godinu...Kreditne linije bi bile sa vrlo prihvatljivom kamatnom stopom, „cimali“ bi se razni sponzori itd...

EPILOGHm, da...Kako nisam baš iz prve

povjerovao vlastitom zaključku, malo sam doma, tupo zureći u „CSI Miami“, još dodatno „sagledavao sve aspekte“ ove umotvorine.

I opet kvragu, dođem do istog...prošlo bi to „ko kuća“...dovraga i bestraga...

Sad vidim da je vrag odnio šalu pa nakon čaše hladne vode i umivanja u kupaoni, uputih sebi u ogledalu jednu oštru autokritiku zbog takvih misli. Da me sram bilo i da kako mogu misliti da

bi se rođena struka tako ponašala. Da, sigurno je greška u meni, mora da je to dok tako nešto zaključujem...da...a i malo sam umoran, pospan...

I ne samo to. Jutro poslije, kako bi se dodatno

ponizio i kaznio zbog takvih ideja odlučih ovo napisati i u SHOCKu? Potpuno sam zaslužio zle komentare kolega. I eto pred vama ovog teksta. Poštovane kolege, dajte si oduška i slobodno me iskritizirajte!

Jedino molim naše zdravstveno‐nastavne autoritete ako slučajno nabasaju na ovaj dio interneta da što prije produže dalje i nikad se ne vraćaju!

Ne želim preuzeti odgovornost ako netko od njih ovo pročita i „zarola lavinu“? Pa da bude scenarij ko iz najboljih epizoda kultne Zone sumraka....brrrr....

Razmišljam ponovo da ipak ne dam ovo u SHOCK?...

A u stvari, rizikovat ću...pa ovu ideju nitko neće ozbiljno shvatiti u ovoj našoj ozbiljnoj zemlji!

Hm, da...valjda neće...brrrrr....

22KALENDAR STRUČNIH AKTIVNOSTI

DOSTUPAN ONLINE NA

WWW.HDMSARIST.HR


Ovaj put idemo sa nešto drugačijim naslovom kolumne, ali nemojte se zavarati da se na Zapadu nešto promijenilo. Tamo je još uvijek dosadna navada da se znanje cijeni, da se trud plaća, da se obrazovanje stimulira.

Glupost...Kod nas je uvijek za ljestvicu bolje. Mi imamo

petogodišnje srednje škole. Kako to nekome objasniti? Uz sav trud činovničića, sa vrlog nam ministarstva, koji trče s postaje na postaju kako bi uvjerili narod kako je to dobro za medicinske sestre, ostaje gorak okus cinizma i beskupuloznosti podređenih intimnim ciljevima.

Na zapadu NEŠTO novoAdriano Friganović

AK

TUA

LNO

Ad

rian

o F

rig

ano

vić

I nitko se ne pita jesu li ta djeca zakinuta za mogućnost učenja materinjeg jezika, ili možda engleskog jezika i nisu li im narušena ustavna prava o jednakosti sa ostalim učenicima srednjih škola. Kakva to zemlja dopušta smanjivanje satnice općih predmeta samo da bi nasilu srozala obrazovanje medicinskih sestara. I što ćemo dobiti na kraju pitanje je sada?

No to za sada nikoga ne brine i nitko se ne obazire na pisma, novinske članke. Očito je da se Ministar drži stare narodne ''sila Boga ne moli''. Nema puno onih koji dižu glas, koji žele poduzeti nešto, nekako su utihnuli... Čudno, svi se deklarativno slažu kako je to loše, ali neka institucije rade svoj posao – ne čini li vam se dobra floskula?

Svi u Europi su u panici zbog naših podviga, jer se stvorio opasan presedan za ostale tranzicijske zemlje i otvorio prostor da i oni zatraže sličnu stvar. Nadajmo se da će nas dugo držati u predvorju Europske unije dok god ne ispravimo nepravde, dok se ne uskladimo s njihovim standardima.

Treba li nas sve ovo zabrinjavati? Ma ja mislim da ne. Svakoj nepravdi dođe kraj pa će tako i ovoj! Ipak tko se zadnji smije, najslađe se smije.


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

i

Mirela Bušić– Nacionalni

transplantacijski koordinator

Danijela Prugovečki

U HRVATSKOJ u posljednje dvije godine smanjene su liste čekanja na transplantaciju organa. Broj darivatelja organa povećan je za 34 posto, a broj transplantacija za 31 posto. U tri godine članstva u Eurotransplantu, Hrvatska se popela u sam svjetski vrh po broju donora. Još 2000. godine imali smo manje od tri donora na milijun stanovnika, a danas ih je više od 18 na milijun stanovnika, što nas stavlja na treće mjesto u svijetu po broju donora, piše Novi list.Od svih zemalja članica Eurotransplanta, u Hrvatskoj se najkraće čeka na transplantaciju jetre, a i multiorganska transplantacija bubrega i gušterače među najuspješnijima je u svijetu.S obzirom da to, u ovo broju razgovarali smo sa dr. Mirelom Bušić, Nacionalnim transplantacijskim koordinatorom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.Od svih zemalja članica Eurotransplanta, u Hrvatskoj se najkraće čeka na transplantaciju jetre, a i multiorganska transplantacija bubrega i gušterače među najuspješnijima je u svijetu.S obzirom da to, u ovo broju razgovarali smo sa dr. Mirelom Bušić, Nacionalnim transplantacijskim koordinatorom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.

SHOCK:PRIJE SVEGA, SRDAČAN POZDRAV ISPRED HDMSARIST-A I UREDNIŠTVA SHOCK-A, I HVALA ŠTO STE ODVOJILI VRIJEME ZA NAS S OBZIROM DA RADITE IZUZETNO DINAMIČAN I ODGOVORAN POSAO. IZA VAS JE VEĆ NIZ GODINA USPJEŠNOG RADA KAO NACIONALNOG TRANSPLANTACIJSKOG KOORDINATORA U RH, KOJI KLJUČ VAŠEG USPJEHA?

MIRELA BUŠIĆ:Volim svoj posao i zaista duboko vjerujem u dobrobit ovoga

što radim i princip solidarnosti na kojem se bazira transplantacijska medicina, kao čudesna spona znanosti,

humanosti i odgovornosti pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu.

Veliko mi zadovoljstvo pruža i suradnja s kolegama i svim zdravstvenim radnicima u bolnicama, koji rade težak i zahtijevan posao kako bi od darivanja došli do uspješnog presađivanja organa.

SHOCK:U MINISTARSTVU ZDRAVSTVA NE KRIJE SE ZADOVOLJSTVO POVEĆANJEM BROJA TRANSPLANTACIJA U OVOJ GODINI ŠTO SE, KAKO KAŽU, MOŽE ZAHVALITI USPJEŠNOJ SURADNJI BOLNICA U PRIJAVI MOGUĆIH DARIVATELJA ORGANA, PLEMENITOSTI OBITELJI

TRANSPLANTACIJSKA MEDICINA U HRVATSKOJ


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

i UMRLIH TE VISOKOJ SVIJESTI HRVATSKIH GRAĐANA O DARIVANJU ORGANA. U PRVOM TROMJESEČJU TAKO SE BROJ DONORA POVEĆAO ZA 25 POSTO U USPOREDBI S ISTIM RAZDOBLJEM PROŠLE GODINE. ŠTO JE PO VAŠEM MIŠLJENJU DOVELO DO TAKO DOBRIH REZULTATA?

MIRELA BUŠIĆ:Povećanje broja donora prvenstveno je zasluga

zdravstvenog sustava na čelu s ministarstvom odnosno rezultat provedenih organizacijskih mjera.

Uspostavljanje mreže transplantacijskih bolničkih koordinatora odnosno timova za prepoznavanje donora u bolnicama, zajedno s osnivanjem nacionalnog koordinacijskog ureda pri ministarstvu, kao i edukacija koordinatora, najznačajnije su mjere koje su utjecale na povećanje broja donora posljednih godina.

Naime, iako smo u Hrvatskoj već 90‐ih imali razvijene kirurške transplantacijske tehnike, bolnice su samo sporadično prepoznavale i prijavljivale donore. Na razini države nije bilo organizacije koja bi pružala podršku bolnicama, donosila smjernice, osiguravala edukaciju, financijsku podršku, koordinirala rad bolnica i timova….

Zahvaljujući uspjesima našeg transplanatacijskog programa, mediji sve češće prezentiraju priče o uspješnom spašavanju npr. djevojčice iz velike Britanije darivanim organima djeteta iz Hrvatske, ili vinkovčanke srcem dječaka iz Grčke. To stvara pozitivnu klimu, razvija povjerenje građana i uvelike olakšava posao zdravstvenim radnicima.

SHOCK:ŠTO NAM JE DONIJELO ČLANSTVO U EUROTRANSPLANTU, UGLEDNOJ EUROPSKOJ ORGANIZACIJI KOJA POVEZUJE I KOORDINIRA DODJELU I RAZMJENU ORGANA IZMEĐU 7 EUROPSKIH ZEMALJA: NJEMAČKE, NIZOZEMSKE, BELGIJE, LUXEMBURGA, AUSTRIJE, SLOVENIJE I HRVATSKE? ŠTO POVEZUJE ZEMLJE ČLANICE, A ŠTO I DALJE RAZLIKUJE TRANSPLANTACIJSKE SUSTAVE ČLANICA EUROTRANSPLANTA?

MIRELA BUŠIĆ:Članstvo u Eurotransplantu Hrvatskoj je donijelo puno

dobrih stvari; prvenstveno mislim na čvrsta i jasno definirana pravila dodjele organa, uvođenje novih tehnika tipizacije, unaprijeđenja eksplantacijskh tehnika, kao i niz novih organizacijskih rješenja… . također nam je otvorio vrata međunarodne transplantacijske zajednice i donio brojne mogućnosti stručne suradnje i razmjene dobre transplantacijske prakse.

Sve ET zemlje povezuju dobro organizirani i visoko razvijeni zdravstveni sustavi, kao i transplantacijski programi. Ono što ih ipak razlikuje je uspješnost donorskog programa tj. broj realiziranih donora.

SHOCK:KOJE SU, KONKRETNO, PREDNOSTI ZA HRVATSKU KAO ČLANICU EUROTRANSPLANTA, OBJASNITE NAM KROZ BROJ ORGANA KOJI DOLAZE IZ ZEMALJA ČLANICA, O NAŠIM PRIMAOCIMA, DUŽINE ČEKANJA NA TRANSPLANTACIJE ETC.?

MIRELA BUŠIĆ:Hrvatska zahvaljujući Eurotransplantu uspijeva

pravovremeno dobiti organe za urgentne pacijente, i to je najveća dobrobiti za pacijente: oko 16‐20% organa ide u razmjenu a 80 % se locira unutar zemlje.Na presađivanje jetre najkraće se čeka upravo u našoj zemlji (oko 6mjeseci), a vrijeme čekanja na bubrege značajno je smanjeno.

SHOCK:ŠTO JE BITNO NAGLASITI ZA USPJEŠNOST DONORSKOG PROGRAMA OPĆENITO, I OSVRNITE SE NA KONKRETNO NA HRVATSKU. DA LI JE KORIŠTENJE ŠPANJOLSKOG MODELA BIO KLJUČ USPJEHA U SVE VEĆEM BROJU DONORA U NAŠOJ ZEMLJI?

MIRELA BUŠIĆ:Povećanje broja donora prvenstveno je zasluga

zdravstvenog sustava na čelu s ministarstvom odnosno rezultat provedenih organizacijskih mjera po uzoru na španjolski model; naime poznata je činjenica da povećanja broja donora nema bez odgovarajućeg organizacijskog modela i političke potpore ovom programu. Hrvatska je to potvrdila svojim primjerom.

SHOCK:EUROTRANSPLANT POSTAVLJA DODATNE STANDARDE U OBRADI DONORA, KOJI NALAŽU VEĆU ODGOVORNOST U PROCJENI KVALITETE I PRIHVATLJIVOSTI ORGANA OD STRANE DONORSKOG CENTRA (OD IZUZETNOG ZNAČAJA POSEBNO KOD KARDIOLOŠKE PROCJENE PRIHVATLJIVOSTI SRCA ILI PROCJENE PLUĆA...). ISPUNJAVA LI HRVATSKA TE ZAHTJEVE, I GDJE VIDITE PROSTORA ZA POBOLJŠANJE POSTOJEĆE SITUACIJE?

MIRELA BUŠIĆ:


INTE

RV

JU D

anije

la P

rug

ovečk

iBiti članica Eurotransplanta naravno znači preuzeti i

neke obveze, a u stručnom dijelu to podrazumijeva praćenje i implementaciju smjernica i protokola dogovorenih na razini ET, kako bi kvaliteta organa za presađivanje bila što bolja.

SHOCK:ISKUSTVO JE POKAZALO DA SE S NAVEDENIM RIZICIMA I NEDOSTACIMA MOGUĆE USPJEŠNO NOSITI UZ DOBROM ORGANIZACIJU DONORSKOG SUSTAVA I EDUKACIJU ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA. SMATRATE LI DA JE IMPERATIV DOBROG I USPJEŠNOG EKSPLANTACIJSKO - TRANSPLANTACIJSKOG PROCESA NA BOLNIČKIM TRANSPLANTACIJSKIM KOORDINATORIMA KOJI ODRAĐUJU VEĆINSKI DIO OVOG ZAHTJEVNOG POSLA?

MIRELA BUŠIĆ:Koordinatori su stup donorskog programa i njihovim

imenovanjem u bolnicama, učinjen je značajan pomak u prihvaćanju darivanja organa kao produžetka intenzivne srbi umirućeg bolesnika, te općenito pristupa zdravstvenih djelatnika u JIL, ovoj problematici.

No, čini se da nas čeka još puno posla do trenutka kada će svaki potencijalni donor biti prepoznat i održavan sukladno smjernicama najbolje intenzivističke“ prakse i liječničke etike; odnosno kada će se svaki propust u prepoznavanju i održavanju potencijalnog donora jasno kategorizirati kao liječnički nemar i etički neprihvatljiva praksa!

Upravo s tim ciljem, smatram da edukacija zdravstvenih radnika i unaprjeđenje donorskog programa kao važnog pokazatelja kvalitete intenzivnog liječenja (pa i cjelokupnih zdravstvenih usluga na razini bolnice), mora biti jedna od najvažnijih zadaća bolničkog transplantacijskog koordinatora.i njihovih suradnika.

SHOCK:VEĆINA KOORDINATORA U NAŠIM BOLNICAMA ZAVRŠILA JE ZAHTJEVAN TEČAJ ZA KOORDINATORE U BARCELONI, KOJI SE REDOVITO ODRŽAVA SVAKE GODINE, KAKVO JE VAŠE MIŠLJENJE O TOME, S OBZIROM DA STE I SAM BILI POLAZNIK ISTOG?

MIRELA BUŠIĆ:Svi naši koordinatori prolaze dodatnu edukaciju, kako

bi stekli znanja i vještine potrebne za taj posao.TPM tečaj u Braceloni svakako je najpriznatiji, a po

mom mišljenju, i najkvalitetniji međunarodni tečaj za koordinatore. Kada bih mogla, omogućila bih ga svim zdravstvenim radnicima, a posebno onima koji rade u JIL‐ovima...

SHOCK:S OBZIROM DA TEČAJ OKUPLJA SVE PROFILE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA PA TAKO I MEDICINSKE SESTRE, DA LI STE MIŠLJENJA DA BI U HRVATSKOJ KAO I U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA A I ŠIRE, ONE MOGLE RADITI KAO SAMOSTALNI TRANSPLANTACIJSKI KOORDINATORI?

MIRELA BUŠIĆ:Medicinske sestre i tehničari neizostavan su i

nezamjenjiv dio koordinacijskog tima. U „idealnom“ zdravstvenom sustavu mogli bi i samostalno raditi kao koordinatori, no to bi podrazumijevalo da su svi liječnici u JIL‐ osposobljeni i aktivno uključeni u održavanje potencijalnog donora i dijagnostiku smrti mozga, kao sastavnog dijela svakodnevnog rada u JIL. To je u stvari model kojem težimo, no zasada u većini bolnica nije praksa!

SHOCK:NIZ GODINA NAŠ STE GOST NA STRUČNIM DOGAĐANJIMA DRUŠTVA, I TIME POTVRĐUJETE NAŠU VAŽNOST U SUSTAVU KAKO OPĆENITO TAKO I U EKSPLANTACIJSKO-TRANSPLANTACIJSKOM PROCESU. VIDITE LI U BUDUĆNOSTI MJESTA ZA SPECIJALNE EDUKATIVNE PROGRAME ZA SESTRE U OVOM DJELU I PRIZNAVANJE KOMPETENCIJA KOJE BI TOM EDUKACIJOM STEKLE?

MIRELA BUŠIĆ:Mislim da je upravo vrijeme da zajedno pokrenemo tu

inicijativu!

SHOCK:I NA KRAJU, ZA SVE SESTRE I TEHNIČARE KOJI RADE U JEDINICAMA INTENZIVNOG LIJEČENJA, ANESTEZIJI, HITNIM PRIJEMIMA, TRANSFUZIJI, A OBUHVAĆAJU POTENCIJALNOG DONORA DO REALIZACIJE EKSPLANTACIJE DO RAZGOVORA I POTPORE OBITELJI PA DO KRAJNJE TRANSPLANTACIJE, OVIM PUTEM UPUTITE PORUKU I NADAM SE DA SE VIDIMO NA SLIJEDEĆEM STRUČNOM DOGAĐANJU U ORGANIZACIJI HDMSARIST-A.

MIRELA BUŠIĆ:Ja Vam svima, u ime pacijenta zahvaljujem, a u ime

ministarstva i svoje osobno ime, čestitam na rezultatima i radujem se nastavku suradnje!

SHOCK:HVALA NA RAZGOVORU!


Menadžment u sestrinstvuAdriano Friganović

ST

RUČN

I RA

D U

PRAV

LJA

NJE

U S

ESTR

INS

TVU

SAŽETAK:

Menadžment je proces organizacije i upravljanja sa svrhom ostvarenja organizacijskih ciljeva u dinamičkom okruženju uz učinkovito korištenje ograničenih resursa. Upravljati možemo ljudskim resursima (samim sobom, timom, jednostavnim organizacijskim jediniciama, složenim organizacijskim jedinicama), materijalnim resursima te sustavima podrške. Menadžment se sastoji od planiranja, organiziranja, upravaljanja i kontrole. Dobar menadžer ima tripartitnu ulogu da bude dizajner, vođa i strateg.

Razvoj sestrinstva kao profesije doveo je do potrebe za stručnim usavršavanjem iz područa organizaci je i upravl janja. Medicinske sestre predstavljaju 60% svih zdravstvenih djelatnika u bolnicama te samim tim postoji nužnost za kvalitetnom izobrazbom iz organizacijskih aktivnosti.

Menadžment u sestrinstvu može se primijeniti na svim razinama upravljanja od glavnih sestara odjela do glavne sestre bolnice.

Medicinska sestra – menadžer mora znati koristiti načela menadžmenta, elementarne tehnike vođenja, znati komunicirati, donositi poslovne odluke te motivirati osoblje. Medicinska sestra – menadžer implementira sustave kvalitete te provodi procjenu osoblja i učinaka.

Ključne riječi: menadžment, kontrola kvalitete, sestrinstvo

ABSTRACT

Management is process of organization with a purpose of achievement organization goals in dynamic environment with efficient using of limited recourses. We can control human recourses, material recourses and backup systems. Planning, organizing and control are crucial parts of management. Good manager has several roles to be a designer, leader and strategy innovator.

Development of nursing as a profession led to need for education in the field of organization and control. Nurses represent about 60% of all health care workers and related to that fact nurses needs education in management. Nurses management can be applied on all level of nurses hierarchy.

Nurse manager had to know how to use management principals, elementary technique of leading, making decisions and to motivate nursing personal. Nurse manager do implementation of quality control systems and make appraisal of personal and procedures.

Key words: management, quality control, nursing

1. UVOD

Menadžment je proces organizacije i upravljanja sa svrhom ostvarenja organizacijskih ciljeva u dinamičkom okruženju uz učinkovito korištenje ograničenih resursa. Upravljati možemo ljudskim resursima (samim sobom, timom, jednostavnim organizacijskim jediniciama, složenim organizacijskim jedinicama), materijalnim resursima te sustavima podrške. Menadžment se sastoji od planiranja, organiziranja, upravaljanja i kontrole. Dobar menadžer ima tripartitnu ulogu da bude dizajner, vođa i strateg.

Upravljanje je organizacijska funkcija i proces koju vrše vlasnici ili njihovi predstavnici. Rukovođenje označava aktivnost planiranja, organiziranja, vođenja i kotro le ko j ima se da ju upute izvrš i te l j ima. Rukovođenjem se ostvaruju predviđeni ciljevi odnosno poslovni rezultati u određenom vremenskom razdoblju. Menadžment označava proces maks imalnog iskorištenja i uporabe raspoloživih resursa. Upravljanje predstavlja proces mijenjanja postojećeg stanja u ustanovi u skladu s postavljanim ciljevima ili planom (''Upravljanje ljudskim potencijalima'', 2009).


Upravljanje možemo podijeliti na:

1. Strateško ( vlasničko)2. Taktičko (poslovno)3. Operativno (pripada menadžmentu)

2. MENADŽMENT U SESTRINSTVU

U zdravstvenim sustavima u većini država diljem svijeta sukladno promjenama zdravstvene skrbi nametnula se potreba za uvođenjem novog obrazovanja medicinkih sestara usko profiliranih za rukovođenje. (Božan Mihelčić, 2008) Medicinske sestre čine 60% svih zdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva te samim tim predstavljaju stup zdravstvene skrbi. Sestrinska skrb u velikoj mjeri utječe na zaštitu i unapređenje zdravlja stanovništa, povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti te osiguravanje najviše razine fizičkog i psihičkog zdravlja i poboljšanje kvalitete života. Jedan od primarnih ciljeva u menadžementu medicinskih sestara jest podizanje sveukupnih znanja i vještina kako bi osigurali kvalitetnu i sigurnu sestrinsku skrb.

2.2 RAZLIKE LIDERA U ODNOSU NA MENADŽERA

Leadership predstavlja vođenje i usmjeravanje radnih aktivnosti članova organizacije. Lider kreira viziju, mobilizira energiju svojih pratioca te ih vodi prema zadanim ciljevima. Osobine dobrog lidera jesu energičnost, ustrajnost, inteligencija, samopouzadnje i kreativnost. Lider pozornost svojih pratioca privlači karakternim osobinama ambicijom, sposobnostima motivacije te nagrađivanja i kazne. Najvažniji element leadershipa je povjerenje koje se temelji na integritetu kompetentnosti, lojalnosti te konzistentnosti i otvorenost. Osnovna determinanta dobrog lidera jesu pratioci odnosno, pratioci su indikator uspješnosti. (Friganović, 2009)

Temeljna razlika između menadžera i lidera je činjenica kako menadžer ima formalno definiranu ulogu u organizacijskoj strukturi dok lider svoju moć i utjecaj zasniva na sposobnosti motivacije pratioca.

2.3 UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA

Upravljanje timom za zdravstvenu njegu sastoji se od organiziranja i motiviranja pojedinaca kako bi radili zajedno na ostvarenju određenih ciljeva. Upravljanje ljudskim resursima u cjelini jest poslovna funkcija menadžementa i kao takva objedinjuje poslove vezane

za ljude, njihovo zapošljavanje, izbor, obrazovanje i druge aktivnosti osiguravanja i razvoja zaposlenih. U posljednje vrijeme razvila se nova filozofija menadžmenta koja pristupa zaposleniku kao kompleksnom, jedinstvenom, emocionalnom i iracionalnom, a ne kao isključivo racionalnom biću.

Menadžer mora predstavljati poveznicu između zaposlenika i poslodavca te svojim aktivnostima osiguravati cjelovitost sustava. Dobar menadžer treba svoje aktivnosti usmjeravati u bolje razumijevanje svojih djelatnika te razraditi motivacijske tehnike kako bi osigurao veću razinu efektivnosti i efikasnosti. (Shema 1)

Djelovanje menadžmenta ljudskih potencijala treba shvatiti kao proces u kojem svaka pojedina aktivnost i funkcija imaju važnu ulogu u izgradnji uspješnog i zdravog poduzeća čiju osnovu čini zadovoljan i efikasan zaposlenik. Obzirom na rezultate brojnih istraživanja i iskustvene činjenice razvidno je kako nema univerzalnog rješenja izgradnje motivacijskog sustava radne organizacije. Glavni cilj motivacijske tehnike je razviti politiku nagrađivanja, a uvjet je bolje poznavanje i razumijevanje ljudske motivacije.

Kada govorimo o upravljanju ljudskim potencijalima u području zdravstvene njege bolesnika onda mislimo na uspostavljanje međuodnosa između zdravstvenih radnika i bolesnika kroz holistički pristup s ciljem zadovoljavanja pacijentovih osnovnih ljudskih potreba i međuodnosa članova zdravstvenog tima. (Kalauz, 2007)

Shema 1. Pristup ljudskim potencijalima

1 Mark Buchbinder S.B. Shanks N.H. Health Care Management. Johnes and Bartlerd Publisher Inc. 2007;23-34

VI!A !

Motivacija i uporaba

sposobnosti zaposlenih!

VE"OJ !

Koli#ini i kvaliteti rada!

VI!OJ!

Organizacijskoj efikasnosti i efektivnosti!

VE"IM !

Nagradama i priznanjima

zaposlenim!

ST

RUČN

I RA

D U

PRAV

LJA

NJE

U S

ESTR

INS

TVU


2 .4 KAKO BIT I USPJEŠAN MENADŽER U SESTRINSTVU

Menadžement u sestrinstvu je relativno novo područje rada medicinskih sestara a poglavito se odnosi na upravljanje ljudskim potencijalima i upravljanje sustavima podrške.

