Siniša Kljajić

e-mail: sinisa.k@apeiron-uni.eu

-Šta studenti žele

-Šta motiviše studente u učionici

-Kako studenti ostvaruju ono što žele

-Da li studenti znaju šta žele i šta ih motiviše

-Kakva je interakcija kognicije i motivacije

-Kako se motivacija mijenja i razvija sa uzrastom

-Kakva je uloga kulturnih razloga i situacije u kojoj se motivacija ostvaruje

•Kreirati uslove za efikasno učenje i podučavanje

•Razvijati ideju permanentnog i doživotnog učenje

•Podsticati slobodnu razmjenu ideja i učenja

•Obezbjediti resurse neophodne za efikasno učenje i podučavanje

•Zaposliti kvalifikovan kadar koji studentima olakšava učenje

•Razviti modele u kojima student aktivno participira u nastavi

•Povezati učenje sa modernim potrebama buduće profesije studenta

•Razvijati komunikacione sposobnosti studenata

•Sistematki pratiti i unapređivati nastavu

•Mijenjati programe studija u skladu sa savremenim potrebama drušva

•Anticipirati buduće potrebe društva i razvijate programe obuke studenata za njih

•Podržati profesionalno napredovanje i sturčno usavršavanje nastavnog kadra

•Razviti modele u kojima student aktivno participira u nastavi

•Razviti modele interaktivnog, kooperativnog i individualnog rada

Multietičnost i multikulturalnost •Obezbjediti poštovanje raznih etnosa, vjera i kultura

•Razviti modele efikasnog individualnog rada.....

•Uključiti studente u definisanje i ostvarivanje kvaliteta na univerzitetu

•Obezbjediti da svaki student u toku nastave osvoji najmanje 30% kredita za ocjenu

•Uključiti studente u rad na malim projektima i omogućiti im pristup većim projektima

•Razviti interdisciplinarne obrazovne program

Donošenje odluka •Uključiti studente na sve nivoe odlučivanja

•Razviti modele u kojim se razmatraju inicijative studenata

Saradnja sa drušvenom zajednicom •Informisati širu zajednicu o radu i efikasnosti fakulteta

•Učestvovati na međunarodnim i domaćim projektima

•Razviti model da svaki student stupi u interakciju

•Razviti modele efikasnog individualnog rada

•Nagraditi osoblje koje ostvaruje najefikasnije modele u komunikaciji

je sve ono što dovodi do aktivnosti, što određuje njen smjer, intenzitet i trajanje

(psihički proces zadovoljavanja potreba odnosno motiva)

Opšta motivacija za učenje

težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja

Specifična motivacija za učenje

težnja za usvajanjem znanja i vještina u određenom području

motiv

instrumentalno ponašanje

cilj

SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE

        što čovjeka motiviše za određeno ponašanje?

Teorije potreba

uzrok nekog ponašanja je fiziološka ili psihološka neravnoteža u organizmu

Kognitivističke teorije

motivi su stabilne stečene dispozicije koje se temelje na saznanju o vlastitim mogućnostima u različitim situacijama postignuća

Teorija nagona (Woodworth, 1918)

nagoni su unutrašnje sile koje nastoje održati homeostatsku ravnotežu u organizmu potrebnu za njegovo preživljavanje

- odgovorna je za objašnjenje ponašanja izazvanog fiziološkim potrebama

- primjerna je za objašnjenje ponašanja usmjerenih prema dugoročnim ciljevima

Teorija socijalnih potreba (Murray, 1938)

Ljudskim ponašanjem prvenstveno upravljaju socijalne potrebe proizašle iz osjećaja neravnoteže na psihološkom nivou

- objašnjenje ponašanja u univerzitetskom okruženju

- u različitim kulturama i različitim društvenim slojevima različite socijalne potrebe

- istakao potrebu za dostignućem (zahtjevi primjereni dobi i pozitivno potkrepljenje dostignuća)

Hijerarhijska teorija potreba (Maslow, 1970)

Fiziološke potrebe

Potreba za sigurnosti

Potreba za pripadanjem

Potreba za samopoštovanjem

Potreba za samoostvarenjem

Osnovne potrebe

psihološke potrebe

Dalesova priramida iskustva: ljudi generalno pamte

Činiti nepto stvarno, ostvarivati ciljeve, tragati za rješenjima

Stvaranje drame, igranje uloga, pisanje i čitanje o datom problemu

Gledanje slika, radnji ili demonstracija

Slušanje riječi

Čitanje

90 % od onog što čine

30% onog što vide

50% onog što vide i čuju

70 % onoga što kažu i napišu

20% onog što čuju

10% onot što čitaju

Deaming Cycle

Gledanje slika, radnji ili demonstracija

Slušanje riječi

Čitanje

P

DC

A

S

Potreba za samoostvarenjem (samoaktualizacijom)