Medicinska sestra – menadžer mora steći formalna znanja i vještine kako bi mogla uspješno rukovoditi timom zdravstvene njege i osigurati kvalitetnu sestrinsku skrb. Osnova uspješnog menadžmenta je formalno obrazovanje gdje se stječu znanja o rukovođenju, motivacijskim i organizacijskim tehnikama te načinima komunikacije kako u timu tako i zvan njega. Upravljanje je dinamičan proces koji je ovisan o promjenjivim varijablama u radnoj organizaciji.

Dobra medicinska sestra – menadžer mora ustrojiti tim na principu dosljednosti te omogućiti protok informacija u oba smjera. Dobar menadžer mora učiniti dostupnim različite modele horizontalne edukacije svim medicinskim sestrama kako bi omogućio sigurnu zdravstvenu njegu. Inovativnost, etičnost i osjetljivost za druge ljude važne su osobine kvalitetnog menadžera. Donošenje odluka mora biti utemeljeno na znanju i stečenim iskustvima te mora biti dobro procijenjeno može li se donijeti individulana ili grupna odluka. Grupno odlučivanje pruža mogućnosti više ideja i varijanti mogućih rješenja no često zbog vremenskog ogranipčenja posežemo za individualnim odlučivanjem. Kod samostalnog odlučivanja odgovornost mora preuzeti menadžer. (Kalauz, 2007)

3. KONTROLA KVALITETE U ZDRAVSTVENOJ NJEZI

Upravljanje kvalitetom funkcija je menadžmenta u kojoj se rad prati, mjeri i poduzimaju korektivne radnje s ciljem zadovoljavanja predviđenih organizacijskih ciljeva. ( Zovko, 2006) Upravljanje kvalitetom jest mjerenje i ispravljanje svih postupaka u cjelokupnom procesu rada, u skladu s prihvaćenim planom i ciljevima zdravstvene njege. Osnovni principi kontinuiranog unapređenja kvalitete su: opredjeljenje cjelokupne organizacije za kvalitetu, prihvaćanje i razumijevanje korisnikovih želja i očekivanja, stalni napori u svrhu unapređenja procesa, spremnost organizacije da osigura visokokvalitetne usluge i proizvode, korištenje informacija i prikupljanje podataka, opredjeljenje za kvalitetu najvišeg menadžmenta, opredjeljenje organizacije da uči od najbolje prakse (benchmarking), osiguranje dugoročnih odnosa s dobavljačima koji osiguravaju kvalitetnije proizvode.

Kao što smo već ranije naglasili medicinske sestre predstavljaju najveću grupaciju zdravstvenih djelatnik i. samim time imaju izrazito značajnu ulogu i doprinos u ostvarenju kvalitete zdravstvenih usluga. Temeljna sestrinska djelatnost je zdravstvena njega i iz toga proizlazi da su medicinske sestre odgovorne za upravljanje kvalitetom zdravstvene njege.

Sestrinski standardi su mjerlj ive definicije dogovorene i prihvatljive kvalitete sestrinske njege na određenom radnom mjestu kojima se prosuđuje i evaluira sadašnja sestrinska praksa. Definirati standarde može definirati glavna sestra ili ravnatelj na razini ustanove, no u svakom pogledu najprihvatljiviji su standardi donijeti i prihvaćeni od svih medicinskih sestara na razini Komore, Udruge ili nadležnih institucija. Oni djeluju kao smjernice ili ciljevi kojima određujemo ispunjavaju li sestrinske aktivnosti određenu kvalitetu. Standard definira usklađenu razinu kvalitete i kvantitete rada. Standardi su utvrđena pravila koji služe kod mjerenja ili definiranja kvalitete i vrijednosti usluga ili postupaka. Standardi moraju biti jasni, realni, prihvatljivi i razumljivi. Standardi zdravstvene njege moraju biti doneseni od strane medicinskih sestara, a utemeljeni na znanju i znanstvenoj osnovi.

4. ZAKLJUČAK

Menadžement u sestrinstvu je novo područje rada medicinskih sestara koje znatno napreduje posljednjih godina. Medicinska sestra – menadžer dužna je biti medijator između medicinskih sestara, pacijentata i drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja stavrajući pozitivnu klimu za provođenje sigurne i kvalitetne zdravstvene njege. Menadžer osigurava kvalitetnu sestrinsku skrb te putem idikatora provodi kontrolu kvalitete i korekcijama plana zdravstvene njege i unapređenje kvalitete. Obrazovanje medicinskih sestara u području menadžementa izrazito je važno za sestrinstvo kao samostalnu profesiju.

LITERATURA1.Kalauz S. Kako biti uspješan menadžer. Zdravstveno veleučilište 2007.

2.Božan Mihelčić V. Menadžement u sestrinstvu – viđenje profesionalnog razvoja. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, vol.4 (7/2008).

3.Zovko V. Upravljanje kvalitetom. Nastavni tekstovi, Zdravstveno veleučilište. Zagreb 2006.

4.Upravljanje l judskim potencijalima – available www.poslovniforum.hr

5.Friganović A. Leadership: znanost ili umjetnost. 1. Međunarodni kongres UINARS‐a, Vrnjačka Banja 2009.

ST

RUČN

I RA

D U

PRAV

LJA

NJE

U S

ESTR

INS

TVU

http://www.poslovniforum.hr

http://www.poslovniforum.hr


TRETMAN BOLI U JEDINICI INTENZIVNOG LIJEČENJA

KARDIOKIRURŠKIH BOLESNIKAIrena Pastuhović, Kristina Puškarić, Adriano Friganović

Odjel za anesteziologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb

SAŽETAK:

˝Bol je neželjeno senzorno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili prijetećim oštećenjem tkiva, ili opisano u uvjetima takvog oštećenja.˝, je definicija boli Međunarodnog udruženja za proučavanje boli.

Poslijeoperacijska bol u jedinici intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika akutnog je karaktera. Uzrokovana je oštećenjem mekih tkiva te kosti–sternuma tijekom samog operacijskog zahvata. Kostantno je prisutna. Mijenja joj se jedino intenzitet. U ranom poslijeoperacijskom tijeku prisustvo boli prepoznajemo na temelju promjena u vitalnim funkcijama, prisustva motoričkog nemira, grimasa. U kasnijoj poslijeoperacijskoj fazi dobivamo od pacijenta verbalne informacije o boli. Instrument za procjenu boli je numerička skala za procjenu boli sa stupnjevima od 0

do 10. Bol je subjektivno iskustvo i pacijent je jedina osoba koja može dati pouzdanu procjenu prisustva i intenziteta boli.

U JIL kardiokirurških bolesnika provodi se u prvih 24 sata kontinuirana analgezija, a kasnije analgezija prema potrebama i na zahtjev pacijenta. Do stabilizacije vitalnih funkcija i ekstubacije, pacijent dobiva FENTANYL u dozi 5‐10μg/h. Nakon toga prelazi se na kontinuiranu i.v. infuziju 500 mg TRAMADOLA u 500 ml fiziološke otopine tijekom prvih 24 sata boravka bolesnika u JIL. Po prestanku kontinuirane primjene daju se jednokratne doze TRAMADOLA u kombinaciji sa KETONALOM prema potrebama bolesnika.

Ključne riječi: tretman boli, JIL, kardiokirurški bolesnik

1. UVOD

DefinicijaMeđunarodno udruženje za proučavanje boli, još

1979. godine, dalo je svoju definiciju boli koja glasi:˝ Bol je neželjeno senzorno i emocionalno iskustvo

povezano sa stvarnim ili prijetećim oštećenjem tkiva, ili opisano u uvjetima takvog oštećenja.˝ (3).

Bol je subjektivno iskustvo. Jedan je od zaštitnih mehanizama jer je uvijek praćena tjeskobom, strahom i željom da što prije bude otklonjena. Izbjegavanje boli smatra se jednom od osnovnih ljudskih potreba, te utječe na zadovoljavanje svih ostalih ljudskih potreba. Drugim riječima čovjek kojeg boli najčešće ne želi jesti, ne zanima ga obavljanje osobne higijene i sl. Bol je neugodno i skustvo ko je remet i c je lokupno funkcioniranje pojedinca.

Podjela boliPrema trajanju bol može biti akutna ili kronična.Akutna bol kratko traje (od nekoliko sekunda do 6

mjeseci). Najčešće je uvjetovana ozljedom tkiva ili bolešću. Najčešći oblik akutne boli je operacijska bol. Tijekom procesa liječenja se smanjuje i nakon izlječenja nestaje. Akutna bol je pozitivna jer upozorava na neki poremećaj u organizmu.

Kronična bol traje mjesecima, godinama, ili do kraja života. Može biti intermitentna – javlja se samo povremeno, a između toga su periodi u kojim bolesnik uopće ne osjeća bol, ili može biti trajna. Ta trajna bol može biti maligna – uzrokuju je procesi koji ugrožavaju život (karcinomi), ili benigna – stalno je prisutna, a bolesti koje je uzrokuju ne ugrožavaju život npr. reumatske bolesti, neuralgije, fantomska bol nakon amputacije ekstremiteta.

Prema kakvoći pacijenti bol opisuju kao: sjevajuću, pulsirajuću, tupu, žareću, razdiruću, svrdlajuću, probadajuću, isijavajuću....

Prema intenzitetu bol se klasificira na: slabu, umjerenu, srednju, jaku, vrlo jaku i neizdrživu.

Postupci za ublažavanje i otklanjanje boliFarmakološki postupci – primjena analgetika koji

mogu biti opioidni i neopioidni.Nefarmakološki postupci su: odnos povjerenja na

relaciji medicinska sestra – bolesnik; edukacija bolesnika o uzrocima, trajanju i tretiranju boli; podraživanje kože, dodiri, pritisak, masaža, toplina, hladnoća, vibracija, kreme koje hlade kožu (mentolske), TENS, odvraćanje bolesnikove pozornosti od boli i usmjeravanje na nešto drugo, relaksacija skeletnih mišića, terapijski vođeno maštanje, dostatan odmor i spavanje.

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE


PROCJENA BOLI U JIL KARDIOKIRURŠKIH BOLESNIKA

Poslijeoperacijska bol u jedinici intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika akutnog je karaktera. Bolesnici je najčešće procjenjuju kao bol srednje jakog ili jakog intenziteta. Uzrokovana je oštećenjem mekih tkiva (kože, potkožnog tkiva, dubljih tjelesnih struktura) te oštećenjem kosti – sternuma ti jekom samog operativnog zahvata. Može biti uzrokovana uvođenjem i prisustvom i.v. katetera, čija svrha je hemodinamski nadzor i primjena i.v. terapije.

Konstantno je prisutna, mijenja se jedino njen intenzitet. Intenzitet se pojačava kod kašljanja, fizioterapije – osobiti fizioterapije respiratornog sustava (vježbe dubokog disanja, iskašljavanja, stavljanja u drenažne položaje, lupkanja), previjanja operativne rane i ubodnih mjesta, provođenja intervencija za održavanje osobne higijene te različitih dijagnostičkih postupaka (npr. Rtg srca i pluća, UZV srca). Sve ovo treba imati u vidu kod planiranja zdravstvene njege i planiranja primjene jednokratnih doza analgetika, o čemu će biti govora u sljedećem poglavlju. Srednje trajanje umjerene do jake poslijeoperacijske boli kod kardiokirurških bolesnika procjenjuje se na 8 poslijeoperacijskih dana (3).

Iskustva sestara u našoj JIL kardiokirurških bolesnika govore u prilog tvrdnji da u većini slučajeva muškarci lošije toleriraju bol, nego žene. Također da slabiju toleranciju boli i veću potrebu za analgeticima imaju pacijenti koji boluju od nekih duševnih poremećaja, kao što su anksiozni i afektivni poremećaji i PTSP te koji koriste za to propisanu terapiju.

Iz iskustava sa pacijentima znamo da tolerancija boli uvelike ovisi i o bolesnikovim motivima dolaska na operativni zahvat (da li je sam želio zahvat, ili je n agovo ren od s t r ane č l anova ob i t e l j i ) t e prijeoperacijskoj psihološkoj pripremi bolesnika. Na ovo posljednje sestre iz JIL ne mogu izravno utjecati, već zahtijeva suradnju sa medicinskim sestrama na odjelu Klinike za kardijalnu kirurgiju u čijem je to djelokrugu rada. Pacijent koji je dovoljno informiran o operativnom zahvatu i o tome što ga čeka nakon njega (endotrahealni tubus, drenovi, bol, intravaskularni i urinarni kateter) lakše će i bezbolnije proći cijeli poslijeoperacijski tijek od onoga koji dođe sa nerealnim očekivanjima da je cijeli zahvat bezbolan i da će već 1. poslijeoperacijski dan biti vraćen na kardiokirurški odjel. Tako ćemo od pacijenata koji vrlo učestalo traže analgetik i bol ocjenjuju visokom ocjenom na skali boli, često čuti i izjave tipa: ˝bolje da nisam ni došao na operaciju˝, ˝kako sam se samo dao nagovoriti˝, ̋ rekli su mi da to ništa neće boljeti˝, ˝rekli su mi da ću već danas naodjel, zašto sam još u intenzivnoj˝.

Ako se kod bolesnika odvija normalan proces zacjeljivanja rane, bez komplikacija u smislu krvarenja i naknadnih revizija, infekcija, edema tkiva, dehiscijencije šavova operativne rane, intenzitet boli s vremenom se smanjuje. Samim time smanjuje se i potreba za analgetskom terapijom.

Bol je osobno iskustvo. Nije dostupno vanjskom promatraču i stoga je pacijent jedina osoba koja može dati pouzdanu informaciju tj. ocjenu o prisustvu i i n t e n z i t e t u b o l i k o j u o s j e ć a . U r a n o m poslijeoperacijskom tijeku kod kardiokirurških bolesnika, dok je bolesnik još pod utjecajem sedativa i na mehaničkoj ventilaciji, ne možemo dobiti od njega verbalnu informaciju. U tom slučaju prisustvo boli prepoznajemo na temelju:‐ promjene u vitalnim funkcijama: povišenje arterijskog tlaka, ubrzanje frekvencije pulsa‐ motoričkog nemira‐ bolnih grimasa

U kasnijoj postoperacijskoj fazi kad je bolesnik već pri punoj svijesti i na spontanoj ventilaciji tj. ekstubiran, dobivamo od njega verbalne informacije. Instrument koji koristimo u procjeni boli je (verbalna) numerička skala sa stupnjevima od 0 do 10. Pri čemu je: 0 stanje bez boli; stupnjevi 1,2,3 označavaju podnošljivu bol; 4,5,6 jaku bol; 7,8,9 vrlo jaku bol; i stupanj10 nepodnošljivu bol. Kod procjene boli, pitanja postavljena bolesniku moraju biti jasna i ne smiju biti sugestivna. To su pitanja tipa: ˝Pokažite gdje vas boli!˝, ˝kakvu vrstu boli osjećate˝, ˝Ocijenite jačinu boli od 0 – 10˝. Sve odgovore koje dobijemo treba pažljivo saslušati. Da bismo dobili pouzdanu procjenu boli, vrlo je bitno razviti odnos povjerenja između medicinske sestre i pacijenta.

Procjenu boli vršimo svakih 3‐4 sata. Procjenjujemo bol u mirovanju i tijekom aktivnosti kao što su kašljanje, duboko disanje i promjena položaja u krevetu. Podatke dokumentiramo u pacijentovu listu za procjenu boli.

Procjenjujemo i djelovanje analgetika koje smo primjenili. To znači da zamolimo pacijenta za ponovnu procjenu intenziteta boli na skali 0‐10, pola sata do sat vremena nakon primjene analgetika.

Osnovni postulat u pružanju zdravstvene njege bolesniku sa boli trebala bi biti definicija boli koju je dala Margo McCaffery (jedna od najvećih međunarodnih stručnjaka u njezi bolesnika sa boli) koja glasi:

˝Bol je što god osoba koja je doživljava kaže da jest, i postoji kad god ona kaže da postoji.˝ (1).

INTERVENCIJE U SUZBIJANJU BOLIIdealan cilj bio bi potpuno uklanjanje boli, ali to je

moguće u vrlo malom broju slučajeva. Stoga ćemo se zadovoljiti dovođenjem pacijenta u stanje u kojem će

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE


osjećati podnošljivu, slabu bol – bol koju na skali ocjenjuje do 3.

U Jedinici intenzivnog liječenje kardiokirurških bolesnika KBC‐a Zagreb u prvih 24 sata pacijentovog boravka provodi se kontinuirana analgezija, a kasnije analgezija prema potrebama i na zahtjev pacijenta. Analgetici se primjenjuju isključivo parenteralnim, i.v. putem uz primjenu perfuzora i/ili infuzijskih pumpi. Izbjegava se i.m. i s.c. primjena jer se teže i sporije postiže željena koncentracija lijeka u krvnoj plazmi.

Uobičajen je sljedeći postupak:Tijekom i nakon premještaja u JIL bolesnik dobiva

SUFENTANYL u dozi 5‐10 μg/h što se nastavlja tijekom cijelog ranog poslijeoperacijskog tijeka. Pod ranim poslijeoperacijskim tijekom podrazumijevamo period od prijema bolesnika u JIL do stabilizacije vitalnih funkcija, potpunog razbuđivanja bolesnika te odvajanja sa mehaničke na spontanu ventilaciju i ekstubacije bolesnika.

Nakon t oga p r e s t a j e s e s a p r im j enom SUFENTANYLA i prelazi na kontinuiranu i.v. infuziju TRAMADOLA (TRAMAL, LUMIDOL), 400‐500 mg u 500 ml fiziološke otopine tijekom prvih 24 sata boravka u JIL.

TRAMADOL je slabo opioidni analgetik, čija je prednost u odnosu na morfin uzrokovanje manje nus pojava. Pri primjeni TRAMALA manji je rizik od depresije disanja, razvoja ovisnosti, smanjenja motiliteta crijeva i opstipacije, nego pri primjeni morfina. Ipak treba biti oprezan jer njegova primjena također može prikriti simptome abdominalnih komplikacija. Pritom se misli na komplikacije nastale usljed operativnog zahvata i ekstrakorporalne cirkulacije, kao što su ileus i ishemija crijeva. S obzirom na to, tijekom primjene TRAMALA treba obratiti pozornost na prisustvo (odsustvo) peristalt ike, pojavu meteorizma, bolesnikovu lokalizaciju boli u području abdomena i po potrebi provesti odgovarajuću dijagnostiku. Moguće nus pojave primjene TRAMALA su i mučnina i povraćanje što tretiramo primjenom TORECANA, te smanjenje budnosti što rezultira smanjenom pokretnošću u krevetu, plićim disanjem, neiskašljavanjem, poremećajem ABS‐a.

Maksimalna dnevna doza TRAMALA je 600 mg/24 sata, pri čemu se može dati 100 mg jednokratno kao početna doza, a preostalih 500mg u kontinuiranoj infuziji.

Nakon prvih 24 sata prestaje se sa kontinuiranom infuzijom i pacijent dobiva analgetike na temelju procjene prisustva i intenziteta boli, odnosno na temelju njegove procjene potrebe za analgeticima. U tom periodu dobiva TRAMAL u jednokratnim dozama od 100 mg. U kombinaciji sa TRAMALOM, i.v. se primjenjuju i neopioidni analgetici. U našem slučaju to su nesteroidni

protuupalni antireumatici, uglavnom KETOPROFENUM (KETONAL) u dozi 100mg u 100 ml fiziološke otopine kroz 30 minuta. Dozu KETONALA treba ponoviti otprilike svakih 4‐5 sati. KETONAL treba izbjegavati kod pacijenata sa oštećenom bubrežnom funkcijom i poremećajem hemostaze.

Kod izvođenja u JIL, za pacijenta jako bolnih zahvata,kao što su pleuralna punkcija te naknadna drenaža toraxa u svrhu evakuacije nakupljenog pleuralnog izljeva, pacijent zahtijeva dodatnu analgetsku terapiju. U tu svrhu primjenjujemo jednokratno i.v. 2‐5 mg MORFINA, ili 50‐100 mg MEPERIDINA (DOLANTIN). Primjena mora biti polagana, a doza ovisi i o tome koje još analgetike pacijent istovremeno dobiva.

ZAKLJUČAKTretman boli kod kardiokirurškog bolesnika vrlo je

bitan faktor poboljšanja općeg stanja pacijenta, održavanja respiratorne funkcije, uspostavljanja normalne peroralne prehrane i rane mobilizacije pacijenta nakon operativnog zahvata. Sve navedeno su p r edu v j e t i z a k v a l i t e t a n opo r a v a k n a kon kardiokirurškog zahvata i prvi korak u provođenju uspješne rehabilitacije.

U tretmanu boli prednost se daje lijekovima sa što boljim učinkom, uz što manje nus pojava.

U terapiji boli, osobito je bitna uloga medicinske sestre.. Ona je ta koja od pacijenta dobiva informacije o njegovoj procjeni boli, izvještava o tome liječnika, vodi dokumentaciju o procjeni boli i primjeni analgezije, te priprema i primjenjuje od liječnika propisanu terapiju. Nadalje promatra učinke primjenjenih analgetika te pravovremeno uočava pojavu nuspojava i komplikacija analgetske terapije.

Sve to zahtijeva redovitu i kvalitetnu edukaciju medicinskih sestara te kvalitetnu suradnju između liječnika i medicinskih sestara, kao i odnos povjerenja između medicinske sestre i pacijenta.

LITERATURA1. Fučkar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb, HUSE: 1996.2. Kern, L.S. Cardiac Critical Care Nursing. Rockville, Maryland, An

Aspen Publication:1988.3. Zemba, M., Majerić‐ Kogler, V. , Žunić, J. Li ječenje

poslijeoperacijske boli. Zagreb, Argos d.o.o.: 2001.4. Gelinas, C. Management of pain in cardiac surgery ICU patients:

Have we improved over time. Intensive and Critical Care Nursing 2007; 23:298‐303.

5. Twycross, A. Educating nurses about pain management: the way forward. Journal of Clinical Nursing 2002; 11:705‐714.

6. Leegaard, M. Womens descriptions of postoperative pain and pain management after discharge from cardiac surgery. Journal of Clinical Nursing 2008; Journal Compilation:2051‐2060.

7. www.elsevierhealth.com/journals/iccn, Investigating nurses` perceptions of their role in managing sedation in intensive care: An exploratory study, Walker,N., Gillen, P., 2006.

ST

RUČN

I RA

D IN

TEN

ZIVN

O L

IJEČE

NJE

http://www.elsevierhealth.com/journals/iccn

http://www.elsevierhealth.com/journals/iccn


ZBRINJAVANJE POLITRAUMATIZIRANOG BOLESNIKA UNUTAR ”ZLATNOG SATA“

Igor PelaićSAŽETAK:

Današnji način rada i života razlog je stradavanja radno sposobne populacije i mladih ljudi. Svakodnevno smo svjedoci prometnih nesreća, nesreća na radu i drugih situacija u kojima teško stradava sve veći broj ljudi, stoga će se ovaj rad bazirati prvenstveno na prometni traumatizam i zbrinjavanje njegovih posljedica – politraumatiziranih bolesnika.

PolitraumaPolitrauma predstavlja pojam za sebe. Zbrinjavanje

politraumatiziranog bolesnika u sebe uključuje veliki broj stručnog kadra, a istovremeno pored takvog timskog rada zahtijeva i «utrku s vremenom» za očuvanje potpune funkcionalnosti cijelog organizma, posebno središnjeg živčanog sustava.

„Zlatni sat“Uzimajući u obzir pojam „Zlatnog sata“ znamo da

on počinje od trenutka nastanka ozljede, a ne od trenutka kada bolesnik stigne u hitni bolnički prijem, stoga su faktor vrijeme, opremljenost Hitne službe, te znanje i manuelna spretnost djelatnika Hitnog službe,

kao i koordinacija sa svim bolničkim službama od presudnog značanja za spašavanje života.

Ovdje ne smijemo izostaviti i spomenuti važnost koordinacije i komunikacije sa prehospitalnom hitnom medicinskom pomoći, jer već pravovremena dojava o dolasku politraumatiziranog bolesnika i prehospitalno zbrinjavanje uvelike povećava šanse za preživljavanje.

Analizirajući učestalost politraumatiziranih bolesnika u Zavodu za hitnu medicinu vidljivo je da se svakodnevno suočavamo sa politraumatiziranim bolesnicima, a tijek zbrinjavanja unutar „Zlatnog sata“ upravo slijedi.

Ključne riječi: politrauma, “Zlatni sat”, Zavod za hitnu medicinu

ST

RUČN

I RA

D R

EAN

IMAT

OLO

GIJ

A


Politrauma

Politrauma je pojava istodobne, teške, udružene ozljede najmanje dva organska sustava, od kojih jedna ili kombinacija više njih ugrožava život bolesnika. Zbog toga takvog bolesnika treba uzeti kao hitnog, životno ugroženog i on kao takav ima prednost i posebnosti u zbrinjavanju.

Prikaz slučaja ‐ 01.03.2010. Prometna nesreća

Prehospitalno zbrinjavanje

Navedenog dana u 18:17 minuta na križanju Vlaške i Derenčinove ulice u Zagrebu dogodila se prometna nesreća, nalet osobnog vozila na biciklistu. Biciklista je frontalno udaren, te odbačen nekoliko metara.

Prolaznici pozivaju Hitnu pomoć na broj „94“, te u 18:22 na mjesto nesreće dolazi liječnička ekipa Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Zagreb (UHMP), te započinje sa zbrinjavanjem bolesnika. Bolesnik je nakon izvršenog trauma pregleda kvalitetno zbrinut od strane djelatnika HMP što je uključivalo postavljanje ovratnika, te postavljanje bolesnika na dugu dasku sa bočnim fiksatorima glave, također je postavljen orofaringealni tubus, te primijenjen kisik putem maske sa spremnikom protoka 12 litara u minuti, otvoren je venski put i započeta infuzija 0,9% NaCl‐om 500 ml, bolesnik je priključen na monitor i provedena je aspiracija dišnog puta. Po završetku gore navedenih intervencija, ekipa sa terena informira disponenta u UHMP da bolesnika transportiraju na „Rebro“, te da se javi na „Rebro“ da voze politraumatizirano dijete bez svijesti starosti oko 14 godina.

Najava hitnog prijema

U 18:34 na „Nadzor 1“ Zavoda za hitnu medicinu KBC Zagreb dolazi poziv iz UHMP Zagreb, te najavljuju dolazak za 3‐4 minute sa politraumatiziranim djetetom starosti oko 14 godina. Doznajemo da je dijete bez svijesti, te da ima tešku ozljedu glave.

Odmah po primitku poziva u 18:35 pozivamo reanimaci jsk i t im Zavoda za h itnu medic inu, anesteziologa, kirurga i neurokirurga, obavještavamo RTG i CT dijagnostiku i transfuziju.

Otvaramo i pripremamo reanimacijsku salu „B“, oblačimo dodatnu zaštitnu opremu i na ulazu u Hitnu službu dočekujemo vozilo UHMP Zagreb.

U 18:38, 4 minute nakon dojave stiže vozilo UHMP Zagreb, te liječnik izvještava kako se radi o bolesniku „N.N. muško“ starosti oko 14 godina, koji je stradao kao biciklista, te frontalno udaren od strane osobnog vozila. Cijelo vrijeme bez svijesti, GCS 8, RR 110/50, puls 130/min, respiracija 11/min, SpO2 91%, te prisutna otohemoragija.

ST

RUČN

I RA

D R

EAN

IMAT

OLO

GIJ

A


Hospitalno zbrinjavanje

Hospitalno zbrinjavanje započinje u 18:39 ulaskom bolesnika u reanimacijsku salu „B“, gdje odmah vršimo zamjenu transportne imobilizacije sa ekipom UHMP Zagreb. Navedeno podrazumijeva da imobilizacija s kojom je bolesnik došao, ostaje na bolesniku, a ekipa UHMP Zagreb uzima imobilizacijska sredstva od Zavoda za hitnu medicinu Rebro. Na taj način mogućnost sekundarnog ozljeđivanja bolesnika svedena je na minimum.

Inicijalno bolesnik je i dalje bez svijesti, komatozan, GCS sada iznosi 6, zjenice su obostrano široke, te pristupamo rezanju odjeće pomoću „S‐cut“ noževa za brzo uklanjanje odjeće.

Odmah potom postavljamo trajni neinvazivni monitoring koji uključuje monitoring EKG‐a u 2 odvoda (II. i V.), perifernu saturaciju, respiraciju i neinvazivni tlak. Bolesnik je kardiocirkulatorno nestabilan: RR 80/40, tahikardan od 140‐160/min, niske vrijednosti saturacije 88%, te bradipnoičan 5/min.

ST

RUČN

I RA

D R

EAN

IMAT

OLO

GIJ

A


Paralelno otvaramo još 2 široka venska puta (14 i 16G), uzimamo uzorke krvi za biokemiju, hematologiju, koagulaciju, krvnu grupu i rh faktor, te nastavljamo infuzije 6% Haesa 500 ml i 0,9% NaCl 500 ml. Pristupa se sedaciji i mišićnoj relaksaciji bolesnika, te asistiramo anesteziologu pri endotrahealnoj intubaciji, te bolesnika postavljamo na mehaničku ventilaciju. Također priključujemo EtCO2 monitoring.

Zbog težine stanja bolesnika indiciran je i invazivni monitoring arterijskog tlaka i centralnog venskog tlaka. Pripremamo dvostruku komoricu i pripadajući pribor ,te asistiramo liječniku kod postavljanja arterijske kanile u art. Radialis dex. i centralnog venskog katetera u v. Subclaviu dex., te po završetku navedenih intevencija priključujemo invazivni monitoring.

Tijekom zbrinjavanja provode se i drugi dodatni postupci kao što je zaustavljanje vanjskog krvarenja, primjenjujemo AT zaštitu i uvodimo urinarni kateter, te uzimamo uzorak urina za laboratorijske pretrage.

U 18:51 kontaktiramo neurokirurški JIL i obavještavamo ih o prijemu politraumatiziranog bolesnika, te pružamo podatke s kojima raspolažemo – radnu dijagnozu i potrebu za mehaničkom ventilacijom.

Odmah potom započinjemo sa pripremom za transport na dijagnostičke pretrage – CT po protokolu za politraumu. Osiguramo i dodatno fiksiramo invazivne pristupe (arterijsku liniju, venske puteve), te bolesnika priključujemo na transportni respirator Oxylog, a monitor, transportni respirator i kofer za reanimaciju prenosimo na krevet bolesnika.

U 18:54 uz pratnju anesteziologa, medicinskih sestara/tehničara i pomoćnih djelatnika bolesnika transportiramo na dijagnostiku, po završetku čega u 19:06 bolesnika transportiramo u neurokiruršku operacijsku salu zbog potrebe za neurokirurškim zahvatom.

U 19:10 bolesnika uvodimo u propusnik operacijskog trakta, te informiramo tim operacijske sale o svim podacima ključnim za nastavak zbrinjavanja, te bolesnika predajemo osoblju operacijske sale.

Osobne i vrijedne stvari predajemo medicinskim sestrama u neurokiruškom JIL‐u gdje će bolesnik biti zaprimljen postoperativno.

Umjesto zaključka

Analizirajući vrijeme nastanka ozljede (18:17), te vrijeme predaje u operacijsku salu (19:10) vidljivo je kako je bolesnik zbrinut u idealno vrijeme – unutar „zlatnog sata“.

Također prikazano je kako su sve karike lanca zbrinjavanja (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, Zavod za hitnu medcinu KBC Zagreb) brzo, stručno i efikasno odradile svoj posao, te time pružili bolesniku veće šanse za oporavak.

Naknadno doznajemo kako je bolesnik po završetku intenzivnog liječenja premješten u postintenzivnu jedinicu, kasnije i na neurokiruški odjel, te da se uspješno oporavio.

ST

RUČN

I RA

D R

EAN

IMAT

OLO

GIJ

A


OD PATOGENEZE DO NJEGE

”AIDS” BOLESNIKA

!"#$%&'()"*$+, bacc.med.techn.

KBC Osijek – Odjel za transfuzijsku medicinu

Uvod

Bolest imena AIDS uzdrmala je svijet krajem osamdesetih godina i do danas ne jenjava. U

,-.'/0/1&2(0/3$4$1,5&2(61"1&,*$(6",$7-'1&(8'/3,*".#2"(2/3"1(&3(1"2./+$9($6"6&.":(;.2/3&4$(,0&($(

sudionici najte!e pandemije u svijetu. Bolest je medicinski, sociolo"ki i gospodarski problem svih

z/0"#2"<("(8&1"2.$=/(">'$?5&7(5&1*$1/1*":(!"1",(2/(%&#/,*(8&5"6"#"(,.&2-(8'".-(,1"7-:(@6(,".(

1"8'/3"5(61"1&,*$($(*/91&#&7$2/("8&5"#$8*$?1"(.$6$2"(ABC-"(8&5"6-2/(,.-(#2-3,5-(1/0&+:(@8&6&'"."(

nas da pozornost svekolike medicinske javnosti nikada ne smije prestati. HIV se ne nalazi negdje

3"#/5&<(3"#/5&(&3(1",:(ABC(2/($(*-<(5&3(1",(-(A'."*,5&2:(D$*"12/(2/(0&E/(#$(A'."*,5"<(-(,*'-?1&0($(

/*$?5&0(,0$,#-(&37&.&'$*$($6"6&.$0"(.'/0/1"($(8'&%#/0$0"(,-.'/0/1&7(?&.2/5":(C/#$5&(

&8*/'/+/12/(6"(,./(&%&#2/#/(2/(,*$70"(5&2&2 su izlo!eni u svojoj okolini. Utjecaj stigme i dru"tvene

izoliranosti mo!e biti "tetan kao i sam virus. Usamljenost i gubitak potpore ostavlja duboke tragove

na onima koji trpe. Kako maknuti patnju od bolesnika? Kako donijeti mir patniku? Majka Tereza, ta

./#$5"(E/1"(1"=/7(3&%"<(5&2"(,/(1/,/%$?1&(3"."#"(6"(#2-3/(-(8&*'/%$<(4$2/#$(,.&2(E$.&*(8&,./*$#"(2/(

#2-3,5&2(8"*12$:(F/31"(12/1"(8'/5'",1"(0$,"&(5"E/(3"(,-(%&#/,1$4$(1"=$(8'&>/,&'$(5&2$(1",(-?/(#2-%".$(

i strpljenju.

Osnovna struktura imunolo!kog sustava (obrana organizma)

@( -'/G/1&0( ,-,*".-( 5"5".( 2/( #2-3,5$( &'7"1$6"0<( 8&,*&2$( $( ,5-8$1"( ,*"1$4"( ,( >-154$2&0(

8'/8&61"."12"('"6#$?$*&,*$(- Imunolo"ki sustav. Uloga imunolo"kog sustava u ljudskom organizmu

je mnogostruka, no bez obzira na opseg aktivnosti osnov1"(0-(2/(6"3"+"(%&'%"(8'&*$.($1>/5*$.1&7(

agensa. S obzirom na veliki broj mikroorganizama s kojima makroorganizam u tijeku !ivota dolazi

-(5&1*"5*('"6-0#2$."(2/($(,#&E/1&,*($0-1&#&=5$9('/"54$2"(5&2$0"(,/(*"2(0"5'&&'7"1$6"0(%'"1$:(H$1/(

ga stanice porijeklom iz ko"tane sr!i, koje nalazimo u krvi, ali i u drugim tkivima i pripadaju

skupini leukocita. Zreli oblici ovih stanica poznati su pod imenima – limfociti, granulociti

(neutrofili, eozinofili, bazofili), monociti i makrofagi. Imunolo"ke stanice su u stanju razlikovati

"1*$7/1/( 5&2$( ,-( .#",*$*$( 3&0"+$1-<( &3( "1*$7/1"( 1"( ,*"1$4"0"<( 5&2/( ,-( 5"&( ,*'"1$( -#2/6( -=#/( -(

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

Od patogeneze do njege “AIDS” bolesnika

Dalibor Ratić, bacc. med. techn. KBC Osijek - Odjel za transfuzijsku medicinu


ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A

2

!"#$%&'$() *(&+"!,&-) ./$%&01) /+&2$) 2&3&4) !"#$%&'$($56) 7"18!'%$2$%91) /:;1#) $%/&#1%$) 8!+"1<1) :)

stanicama imunolo!kog sustava reakciju s ciljem eliminacije stranog.

=(:%!./).1)>&91?&)%$)4:(!"$?%:)&)01?:?$"%:6)@!.&!0&)!,$9:)2"./$)!,"$%1).:)?&(A!0&/&6)@!.&!0&)./$%&B%1)

imunosti su T limfociti, a humoralne imunosti B limfociti (sl.1.).

!"#$%&'(&)*+,-%".%&#&/0%.#1.,&2,/-34,5%.%&#+*.,/0

Te stanice nastaju &') /'26)($/&B%&4) ./$%&0$-)+!91) .1):)'>"$2!()!"#$%&'(:)%$+!%)"!;1%9$)%$?$'1):)

ko!tanoj sr"i i koje se kasnije diferenciraju bilo prema B ili T limfocitima (sl.2.).


Slika 2. Shematski prikaz diferencijacije imunolo!kih stanica za humoralni i

!"#$%&$' posredovani imunolo!ki odgovor

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Tri su osnovne linije obrane organizma:

1. linija obrane - vanjska obrana

2. linija obrane -!"#$%#&'(')"'!'*+"',#,!-$./0/1

3. linija obrane -!$%#&'(')"'!'*+"',#,!-$./2/1

Slika 3. – Prva i druga linija obrane organizma

Slika 4. –!"#$%&!'()(*&!+,#&)$!+#-&)(./&

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Definicija AIDS-a

AIDS (hrv. kopnica) je akronim od engl. Acquired Immunodeficiency Syndrome! "#$! %&'()!

*#+(+&)! *)&,-$.! &+,$*#'#/'! ).0&$*#)1! 2345! 6+! *)&$&).7! '! '/-$&).! 6+! $,! 8-'&91! syndrome

d'immunodeficience acquiree. U tom &'%):0! *)&,-$.! %&'()! ,'! ;$*#$6)! */0;! $,-+<+&)=! %&'/$:'!

>$?+*#)1!2#+(+&$!%&'()!,'!6+!#$!*#'&6+!/$6+!*+!,$>):'!#)6+/$.!@):$#'7!%'!-'%?)/0!$,!;-)-$<+&)=!*#'&6'7!'!

&+,$*#'#&'!).0&$*#!0/'%06+!&'!;$6':0!$"#+A+&)=!$>-'.>+&)=!*&'B'7!$,&$*&$!).0&$?$"/$B!*0*#':'1

Bo?+*#!0%-$/$:'&'!:)-0*$.!=0.'&+!).0&$,+8)9)6+&9)6+!CD3E!>$?+*#F!6+!/-$&)(&)!&';-+,060A)!

;-$9+*! /$6)! ;$()&6+! 0?'*/$.! :)-0*'! 0! /-:$#$/7! #+! #)6+/$.! :-+.+&'! C;-$*6+(&$! 0! $,-'*?)=! GH! B1F!

,$?'%)!,$!;$*#0;&$B!)!&+0.$?6):$B!$"#+A+&6'!).0&$?$"/$B!*0*#':'1!I$?+*&)/!#ijekom zaraze postaje

*:+!$*6+#?6):)6)! )!&'!/-'60!0.)-+!%>$B!/$.;?)/'9)6'!$;$-#0&)*#)(/)=! )&8+/9)6'!)!.'?)B&$.'1!5342!6+!

stanje uznapredovale ili kasne faze HIV bolesti.

J%-$(&)! :)-0*!D3E! 6+! )%$?)-'&! GKLM1! B$,)&+! 0! >$?+*&)/'! *! ;$:+A'&6+.! ?).8&)=! (:$-$:'7! '

GKLN1!B$,)&+!/$&'(&$!6+!;$#:-<+&$!,'!0;-':$!$&!0%-$/06+!>$?+*#!53421

Virus humane imunodeficijencije HIV-1 (sl.5.)

Slika 5. HIV –!"#$%$!&'#()$

HIV pripada porodici Retroviridae u koju spadaju virusi koji posjeduju enzim reverznu

transkriptazu. Iako je dokazano kako biolo!ko pona!anje HIVa u ljudskom tijelu nije "sporo", iz

povijesnih razloga virus se jo! uvijek nalazi u rodu sporih virusa, lentivirusa. Promjer HIV-a iznosi

100-150 nm, kru"nog je oblika koji se mo"e ponekad promijeniti u ovalni ili nepra:)?&)1!O-'<+&!6+!

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


od nukleoproteinske jezgre i ovojnice. Na povr!ini lipidne ovojnice izlo"ena su dva proteina, gp120

!"#$%&"'#$(#)!*+$,+-.!/0"1+).*2)3"#,34./3"+5"2#)6!*+7!5,3-3"!"$,+-.!/38"*+6!"92"*,!-!:/!";3"$+:.-/+"

$,!3/63/6."<!,293"/3"9-3/!:/!",.=.$-+,> To su najva"niji antigeni HIVa jer antitijela koje tijelo stvara

*35"!7"$,.$+;/3"1+#2"9$,!6.:!-!"9$363/6."<!,293"9"=!)6/+1"9-3/!=+1>"?"6.;#,!"<!,293"/3)3;."9."5<!6."

*+$!6." 6.5/+)3/:3/." @AB>" C,.5!D/6!" $,+-.!/" 9,E!" <!,293" /3;!<3" 9." $F%" -." 6." <3E3/" ;3" 5!63#/ozu.

Genom HIVa sastoji se od tri gena koji kodiraju (upravljaju stvaranjem) proteine unutarnje jezgre,

proteine ovojnice i virusne enzime. Geni se nazivaju gag (izvedeno od engleske rijeci group antigen

jer je antigenost ovog proteina jednaka u cijeloj gr2$!"<!,29380"$+)"'$+)"6."9*,3G./+"+5"$+)H1.,39.0"3"

odnosi se na enzim reverznu transkriptazu koja funkcionira kao polimeraza; polimerizacija je

$,+=.99" 9$363/63" #,34.</!7" 6.5!/!=3" *3+" 9-+" 92" *+1$+/./-." )3/=3" /2*).!/9*." *!9.)!/.8" !" ./<"

'9*,3G./+" +5" ./<.)+$., engleske rijeci za ovojnicu). Na krajevima genoma HIV posjeduje LTR

')+/#" -.,1!/3)" ,.$.3-8" 9.#1./-" *+6!" ,.#2)!,3" !" *+/-,+)!,3" +<3" -,!" #./3>" I252G!" JK@" /!6." +9+L!-+"

2:!/*+<!-",.#2)3-+,0"/6.#+<3"*+/-,+)3"!"$+63:3/6."9!#/3)3"+L3<)63"9.",.#2)3-+,/!1"#./!13>"Slo"enost

,.#2)3=!69*+#" 929-3<3" MNO" #./+13" /.$,+$+,=!+/3)/3" 6." <.)!:!/!" #./+13" *+6!" 6." 13)./" :3*" !" ;3"

<!,29/." 9-3/53,5.>" P.5/3" +5" /36<3E/!6!7" +9+L!/3" MNO3" 9" *)!/!:*+#" 9-363)!D-3" 6.9-" /6.#+<3"

varijabilnost. Varijabilnost je uglavnom posljedica nedosljednosti genetskih mehanizama kopiranja

nukleinskih kiselina i sklonosti ovog mehanizma pravljenju gre!aka. Tijekom svakog ciklusa

umno"avanja virusa napravi se 10-FQ" #,.D3*3>" R$G./!-+0" @AB" <!,29!" 92" <3,!63L!)/!6!" /.#+"SAB"

virusi jer mehanizmi umna"anja RNA nemaju sposobnost popravljanja gre!aka kao mehanizmi

umna"anja DNA. Osim toga, reverzna transkriptaza je sklona pravljenju gre!aka i nije osobito

$,.=!;/3"2"!;#,35/6!"SAB"$,.13"@AB"*3)2$2>"T2-3=!6.",3;)!:!-+"$+#34362"<!,290"+<!9/+"+"16.9-2"

na kojem se nalaze. Kad se nakupi dovoljan broj mutacija nastaju funkcionalne promjene virusa. S

+L;!,+1"/3"L,;!/2"12-3=!63"MNO3"/!6.":25/+"9-+"9."2"$+6.5!/+#"$3=!6./-3"2",3;)!:!-+"<,!6.1."1+#2"

!;+)!,3-!" 5,2#3:!6!"9+6.<!"<!,293>"C+6.<!" !1362";/3:36/."L!+)+D*." ,3;)!*." 9"+L;!,+1 na brzinu rasta,

sposobnost ubijanja stanice, osjetljivost na antitijela, antigenost proteina i sposobnost izbjegavanja

!12/+)+D*+#" 929-3<3" 5+13G!/3>"R9!1" <3,!63=!63" *+5" $+6.5!/+#" $3=!6./-30" 2" ,3;)!:!-!1" 5!6.)+<!13"

9<!6.-3"9."/3)3;.",3;)!:!-!"$+5-!$+<!"MNO3>"R<+6/!=3"MNO3"<,)+" 6."*,7*3"-."9.")3*+"+D-.G26."3*+"9."

virus izlozi vanjskom okoli!u (izvan stanice). HIV je vrlo osjetljiv na detergente (sapun) i lipidna

+-3$3)3" '3)*+7+)0" .-.,8" ;L+#" )!$!5/." #,34." +<+6/!=.>" UQV" <+5./3" +-+$!/3" 3)*+7+)3" 2/!D-3<3" MNO"

brzo, ali ako alkohol nije u vodenoj otopini prodor u virus mo"e biti ote"an. Alkohol zahtijeva

najmanje 1-F" 1!/2-." ;3" !/3*-!<3=!62" <!,293>" W3" :!DG./6." ,35/!7" $+<,D!/3" !" $+5+<3" /3" *+6!13" 9."

$,+92+"L!+)+D*!"13-.,!63)" *+6!" 935,E!" *,<" 2:!/*+<!-" 6." *)+," *+6!" 9." *+,!9-!" 2" *2G3/9-<20" +-+$)6./" 2"

omjeru 1:10 -" &X&QQ0" 2*+)!*+" 9." 2*)+/!" <.G!/3" L!+)+D*+#" 13-.,!63)3>" S,2#!" 5.;!/Y!=!6./9!" $+$2-"

#)2-3,3).57!53"!"+-+$!/3"*+6."935,E."Y+,13)5.7!5"-."9."*+,!9-."2"1.5!=!/9*!1"29-3/+<313"-3*+4.,"92"

<!9+*+"2:!/*+<!-!>"M!5,+#./"$.,+*9!5"6."2:!/*+<!-";3"13)."$,.51.-."$+$2-"*+/-3*-/!7").G3>"R96.-)6!<"

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


je na toplinu te se izlo!enost temperaturi od 56 Celzijevih stupnjeva tijekom 30 minuta smatra

dovoljnom za inaktivaciju virusa u biolo"kom materijalu dobivenom od krvi. Temperatura klju!"#$"%

&'()%&$)*'$"+#'%,-.$"%&.*,/%0"%#)1'2.1'%3.#,+"%+)%/)%,%/2,!"$,%#,4()%'&"%3)+'("%3'4)%,5'+*.$)-.+.%

za sterilizaciju instrumenata s kojih je prethodno odstranjen organski materijal. HIV se vrlo

#),!.#1'&.+'%5*)#'/.6%,%,/5'*)(-.%/%(*,7.3%&.*,/.3"6%+)%$) relativno labilan zbog lipidne ovojnice.

HIV-2

8-"% &.*,/"% ,0*'1,$,% 9:;<6% 5*)#'/)% /)% #"% ./+.% #"!.#% +)% /,% 5'&)0"#.% /"% /2.!#.3% '5'*+,#./+.!1.3%

infekcijama. Kod osoba zara!enih s HIV-2 imunodeficijencija (imunolo"ko zakazivanje) razvija se

sporije i bla!eg je stupnja te su bolesnici u ranom stadiju bolesti manje zarazni. Osobe zara!ene s

HIV-2 manje su zarazne u ranom razdoblju infekcije. Napredovanjem bolesti, HIV-2 postaje sve

vi"e zarazan, ali u usporedbi s HIV-=% '&"% 5'&)>"#"% 0"*"0#'/+% 1*">)% +*"$)?% @:A-1 i HIV-2 se

razlikuju po geografskoj pro"irenosti; HIV-B% /)% ,72"&#'3% #"2"0.% ,% 9C*.D.?% E% 3#'7.3% "C*.!1.3%

zemljama je s HIV-2 zara!eno vise od 1% stanovni"tva. Testiranje na HIV-2 provodi se u zemljama

gdje postoji velik rizik od zaraze ovim tipom virusa te ko(% '/'-"% 1'$)% /,% /% #$.3)%3'72)% ('>.% ,%

1'#+"1+?% F"0&'$% "#+.+.$)2"% /2.!"#% $)% 1'(% @:A-1 i HIV-2. Antitijela se mogu dokazati tri mjeseca

nakon infekcije. HIV-B%+)/+'&.%'-"&2$"$,%/)%#"%("*'&"#'$%1*&.?%8%2.$)!)#$,%@:A-2 infekcije ne zna se

mnogo. Zbog sporijeg r"0&'$"% .3,#'()C.D.$)#D.$)% .% '7*"#.!)#'7% 12.#.!1'7% ./1,/+&"% /% @:A-2 nije

jasno usporava li antiretrovirusna terapija napredovanje bolesti. Svi lijekovi za HIV-1 nisu

,!.#1'&.+.%0"%@:A-2. Laboratorijski nalazi ukazuju kako bi analozi nukleozida trebali biti ,!.#1'&.+.%

protiv HIV-B%."1'%#)%+'2.1'%,!.#1'&.+.%1"'%5*'+.&%@:A-=?%:#G.-.+'*.%5*'+)"0)%+*)-"2.%-.%-.+.%,!.#1'&.+.%

('1% /,% #)#,12)'0.(#.% "#"2'0.% #),!.#1'&.+.% 5*'+.&%@:A-2. Jo" nisu odobreni testovi kojima bi se

3$)*.2"% 1'2.!.#"% @:A-2 virusa u krvi pa se odgovor na terapiju prati brojenjem CD4+ stanica i

postojanjem simptoma. HIV-2 infekcija kod djece je rijetka. U usporedbi s HIV-1, HIV-2 se izgleda

+)0)% 5*)#'/.% /% 3"$1)% #"% (.$)+)?% <5*$)!"&"#$)% /.*)#$"% @:A-B% .#C)1D.$)% 3'4)% /)% 5'/+.>.% $)(#"1.3%

mjerama kojima s)%5'1,H"&"%/5*.$)!.+.%H.*)#$)%@:A-1.

HIV-D

Infekcija jednim tipom HIV virusa ne "titi od infekcije drugim tipom. Stoga postoje pacijenti s

dvostrukom, HIV-1 i HIV-B%.#C)1D.$'3?%I"%'&"1&,%/)%.#C)1D.$,%!)/+'%1'*./+)%'0#"1)%@:A-1/2 ili

HIV-D infekcija.

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Slika 6. Rasprostranjenost virusa u organizmu

!"#$%&$'()($%*(+&,&-(.$

/+&*&%0(.$/&12-(03.34

- krv

- sjeme mu!karca

- 536(03*03$/&12-(03

- .3+7(08$.*(+&18

- ,)26&$/+&*&%0&$/&12-(0&$

ako sadr"e krv

98,3/0&$/+&*&%0&$/&12-(0&$%$

18+(.3$%&$%2%)&-2$:,)35%/5&0($

radnici, a koje mogu prenijeti

virus su:

- *(158);$/&12-(03$18+3$

okru"uje mozak i

1)3*+&<0(712$.8<,(02

- %(085(+3*03$/&12-(03$18+3$

okru"uje zglobove

- 3.0(80%13$/&12-(03$18+3$

okru"uje fetus

(sl.6.)

HIV mehanizam ulaska virusa u stanicu i izazivanja bolesti (sl.7.)

Glavni receptor za HIV u tijelu je CD4. U velikom broju se nalazi na povr!ini T-=8.36371(>$

limfocita koji su osnovna meta HIVa. CD4 sadr"e i druge stanice od kojih su neke vrlo va"ne za

!"#$(0?&1@(+24$A306&)>30%85&$%/30(@&$7(+3$+&$2*863$=)&:&0/()30+&$%/)30(>$/(+&*3 (antigena)

imunolo!kom sustavu te monociti/makrofazi koje poput trojanskog konja uvode HIV u sredi!nji

<(5730($%2%/35B$C3$2*3:31$!"#3$2$%/30(@2$=8/)&D30$+&$18?31/8)4$EEF-5 za makrofag-tropne i CXCR-

4 za limfotropne varijante HIVa. Prvi korak ulaska HIVa u stanicu jest spajanje gp120 s CD4.

G3180$/863$%&$03$=85)'(0($5()2%3$8,5(+3+2$%/)21/2)0&$=)8.+&0&$18+&$8.862-2+2$5&:30+&$03$

18)&@&=/8)$'/8$,858,($6=HI$=)8/&(0$2$2:31$180/31/$%3$%/30(708.$.&.D)308.B$J3,$6=HI$8.862-2+&$

spajanje virusne ovojnice sa stanicom te ulazak virusa u stanicu. Ukoliko virus najprije napada

makrofag ili Langerhansovu stanicu, one se spajaju s CD4+ limfocitima !to dovodi do !irenja; virus

%&$2$818*0(.$*(.?0(.$758)85(.3$03*3:($,53$,303$03180$(:*3630+3$%*2:0(@&$5()2%2$/&$2$1)508+$=*3:.($

u %*(+&,&-3$/)($,303B

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Slika 7. Mehanizam ulaska i replikacije virusa u stanici

!"#$%&'$()*$($+,-$ ./,/$ 0*$($1,2"3*4$516"+7$ 08*6*3($ /$ 8/593*$:-1,1-*;$<$-,/=*5*$6","6*$%&'15$

>"?/=*3@/$/5"=($-*8/+$A,1=$>,/=*5:/-/B$CDEF$0@"3/?"$@*$3*5"=($%&'-0>*?/9/:"3$/5(3181!ki odgovor.

Virusi se stoga brzo umno"avaju; razina HIV RNA u krvnoj plazmi mo"e biti 10 milijuna kopija

virusa u 1ml, a p24 antigen mo"e prema!iti 100 pg/ml.

G"=-"H3/=/$*8*5*3@$6".@/@*$1#$-/,(03/B$/39*+?/="$0($CDIF$?/@1@1+0/:3/$J-limfociti (CTL) koji ubijaju

6","H*3($0@"3/?($/$0>,=*:"-"=($(531H"-"3=*$-/,(0";$<$>1:*@315$0@"#/=($6","6*$%&'15$/5(3181.+/$

0(0@"-$>1+,*K*$="+/$CJL$1#21-1,$/$(3/.@"-"$-*8/+$A,1=$-/,(0";$G"0@"=*$3"28/$>"#$A,1="$CDEF$0@"3/?"$

i simptomi akutne infekcije. Smanjenjem broja virusa nesta=($ >1:*@3/$ 0/5>@15/;$ <$ 1#0(@310@/$

"3@/,*@,1-/,(03*$@*,">/=*$,"6/3"$%&'$MGN$($+,-31=$>8"65/$0*$0@"A/8/6/,"$3"$1#,*)*31=$,"6/3/$(3(@",$

.*0@$ 5=*0*?/$ 3"+13$ /39*+?/=*;$ O01A/3*$ #15"K/3"$ /$ -/,(0"$ 0($ -"H3*$ 6"$ 1#,*)/-"3=*$ 1-*$ 0@"A/83*$

razine. Jaka CTL aktivnost (koja se jo! naziva Th1 odgovor) mo"e dugo vremena dr"ati broj virusa

>1#$+13@,1815$.@1$1A=".3="-"$+"+1$=*$512(K*$#(2121#/.3=($3"61:310@$%&'"$($@/=*8($A*6$0/5>@15";$

&>"+7$ ($ -*K/3*$ 6","H*3/B$ 101A"$ 1-"=$ 0@"3/:3/$ 1#21-1,$ 3*$ 1#,H"-"$ 0*$ #(21$ -*K$ 0*$ (5=*0@1$ @12"$

ak@/-/,"$ >,1/6-1#3="$ "3@/@/=*8"$ PJBQ$ 1#21-1,R$ +1="$ 0($ 53121$ 5"3=*$ (:/3+1-/@";$ S,1=$ -/,(0"$ 0*$

>108=*#/:31$>1-*K"-"7$>,12,*0/-31$0*$(3/.@"-"=($CDEF$0@"3/?*7$"$/$13*$+1=*$10@"=($0($1.@*K*3*$0@1$

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


smanjuje obrambenu sposobnost tijela. HIV bi teoretski mogao ubiti CD4+ stanicu pokretanjem

mehanizama programirane smrti (apoptoze) ili indirektno vlastitim imunolo!kim sustavom koji

prepoznaje HIV zara"ene stanice kao strano tijelo.

!"#$%& '()*$%*$)&*$#+,-)&.",$)&/,0)-)&'%& '()*$%*$%&*$#+,-%& 1/*23#$%& 4'56786&9*#:;)-)*$%(&25$/0*#+&

stanica nastaje postupni slom imunolo!kog sustava koji dovodi do simptoma AIDSa.

Slika 8. Mehanizam gubitka CD4 stanica u HIV infekciji

<()*$%*$%&.",$)&2"-*#+&=>?@&';)*#3)&-)A*)& $%&()*#1%';)3#$)&BCD&#*1%23#$%E&(%F/;#(&';-)"*#&.",$&

krvnih CD4+ stanica zara"enih HIVom je premalen za obja!njenje tolikog smanjenja njihova broja.

Virusom je zara"eno 0.1-GH&I,()J)02#+&K-limfocita u krvi; njihov broj pada za 80% - od 1000/ml

na 200/ml. Ako je samo 1% stanica u krvi zara"eno, za!to ih nestaje 80%? Odgo-,"&$%&'5#$%L%M#N&OH&

=>?@&5#(1,3#;)&*)5)P#&'%&/&2"-#E&)&Q7H&/&5#(1*#(&0-,",-#()6&R%L*)&,L&;"#&';)*#3%&/&5#(1*,(&0-,"/&

')L"A#&BCD&J%*,(6&K#$%2,(& I%"#,L)& 5);%*3#$%& /& 5#(1*#(& 0-,",-#()& '%& ,L-#$)& )2;#-*,&/(*)A)*$%&

-#"/')6& S#(1*#& 0-,",-#& '/& ')L)& 'I"%(*#3#& BCD& #nfekcije. Krvni limfociti koji kroz njih prolaze,

zaraze se HIVom te se uni!tavaju. Impresivna osobina HIVa je sposobnost zaobilaska imunolo!kog

'/';)-)&L,()M#*)6

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$%&'(&)*+)*,&-"."/&0

Strate!ki napad: napadaju se i ubijaju regulacijske T stanice potrebne za imunolo!ki odgovor. Kad

nema CD4 stanica, gubi se sposobnost stvaranja CD8 stanica koje ubijaju viruse. Ubrzano se

uni!tavaju zrele stanice te sporije stvaraju nove stanice.

Prikrivanje: HIV-1 postoji u integriranom provirusnom obliku koji je neprepoznatljiv imunolo!kom

sustavu.

Rezerve: Langerhansove stanice zadr"avaju zarazne HIV-!"#$%&'($)

Mutacije*"+$%&',"'"-./01',",2&3('03,3"13%&302"4'.2%'"53"6/0$"',21/7/86'"%2%&34"0/8"1$,3"/-.312)

Pokrivanje: HIV-1 nef smanjuje broj MHC-I molekula na CD8+ limfocitu koje slu"e za

prepoznavanje antigena.

!"#$#%&#'()*+#,#'-./'#$01&2#,1'3("4546

Nakon infekcije u 70% pacijenata nastaju simptomi akutnog HIV sindroma nakon kojeg nastupa

latencija, dugotrajna faza bez simptoma, koja mo"e trajati 9-15 godina i tijekom koje pacijent

izvana izgleda posve zdrav. Razina virusa u krvi je tijekom latencije niska te je zamjetljiva jedino

vrlo osjetljivim tehnikama kao sto je PCR (polymerase chain reaction). Laboratorijski testovi

kojima se broje CD4+ limfociti u krvi pokazuju vrlo male ili nikakve promjene njihova broja. U

tom periodu jedino antitijela u krvi ukazuju da je pacijent zara"en. Izvana je ovo period mirovanja,

37'"2"&'0$72"%$"/94'03"%&.3:/4'&3"-/.-3"'5,$;2"-.5/"2,13<302=$>"?@A3"'"B/628303"139/6139$"CDEF"

stanica. Istra"ivanja pokazuju kako se u ovom periodu dnevno stvara 100 milijuna virusnih cestica

te se u isto vrijeme svaki dan uni!ti 2000 CD4+ stanica, odnosno 5% njihove ukupne populacije,

6/0$"%$"&.$-302"53,'0$1'&'"1/4',3)"G4'"B/93('"B/635202"539'470202=2"%B/%/-1/%&"&'0$73"93"%$"/92B.$"

virusnom masakr2)"H292='" 0$" 4$7'63" 4$='13" 7',I/('&3" 2" 7',I1',"#4/./4',3J" 3" 1$"2" 6.4'J" %&/>3" 0$"

.35'13" 4'.2%3" 2" 6.4'" &'0$6/," 67'1'#6'" &':/>" B$.'/93" 4.7/" 1'%63" '7'" 1$53,0$&70'43)"K'5" >/9'13" &'0$7/"

uspijeva nadoknaditi CD4+ stanice dok se napokon ne iscrpi. Tada nastaju vel'6$"B./,0$1$"2">.3;'"

7',I1':" #4/./43J" %,31020$" %$" -./0" CDEF" 7',I/('&3" 2" 6.4'" '" 13%&30$" 4$7'63" 9$B.$%'03" ',21/7/86/>"

%2%&343)"L.4'"67'1'#6'"5136"',21/7/86/>"%7/,3"0$"B/4$=310$"7',I1':"#4/./43J"1$%B$('I'#31"%',B&/,"

9/"6/0$>",/<$"9/4$%&'"1'5".357'#'&':"25./#1ika bolesti. Ne!to kasnije se pojavljuje niz simptoma koji

%" 4'%/6/," 40$./03&1/8=2" 2635202" 13" M@DN)" O3910'" %&2B310" ?@A" -/7$%&'" 0$" M@DN" 639" ,'1',371'"

67'1'#6'"6.'&$.'0'"B/%&312"/#'&'"6/9"B3('0$1&3)

P357'620$,/"%&/>3"#$&'.'"%&2B103"?@A"'1I$6('0$*

- akutni HIV sindrom nakon kojeg slijedi period latencije ili zati!ja

- B/4$=310$"7',I1':"#4/./43"- progresivna generalizirana limfadenopatija (PGL)

- AIDS-related complex

- AIDS

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Slika 9. Inicijalno, HIV-1 inficira T stanice i makrofage direktno ili je no!en do tih stanica sa !"#$%&'"#()*+,- (."#+/","0- 1+&2(#"- &%34+5"/+6"- 2- &%$+)#"4#+,- 4+,7#+,- 8*)&)*+,"- *)9+-*+&%,+6+- +- :+&)5)- &"(3&)(.&"#6%#+,- ;"'*"<"#6%,- 4+,7)+9#)$- .5+*"0- 1+&%,+6"- (%- 5)#.&)4+&"-+,2#+,- )9$)*)&),- 9),"<+#"- =#+6%- 3&+5";"#)>?- "- 3"/+6%#.- ."9"- 24";+- 2- 7";2- 54+#+85%latencije. Tijekom te faze, virusna replikacija i u T stanicama i makrofagima nastavlja se @%;-3&%(."#5"0-A"9)*%;26%- (%- ):.%<%#6%-BCDE-(."#+/"?- 8+6+- (%- @&)6- (,"#626%- .%- 3"/+6%#.-&";*+6"- 3).32#%- 54+#+85%- ;#"5%- @)4%(.+- – AIDS-"0- F"5&)7";+- (2- ."5)G%&- &"#)- ;"'*"<%#+-virusom, ali nisu razoreni sa HIV-H?-.%-,)$2-.&"#(3)&.+&".+-*+&2(-2-.5+*)?-3&"5.+85+-2-,);"50

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Akutni HIV sindrom

!"#$%&#$'()*)'&%&'+,"()*)'*)#$*'-).)-"'/01$2'345'6)7&,"*)+)'.)-8&,)'9&26+$2"':$%"9+&'9%&;*"'<.&6&'

9+$'6.$9,";*$'+.),"'(8)'+,"(*)='>8$'se naziva primarna ili akutna HIV infekcija ili akutni HIV

sindrom. Sindrom se cesto naziva i "bolest serokonverzije" jer se zbog imunolo!kog odgovora

javljaju seropozitivna HIV antitijela. Prepoznavanje simptoma u ovom ranom stadiju mo"e biti

va"no za pob$%,?)*,"'@;&*#$8&+$9+&'+".)6&,"'&'6$?+"("'&2@*$%$?#$<'9@9+)8)='A'$8$2'9+)(&,@':$%"9*&7&'

9@'8.%$'-).)-*&'-:$<'8"%&#&B'#$%&;&*)'8&.@9)'@'+&,"%@'6)'.)*$'6."6$-*)8)*,"'92)*,@,"'2$<@C*$9+'

nenamjernog prijenosa. Akutni HIV sindrom je prvi put prepoznat 1985. god&*"'@'9%@;),@'DE'

2@?#).)7)'#$,&'9@'.)-8&%&'<$+$8$'&("*+&;*"'9&26+$2"'#.)+#$'*)#$*'&-%)<)*,)'/01@='!),;"?C&'

9&26+$2&'&'-*)#$8&')#@+*"'/01'&*F"#7&,"'9@G'8.@C&7)H'6$8"C)*,"'%&2F*&BH';8$.$8)H'<.%$:$%,)H'

otvorene rane na sluznicama i ko"i, osip, proljev, bolovi'@'2&?&C&2)'&'-<%$:$8&2)H'<%)8$:$%,)H'

2@;*ina &'6$8.)C)*,"H'<@:&+)#')6"+&+)'&'2.?)8%,"*,"'&'@2$.=

>8&'9&26+$2&'9@'*"96"7&F&;*&H'$(*$9*$'$6C"*&+&'&'2$<@':&+&'@-.$#$8)*&'*&-$2':$%"9+&='I$('8"C&*"'

pacijenata nastaju 2-4 tjedna nakon izlaganja H01@H')%&'$6&9)*&'9@'9%@;),"8&'#)(',"'6.$?%$'D4'2,"9"7&'

$('-).)-"'6.&,"'.)-8$,)'9&*(.$2)='J&26+$2&'+&6&;*$'*)9+),@'*)<%$H'9'8.@C&7$2='A'+&,"#@',"(*$<'&%&'

(8)'()*)'6$,)8%,@,@'9"'98&'9&26+$2&'&'+&6&;*$'+.),@'(8)'+,"(*)='K$*"#)('6)7&,"*+&'$9,"C),@'@2$.H'

manjak'"*".<&,"'&'("6."9&,@'2,"9"7&2)'&'+,"(*&2)='>6C&'9&26+$2&'-'8.@C&7)',"'$:&;*$'LM-40 °C,

+&,"#$2'(.@<$<'+,"(*)':$%"9+&'6)7&,"*+'&2)':$%*"'&'$+";"*"'%&2F*"';8$.$8"'N%&2F)("*$6)+&,)OH'

@#%,@;@,@C&'$*"'6$('.@#)2)'&'*)'8.)+@='0)#$'9"'%&2F*&';8$.$8&'92)*,@,@'*)#$n akutne infekcije,

$(."P"*$'6$8"C)*,"'2$Q"'$9+)+&='K$*"#)('9"',)8%,)':%)<$'6$8"C)*,"'9%"-"*"'N96%"*$2"<)%&,)O='I$Q)'

i sluznice -'$+8$."*"'.)*"'N@%#@9&O'*)%)-"'9"'*)'$(."P"*&2'(&,"%$8&2)'+&,"%)='A%#@9&'9@'6%&+#&H'$?+.$'

$<.)*&;"*&H'@6)%,"*&'&':$%*&='R$<@':&ti smje!teni u ustima, na jednjaku, anusu, penisu. Ulkusi

jednjaka izazivaju bolno gutanje (odinofagija). Mnogi pacijenti dobiju osip ili crvenkastu upalu

#$Q"'(8)'($'+.&'()*)'*)#$*'6$;"+#)'9&26+$2)='>9&6'$:&;*$'6$<)P)'%&7"H'8.)+H'<$.*,&'(&$'6.9)H')'

poneka('-)B8)C)'9#)%6H'.@#"H'*$<"H'(%)*$8"H'+):)*"='A6)%)'9"'$:&;*$'9)9+$,&'$('2)%&B'7.8"*&B'&%&'

.@Q&;)9+&B'6.$2,"*)'&%&'%)<)*$'6$(&<*@+&B'(&,"%$8)'#$Q"='J8.:"Q'#$Q"'*&,"',)#$'&-.)Q"*='

Probavni simptomi -' ,)8%,),@' 9"' 2@;*&*)H' 6$8.)C)*,"H' <@:&+)#' )6"+&+)' N)*$."#sija), mr!avljenje.

S&,"+#$'9"'.)-8&,),@'+"?#&'6$."2"C),&'6.$:)8*$<'9@9+)8)'6$6@+'@6)%"',"+."'&%&'<@?+".);"='

Di!ni simptomi -' 9@B&' #)?)%,' ,"' $:&;*$' ,"(&*&' ."96&.)+$.*&' 9&26+$2' 6$8"-)*' 9' )#@+*$2' /01'

&*F"#7&,$2='>6&9)*$',"'98"<)'*"#$%&#$'9%@;),"8)'#)('9@'6)7&,"*+&'.)-8&%&'@6)%@'6%@C)=

Neurolo!ki simptomi -'<%)8$:$%,"'9"'$:&;*$'$6&9@,@'#)$':$%'&-)'$;&,@'#$,)'9"'6$8"C)8)'6$2&7)*,"2'

$;*&B',):@;&7)=

Rijetko se javljaju druge neurolo!ke promjene:

- @6)%)'$8$,*&7)'2$-<)'&'#.)%,"Q*&;#"'2$Q(&*"'N2"*&*<&+&9O'9'6$9%,"(&;*$2'8.@C&7$2H'+"?#$2'

<%)8$:$%,$2H'$9&6$2H'$9,"+%,&8$?C@'*)'98,"+%$'&'(.@<&2'-*)#$8&2)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


- upala mozga (encephalitis), potencijalno u kombinaciji s meningitisom. Simptomi mogu biti:

!"#$%&'()*+'!,-,+.'()/,"010$'.),2,-3,24%()0/%+0/4%56%)3'/'7'.%

- ,840$03.0),7"09enih "perifernih" !ivaca, odnosno motornih i senzornih !ivaca izvan mozga i

6"'+.0:3%560)1,:7%30()/"%1.0"%&0)/'"'+%;')+%53,*):%!&')%+%)<#%++'%3-Barre sindrom

Laboratorijski nalazi -)/"%1'"3')=>?)%3@06&%.')/,6';#.0),7"09030)302/0&%@%530)/",1.030)

laboratorijskih nalaza.

Krvne pretrage mogu pokazati:

- /,5043%)/'7)#6#/3,*)-",.')-%.0+%A)6"!3%A)24'3%&')B+0#6,/03%.'C)3'6,3)50*')20)21'3.#.0)"';%3')

,7"0903%A)+%1@,&%4'(),2,-%4,)/,1'*'56%A)D)24'3%&')BEFGHC

- smanjenje broja trombocita

- blago smanjenje broja crvenih krvnih stanica, eritrocita (blaga anemija)

- /,!0$'3')'64%!3,24),7"0903%A).04"03%A)03;%1')#)6"!%

I),!,1)"'3,1)24'7%.#)%3@06&%.0)#)6"!%)20)1,:0)7,6';'4%)!0+%6)-",.)!%"#2'J)K/,"4#3%24%560)%3@06&%.0)-

L-,*)21'3.03.')/,1'*'56%A)D)24'3%&'()6,.0)2#)%;3%13,)!':30);'),-"anu organizma, pacijenti mogu

"';!%4%)-,+024%)#;",6,!'30),7"0903%1)1%6",,"*'3%;1%1')6,.%)30)#;",6#.#)-,+024%)#),2,-');7"'!,*)

%1#3,+,86,*) 24'4#2'J) K!0) 2#) /,;3'40) 6',) ,/,"4#3%24%560) %3@06&%.0J) I) '6#43,1) =>?) 2%37",1#)

,/,"4#3%24%560)%3@06&%.0),-%53,)2#)6'37%7%jaza - umno!avanje gljive Candida albicans u ustima i/ili

jednjaku. Candida je kvasac, normalno prisutna na ko!i i sluznicama zdravih osoba. Kod

/,"010$'.') ,-"'30) ,"*'3%;1') ,3') 20) #13,:'!') %) #;",6#.0) -,+024J) M'37%7%.';') #230) 8#/+.%30) %)

jednjaka lako uzrokuje bolno i ote!ano !vakanje i gutanje.

Serokonverzija

M,7)!0$%30)/'&%.03'4')20)=>?)'34%4%.0+')3'+';0)#)6"!%)G-10 tjedana nakon zaraze HIVom.

Serokonverzija je promjena serolo"kog testa (testiranje krvnog seruma na prisutnost antitijela) iz

negativnog u /,;%4%!3%)84,)#6';#.0)3')"';!,.)'34%4%.0+'J)K2,-0)7,6';'3,);'"':030)=>?,1)5024,)20)

nazivaju "seropozitivne".

Period latencije

Nakon sti"avanja prve burne reakcije na HIV nastaje period latencije ili zati"ja koji se izvana ne

,5%4#.0)3%6'6!%1)2%1/4,1%1'J)N'boratorijskim testiranjem otkrivaju se HIV antitijela, dok se virus

te"ko nalazi u krvi. Pacijent je u ovoj fazi nesumnjivo infektivan, odnosno mo!e prenijeti HIV

7"#*%1),2,-'1'J)O0) /,24,.0) 3%6'6!%) 2%1/4,1%() ,2%1) /,306'7) -+'*,) /,!0$'3%A) +%1@3%A) 5!,",!'J)

Nakon oporavka od akutnog sindroma laboratorijski testovi mogu pokazati posve normalan

%1#3,+,86%) /",@%+) ;-,*) .'60) -,"-0) ,"*'3%;1'J) P) !"0103,1) 20) /,!0$'!') 6,+%5%3') !%"#2') #) 6"!%()

#3%84'!') %1#3,+,86%) 2#24'!) %) 24'3.0) 20) /,*,"8'!'J) Q"%.0) "';!,.') ,/,"4#3%24%56%A infekcija

+'-,"'4,"%.26%) 20)1,:0)7,6';'4%) 4086%)/,"010$'.),-"'1-03,*)2#24'!'J)Q"%.0) %+%) 6'23%.0) "';!%.'.#) 20)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$#%!#& '$(!)*#& #& +#,-.),#& +"#/010203& +.(1#/(4& -5)350+#*$0& 30$05("#'#5($0& "#,6(10$)-(.#/07& 850,(&

broju CD4+ limfocita period latencije CDC naziva Kategorija A: vise od 500 CD4+ T

limfocita/mm3.

Progresivna generalizirana limfadenopatija (PGL)

9#,6$#&%*)5)*#4&)+):#.)&;&-)15;%/;&3"(*0& #& *5(.(4& +0&-)*02(*(/;& <"#6(10$)-(.#/(=7&8>9&+0&106#$#5(&

!()& -)*02($/0& "#,6$#?& %*)5)*(& $(& $(/,($/0& 1*(& ,/0+.(& !)/(& $#su u slijedu, osim preponskih

%*)5)*(7& 8>9& +0& ;& ,01#@#$+!)/& "#.05(.;5#& !)5#+.#& !()& (!5)$#,& '(& -5)350+#*$;& <;:5'($;=&

generaliziranu limfadenopatiju ili perzistentnu (trajnu) generaliziranu limfadenopatiju. Ovaj stupanj

nije obavezan i pacijenti mogu ravno i'&"(.0$@#/0&-5#/0%#&;&ABCD&+.(1#/7

AIDS Related Complex (ARC)

D.(1#/&!"#$#%!#?&'$(!)*(&#&+#,-.),(&!)/#&-50.?)1#&ABCD;&$('#*(&+0&E!),-"0!+&-)*0'($&+&ABCD),E4&

odnosno AIDS Related Complex -&AFG7&H$)3#&!"#$#%(5#&$0&-5#?*(2(/;&-)+.)/($/0&)*)3&+.(1#/(&*02&

ga uklapaju u definiciju samog AIDSa. Osnovni simptomi ARC-(&+;&1;3).5(/$(&*5;2#@(4&1;3).5(/$#&

-5)"/0*& #& ,5I(*"/0$/0& '(/01$)& +& $0!#,& )-)5.;$#+.#%!#,& #$60!@#/(,(7&H)3;2(& /0& !($1#1#/('(& ;+.(4&

vaginalna kandidijaza, oralna vlasasta leukoplakija, herpes zoster, periferna neuropatija, bacilarna

($3#),(.)'(4& @05*#!("$(& 1#+-"('#/(4& @05*#!("$#& !(5@#$),& #$& +#.;4& #1#)-(.+!(& .5),:)@#.)-0$#%$(&

purpura, upalna bolest zdjelice, listerioza. Simptomatska HIV infekcija se u CDC svrstava u

Kategoriju B: 200-499 CD4+ T limfocita/mm3. Stoga se cesto ARC naziva 'B stanje' ili 'B

simptomi'.

AIDS

J(*5I$#&+.(1#/&:)"0+.#&;'5)!)*($0&KBL),&/0&ABCD&!)/#&)'$(%;/0&$0-)*5(.$0&-5),/0$07&M)"0+$#!&+0&

;&)*),&+.(1#/;&,)N0&)-)5(*#.#&)1&)-)5.;$#+.#%!#?&#$60!@#/(&#&,)N0&$(+.;-#.#&50,#+#/(&.;,)5(4&("#&oni

+0&;+!)5)&-)$)*$)& /(*"/(/;4& +& .0N#,& #&;%0+.("#/#,&+#,-.),#,(7&D*0& .0N0& #?& /0& "#/0%#.#& #&$(-)+"/0.!;&

-(@#/0$.&;,#50O&-5)+/0%$)&PQ-RS&,/0+0@#&$(!)$&-)%0.!(&)*)3&'(*5I$)3&+.(1#/(7&ABCD& /0&):#"/0N0$&

-)+"/01#@(,(& 1#50!.$)3& )I.020$/(&KBL-om i indirektnog o!t020$/(& ':)3& #,;$)+;-50+#/07& C#50!.$#&

;%#$@#& *#1"/#*#& +;& $(& ,)'3;4& @5#/0*#,(4& !5*).*)5$#,& )53($#,(4& :;:50'#,(4& '3"):)*#,(& #& !)N#7&

85#+;.$#& +;& )-2#& +#,-.),#& !()& ;& AFGT& *5;2#@(4& -5)"/0*& #& 3;:#.(!& ./0"0+$0& ,(+07& H5I(*"/0$/0& /0&

osobito izra"eno i bolesnik u zavr!noj fazi izgleda poput "ivog kostura. Prijevremeno i ubrzano

+#/0U0$/0&!)+0&.0&-)/(*(&:)5(&$(&!)N#&1)1(.$)&1)-5#$)+0&E:5'),&+.(50$/;E&-(@#/0$.(7

V-)5.;$#+.#%!0& #$60!@#/0& )*#+0& )& '(?*(20$),& )53($;& #& ,#!5))53($#',#,(7& B+.)& .(!)& -)$(I($/0&

tumora ovisi o koj0,&+0&.#-;&.;,)5(&5(1#&#&!)/#&1#)&)53($#',(&'(?*(2(7

W"#$#%!(&+.($/(&!)/(&106#$#5(/;&ABCD&+;T

- @)@@X1#)#1),X@)+#+&<#$60!@#/(&3"/#*),&G)@@#1#)#10+&#,#.#+=&#'*($&-";2(

- @5X-.)@)@@)+#+&<#$60!@#/(&3"/#*),&G5X-.)@@)@@;+&$0)6)5,($+=&#'*($&-";2(

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


- demencija povezana !"#$%&'("!)&*+,-+." ./."'&0&1+.")&12'23,-"4&-."&'20," 1,5"." !6,4&5+26+&"

funkcioniranje

- herpes simplex s ulkusom ko!e/sluznica trajanja du!eg od 1 mjeseca ili s bronhitisom, upalom

)/73,8" 7),/&'" -25+-,4," .+924:.-," :.0&'2;,/&6.17!&'" <./&" 4&-2;" &1;,+," &!.'" -201e, slezene i

/'9+.=">6&1&6,

- .+924:.-,";/-.6&'"#.!0&)/,!',":,)!7/,07'".*6,+")/73,

- invazivni karcinom vrata maternice (cervikalni karcinom)

- 4,+5.5.-,*,"-25+-,4,8"57?+.4,8"57?+.:,"./.")/73,

- @,)&!.-26"!,14&'"4&5"),:.-2+,0,"'/,A.="&5"BC";&5.+,

- kopnjenje povezano s HIVom: nevoljno mr"avljenje vise od 10% tjelesne mase plus dugotrajan

proljev (vi"e od 2 mekane stolice na dan tijekom vise od 30 dana) ili dugotrajna slabost i

5&47'2+0.1,+,"6173.:,"+2)&*+,0,"7*1&4,"4&-,"01,-2"6.?2"&5"DC"5,+,

- limfom mozga kod pacijena0,"'/,A.="&5"BC";&5.+,"

- limfom, ne-Hodgkinov B stanica ili nepoznatog imunolo"kog fenotipa koji histolo"ki pokazuje

',/.8"+2*,1,E2+."/.'9&'"./.".'7+&</,!0.>+."!,14&'

- nocardiosis (infekcija bakterijom Nocardia)

- )/73+,".+924:.-,"!"FG:&<,:021.7'"07<21:7/&!.!

- H+27'&:G!0.!":,1.+.."7),/,")/73,

- )&+,6/-,+,"<,4021.-!4,"7),/,")/73,

- ponavljana netifoidna Salmonella septikemija

- progresivna multifokalna leukoencefalopatija

- proljev uzrokovan parazitom Cryptosporidium parvum duzi od mjesec dana

- proljev uzrokovan parazitom Isospora belli duzi od mjesec dana

- pro"irena infekcija bakterijama Mycobacterium avium ili M. Kansasii

- pro"irena infekcija s Mycobacterium tuberculosis

- strongyloidosis (infestacija parazitom Strongyloides stercoralis) izvan crijeva

- toxoplasmosis (infestacija parazitom Toxoplasma gondii) unutarnjeg organa

Napredovanje bolesti

I>24.6,+&" 01,-,+-2" E.6&0," #$%" *,1,E2+&;" ),:.-2+0," <2*" /.-2>2+-," -2" JC" ;&5.+," +,4&+" .+924:.-2K"

Srednje vrijeme pre!ivljavanja nakon sto broj CD4+ padne ispod 200 jest 38-40 mjeseci. Najbr!e

napredovanje od zaraze do smrti od AIDSa iznosilo je 28 tjedana. Napredovanje ka AIDSu mo!e

&6.!.0." &" +,>.+7" )1.-2+&!,K" H1.'-21.:28" )12;/25" LC" .*6-2?3," &" !125+-2'" 612'2+7" &5" #$%"

serokonverzije do AIDSa (prema definiciji iz 1987.) je oko 7 godina za primatelje transfuzija, 10

;&5.+," *," =2'&9./.>,128" JC" ;&5.+," *," .+01,62+!4e korisnike droga, 8-12 godina za mu"ke

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#"$%&$'()*%+,-"., /%, /%0(1, "0, 1(/21(3(/14/4!, 34#.%14&(+,5, /%01"/, $%64/4, /%, $6%01/%, 764/%#%, "0,

serokonverzije do AIDSa bilo 15 godina za osobe dobi 16-24 godina te 6 godina za osobe starije od

35 u trenutku serokonve624/%+,8$".41%,$(#"9,746'$(,:(&";%6,#"9',.4:4,7(<1%+

Dijagnosticiranje

HIV infekcija dokazuje se laboratorijskim pretragama. Testovima se podvrgavaju pacijenti sa

simptomima i znakovima bolesti. Testiraju se i osobe bez simptoma koje sumnjaju da su mogle biti

zara!ene ili je test dio rutinskog kontrolnog pregleda prije zaposlenja, pri darivanju krvi, a i kupnje

206(7$:7%1"9=<47":1"9,"$49'6(1/(,4)4,1(&"1,2(3%>(,',1%&4#,2%#)/(#(+

-4/(91"2(, ?@A, 41B%&*4/%, C"$:(7)/(, $%, $)4/%0%>4#, #%:"0(#(D, ":&647(1/%#, (1:4:4/%)( na virus,

otkrivanjem virusnog p24 antigena, otkrivanjem virusne nukleinske kiseline ili uzgajanjem HIVa u

)(."6(:"64/$&"/,&'):'64+,E(/3%F>%,$%,&"64$:4, :%$:,1(,?@A,(1:4:4/%)(,',&671"#,$%6'#',G$%6")"F&4, :%$:H,

&"/4,$%,2."9,:"9(,3%$:",1(247(,/%01"$:(71",I?@A test". Standardni test na HIV antitijela je ELISA

(Enzyme-Linked ImmunoSorbent Assay) koja se jo" naziva enzimski imunoesej (EIA; Enzyme

@##'1"J$$(KH+,L%$:,$%,:%#%)/4,1(,C"$:'C1"#,$:7(6(1/',I$%10743(I,"0,$)"/%7(,(1:4:4/%)(,4,(1:49%1(+,

Postupak se razlikuje ovisno o tome tra!i li se antitijelo ili antigen. U testu otkrivanja antitijela

C"21(:4,(1:49%1,$%,C"$:(7)/(,1(,C)($:431',C"76F41',C"$%.1",042(/146(14!,)(."6(:"64/$&4!,C"$'0(+,E(,

to se dodaje pacijentov krvni serum te ako je tra!eno antitijelo prisutno, "1", >%, $%, $C"/4:4, $,

(1:49%1"#+,M(&",.4, $%,$(0,'"34)(,%7%1:'()1(, :6(<%1(,(1:4:4/%)(N,0"0(/%,$%,06'9"N, :27+, 4104&(:"6$&",

(1:4:4/%)"N, &"/%, 1(, $%.4, 4#(, %124#+,5, $)'3(/', 7%247(1/(, 4104&(:"6$&"9, (1:4:4/%)(, 1(,?@A, (1:4:4/%)",

2."9, 0/%)"7(1/(, %124#(, >%, ":"C41(, C6"#ijeniti boju te se golim okom mo!e vidjeti promjena te

postoji li negativna (nema antitijela) ili pozitivna (ima HIV antitijela) reakcija. Intenzitet boje se

:(&";%6,#"<%,#/%64:4, C"$%.14#, 41$:6'#%1:"#, :%,"21(34:4, "C:43&"#,9'$:">"#+,8C:43&(,9'$:">(, /%,

direk:1", C6"C"6*4"1()1(, &")43414, 7%2(1"9, 4104&(:"6$&"9, (1:4:4/%)(, :%, &")43414, ?@A, (1:4:4/%)(+,

O"24:4714, :%$:"74, C6"7/%6(7(/', $%, 06'94#, :%$:"#, &"/4, $%, 1(247(,P%$:%61, .)":, ', $76!', 4$&)/'3%1/(,

la!no pozitivnih rezultata. Western blot je laboratorijski test kojim se dokazuje prisutnost nekog

C6":%41(,:%,$%,#"<%,"06%04:4,4,1/%9"7(,7%)4341(+,O"'20(1"$:,?@A,$%6")"F&"9,:%$:46(1/(,/%,%&$:6%#1",

0".6(+, Q%2'):(:4, #"9', .4:4, C"24:4714N, 1%9(:4714, 4)4, 1%"06%;%14+, M64:%64/, 2(, C"24:47(1, :%$:, $',

ponavljano pozitivna ELISA i nakon :"9(, C"24:47(1,P%$:%61, .)":+, E%C"0'0(614, 6%2'):(:4, 42#%;',

07(,)(."6(:"64/(,$',1%'".43(/%14R,"$/%:)/47"$:,:%$:(,/%,SS+TN,(,$C%*4B431"$:,SS+UV+,1%:"314,6%2'):(:4,$',

"C>%14:", C"$)/%04*(, :%$:46(1/(, C64/%, $%6"&"17%624/%N, 6(2)4&%, 04/(91"$:43&4!, &64:%64/(N, $)(."9 prikaza

koji je te"ko interpretirati ili ljudske gre"ke.

La!no negativni serolo"ki HIV-1 testovi

Q%2'):(:, /%, 1(/3%F>%, )(<1", 1%9(:47(1, &(0, $%, :%$:, C6"7"04, 42#%;', :6%1':&(, &(0, $%, "$".(, 2(6(24,

virusom i serokonverzije. Taj period rijetko je duzi od 6 mjeseci.

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


La!no pozitivan HIV-1 test

!"#$%&'($%)'&*+(),(-.%./+(0)1#-2'%&%&)3,(-.%./+&)45678).)9#$%#1+):'(%)2),&;.<#+%&)=(<.)+#>&)?6@)

infekciju) iznimno je rijetka; 0.0006-0.0007%.

A&</&*+.<.) =(1&=) 2) ,1(;<#+.) +#(B1#C#+(0) %#$%&) <#$%) ,1(;<#+&) 1.-.=&) ,&;.<#+%&D) E&;.<#nti u

kategorijama niskog rizika gotovo nikad nisu zara!eni s HIV-1 niti HIV-2. Ponavljana testiranja

"#$%()(,#%),(=&-2<2)+#(B1#C#+)9#$%#1+):'(%)"#>2)$#)2-1(=)1.<#%=()(%=1.<#D)F$(:#)$)+.$=.>)1.-.=(>)

treba informirati kako je HIV infekcija kod njih vrlo malo vjerojatna, te ponoviti serolo"ko

testiranje za tri mjeseca.

Pacijenti koji su u pro;#$2) $#1(=(+/#1-.<#) (:."+() ,(=&*u pozitivan Western blot nakon jednog

><#$#;&D) E(+&/'<&+.) %#$%(/.) $#) ,1#,(12"2<2) G) .) H) ><#$#;.) +&=(+) +#(B1#C#+(0) %#$%&) =&=() :.) $#)

poduzele)><#1#)-&I%.%#).)$,1.<#".'&)-&1&-&)B120.J)($(:&)2)>#C2/1#>#+2D

Indikacije za HIV-1 serolo!ko testiranje

7#1('(I=()?6@)%#$%.1&+<#),1#,(12"2<#)$#)$'.<#B#K.>)/.$(=(-1.-."+.>)($(:&>&L

- oboljeli od spolno prenosivih bolest

- korisnici intravenskih droga

- homoseksualni i biseksualni mu"karci

- J#>(M.'."&1.

- stalni seksualni partneri osoba koje pripadaju ovim kategorijama ili osoba s dokazanom HIV

infekcijom

- ($(:#)=(<#)$&>#)$#:#)$>&%1&<2)1.-."+.>&)%#)-&J%.<#/&<2)%#$%

- trudnice - prijenos virusa s majke na dijete smanjuje $#)-&)HHN)&=()$#)-&)/1.<#>#)%12B+(K#)

uzima antiretrovirusna terapija

- pacijenti s aktivnom tuberkulozom

- .-'(*#+($%)+&)1&B+(>)><#$%2)%<#'#$+.>).-'2"#/.+&>&),(,2%)=1/.O)$<#>#+&O)/&0.+&'+(0).$;<#%=&O)

'.=/(1&O)$.+(/.<$=#)%#=2K.+#O),'#21&'+#)%#=2K.+#O),#1.=&1B.<&'+#)%#=2K.+#).)&>+.(+$=#)%#=2K.+#D)

6-'2"#/.+#)=(<#)$#)+#)$>&%1&<2)-&1&-+.>&)$2)>(=1&K&O)$%('.;&O).$,'<2/&=O)$'.+&O)$2-#O),(/1&K#+.)

$&B1*&<O)+($+.)$#=1#%D)7/.)$'2"&<#/.)?6@)$#1(=(+/#1-.<#)-B1&/$%/#+.J)1&B+.=&)2='<2"2<2)

izlo!enost krvlju, krvnim proizvodima ili u laboratorijskih radnika izlo!enih visokim

eksperimentalnim koncentracijama HIVa.

- %#$%.1&+<#)$/.J)($(:&),1.>'<#+.J)2):('+.;#)2),(B12"<.>&)$)/.$(=.>):1(<#>)(:('<#'.J

- testiranje izlo!enih zdravstvenih radnika ukoliko to zahtijeva zdravstvena ustanova

- testiranje darivalaca krvi, sjemena i organa - ovo je jedina kategorija gdje je testiranje u svim

dr!avama obavezno

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$%&'%()*+,&$'&$%)&-*$)*./0%)(%($%(,&10/$2)03,&+&$'4(,&5&6(7$'%*+,*$*10$5)89*$5(,*9+0.*$+(,&$0:(%*;$

generalizirana limfadenopatija ,neobja!+,&+*$5&/&+3(,*<$*'&2%(:+($/&+(+9(%('<$2&)(=&)+*$+&8)02*%(,*<$

5890%)*,+*$ >)86(3*$ +&20.+*%*$ 8.)01*<$ 5890%)*,*+$ 2)04,&>$ +&20.+*%*$ 8.)01*<$ /)?*>4,&+,&<$ -04&'%($

10,&$ 8:&'%*40$ 10/24(3()*,8$ !"#$ 814,8:8,86($ !&)2&'$ '(/24&@<$ 7&)2&'$ .0'%&)$ *10$ ,&$ 2)0?()&+$ (4($

.*7>*6a vise od jednog segmenta koze (dermatoma), kandidijaza usne !upljine, oralna vlasasta

4&81024*1(,*<$020)%8+('%(:1&$(+=&13(,&$10,&$81*.8,8$+*$('2*5$'%*+(:+09$(/8+(%&%*<$A*20'(,&>$'*)10/<$

B$ '%*+(:+($ 4(/=0/<$ 0'0-(%0$ *10$ ,&$ (.>*+$ :>0)0>*$ C&1'%)*+05*4+(D$ ($ *9)esivan, neobja!njeno

smanjenje broja krvnih stanica (citopenija).

Osobe s rizikom koje bi se trebale testirati su: osobe koje se bave prostitucijom, osobe koje su

2)(/(4&$1)>E1)>+&$2)0(.>05&$(./&F8$GHIIJ-1985., heteroseksualne osobe koje u zadnjih 12 mjeseci

imaju stalnog partnera s kojim ne koriste kondom u zadnjih 6 mjeseci

Indikacije za HIV-2 serolo!ko testiranje

HIV-K$'&)040?10$%&'%()*+,&$2)&20)8:8,&$'&$8$'4(,&5&6(/$'48:*,&>(/*;$'%*+0>+(3($&+5&/'1(7$205)8:,*$

(poglavito Afrika), dijeljenje igala ili seks8*4+*$*1%(>+0'%$'$0'0-0/$(.$&+5&/'109$205)8:,*<$

dijeljenje igala ili seksualna aktivnost s osobom zara"enom HIV-2 infekcijom, osobe koje su

2)(/(4&$%)*+'=8.(,8$8$&+5&/'1(/$205)8:,(/*<$5,&3*$/*,1($.*)*L&+(7$'$!"#-2.

!"#$%&'($%)%#$%*+&,-&

Povremeni se testov($2)&20)8:8,8$0'0-*/*$'$>('010-)(.(:+(/$20+*?*+,&/J$M:&'%*40'%$,&$2)0(.>04,+*<$

*$+*,:&?6&$'&$2)&20)8:8,&$%&'%()*+,&$8$(+%&)>*4(/*$05$N-12 mjeseci.

.*-#"#,-#)/01-a

Tri su glavna cilja terapije protiv HIV-a:

- '/*+,&+,&$104(:(+&$>()8'*$8$%(,&48$C&+94J$>()*4$40ad)

- 4(,&:&+,&$(+5()&1%+(7$20'4,&5(3*$!"#$(+=&13(,&

- obnavljanje imunolo!kog sustava

Antiretrovirusna terapija

Lijekovi protiv HIVa jo! se nazivaju antiretrovirusni ili anti-HIV lijekovi. Teoretski, HIV ima niz

potencijalnih meta za razvoj lijeka, od kojih je najva"nija reverzna transkriptaza, enzim jedinstven

za ovu porodicu virusa. Lijekovi protiv reverzne transkriptaze teoretski ne bi trebali o!tetiti stanicu

50/*6(+*<$ *4($ 8$ 2)*1'($ '8$ '>($ .+*:*,+0$ %01'(:+(J$ O/2)()(,'10$ 2)0-()*+,&$ 20%&+3(,*4+(7$ 4(,&10>*$ (.$

prirode nije bilo uspje!no; zasad nije poznata biljka koja bi imala terapijsku vrijednost. Stoga se

lijekovi laboratorijski dizajniraju na temelju poznavanja mehanizma umno"avanja HIVa.

Antiretrovirusni lijekovi su slo"eni, imaju ozbiljne nuspojave, trebaju se disciplinirano uzimati te

postoji opasnost od razvoja virusne otpornosti (rezistencije) ako se terapijski re"im ne uzima po

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#!$%&'$($')*'+#,-'.*+#/#().-0'1+&2-3$)-'!-3$)*.4-'$'&2()&5$/-.)*'&'!"#3*%'#+(&5$/-.)-'#'4*"-!$)$'%&'

2"$4$5.$0'

Terapija bi se trebala ponuditi svim pacijentima sa simptomima HIV infekcije. Preporuke za

antiretrovirusnu terapiju kod pacijenata bez simptoma zahtijevaju analizu koristi i potencijalnih

"$,$2-0'6$)*5*.)*'7$'4"*7-(#'!#.&+$4$'7#(*%.$3$8-'%'8-.)*'#+'9:;'<=>?'@'%4-.$3-'Amm3 ili razinom

BCD'EFG'#+'::';;;'2#!$)-A8(0'H"*!#"&2*',-'($)*5*.)*'#%#7-'7*,'%$8!4#8-'4"*7-)&'%*'4*8*()$4$'.-'

%!"*8.#%4$'#%#7*',-'!#5*4$'4*"-!$)&I'%4&!.)&'$8&.#+*J$3$)*.3$)*'#+"*K*.#8'.-'4*8*()&'7"#)-'<=>?'

%4-.$3-I' "$,$2&' ,-'.-!"*+#/-.)*'7#(*%4$' #+"*K*.#8 prema broju CD4+ stanica i razini HIV RNA,

!#4*.3$)-(.$8'"$,$3$8-'$'#5*2$/-.#)'2#"$%4$'4*'/)*"#)-4.#%4$I'.-2#.'%-/)*4#/-.)-'$'*+&2-3$)*I'+-'L*'%*'

osoba uistinu pridr!avati terapije. Rezultati terapije procjenjuju se kroz razinu HIV RNA koja bi se

trebala smanjiti za 1.0 log10 kroz 2-8 tjedana te se virus ne bi trebao detektirati u krvi (< 50

copies/mL) 4-M' 8)*%*3$' .-2#.' !#5*42-' 4*"-!$)*0' N2#($2#' %*' .-2#.' >-6 mjeseci ne ispune ova

#5*2$/-.)-'4#'&2-,&)*'.-'.*&%!)*O'4*"-!$)*0'N,"#3$'.*&%!)*O-'8#P&'7$4$'.*+$%3ipliniranost pacijenta

Q.*&,$8-.)*' $($' .*"*+#/$4#' &,$8-.)*' ($)*2#/-RI' .*#+P#/-"-)&L-' !#4*.3$)-' ($)*2#/-' $($' .*+#/#().-'

+#,-I' "*,$%4*.3$)-' /$"&%-I' 4*' +"&P$' .*#7)-S.)*.$' 5$87*.$3$0' N2#($2#' !-3$)*.4$' !"#!$%.#' &,$8-)&'

lijekove, a terapija se poka!e neuspje"na, potrebno je promijeniti terapijski re!im. Ponekad je to

4*S2#'!#%4$L$',7#P'#P"-.$5*.#P'7"#)-'"-%!#(#T$/$O'-.4$"*4"#/$"&%.$O'($)*2#/-0'

U/-2-'P"&!-'-.4$"*4"#/$"&%.$O'($)*2#/-'.-!-+-'BCD'.-'+"&P-5$)$'.-5$.0'H"/-'2(-%-'-.4$-HIV lijekova

bili su nukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze (NNRI ili analozi nukleozida) koji se jo"

nazivaju "nukes". Ovi lijekovi blokiraju stvaranje DNA prema RNA kalupu (ZDV - Zidovudin,

Retrovir; ddI – Videx; ddC – Hivid;d4T – Zerit;3TC – Epivir; ABC – Ziagen; tenofovir – Viread;

Combivir (AZT/3TC kombinacija); Trizivir (AZT/3TC/abacavir kombinacija)).

U($)*+*L-' 2(-%-' ($)*2#/-' 7(#2$"-4$' $%4$' 2#"-2' &8.#T-/-.)-' /$"&%-I' -($' .-' +"&P-5$)$' .-5$.0' @#' %&'

nenukleozidni inhibitori reverzne transkriptaze (NNRTI ili nenukleozidni analozi): NVP –

Viramune; DLV – Rescriptor; EFV - Sustiva.

@"*L-'%2&!$.-'%&'$.O$7$4#"$'!"#4*-,*'2#)$'7(#2$"-)&'&8.#T-/-.)*'.-'8)*%4&'P+)*'%*'2$+-'8-4*"$)-(',-'

novi HIV virus (SQV - Invirase ; IDV – Crixivan; RTV - Norvir; NFV - Viracept; APV –

Agenerase; LPV - Kaletra).

Tijekom umno!avanja HIV--' /*L$.-' 2#!$)-' %&'8&4-.4$I' 8-(#' %*' "-,($2&)&' #+' #"$P$.-(.#P' /$"&%-0'

Neke mutacije se umna!aju usprkos uzimanju lijekova. Mutacije uzrokuju razvoj otpornosti

(rezistencije) na lijekove. Ako se koristi samo jedan lijek, vi"&%'L*'(-2#'"-,/$4$'"*,$%4*.3$)&0'G2#'%*'

$%4#+#7.#'2#"$%4$'/$S*'($)*2#/-I'&%!)*S-.'8&4-.4'4"*7-'V,-#7$L$V'+/-'($)*2-'&'$%4#'/"$)*8*0'N2#($2#'%*'

koriste tri lijeka, osobito ako svaki od njih napada HIV na drugom mjestu, vrlo je te"ko razviti

8&4-3$)&'2#)-'Le se u isto vrijeme oduprijeti svim lijekovima. Uzimanje kombinacije lijekova (tzv.

2#24*(R'&%!#"-/-' "-,/#)' #4!#".#%4$I' %8-.)&)*'&5*%4-(#%4' #!#"4&.$%4$52$O' $.J*23$)-' $' %8"4.#%40' W7#P'

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


toga je terapija jednim lijekom (monoterapija) kontraindicirana osim u tr!"#$%&' ()"' *+' ,+-).&/)'

0&"$1!"&#$2'.-$1$"&'!'*1-3!'*2)#/+#/)'2$4!%#$*,&'567'.-&/+#$*)'#)'"&/+,+8'9+-).&/)'1&:+*,-!($2'

kombinacijom lijekova poznata je kao HAART (highly active antiretroviral therapy).

Antiretrovirusni lijekovi nisu savr!eni, ali dokazano usporavaju napredovanje bolesti. Na umu treba

&2),&'*;&/+"+%+'<&#/+#&=+>

- anti-HIV terapija ne iskorjenjuje virus i nije definitivan "lijek"

- ()($'?&'?&;)'!<&#($1&,)@')#,&-+,-$1&-!*#)',+-).&/)'*+',-+?)'!0&2),&'!*,-)/#$'&'&*.-)1#$

- antiretrovirusna terapija nij+'*1+2$%#)A'$"-+B+#$2'?-$/!'.)=&/+#),)'#+'.$2)C+

!"#$%$&#$'()(*+,&"-+"%."/'"&0$.1"#2

Infekcija HIV-$2'!#&:,)1)'&2!#$;$:(&'*!*,)1',+'?$;+*#&('.$*,)/+'.$";$C)#'#&0!',018'$.$-,!#&*,&<(&3'

&#D+(=&/)' &' ,!2$-)8'E.-/+<)1)#/+' &' ;&/+<+#/+'$.$-,!#&*,&<(&3' &#D+(=&/)'.obolj!ava prognozu AIDSa.

9+-).&/)' 2$C+' ?&,&' 1-;$' .-$?;+2),&<#)' /+-' *!' 2&(-$$-4)#&02&' ($/&' ($"' $1&3' .)=&/+#),)' !0-$(!/!'

&#D+(=&/+' <+*,$' #+!$?&<)/+#&' ,+' #+' $"4$1)-)/!' "$?-$' #)' !<+*,);$' ($-&:,+#+' ;&/+($1+8' F?$4' ,+:(+'

&2!#$*!.-+*&/+'?-$/'2&(-$4)#&0)2)'/+'$?&<no velik te ih treba posve eliminirati kako bi do!lo do

G$0"-)1;/+#/)G8' F?$4' #/&3$1)' 1+;&($4' ?-$/)@' ?-0$4' !2#$C)1)#/)' &' ,+:($%+' !?&/)#/)' *1&3'

2&(-$$-4)#&0)2)'<+*,$'*+'/)1;/)'-+0&*,+#=&/)'#)';&/+($1+8'

Nekoliko infekcija povezanih s HIVom (tuberkuloza, mala-&/)@' !.);)' .;!%)' !0-$($1)#)' *'

H#+!2$=I*,&='=)-&#&&J'2$C+'*+'*.-&/+<&,&'.-+1+#,&1#&2'!0&2)#/+2';&/+($1)'K(+2$.-$D&;)(*)J8'L)($#'

0)1-:+#$4' ;&/+<+#/)' (+2$.-$D&;)(*$2' *+' 2$C+' *.-&/+<&,&' .$#$1#&' #)*,)#)(' ?$;+*,&' K,!?+-(!;$0)@'

Salmonella, Cryptococcus, Pneumocystis carinii).

H-+1+#=&/)'&';&/+<+#/+'$.$-,!#&*,&<(&3'&#D+(=&/)'$2$4!%!/+>

- smanjenje patnje bolesnika i pobolj!anje kvalitete njihova "ivota i "ivota njihovih obitelji

- dopu!ta bolesnicima aktivnost i doprinos obitelji i zajednici !to du"e

- *.-/+<)1)#/+'");/#/+4':&-+#/)',!?+-(!;$0+'&'"-!4&3'0)-)0#&3'?$;+*,&'<;)#$1&2)'$?&,+;/&'&'0)/+"#&=+

- podi"e moral zdravstvenih djelatnika zbog pobolj!anja stanja bolesnika

Obnavljanje imunolo!kog sustava

Smanjenjem broja CD4+ T stanica HIV-1 uni!tava obranu organizma od samog virusa i

$.$-,!#&*,&<(&3' &#D+(=&/)8' M<&#($1&,)' ($2?&#)=&/)' )#,&-+,-$1&-!*#&3' ;&/+($1)' $?#)1;/)' &2!#$;$:(&'

*!*,)1' ($"'2#$4&3' $*$?)@' );&' *.+=&D&<#)' $?-)#)' $"' 1&-!*)' $*,)/+' $4-)#&<+#)8'M*.-($*' .$1+%)#/!'

?-$/)' NOPQ' *,)#&=)@' $:,+%+#&' &2!#$;$:(&' *!*,)1' .-+1;)")1)' ,+' 1+%&#)' $*$?)' *' "!4$,-)/#$2'

infekcijom ne mo"e kontrolirati bolest ako se obustavi terapija. Istra"ivanja rijetkih osoba koje

($#,-$;&-)/!'?-$/'1&-!*)'?+0'.$,-+?+'0)';&/+($1&2)'!()0!/!'")'/+'&2!#$;$:()'($#,-$;)'567)'2$4!%)8'

E,!"&/+' ,)($B+-' .$()0!/!' ()($' *+' !<&#($1&,' &2!#$;$:(&' $"4$1$-' 2$C+' .$,)(#!,&@' ?)-+2'

(-),($,-)/#$8'R(*.+-&2+#,&-)'*+'*'=/+.&1&2)'($/)'.$,&<!'&2!#$;$:(&'$"4$1$-'.-$,&1'567)',+'*'#&0$2'

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$"%&'&(!&)* &+,!-#.&+,/0.-102* 34!05/60!6"* &+,!-/-78-9* #,#.050* :0#0;* &+0* 51/-* +0/,* ,/-9,* ,*

terapiji HIV bolesnika.

Prehrana bolesnika oboljelih od AIDS-a

<1"$-1,(,6"* #"* 8070#.0* ;&6".0* 8-60* :0;-5-/6050* ,8,$!"* $-.1"4"* :0* ,9/6&8-)&;10.&+0=* +0#.&+0* &*

46"/0!("5&!0+02* >-;* 4-/"#!&80* -4-/6"/&)* -;* ?@AB-a, kao rezultat pada imunolo!ke odbrane

organizma javljaju #"* -$-1.,!&#.&(8"* &!'"8%&6"* -;* 8-6&)* #,* !06:0#.,$/6"!&6"* 9/6&5&(!"* &!'"8%&6"=*

posebno usne !upljine, stoga je hranjenje ovakvih bolesnika ote"ano, te se mora uvesti dijetalni

re"im prehrane. Bolesnici uslijed neadekvatne ishrane gube na svojoj tjelesnoj masi !to rezultira

te!koj pothranjenosti. Crijevna barijera je neotporna na djelovanje mikrobiolo!kih agensa. Vrlo

("#.-* &!'"8%&60* !0#.06"* 80-* 1":,/.0.* !"$105&/!"* $1")10!"=* -;!-#!-* ,!-#0* )10!"* 8-60* !"* #0;1C&*

aminokiseline, proteine, masti i ugljikohidrate, k0-* &* !"8"*!":0#&D"!"*+0#!"* 8&#"/&!"2*E*$1")10!&*

bolesnika oboljelih od AIDS-0*!"* #+&6,* #"*!0/0:&.&* 608&*:0(&!&* F$0$01=*#"!'=*+06-!":0=*-%0.* &*;12G=*

hrana treba biti svje"a i umjereno topla.

!"#$%&"'()'*+%,-.+'-.$/01%2"'3.245.'- ka!aste dijete

Gubitak teka (anoreksija) mo"e nastati kao posljedica depresije, nuspojava lijekova, povi!ene

temperature i dr.

H"8"*$108.&(!"*$1"$-1,8"*4-/"#!&8,*:0*$1")10!,*$1&*9,4&.8,*."80I

! vi!e puta na dan jedite manje obroke -*$-8,706."*6"#.&*$0:"D&*!0*#0.!&%,=

! ,8/6,(&."*5&#-8-*80/-1&(!"*#/0#.&%"*&/&*.5-1!&(8&*$1&$1"+/6"!"*!0;-+6"#.8"*F."8,D"*&/&*krute)

!"#$%&' #itne pahuljice s

mlijekom i kakaomRi"a na mlijeku s medom Sitno tijesto na mlijeku

U!ina>070*-;*$"("!"*604,8"

Kompot od jabuke i

kru!keJ-D!&*#-8

($%&'Juha od kosti s

mljevenom junetinom,

pire krumpir i !pinat

Juha od pasiranog gra!ka s

mljevenom piletinom, sok

od !ljiva

Juha od puretine, pire

krumpir, pasirana cikla,

5-D!&*#-8*K604,80=*kru!ka/

U!ina Toplo mlijeko s kruhom

bez koriceKa!a od banane, keks Pirjane kru!ke

)*%*#&Juha sa pasiranom

jetricom, pasiranom

%56".0(-+=*5-D!&*#-8

Pire krumpir s tikvicom,

+/6"5"!-+*6,!".&!-+=*(06*od !ipka

L,)0*-;*$-51D0 s

mljevenom piletinom i

ri"om, sok od mrkve

Prije

spavanjaBijela kava s petit

keksomMlijeko M06*-;*#/6":0*#*+";-+

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


! jedite svoja omiljena jela,

! !"#$%&'()*+,-.'/"!"0()#*'.)-*,1)-'-2'3)-%&*,/+"-4)-/,-2(,+(2).)+,-#'/!"!)1"('5#"&-0()#"&6

! %$'&)*+,-+,!%3'#%-2"1)-/)+)-2('*,-*,1)-%&*,/+"-%$-*,1"6

! pripremajte jelo unaprijed tako da ga mo!ete razdijeliti na manje obroke i zamrznuti prije

nego je spremno za jelo,

! 2)$'+,-4)-'&)+,-%.'*,!-2('-(%7'-4*,1"&'5#"-2('2(,&1*,#)-8/&($#%+)-'1'-!"#$,(.'()#)9-*,1)6

%5'#'+,-0()#%-4"2)41*'."&-'-2('&)&1*'."&6

! ":'5).)*+,-*,/+'-/-2('*)+,1*'&)-'1'-%-%;"4#"&-":'+,1*/!"&-"!(%<,#*%6

! %!1*%5'+,-2('*atelje i rodbinu u pripremanje hrane, jer ugodna atmosfera mo!e biti poticajna

za va" tek.

Kada promjene u usnoj "upljini (ranice, lezije) i jednjaku (kandidijaza, herpes simpleks,

1,%!"21)!'*)-'-=)2"/'*,.-/)(!"&9-2"5#%-2().'+'-2"+,>!"3,-2('-<.)!)#*%-'-;%tanju hrane,-/1*,4,3,-

preporuke mogle bi biti korisne:

! *,4'+,-&,!)#%-#,#)4()<%*%3%-0()#%6-!)"->+"-/%-*)*)6-;%/+,-*%0,6-/1)4"1,46-2%4'#;6-&,/#'-

#)&)$'6-2(<,#)-(':)6-&,!'-/'(,.'6-!%0)#"-."3,6-"!(%;1'7,6

! izbjegavajte tvrdu, suhu, hrskavu i !ilavu hranu,

! izbje;).)*+,-#)4()<'.)#*,-">+,3,#,-/1%$#'7,?-#,-*,4'+,-$)5'#*,#)-'1'-!'/,1)-*,1)-'-!'/,1"-2".(3,6-

#,-2'*+,-."3#,-/"!".,@

! )!"-'&)+,-">+,3,#%-/1%$#'7%6-'$:*,;).)*+,-.(%3)-'-*)!"-01)4#)-*,1)6-#)*2('&*,(,#'*)-/%-*,1)-

sobne temperature,

! +,!%3'#%-2'*+,-/1)&5'7"&-4)-:'/+,-'$:*,;1'-#)4()<'.)#*,-">+,3,#,-/1%$#'7,-'1'-:"16

2'*+,-+."(#'5!'-2('2(,&1*,#,-'-/&'*,>)#,-#)2'+!,6

! odr!avajte higijenu zuba i usne "upljine,

! ispirite usta lokalnim anestetikom,

! )!"-/%-.)&-%/+)-/%0)6-*,4'+,-+.(4'-:"&:"#-'1'-<.)!)3%-;%&%-!"*'-2"+'5%-1%5enje

/1'#,6#)&"5'+,-/%0%-0()#%-%-+,!%3'#%-8!).)6-5)*-'1'-&1'*,!"9@

Lijekovi i promjene u usnoj "upljini mogu uzrokovati 2"(,&,3)*-"/*,+)-"!%/)@-A1*,4,3,-%2%+,-&";%-

2"&"3'-%-/).1)4).)#*%-+'0-2"+,>!"3)?

! poku"ajte promijeniti prehranu,

! !%>)*+,-()$1'5'+,-$)5'#e i miri"ljive dodatke jelima kako biste im pobolj"ali okus,

! 2("&'*,#'+,-!"1'5'#%-/"1'-'->,3,()-2('-2('2(,&)#*%-*,1)6

! dodajte pivo ili vino juhama da im pobolj"ate okus,

! 2"*)5)*+,-"!%/-1*%+"&-0()#"&-8)!"-#'*,-!"#+()'#4'7'()#"96

! 2("#)B'+,-#".,-'$."(,-2("+,'na kao "to su jaja, piletina, riba, ako teletina i drugo meso vi"e

nema dobar okus.

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Kod pneumonije uzrokovane parazitom Pneumocystis carinii, respiratorni simptomi kao !to su

kratki dah i sl. mogu izazvati slabost, te postoji potreba za kori!tenjem maske s kisikom u prekidima

!"#$%&'()$*+'&,-#.$,$+/&01-#2$3#,1-%&2$43#,!-&%+25$#21$2+031$,/"16$+3$%&3&-%1$#$3#,1-%17$1$,'%&3&8&$

!"&!+"(.&$2+9($2($!+2+8#:

! %&,/#$;&<8&$#$21-%&$+="+.&7

! (>#%&.$#21/#$!"#$"(?#$6'13-&$>#,+.+.1'+"#;-&$-1!#/.&7

! !#/#$>#,+.+.1'+"#;-&$!"+/&#-,.&$.+./&'&$.1+$</+$,($-!")$2'#%&;-#$-1!#/?#$%&,/#$,'13+'&3$#$

,&-3>#;&)

@.+$=+'&,-#.$;&<8&$!+>"1817$2+0&$(A&/#$'#%&.+>&$!"+/#>$!+>"181-%1$#'#$.+"#,/#/#$,'%&3&8&$,1>%&/&:

! %&,/#$>&8&$+="+.&$.13$,&$+,%&81$3+="+7$!"+2#%&-#/#$"1,!+"&3$+="+.1$1.+$,&$!+>"181-%&$

pojavljuje u isto doba dana,

! -&$%&,/#$+2#'%&-1$%&'1$($>"#%&2&$!+>"181-%1$31$,&$-&$=#$!+%1>#'+$91B&-%&$!"&21$/#2$%&'#217

! jesti slaniju hranu,

! izbjegavati vrlo slatku hranu,

! izbjegavati masnu hranu,

! !+.(<1/#$%&,/#$6'13-1$%&'1$#$!#/#$6'13-1$!#81C$21-%&$1"+21/#;-1$%&'1$#$!#81$=+'%&$,&$!+3-+,&7

! %&,/#$;&<?&$#$21-%&$+="+.&7

! -&$=+"1>#/#$($.(6#-%#$/#%&.+2$!"#!"&21-%1$%&'1$1.+$2#"#,#$-13"10(%($-1$!+>"181-%&7

! %&,/#$,(6($6"1-(7$-!")$."&.&"&$#'#$!"&!&?&-1?7$+,+=#/+$1.+$,&$!+>"181-%&$%1>'%1$(%(/"+$4+,#2$

ako su prisutna o</&8&-%1$,'(A-#?&$(,-&$<(!'%#-&$#'#$%&3-%1.1$#'#$%&$3+/+.$,'#-&$+,'1='%&-57

! %&,/#$2&.1-(7$='19($6"1-($.1+$</+$,($"#017$2&.+$.(61-1$%1%17$%1=(;-#$,+.7$."&2&7$0'#;-%1?#$+3$

snijega (“!nenokle”),

! dobro rasporediti uzimanje hrane i lijekova da bi unaprijed izbj&9'#$!+>"181-%&7

(A#21/#$'#%&.+>&$!"+/#>$!+>"181-%1$!"#%&$%&'17

! (2%&,/+$/&.(8#-1$#$,+'#$(A#21/#$9+>&B($%(6(7$91A#"1-1$!#?17$-!")$D+?1-Colu,

! !#/#$/&.(8#-($-1$,'12;#?($#A2&B($%&'17$=+'%&$-&9+$A1$>"#%&2&$%&'17

! dobro sa"vakati hranu i jesti polagano,

! odmarati se nakon jela, ali izbjegavati le"anje odmah nakon jela.

Proljev$%&$;&,/1$!+%1>1$($=+'&,-#.1$A1"10&-#6$EFG- om i mo"e biti otporan na terapiju (posebno u

,'(;1%&>#21$#-H&.?#%&$?#/+2&91'+>#"(,#217$1/#!#;-#2$2#.+=1./&"#%1217$Cryptosporidium spp. i

Isosporom belli), a tad treba:

! (A#21/#$;&<8&$21-%&$+="+.&$,+=-&$/&2!&"1/("&7

! -13+.-13#/#$/&.(8#-($#$&'&./"+'#/&$>+3+27$2&,-#2$%(61217$>+8-#2$,+.+>#217$0&'&#217$

/>+"-#;.#$!"+#A>&3&-#2$!#8#21$A1$-13+.-13($&'&./"+'#/1$#$.1'#%17$/&$=1-1-1217$2&,+27$

krumpirima, sokom od breskve i marelice; pripaziti na znakove dehidracije,

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


! !"#$%&'%#()*#+,#%&*-+.+$)/#$+01/#2#')$)+/)0*13&4+%15-"*+#+.#"+%&.*#+-+$)/#$+01/#2#')$)6

! #37%&5)()*#+018&#'6+'!"9+0)(-6+2)%6+2101/),-+#+'&0)+5)3#")')+!#:)6

! 15")'#2#*#+%&,&'%&+$&0#'%)6+$);-')"0#+#+.%&$&'ki, uzimati hranu koja je dobar izvor pektina,

317&'-+0)<-6+0-;)'#+.-<&'#+5")<)06+%)7-0&6+0"-<0&6+0"-$!#"&+#+1.*)/1+(1:&+#+!1(":&6

! )01+71/&.'#0+!)*#+1,+5"2&()+#+!/#'1()+-+="#%&(#$)6+#37%&5)()*#+5)3#")')+!#:)6+5");6+5")<)06+

0&/%6+0-!-.6+=(%&*)2-6+$);-'&6+%)01+3)2#'%&'-+;")'-6+!"&(#<&+./)*0#<)+#+.1"7#*1/1$+3)./),&'&+

>()0)2&+5-$&9+

?'8&0=#%&+#+("-:#=)+*)01@&"+$15-+,1(&.*#+,1+!1(&:)'&+!1*"&7&+3)+!"1*&#'#$)+#+&'&"5&'*#$)9+

A,">)()%-:#+71/&.'#0)+,17"1+;#,"#")'15+#+'-,&:#+$-+(#.1010)/1"#2'-+#+(#.101+!"1*&#'.0-+;")'u i

!#:)+$1>&+.&+-(&/#0&+!1$1:#9

Vitamini – dodaci prehrani

B#*)$#'#+.-+1"5)'.0#+.!1%&(#6+,%&/1*(1"'#+-+("/1+$)/#$+01/#2#')$)6+!1*"&7'#+3)+'1"$)/'1+1,(#%)'%&+

$'15#;+$&*)71/#20#;+!"1=&.)+-+1"5)'#3$-9+C1(%&0+#;6+-3+'&0&+#3'#$0&+'&+$1>&+.)$+.#'*&*#3#")*#+!)+

ih mora primati hranom. Tijekom bolesti (poglavito AIDS-a) smanjuje se broj vitamina potrebnih

*#%&/-6+ #/#+ %&+!1(&:)')+!1*"&7)+3)+(#*)$#'#$)6+ #/#+ .-+17)+$&;)'#3$)+-+!#*)'%-9+D715+ *15)+ %&+ *&<01+

1,"&,#*#+!")(-+01/#2#'-+(#*)$#')+3)+71/&.'#0)9+E)/)+%&+1!).'1.*+3)+*10.#2'1.*+-3#$)'%)+(&:#;+,13)+

vitamina topivih u vodi, no vitamini topivi u mastima mogu ostati deponirani u tijelu i zbog toga je

va!no monitoriranje razine vitamina u tijelu bolesnika kod uzimanja megadoza (u prilogu

br.1.detaljan opis vitamina, prirodnih izvora vitamina, problema zbog nedostatka vitamina i va!nih

komentara vezanih uz vitamine).

Prevencija

F!"%&2)()'%&+<#"&'%)+G?B)+#+.!1/'1+!"&'1.#(#;+71/&.*#+$1>&+.&+!1.*#:#+&,-0)=#%1$6+ #37%&5)()'%&$+

"#3#2'15+!1')<)'%)+*&+!1%)2)'#$+')!1"#$)+3,")(.*(&'ih slu!bi.

H)%.#5-"'#%#+ ')2#'+ 3)+ .!"%&2)()'%&+ .&0.-)/'15+ .#"&'%)+ G?B)+ %&+ )!.*#'&'=#%)+ I.-3,">)()'%&J+ 1,+

seksualnog odnosa ili odr!avanje dugotrajne, obostrano monogamne veze s partnericom/partnerom

koji su testirani i nezara!eni.

A.17&+.)+.&0.-)/'1+"#3#2'#m pona"anjem trebale bi stalno i pravilno koristiti mu"ki latex kondom,

7&3+173#")+ "),#+ /#+ .&+1+()5#')/'1$6+)')/'1$+#/#+1")/'1$+.&0.-9+E&@-*#$6+'#%&,')+3)<*#*')+$&*1,)+

'#%&+ KLLM+ -2#'01(#*)9+ N1',1$+ '&+ $1>&+ 5)")'*#")*#+ )!.1/-*'-+ 3)<*#*-+ !"1*#(+ .!1/'1+ !"&'1.#vih

71/&.*#9+ O2#'01(#*1.*+ 01',1$)+ -+ .!"%&2)()'%-+ !"#%&'1.)+ G?B)+ .&0.-)/'#$+ !-*&$+ ,10)3)')+ %&+

/)71")*1"#%.0#+ #+ .*-,#%)$)+ ')+ ,17"1(1/%=#$)9+ P"#%&'1.+ (#"-.)+ $&@-+ #'*")(&'.0#$+ ')"01$)'#$)+

.!"%&2)()+.&+71"71$+!"1*#(+')"01$)'#%&6+&,-0)=#%1$+#+!"15")$#$)+3)$%&'&+igala.

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Za!tita zdravstvenih djelatnika

Zdravstveni radnici trebaju pretpostaviti da je sav biolo!ki materijal s kojim dolaze u dodir zara"en

!"#$%&'("!)#%&*%+,-,.'/"#0."-"#(,1!)!"2

Mjere opreza su:

! 3%-)1!"4."# (,1!)!4)5# 6-"&6!,+,# 7-'3,+)8"9# 4,%:,;"<# 3,&# %:"3'.'# 3%4!,3!# 6# 3-+;.'# );)# &-'*)0#

)(;':"+)4,0,#3%."#$%!"48).,;4%#0%*'#=)!)#$%0)."1,4"#6#3-+;.'

! $-,4."#-'3'#)#&-'*)5#&).";%+,#3%>"#%&0,5#4,3%4#3%4!,3!,#6#3-+;.'#);)#!.";"64)0#)(;':"+)4,0,

! oprezno rukovanje i odlaganje o!trih instrumenata

Niz sigurnosnih mj"-,#6"#$-%+%&)#3,3%#=)#6"#6$-).":);)#'=%&)#)*;%02#?."-"#6)*'-4%*#%&;,*,4.,#%1!-)5#

)46!-'0"4,!,#+)6%3%#6'#':)43%+)!"#,3%#6"#)6$-,+4%#$-%+%&"2#

Garner JS Hospital u suradnji s US Department of Health and Human Services, Public Health

Services i Centar for De6",6"#@%4!-%;#&%4%6"#6;)."&"/"#$-"$%-'3"A

Ruke moraju biti oprane odmah i temeljito:

! )(0"B'#3%4!,3!,#6#=%;"64)8)0,

! $%6;)."#3%4!,3!,#6#3-+)9#!.";"64)0#!"3'/)4,0,#)#)(;':"+)4,0,

! poslije kontakta s priborom ili materijalom kontaminiranim s krvi, tjelesnim tek'/)4,0,# )#

)(;':"+)4,0,

! poslije mijenjanja rukavica

Rukavice se moraju nositi:

! $-)#3%4!,3!'#6#3-+)9#!.";"64)0#!"3'/)4,0,9#)(;':"+)4,0,#);)#%1!"/"4%0#3%>%0

! rukavice ne smiju biti prane ili dezinficirane

C;)."&%0#!%*,#0%-,.'#6"#4%6)!)#,3%#$%6!%.)#0%*'/4%6!#$-63,4.,#3-+)9# !.";"64)5# !"3'/)4,9#6"3-"!,#);)#

$-)#0%*'/4%6!)#)(;,*,4.,#+";)3%.#3%;):)4)#)4D"3!)+4%*#0,!"-).,;,A

! za!titna maska koja pokriva nos i usta

! (,1!)!,#(,#%:)#)#;)8"#7+)()-<

! 4"$-%$'64,#(,1!)!4,#$-"*,:,

! 4"$-%$'64,#(,1!)!4,#%&."/,#)#%='/,#

Medicinska sestra mora slijediti pri rukovanju s iglama ili drugim o!trim predmetima:

! 4"#60)."#(,3-"!,!)9#6,+).,!)#);)#+-,/,!)#(,1!)!'#4,#)*;'#'#-'8)

! 4"#60)."#63)&,!)#4"(,1!)/"4'#)*;'#6,#1!-8,;.3"#'#-'8)

! 4"#60)."#=);%#3,3%#0,4)$';)-,!)#6#4"(,1!)/"4%0#)*;%0#4,#1!-8,;.3i u ruci

E)&."+1)#%64%+4)#6,&->,.#6!,4&,-&4"#(,1!)!"#$%!-"=4%#6"#$-)&->,+,!)#)#6;)."&"/"*A

! '$%!-"=;."4"# )*;"9# 3-+,+"# 4%>)/"# )# &-'*"# %1!-"# $-"&0"!"# %&;,*,!)# '# $%6"=4"# 4"$-%=%.4"#

spremnike

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


! !"#$%&'($)"*+#,&-'.,/')&,)"*!$0&,)1,2/'3$&,)%-$!/,

! ne prepunjavati spremnike vi!e od propisane razine

! spremnike za o!tre predmete posjedovati gdje god postoje o!tri predmeti

! ne na silu gurati o!tre predmete u spremnik

! ne odlagati u spremnik za o!tre predmete ni!ta drugo

! provjeriti da ne str!e o!tri predmeti iz spremnika prije rukovanja sa spremnikom

4$3'&,) 1,2/'/&'+)%-$#,) !$) *5&*!') &,) !"#-$6,.,&-$) 1,#,1$) &,) #,5&*%)%-$!/78) 9&,/*6) "#'5#:,.,&-7)

propisanih mjera za!tite mo"e se dogoditi da se djelatnik ozljedi, te je potrebno imati plan za

/$#,"'-7) 7) !;76,-7) (*&/,(/,) !,) 1,#,:$&'m materijalom. U tu namjenu koriste se smjernice koje

*5#$<7-7) "#$.$&/'.&7) "#'%-$&7) ,&/'.'#7!&'+) ;'-$(*.,) &,(*&) %*=73$=) (*&/,(/,) !) .'#7!*%) >?4-a

(PEP; postekspozicijska profilaksa).

Sa!etak

AIDS je zarazna bolest uzrokovana HIV-*%8)@,-6$23$)!$)"#$&*!')!"*lnim odnosom sa zara"enom

*!*0*%A)1,-$5&'6(*%)7"*#,0*%)'=,;,)')2/#B,;-(')"#')71'%,&-7)'8.8)5#*=,A)/$)!,)1,#,:$&$)/#75&'B$)&,)

6$5*)/'-$(*%)/#75&*3$)')"*#*5,8

C?DE) -$) (#*&'6&,) &,"#$57-73,) 0*;$!/A) (*-,) "*6'&-$) 7;,!(*%) .'#7!,) +7%,&$) '%7&*5$F'B'-$&B'-$)

(HIV) u krvotok, te tijekom vremena dolazi do postupnog, ali neumoljivog uni!tenja imunolo!kog

sustava. AIDS se javlja u uznapredovanoj i zavr!noj fazi HIV bolesti. Od trenutka zaraze do

nastupa AIDS-,) "#*<$) 7) "#*!'-$(7) *(*) 5$!$/) =*5'&,8) G,(*) .'#7!) 7&'2/,.,) '%7&*;o!ki sustav,

*#=,&'1,%) !$) .'2$) &'-$) 7) !/,&-7) 0*#'/') "#*/'.) #,1;'6'/'+) ",/*=$&,A) ",) 0*;$!&'B') 7) /$#%'&,;&*-) F,1')

0*;$!/')7%'#7)*5)*"*#/7&'!/'6('+)'&F$(B'-,)')%,;'=&*%,8

Na "alost djelotvornog lijeka ili cjepiva protiv HIV-a za sada nema. Dostupnost brzog i /*6&*=)

/$!/'#,&-,) 7) 0#*-&'%) 7!/,&*.,%,A) /$) */(#'3,) &*.'+) .#!/,) ;'-$(*.,) %*=7) !,%*) *5=*5'/') .#'-$%$)

nastanka AIDS-a od trenutka inficiranja virusom.

Osnovna prevencija i borba protiv ove opake bolesti je u prevenciji i edukaciji.

Rasprava

«!ivjeti s virusom – kada i kako HIV prelazi u AIDS…»

H#$/+*5&,) #$6$&'B,) 7"737-$) &,) &,-1&,6,-&'-$) 5.*-0$) 5,&,2&-'B$8) @*.') ;'-$(*.') ') &,6'&') /#$/%,&,)

"*-,6,.,-7) (.,;'/$/7) ') 57;-'&7) :'.*/,) .$3'&') >?4) '&F'B'#,&'+) ;-75') 7) #,1.'-$&'%) 1$%;-,%,) !.'-$/,8)

D,(;$A) *"/'%'!/'6(') =;$5,&*A) >?4) '&F$(B'-,A) ',(*) &$'1;-$6'.,A) 0'/') 3$) 0,#$%) ;-$6'.,) &,) 57;-$)

razdoblje.

I#$&7/&*)"*!/*-$)=#,&'B$)7);'-$6$&-7)>?4)0*;$!/')– dio bolesnika ne reagira na terapiju lijekovima,

&$('%,)&*.$)=$&$#,B'-$);'-$(*.,)&'!7)5*!/7"&$A)5#7=')*50'-,-7);'-$6$&-$A),)%&*=*)-$)')*&'+)(*-')3$)

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$%&'()*&+% +%,-!($)".*%/*%+0%1$.*!&+%1$%!#'&+2% 3%4"&$%,)*5"%6$7*!,+8"9%-#+'",)*% +% !#'&9% +%1"7)*%!-%

va!na briga svih sudionika u skrbi tih bolesnika.

:3;%6$7*!&%+#"%'*(-&"<+)-%1"%.$1+%-%!#'&9%!&$5"%!.+%6$7*!,+<+%="8%+%-%'",$)%>"4+%6$7esti zabrinuti su

4"% 8."7+&*&-% 1$!&-(,*% ,)*5*2% ?'+5"% 6$7*!,+8"% -57".,$#% )*% -!#)*'*,"% ,"% +@=*8+.",)*% ,*#$/+% +%

nesposobnost da se brinu sami za sebe.

A*!&'+,!8"%,)*5"%($!&")*%,"'$=+&$%."B,"%&+)*8$#%4".'@,*%>"4*%6$7*!&+%8"$%+%('-B",)*%($&($'*2%

Neki ciljevi u tom razdoblju su:

! $#$5-/+&+%-&)*0-%C$0'"6'*,)*D%–%!#",)+&+%!+#(&$#*%6$7*!&+9%('"&*/+0%6$7*!&+%+%,-!($)"."%7+)*=*,)"

! -#",)+&+%$!)*/")%-!"#7)*,$!&+%+%1*('*!+)*

! osigurati dostojanstvo do posljednjeg trenutka

! osigurati mirnu smrt

A.+%-87)-=*,+%-%&")%('$<*!9%4")*1,$%!%6$7*!,+8$#9%+4'"B".")-%>'-!&'"<+)*9%",8!+$4,$!&9%&-5-%+%$!)*/")%

5-6+&8"2% E"6'$)*,+% $!)*/")+% *!8"7+'")-% ($!*6+<*% 8"1"% !#'&% ($!&",*% ,*+46)*B,"2% E".*1*,+% <+7)*.+%

predstavljaju vodilju za dono"enje odluka u terminalnoj fazi bolesti. Bez obzira koje odluke budemo

1$,$!+7+9%$!$6+&$%0+&,*9%46$5%,"('*1$.",)"%6$7*!&+9%"8$%)*%+%8$7+8$%#$5-/*%B*7)*%6$7*!,+8"%+%$6+&*7)+%

treba po"tovati.

A*!&'+,!8-% ,)*5-% #$5-/*% )*% ('-B"&+% -% !.+#% -.)*&+#"% -% "#6-7",&"9% 6$7,+<"9% 0$!(+<+)% +% 8-/"2% F%

Hrvatskoj, za sada, njega je #$5-/"%!"#$%-%6$7,+=8+#%-.)*&+#"%1$8%-%!.+)*&-% '"!&*% &'*,1%8-/,$5%

46'+,)".",)"%-%4".'@,$)%>"4+%6$7*!&+%8$)-%/*%('-B"&+%('$>*!+$,"7<+2%G$!*6,$%$6-=*,*9%!(*<+)"7+4+'",*%

#*1+<+,!8*%!*!&'*%-%8-/,$)%,)*4+%+7+%("7+)"&+.,+#%0$!(+<+)"#"%('-B")-%-!7-5*%($1'B".")-/+ bolesnike,

$6+&*7)%+%('+)"&*7)*%8'$4%!.*%,".*1*,*%<+7)*.*2%F%!7-=")-%0+&,$!&+%('-B"&*7)+%&+0%-!7-5"%#$'")-%$!+5-'"&+%

zbrinjavanje bolesnika u institucijama.

Stalna sestrinska skrb konstantna je potreba tog razdoblja jer primarni cilj je da bolesnik

dostojanstveno umre.

!"#$%&'()*+,#-.+*

H$@% -.+)*8% ,+!#$% ,"-=+7+% ."B,-% 7*8<+)-% $% !*8!-"7,$!&+9% -4+#",)-% 1'$5"9% ,"!+7)-9% '"!+4#-9%

!*8!+4#-%+%1+!8'+#+,"<+)+9%8$)*%!#$%$1".,$%&'*6"7+%,"-=+&+2%:3;%)*%($!7)*1+<"%&*%,*,"-=*,*%7*8<+)*%–

$,"% )*% &"8$I*'% +% @",!"% 1"% ($!&".+#$%$.*%('$67*#*% -% ,"('*1"8%8"8$% !*% ,*%6+!#$% 6$)"7+% !7+)*1*/*%

&'"5+=,*% *(+1*#+)*2% J*1+<+,!8*% !*!&'*% +#")-% $15$.$',$!&% 1"% -&+'-% (-&% -% $.$)% '*.$7-<+)+9% +% #+%

#$'"#$%+4.-/+%8$'+!&%+4%,)*%46$5%,"!%!"#+0%+%46$5%$,+0%8$)*%.$7+#$2

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


!"#$%&'()%*+,-+%'./()0'%1-2&('%3456)7%5+(-%8)%5-+%9)581)4:%;%<;*-&+8:'=%/4'&)%.-%>+6()5-%&-%86'*%

njegovim putovima i u svim njegovim !ivotnim okolnostima. AIDS nije samo 'posao' medicine,

&),+% 86)+/;<6-:-&% )5+&+*85'7% 8+?'(-@&'7% 8+?'+@+A5'% 1-% '% 1+@':'>5'% 14+/@)*% >'('*% 8)% 4()A-6-&()*%

trebaju baviti sve strukture dru"tva.

B+@'5'% ()% .&->-(%*+2C-%1+&-(/+@()%,+6+4)% 4'()>'% 5+()% ()% '.4)5-+%$6):'%D:-?% "6-&%E-6-+% ""F%

8;C'+&'?'*-%%G)H;&-4+C&)%5+&I)4)&?'()%JK+%L'6)M%N<OPJ%5+(-%()%+C42-&-%;%Q-:'5-&;%+C%RSF%C+%RTF%

studenog 1989. godine. Integralni tekst tiskan je u L' Osservatore Romano, slu!benom glasilu Svete

Stolice – Roma, 17. studenoga 1989.godine.

U':%14+/@)*-%1+&-(/+@()%+8@'5-6-(;%E-1'&)%1+4;5)%>'()%C'()@+6)%?':'4-*F

!"#$%&'()*+" $",-&.+,")'#.+," /0'0/-+,"*&1($2+,03"4&5(" $#"%&.&)+1(" 6&75(60-$27&" 2ijekom

njegove povijesti, AIDS ima dalekose!nije duboke posljedice moralnog, dru"tvenog, gospodarskog,

%'07-&."40&"+"&'.0-+/08+5$4&."/-060503"-("$0,&"/0"%&5()+-06-#"&*+2(15"+"&4&1-("$4#%+-("-(.&"+"/0"

-0'&)(" +" 6+207#" 15#)$4#" /05()-+8#9" :0-0$3" /0%'07&3" %'(,)0" $" '0/1+6+2+," +-2(-/+2(2&," +" '0/1+6+2&."

/-060503"7(1+40"7(;+-0"/(,0150"$7+5(20"%&.&<(-0"5("7+'#$&,"$2(6(-&.",0-540"+,#-+2(203"0"+/75(=205+"

/)'07$27(-+>"#$20-&70"#%#;#5#"-0"'0$2#;("=+'(-5("*&1($2+9

?" @202+$2+4(" %&27'<#5#" )0" 5(" AB:@-&," -057+=(" %&.&<(-0" ,10)e!. To bi prijetnja koja visi nad

,10)+,"-0'0=205+,0" 2'(*010" &*'02+2+" %&/&'-&$2" +" #415#6+2+" /00.0-5(" $7+>C" #$270'+" 15#)$4+" .&7&'(;+3"

*#)#;-&$2"$7+5(20"2(,(15+"$("-0",10)+,03"0"+$4#$27&"#6+")0"5()+-+"-06+-"%'()7+<0-50"*#)#;-&$2+" 5("

onaj da je se pripravlja.

… Prema tome, kao prvo treba jako upozoriti da djelo prevencije bude ujedno dostojno ljudske

osobe i zaista djelotvorno, mora si postaviti dva cilja: adekvatno informirati i odgajati za

&).&7&'-#" /'(1&$29"?@0,&" #/" %&,&;" +-D&',08+50" +" &).&50" 4&5+3" $" 50$-&;&," +" '0)&=;#3" 7&)(" )&"

%&-&7-&."-010E(-50")#>&7-("7'+5()-&$2+"$0,&)0'+705#;("15#*07+"40&"2(,(15-&."$,+$10"%&$2&50-ja,

,&.#;("5(")0"0)&1($8(-2+"+",10)+"*#)#"40)'+"-0)710)02+"'+/+6-0"%&-0=0-509

?A" 7+3" /)'07$27(-+" )5(102-+8+3" 4&5+" #" $7(" 7(;(," *'&5#" %&$7(;#5(2(" $2'#6-&$2" +" '0$%&1&E+7&$2"

bolesnima od AIDS-a ili se bavite preventivnim odgojem, ujedinite i uskladite svoje sile,

&$#7'(,(-+2(" $7&5(" %'+%'(,0-5(3" *#)+2(" %'&,+802(15+3" 204&<('" %'(,0" 70-+3" 5()-(" 048+5(" 4&50" 5("

usmjerena da senzibilizira dru"tvenu zajednic#3"-0"%'&*1(,("%&7(/0-("$0" $270'-&=;#" +"%'+5(2-5&,"

AIDS-09"F#)+2(".10$-+8+"25($4&*03"%&2'(*0"+"&6(4+70-50"&-+>"4&5+,0"%&,0E(2(9

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


Literatura:

1. Beus I, Begovac J.(1996.) AIDS : HIV – bolest Graphis Zagreb

2. Bradley-Springer L. (1999.) HIV/AIDS Nursing Care Plans 2nd edition – Delmar Thompson

Learning, inc. USA

3. !"#$%&'()'*+,,-).''Uvod u sestrinske dijagnoze – Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju,

Zagreb

4. !"#$%&'()'*+,,/).''Proces zdravstvene njege –'01234356$3'7%$"8919':;1"#383<9%'"'=%>&1?"

5. @1;&1AB;3C'0'*+,D,).'!"#$%&'()*#*+(&'*,-#$)$.*/&'*'0-,1#&'2&32$4-(5*/& – Jugoslavenska

medicinska naklada Zagreb

6. Kirton A. Carl, Talotta D, Zwolski K (2001.) Handbook of HIV/AIDS Nursing – Mosby, Inc.

A Harcourt Health Sciences Compani USA

7. EBF%3C'G)'*+,,/).'6789'+*#/&#*5&-zavaravanja-nade – FTI-Centar za bioetiku – Zagreb

8. Rice R., Ritchie D. (1996.) Health Nursing Practice: concepts & application 2nd edition -

Mosby, Inc. A Harcourt Health Sciences Compani USA

9. Soldo I., Burek V. (1986.) Infekcije u imunodeficijentnih bolesnika – !kolska knjiga Zagreb

10. Vinay K., Abul K. Abbas, Nelson F. (2005.) Robbins and Cotron Pathologic basis of

disease 7th

edition – Elsavier Saunders inc. Philadelphia

11. Vinay K., Ramzi S. Cotrain, Stanley L. Robbins (2000.) Osnove patologije V izdanje –

!kolska knjiga Zagreb

Internet stranice:

1. http://galenet.galegrup.com/ - Nursing Practice for HIV/AIDS Fever Care: A Descriptive

Study – Jones G. Sande. Journal of the Association of Nurses in AIDS Care. Sept 1998 v9 i5

p53

2. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Nursing model of hospitalization events

– Smith R. Amy. Journal of Nursing Scholarship, Spring 1998 v30 nl p71(4)

3. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Nurses' willingness to care for AIS

patients and spirituality, social suport, and death anxiety – Sherman W. Deborah. Journal of

Nursing Scholarship, Fall 1996 v28 n3 p205(9)

4. http://web5.infotrac.galegruop.com/itw/infomark/ - Psyhosocial issues in symptomatic HIV

infection – Sadovsky R. – American Family Physician, Dec 1991 v44 n6 p2065(8)

:1A35%&6$3'69&"#53'&%2B;3'3'?389153H

1. Anon – Sexuelle Gesundheit, Männergesudheitsbericht 1999.

2. I1>B;%4'@)J'K1L1M':)J'N";%5#3C'O)J'I18%$'6)J'G"&"<3C'P)J'HIV/AIDS – INFO za zdravstvene

djelatnike, godina VI, broj 2 – 2005.

3. Geyer G., HIV und AIDS – eine chronische Krankenheit?. Dec 2002.

4. Papa Ivan Pavao II, L' Osservatore Romano, 17.11.1989, str. 4-5

5. Waschek M., Begleitung von homosexuellen HIV – Positiven, Oct 1996.

ST

RUČN

I RA

D T

RA

NS

FUZI

OLO

GIJ

A


TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

Robert MajstorovićStaklo

Ako parafraziram biblijsku rečenicu mogli bi reći – U početku biješe staklo! I naravno, u početku su se u infuzijskoj terapiji koristile staklene boce fizioloških otopina, ringera, šećera i svih ostalih pripravaka kojima se nastojalo intravenskim, infuzijskim putem organizmu dostaviti neophodnu tekućinu i hranjive tvari.

Sa korištenjem staklenih boca išao je rizik od razbijenih boca po JIL‐u ili operacijskoj sali. Bilo je i posjekotina osoblja. A mora se iskreno priznati i situacija gdje je i neki zlosretni bolesnik završio sa „čvorugom“ ili masnicom kad mu je 500 ml Ringera u staklu završilo na glavi ili torzu jer je boca skliznula sa infuzijskog držača iznad kreveta. Tko kaže da takvih situacija nije imao, pouzdano znajte da ne govori istinu.

Tek negdje iza 2000. godine na naša vrata došla je promjena koja je stubokom promjenila svakodnevnu praksu infuzijskog liječenja. Firma AGMAR, zastupnik američkog BAXTERA za našu zemlju, predstavila nam je VIAFLO! Novu, revolucionarnu infuzijsku praksu, koja od tad u manjem ili većem opsegu živi zasigurno u svakoj ustanovi.

Netko tko nikad nije intenzivnije radio sa infuzijskim pripravcima teško može zaključiti koliko je VIAFLO donio dobrog medicinskim sestrama u svakodnevnoj praksi ali i bolesnicima.

Nema stakla. Dobro, i to je bila velika novost. Ali korištenje polielilenskog i poliolefinskog materijala u izradi infuzijske vrečice umjesto stakla tek je jedan aspekt poboljšanja u infuzijskoj praksi.

VIAFLO–jernijesvakainfuzijaista


TE

HN

OLO

GIJ

A I

MAT

ERIJ

ALI

Pogledajmo što nam to donosi VIAFLO program

BAXTER svoj VIAFLO program nudi za infuzije Fiziološke otopine, Ringerove otopine, otopine 5% Glukoze te otopine Vode za injekcije.

VIAFLO fiziološka otopina i VIAFLO 5% glukoza dostupne su u volumenima od 50, 100, 250, 500 i 1000 mililitara. VIAFLO Ringer moguće je koristiti u volumenu 500 i 1000 mililitara dok je Voda za injekcije u VIAFLO pakovanju dostupna u vrečicama od 250 i 500 mililitara.

Zasigurno ste i sami mogli zaključiti da VIAFLO pakovanja značajno štede potreban prostor za skladištenje kojeg i tako na većini Odjela nedostaje.

Svaka VIAFLO vrečica dolazi pojedinačno u sterilnom pakovanju. Možda se to čini nepotrebnim ali tako sigurno ne misli ni jedna instrumentarka koja tijekom operacija treba aseptički korisiti fiziološku otopinu i zna koliko je nespretno manipulirati sa staklenom bocom u okolnostima kakve vladaju u operacijskoj sali. VIAFLO ovdje uvelike pojednostavnjuje rad.

Korisnicima VIAFLO infuzija BAXTER je omogućio i sasvim dovoljno dodatnog volumena u svakom infuzijskom pripravku ako postoji potreba da se u otopinu pridoda dodatni volumen drugog lijeka ili otopine. U prosjeku je to polovina postojećeg volumena pa imamo npr vrećicu fiziološke otopine od 100 ml gdje je moguće dodati preko 50 ml dodatnog volumena. Ili u slučaju vrećice iste otopine od 500 ml gdje se može dodati 220 dodatnih mililitara. Priznat ćete da je to za svakodnevnu praksu i više nego dostatno.

Naravno da je VIAFLO otopina potpuno prikladna za korištenje kod provođenja invazivnog monitoringa pa ju bez problema možete koristiti u tlačnim vrečicama na tlakovima preko 300 mmHg.

Možda je manje poznato da se BAXTER naročito ponosi i cjelokupnim pristupom u provođenju infuzijske terapije gdje se mogućnost kontaminacije otopine svodi na minimalnu razinu.

Naime, osim što VIAFLO infuzijama nije potrebna otvorena zračnica na infuzijskom sistemu, BAXTER je osmislio i jedinstvenu infuzijsku praksu koja podrazumjeva neodvajanje infuzijskog sistema iz VIAFLO vrečice kad se jednom na nju postavi. Za one kojima je ovo možda nerazumljivo evo primjera. Tijekom aplikacije infuzije u staklenoj boci, naročito u dinamičnijem okruženju kao što je to intenzivno liječenje, nerijetko je potrebno dotičnu infuziju prekinuti kako bi se nabrzinu apliciralo nešto drugo od otopine ili medikamenata ( recimo infuzija Medazola ). Običaj je da se infuzijski sistem izvlači iz infuzijskog pripravka i postavlja u otopinu Medazola koju namjeravamo „ubaciti“, pri čemu gumeni čep na staklenoj boci zatvara otvor. Pa kad Medazol isteče, infuzijski sistem „ubodemo“ jednostavno natrag u staklenu bocu.

E kod VIAFLO pripravaka to nije moguće pa ćete kod pokušaja gore opisanog „manevra“ najvjerojatnije dobrano smočiti radnu odjeću!

BAXTER‐ova filozofija je jedan sistem – jedan pripravak. Ako se malo o tome porazmisli brzo se dođe do zaključka da je to u biti ispravna doktrina potpuno usmjerena zaštiti bolesnika.

AGMAR – plus 5

Na kraju, u opisivanju VIAFLO programa ne smije se propustiti i tvrtku AGMAR, zastupnika BAXTER‐a za našu zemlju. Korisnička podrška koju osigurava AGMAR te susretljivost i dostupnost njihovih predstavnika uistinu je nešto što bi svatko mogao poželjeti.

Ukoliko VIAFLO do sad niste koristili u svom radu, puno toga dobrog ste propustili. Kombinacija visoke razine izrade, umjerenost na sigurnost bolesnika te nurse‐friendly pristup koji je vidljiv u svakom koraku rada svakako je nešto što zaslužuje da VIAFLO infuzijski pripravci postanu nezaobilazni u vašom svakodnevnom radu.


CENTAR ZA TRANSPLANTACIJUKB MERKUR

Marija Kadović

PRED

STA

VJAM

O O

DJE

L

Nakon dugih priprema vrhunskih liječnika entuzijasta u KB Merkur je izvedena prva transplantacija jetre 1998. godine. Te su godine transplatirana 2 pacijenta, slijedeće već 5 te se je pojavila potreba za osnivanjem Centra za transplantaciju. Centar je sagrađen i osnovan u sklopu 3. abdominalne kirurgije 2003. godine i kao takav i danas djeluje. Sastoji se od 4 kreveta, 3 u jednoj velikoj sobi, te 1 u izolacijskom dijelu. Ta dva dijela spojena su sestrinskom pripremom. Svaki dio posjeduje zaseban sanitarni čvor te prostoriju za nečisto. Uz svaki krevet je Nihon‐Koden monitor, a u sestrinskoj pripremi je centralni monitor za praćenje vitalnih funkcija bolesnika. Tu su i aspiracijske I enteralne pumpe, infuzomati i perfuzori. U Centru (4 kreveta) i na odjelu 3. kirurgije (6 kreveta) radi 11 medicinskih sestara, 9 SSS i 2 bacc.ms., po dvije u smjeni (1 u Centru, 1 na odjelu).

U Centru je kroz 24 sata dežurna jedna medicinska sestra te liječnik kirurg, a zbog kompleksnosti postoperativnog l i ječenja, kontinuirano su uključeni liječnik internist (hepatolog ili nefrolog), anesteziolog, dijabetolog, dijetetičar, fizioterapeut.

!


Djelokrug rada medicinske sestre u CZT‐u:‐ priprema bolesnika za transplantaciju ‐ r a d s a b o l e s n i k o m u i z o l a c i j i

(imunokompromitiranost)‐ provođenje poluintenzivne skrbi‐ praćenje vitalnih funkcija te kontrola krvnih

nalaza‐ svakodnevno praćenje i previjanje kir. rane i

drenova‐ pomoć pri mobilizaciji bolesnika‐ psihofizička priprema za odlazak kući‐ edukacija bolsnika (uzimanje lijekova, pravilna

prehrana, fizička aktivnost, kontrole u bolnici.

2006. započeta je gradnja novog CZT‐a sa JIL‐om, a završetak se očekuje 2011. godine. Do tada se na kirurgiji radi u dosta teškim uvjetima. JIL je oformljen na odjelu 1. abdominalne kirurgije u tri bolesničke sobe koje zajedno imaju kapacitet od 12 kreveta. U JIL‐u radi 20 anesteziologa, 26 medicinskih sestara od toga 3 bacc.ms (glavne s e s t r e ) . J I L ‐ o v i s u o p r e m l j e n i s a respiratorima (3 Draegera – E V I TA , 3 B ene t a ) , monitorima Nihon Koden i Draeger uz svaki krevet, bronhoskopom FUJINON, vigileom, 2 Picco uređaja. Tu su i perfuzori Ascor i Aitecs te infuzomati Optima MS.

U K B M e r k u r s e transplantira jetra, bubreg, te k omb i n a c i j e b u b r e g + gušterača, te jetra + bubreg. Dva puta je transplantirano i tanko crijevo bolesnika. Od 1 9 9 8 . d o d a n a s j e t r a n s p l a n t i r a n o i retransplantirano više od 500 bolesnika. Ove je godine do kraja kolovoza transplantirano 68 bolesnika.

Najčešće indikacije za transplantaciju jetre u KB Merkur su: alkoholna ciroza,

PRED

STA

VJAM

O O

DJE

L

!

!LTXuHrvatskoj1990‐2009

IndikacijezaOLTxuKBMerkur


HCV ciroza, HBV ciroza, kriptogena ciroza, primarna bilijarna ciroza, primarni skelrozantni holangitis, polcistična bolest jetre, HCC. Indikacije za dobivanje „high urgency“ organa su: akutno zatajenje jetre, akutno zatajenje grafta (<15 dana iza transplantacije), brzoprogresivni Morbus Wilson, brzoprogresivni Budd‐Chiari sindrom, traume jetre.

Nakon postavljene indikacije i cjelokupne internističke pripreme za transplantaciju, bolesnika se stavlja na E u r o t r a n s p l a n t o v u l i s t u z a transplantaciju organa. Svaki se bolesnik boduje prema MELD scoru (koji se obnavlja) i prema bodovima dobiva svoje mjesto na ljestvici prioriteta.

Nakon dojave o pogodnom organu, pacijenta za transplantaciju se zove u bolnicu, smješta ga se u CZT ili JIL gdje se priprema za operaciju. Tušira se, brije, uzimaju se nadzorni mikrobiološki brisevi, uzorci krvi za pretrage (CROSS MATCH) i narudžbu transfuzije krvi i krvnih pripravaka. Liječnik anesteziolog n a k o n p r e g l e d a , p r e p i s u j e i premedikaciju nakon koje se bolesnika vozi u operacijsku salu.

U JIL‐u, nakon samog zahvata, bolesnik se zadržava 5‐6 dana, te ako ne razvije rane komplikacije, premješta se u Centar za transplantaciju. Dolaskom u CZT bolesniku se i dalje mjere vitalne funkcije svaka 4 sata i češće (puls, tlak, temperatura, CVT), rade se krvni nalazi (svakodnevno KS, jetreni enzimi i razina imunosupresivnih lijekova u krvi), mikrobiološki status – uzimanje uzoraka u slučaju sumnje na infekt, imunološki status, nadzire se operacijska rana i drenaža – svakodnevno previjanje uz liječničku kontrolu.

Bolesnik počinje jesti visokoproteinsku dijetu u pet obroka, koju svaki bolesnik osobno dogovara sa bolničkom dijetetičarkom (poseban je oprez potreban kod dijabetičara). Uz pomoć fizioterapeuta, bolesnik se mobilizira do faze samostalnog hodanja po odjelu. Tu je uključena i uspostava kontrole eliminacije. Educira se o uzimanju terapije protiv odbacivanja organa (imunosupresivna terapija) te uspostavi normalnog života nakon odlaska iz bolnice.

Medicinske sestre u Centru za transplantaciju solidnih organa u KB Merkur su visokomotivirane i educirane s e s t r e t e s u v e r e n i č l a n o v i transplantacijskog tima. Ono što željno iščekuju je otvaranje novog, velikog, modernog Centra za transplantaciju u kojem će rezultati cijelog tima biti još bolji.

PRED

STA

VJAM

O O

DJE

L


NO

VO

ST

I I Z

AN

IMLJ

IVO

ST

I, D

OG

AĐ

AN

JA, L

INK

OV

I

Od svega pomalo...Marija Kadović

1. SAN U JEDINICI INTENZIVNOG LIJEČENJASpavanje u Jedinici Intenzivnog Liječenja predstavlja

poseban izazov za pacijente, liječnike i istraživače. Pacijenti provode puno vremena u krevetu, pretežno u vodoravnom položaju uz minimalnu ili nikakvu aktivnost te uglavnom nisu izloženi značajnijim izmjenama svjetlosti tijekom 24 sata. Zbog takvih uvjeta početak sna i kontinuitet sna su problematični. Uz to, stalno ometanje iz okoline dodatno rascjepkaju san pacijenta. Teško je procijeniti stanje sna kod pacijenta koji je pod kontinuiranom dozom sedativa ili pod nekim od uobičajenih stanja za JIL, kao što su delirij il i encefalopatija. Stoga je kvaliteta sna kod JIL pacijenata prilično loša a struktura i kontinuitet sna se mogu okarakterizirati kao isprekidane epizode mikrosna. Takav način spavanja se odnedavna smatra velikim dijelom odgovornim za neke negativne posljedice tijekom boravka pacijenata na JIL. Potreba za zbrinjavanjem osnovne, akutne bolesti je prioritet u JIL. Stoga se nerijetko zaboravi na aspekt spavanja unatoč sve većoj svjesnosti uloge i značaja sna u oporavku i ishodu liječenja.

Podaci o spavanju u JIL su zahtjevni za tumačenje jer tijek bolesti i lijekovi mogu imati veliki utjecaj na normalan san i ograničavaju pokušaje bodovanja i mjerenja pojedinih faza sna polisomnografijom.

Ovim osvrtom smo ukratko saželi trenutna saznanja o snu kod JIL pacijenata i razmotrili kako ih možemo upotrijebiti u poboljšanju njege i ishoda liječenja. Usredotočujemo se na moguće posljedice izostanka sna kod teško bolesnih pacijenata i razmatramo utjecaj uobičajenih postupaka u JIL, kao što su mehanička ventilacija i sediranje, na san pacijenta.

2. DELIRIJ U INTENZIVNOM LIJEČENJUDelirij u intenzivnom liječenjuDelirij kod teško bolesnih pacijenata je uobičajena

pojava (60%‐80% pacijenata mehanički ventiliranih pacijenata) kojoj se do sad pridavalo malo pažnje. Noviji naputci raznih svjetskih udruga intenzivnog liječenja preporučuj dnevnu procjenu sediranja i delirija kod svih JIL pacijenata. Novije studije su također poboljšale znanje i povećale interes za prevencijom i liječenjem delirija kod JIL pacijenata.

Delirij izvan JIL‐a je detaljnije proučen i veže se uz trostruko veću smrtnost, znatno češću pojavu infekcija, produljeni boravak u bolnici uz dugotrajna i teška oštećenja kognitivnih sposobnosti. Stoga je razumno očekivati da delirij u JIL uzrokuje iste probleme.

Vrste delirijaDelirij je definiran kao poremećaj svijesti i promjena

sposobnosti shvaćanja koja se razvila kratkom periodu vremena. Iako se koriste razni nazivi u opisu delirija (JIL‐psihoza, JIL‐syndrom), svaki akutni poremećaj kognitivnih funkcija bi se trebao svrstati u delirij.

Delirij je sindrom sa vrlo raznolikim načinima ispoljavanja. Većinom se smatra da su delirični pacijenti agresivni, uznemireni, čupaju infuzijske sisteme i haluciniraju. Takvu sliku daje hiperaktivni delirij koji se pojavljuje u svega 5‐22% pacijenata. Većina teško bolesnih pacijenata razvija ili hipoaktivni ili miješani oblik delirija u kojem prelaze iz hipo u hiper oblik u više navrata. Pacijenti s hipoaktivnim oblikom najčešće prođu nezamijećeni. Probude se mirno, smješkaju, kimaju glavom i pozitivno odgovaraju na sve upite. Detaljnijim propitivanjem dolazimo do spoznaje koliko su nesvjesni svoje okoline i koliko im je smanjena pažnja.

Delirij je psihijatrijski poremećaj i kao takav klasificiran stručnoj literaturi i dijagnostici. Najnovija izdanja ga dijele prema etiologiji, na:

I. Delirij uvjetovan općim zdravstvenim stanjemII. Delirij uzrokovan lijekovima uključujući i nuspojave

lijekovaIII. Delirij raznih etiologijaIV. Delirij koji nema nikakvog drugog opisaVažnost dijagnosticiranja delirija do ovih detalja kod

teško bolesnih pacijenata je upitna a i većina ovakvih pacijenata razvije delirij višestrukih etiologija koje je teško razlučiti.

Prevencija Većina preventivnih strategija se zasniva na

smanjivanju faktora rizika iako nekoliko studija ukazuje na prevenciju u JIL okruženju. Studija koja je obuhvatila 53 teško bolesna pacijenta je pokazala da su bili izloženi u prosjeku po 11 faktora rizika. Pacijenti s tri ili više faktora rizika su imali 60% šanse za razvoj delirija. Neki faktori rizika se ne mogu promijeniti, starosna dob, alkoholizam,

U ovom broju izdvajam tri stručna zanimljiva članka/istraživanja koja sam ovo ljeto zapazila na surfajući po

dobro nam znanim sestrinskim stranicama....


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LIveć postojeći poremećaj kognitivne sposobnosti, depresija, već postojeća hipertenzija, pušenje, oštećenje vida ili sluha. Strategije koje se primjenjuju u okruženju van JIL‐a uključuju stalno poticanje prepoznavanja okoline, bavljenje slušnim i vizualnim oštećenjima pacijenta, što raniju mobilizaciju, zaduživanje uvijek iste sestre u njezi takvog pacijenta, smanjivanje buke i drugih poticaja u okolini pacijenta, poštivanje nemedikamentoznih protokola sna, i poticanje pacijenta na što više aktivnosti.

Jatrogeni faktori (posljedice djelovanja liječnika i lijekova) mogu ubrzati i potaknuti nastanak delirija što je vrlo česta pojava u JIL . Najčešće su to lijekovi, poremećaj sna i nepokretnost.

Primjena sedativa i analgetikaSkoro svi pacijenti na mehaničkoj ventilaciji primaju

kontinuiranu infuziju sedativa i analgetika, najčešće na bazi opioida, koji se uglavnom daju u svrhu smanjivanja boli i stresa te lakšeg podnošenja liječenja. Mnoge studije povezuju sedative i pojavu delirija a najčešće se spominju benzodiazepini. Dnevni testovi budnosti i procjena sedacije se preporučuju u svrhu prilagodbe doze svakom individualnom pacijentu, iako su zadnja istraživanja pokazala da se to rijetko provodi. Novi lijekovi kao što je dexmedetomidine će vjerojatno napraviti vjerojatno najveći pomak budućnosti.

Puno manje ima dokaza u povezanosti opioida i delirija nego kod benzodiazepina. Dobra kontrola boli smanjuje pojavu delirija,ali opet ti lijekovi se moraju primjenjivati samo kad su zaista nužni. Protokol povremene primjene bolusa tih lijekova radije nego u kontinuiranoj infuziji mogu poboljšati brojne komplikacije uključujući i delirij.

Kratkodjelujući opioid, remifentanil, ima vrijeme polu rastvaranja od 3‐4 minute i krajnje vrijeme rastvaranja od 10‐20 min. Zbog svog brzog djelovanja može biti koristan pri razlikovanju predoziranosti sedativima i moždane disfunkcije. Trenutno je dozvoljena upotreba samo u JIL i to 3 dana te su potrebna dodatna istraživanja njegovog utjecaja na deliriji druge posljedice.

Deprivacija snaDeprivacija sna ili nedostatak sna je jako česta kod

teško bolesnih pacijenata i može dovesti do poremećaja kognitivnih sposobnosti. U prosjeku pacijenti u JIL spavaju dnevno svega 2 sata i manje od 6% tog sna otpada na REM fazu pri čemu se polisomnografijom prikazuje jako isprekidan san. No zanimljiv podatak je da neke aktivnosti kao što su okretanje ili trahealna aspiracija predstavljaju vrlo malu smetnju snu. Metabolički poremećaji, invazivna ventilacija i lijekovi predstavljaju puno veću smetnju snu. Iako je teško poboljšati san u JIL , neke mjere se mogu poduzeti. Pokušati održati ispravan dnevno‐noćni ciklus uz gašenje i paljenje svjetla u redovnim intervalima, te poticanje spavanja tijekom noći umjesto po danu. Dosta

lijekova koji se rutinski koriste u JIL uzrokuju poremećaje sna posebno utječući na smanjenje REM faze sna. Takvi pacijenti su kasnije pod rizikom povratnog djelovanja REM faze kad se ti lijekovi naglo prestanu primjenjivati, što onda uzrokuje tahikardiju, hipertenziju i noćne more.

NepokretnostNepokretnost je uobičajen problem u JIL i predstavlja

jedan od faktora rizika vezanih uz pojavu delirija. Potpuno ventilirani pacijenti se ne mogu skroz mobilizirati ali se određena doza pokreta mora ohrabrivati koliko god je to moguće. Medikamentozna a posebno fizička sputavanja se trebaju koristiti isključivo ako su prijeko potrebna a drugi uzroci nepokretnosti se moraju ustanoviti i po mogućnosti čim prije ispraviti. Infuzijske linije, monitoring i kateteri predstavljaju značajnu smetnju pokretljivosti pacijenta, dakako i uz jednostavne praktične čimbenike kao što je potreba za dodatnim osobljem koje bi pacijenta mobiliziralo te specijaliziranom opremom da ih se ustane iz kreveta. Važan korak pri smanjivanju rizika od delirija je poticanje pacijenata, koji su to u stanju, na što raniju mobilizaciju i ustajanje iz kreveta.

LiječenjeTreba se pristupiti faktorima rizika a višesistemsko

zbrinjavanje treba uključivati suzdržavanje od sedacije, korekciju ciklusa budnosti i sna, orijentaciju, te upotrebu pomagala za sluh i vid. Unatoč svemu tome može biti potrebno i farmakološko liječenje.

Važno je zapamtiti da lijekovi koji se koriste pri liječenju delirija mogu i sami uzrokovati pojavu delirija i pojačati efekt sediranja. Vrlo je malo dokaza da je učinkovit ovakav način liječenja a pošto je farmakokineza vrlo promjenjiva kod kritičnih oboljenja, doze moraju biti minimalne.

Prvi lijek izbora u liječenju delirija, a po preporuci mnogih udruga za psihijatrijska oboljenja, je haloperidol. Optimalni režim doziranja nije jasno definiran ali su preporučene neke smjernice. Kad se pacijent smjesti mogu se propisati redovne doze svakih 4‐6 sati uz postupno smanjivanje tijekom nekoliko dana. Trebalo bi ga izbjegavati kod pacijenata s produženim QT intervalom zbog mogućnosti izazivanja torzade (potencijalno fatalne vrste aritmije). Ako pacijent ne podnosi haloperidol zbog ekstrapiramidalnih nuspojava može se primijeniti olanzepin i to 5mg oralno iako se onda povećava rizik od moždanog udara kod pacijenata s demencijom. Primjena olanzepina i.m.injekcijom se koristi kao zadnja opcija kod pacijenata koji ne podnose haloperidol a nemaju omogućen enteralni put primjene.

Iako su benzodiazepini vrlo učinkoviti kod alkoholnih apstinencijskih kriza, trebalo bi ih izbjegavati kod liječenja delirija jer mogu pojačati simptome a nisu se pokazali od neke posebne koristi.


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI

Hipoaktivni oblik delirija je dosta teže liječiti a dokazi uspješnosti su ograničeni. Uloga antipsihotika je kontroverzna ali se unatoč tome često primjenjuju, posebice kod zakašnjelog otkrivanja simptoma.

Jedno manje istraživanje kod pacijenata oboljelih od karcinoma koji su razvili hipoaktivni oblik delirija je pokazalo da je primjenom stimulansa methylphenidata poboljšan rezultat kognitivnih sposobnosti ali se još čekaju završni rezultati istraživanja među pacijentima iz JIL.

IshodiNema puno studija koje se bave proučavanjem ishoda

liječenja kod pacijenata u JIL koji su razvili delirij nasuprot brojnim istraživanjima kod pacijenata drugih profila. Ti pacijenti su triput skloniji smrtnom ishodu, imaju povećan rizik od infekcije, produljen boravak u bolnici, i puno veću cijenu koštanja njege za to vrijeme. Također se može dogoditi da im ostanu trajne posljedice kao što je oštećenje kognitivne sposobnosti i sl.

Pacijenti u JIL kod kojih se javi delirij provedu više dana na mehaničkoj ventilaciji, imaju više neuspješnih ekstubacija, imaju veću smrtnost u JIL, veću bolničku i 6‐mjesečnu smrtnost, produljen post intenzivni boravak s povećanim troškom njege. Uz to povećan je i rizik od negativnih komplikacija u vidu samostalnog ekstubiranja, čupanja infuzijskih sistema, venskih puteva i katetera. Produženi periodi delirija u JIL se povezuju s rizikom od dugoročnih oštećenja kognitivnih sposobnosti i do 3 mjeseca nakon otpusta. Uz sve ove negativne posljedice, delirij je sam po sebi jako neugodno i zastrašujuće iskustvo za pacijenta od kojih mnogi pate od halucinacija i iluzija nakon oporavka. Samo to je dovoljan razlog za liječenje.

ZaključakDelirij je čest, podcijenjen, višeznačan problem u JIL

koji zahtjeva multidisciplinaran pristup procjeni, obradi i liječenju. Dok se čekaju rezultati raznih farmakoloških istraživanja, glavna vodilja liječenja ostaje smanjivanje i korigiranje faktora rizika uz redovno provjeravanje pacijenta koristeći jednostavne protokole i liste za praćenje stanja svijesti i kognitivnih sposobnosti u JIL.

3. RANA vs KASNA TRAHEOTOMIJAMOŽDA NE UMANJUJE RIZIK OD PNEUMONIJE KAO

POSLJEDICE MEHANIČKE VENTILACIJE27. travanj 2010.‐ Rana nasuprot kasnijoj traheotomiji

( 6‐8 dana nasuprot 13‐15 dana od mehaničke ventilacije ) možda ne umanjuje znatno rizik od pneumonije kao posljedice mehaničke ventilacije kod odraslih pacijenata u JIL. To proizlazi iz nasumično kontroliranih istraživanja priloženih u izdanju Journal of the American Medical Association od 21.travnja 2010.

„Traheotomi ja se kor i s t i kao zamjena za endotrahealnu intubaciju kod pacijenata koji zahtijevaju produljenu mehaničku ventilaciju, pri čemu se pojavljuju vrlo raznolika mišljenja o optimalnom vremenu provođenja traheotomije.“, piše dr Pier Paolo Terragni i kolege, s Torinskog Sveučilišta u Italiji. „Ovo je od velikog kliničkog značaja jer je tempiranje vremena ključni kriterij za obavljanje traheotomije a pacijent kojem se napravi zahtjeva povećanu količinu osoblja i sredstava za provođenje zdravstvene njege.“

Cilj ovog istraživanja je bila usporedba utjecaja rane traheotomije nasuprot kasnijoj traheotomiji u pojavnosti pneumonije kao i utjecaja na broj dana bez mehaničke ventilacije i broj dana izvan JIL.

Od lipnja 2004. do srpnja 2008. 600 odraslih pacijenata iz 12 talijanskih JIL je uključeno u ovu studiju. Kriteriji za uključivanje u istraživanje su bili: odsutnost plućnog infekta, 24‐satna mehanička ventilacija, Simplified Acute Physiology Score II između 35 i 65, i rezultat procjene posljedičnog otkazivanja organa od najmanje 5. Pacijenti s pogoršanjem respiratornih funkcija, nepromijenjenim ili pogoršanim rezultatom procjene posljedičnog otkazivanja organa te izostankom pneumonije kroz 48 sati od pristupanja studiji su raspoređeni za ranu ili kasniju traheotomiju. Većinski dio pacijenata u tim grupama je traheotomiran prema rasporedu.

Osnovni cilj je bio usporediti pojavnost pneumonije kod obiju grupa. Kroz prvih 28 dana nakon ulaska u studiju dodatni rezultati koji su se zabilježili su bili broj dana bez mehaničke ventilacije, broj dana izvan JIL, i broj preživjelih pacijenata u svakoj grupi.

U grupi rano traheotomiranih pneumonija se pojavila kod 10‐19% a u grupi kasnije traheotomiranih kod 15‐26%.

Omjer rizika za pojavu pneumonije kroz 28 dana od pristupanja studiji je bio 0.66, kroz isti period omjer rizika od nastavljanja mehaničke ventilacije je bio 0.70, omjer rizika od ostajanja u JIL 0.73 i omjer rizika od smrti je bio 0.80.

„Među odraslim pacijentima u JIL koji se mehanički ventiliraju, rana traheotomija u usporedbi sa kasnijom traheotomijom nije dala značajnije rezultate u smanjenju pojavnosti pneumonije kao komplikacije.“ pišu autori istraživanja. „Broj dana bez respiratora i broj dana van JIL te učestalost odvikavanja i otpusta iz JIL je značajno veći kod pacijenata ranije traheotomiranih. Ali nije bilo značajne razlike u smrtnosti u obe grupe kroz period od 28 dana.“

Činjenice koje su uvelike ograničile ovo istraživanje su bile prvenstveno neočekivano smanjena pojavnost


TEH

NO

LOG

IJA

I MAT

ER

IJA

LI pneumonije kod kasnije traheotomiranih pri čemu se izgubila statistička znakovitost rezultata. Uz to svega 69% od nasumce izabranih pacijenata dodijeljenih grupi za rano traheotomiranje je zaista i traheotomirano a u grupi za kasniju traheotomiju svega 57% pacijenata.

„ Uzimajući u obzir da je kroz odgađanje traheotomije za jedan tjedan povećan broj pacijenata kojima je i učinjena te da je kod više od trećine pacijenata došlo do negativnih pojava vezanih uz traheotomiju, ovi podaci ukazuju na to da se traheotomija ne treba raditi ranije od 13. – 15. dana od početka mehaničke ventilacije“, zaključuju autori studije.

Komentari člankaU pripadajućem komentaru članka, dr Damon C.

Scales, iz Sunnybrook Health Sciences Centre, Toronto, i dr Niall D. Ferguson, iz The University Health Network and

Mount Sinai Hospital , Toronto, Canada, ukazuju na važnost ispravno definirane ciljane populacije pri provedbi nasumično kontroliranog istraživanja u JIL.

„Njihov algoritam predviđanja koji će pacijenti trebati produljenu mehaničku ventilaciju je korak naprijed i trebao bi se uvrstiti u kliničku praksu kao pomoć pri prognoziranju ishoda.“ pišu liječnici iz Kanade. „Ovo istraživanje bi trebalo uvjeriti liječnike da rutinska rana traheotomija najčešće neće dovesti do smanjenja pojavnosti pneumonije, skraćivanja boravka u bolnici niti do smanjenja smrtnosti. I što je najvažnije pokazuje da obavljanje traheotomije kod neuspjelih odvikavanja od respiratora, mora biti osporeno saznanjem da se većina pacijenata ipak s vremenom počne oporavljati. Ponekad liječnik samo treba još malo sačekati.“

‐‐> www.hdmsarist.hr <‐‐


www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

http://www.hnss.hr

shock listopad 2010

Documents