Želja za kontinuiranim rastom i razvojem

Korištenje vlastitih mogućnosti, sposobnosti i talenta

Ispunjenje

Težnja za cjelovitom saznanjem

Prihvatanje i spoznanje vlastite prirode

Postizanje i očuvanje integriteta

Potreba za samoostvarenjem (samoaktualizacijom)

Realistično usmjerene

Prihvatanje sebe i drugih

Spontane

Usmjerene na problem

Samostalne i nezavisne

Traže samoću i privatnost

Poštuju nove ideje i zanimljive ljude

Ne miješaju sredstva s ciljevima

Razvijen smisao za humor

Opiru se konformizmu

1. Nije me sramota nijedne svoje emocije

2. Mogu voljeti ljude iako ne odobravam sve njihove postupke

3. Vjerujem da su ljudi u osnovi dobri i da im se može vjerovati

4. Mogu se naljutiti na osobe koje volim

5. Bolje je biti ono što jesi nego biti popularan

6. Mogu izraziti svoje osjećaje čak i kada to dovede do nepoželjnih posljedica

7. Drugi me vole jer i ja njih volim

8. Ne opterećujem se strahom da bih mogao biti neadekvatan

zbog nečega.

kako znate da ste gladni?

kontrakcije želudca

razina šećera u krvi

receptori u jetri

hipotalamus

u nekim se kulturama visoko cijeni seksualna vjernost, ali u drugima je pristojno ponašanje ako muž ponudi gostu svoju ženu

u nekim se kulturama smatra da seksualni odnosi iscrpljuju snagu i da ga treba upražnjavati samo kad treba začeti djecu, dok su u drugim višestruki orgazmi norma ponašanja

Svi imaju sličnu anatomsku građu i spolne hormone !

Fiziološke potrebe

Osiguran obrok Ugodna temeperatura u učionicama Pauze za piće

Prijedlozi za primjenu Maslowljeve teorije na poučavanje

Sigurnost Dobro isplanirane lekcije Kontrola ponašanja u učionici Procedure za slučaj opasnosti dobro razrađene i uvježbane Pravedne disciplinske mjere Konzistentna očekivanja Stav učitelja: prihvatajući, nepodcjenjivački, ugodan, neprijeteći

Ljubav i pripadanjeOdnos učenik - učitelj

Posebnost učitelja: empatičan, obziran, zainteresiran za pojedinca, strpljiv, pravedan, spreman na otvaranje, pozitivnog stava, dobar slušlac

Korištenje podučavanja “jedan na jedan”Pružanje pozitivnih povratnih informacija umjesto

negativnihUpoznavanje učenikaDostupnost za učenikeSlušanje učenikaDavanje podrškeKorištenje “pomagača” koji se izmjenjujuUvažavanje mišljenja učenikaPokazivanje povjerenja u učenike

Samopoštovanje

Razvijanje novog znanja na način da se bazira na već postojećem kako bi se omogućio uspjeh

Planiranje poučavanja kako bi se prilagodilo individualnim potrebama

Fokusiranje na vrline i osobine koje studenti posjedujuUzimanje u obzir individualnih potreba kad se planiraju i

izvode lekcijePoučavanje na različite načine, koristeći različite modalitetePoučavanje i modeliranje strategija učenjaObraćanje pažnje na učeničke poteškoće i što je moguće

ranija intervencija

Samopoštovanje

Planiranje lekcija koje su intelektualno izazovnePlaniranje lekcija na način da se povezuju različita područjaOmogućavanje studentima istraživanje odnosa, sličnosti i razlikaOmogućavanje studentima da pristupaju učenju na različite načinePružanje mogućnosti za raspravuUključivanje učenika u intelektualno izazovne programe

Samoaktualizacija

Očekivanje od studenata da rade najbolje što moguOmogućavanje studentima da istražuju i otkrivaju samiUčiniti učenje smislenim – povezati ga sa „stvarnim”

životomPlaniranje lekcija koje uključuju metakognitivne

aktivnostiUključivanje studenata u projekte koji im omogućavaju

izražavanjeUključivanje studenata u kreativne aktivnosti i projekte

Teorije uslovljavanja

-ponašanje je izazvano nekim spoljašnjim nadražajem koji u određenim uslovnim dovodi do reakcije (klasično uslovljavanje ) ili se pojavljuje u očekivanju nekog potkrepljenja (operantno uslovljavanje)

- ne omogućavaju dublje razumijevanje složenih ponašanja usmjerenih prema dugoročnim ciljevima

senzorna deprivacija

metoda sistemskog smanjivanja količine nadražaja koji djeluju na osjetne organe

nekim bi ljudima dug i opušten godišnji odmor na morskoj obali išao maksimalno na živce

Vama?

ljudi su motivisanji postići konzistentnost (dosljednost)

Ljudi su motivisani uskladiti svoje ponašanje i vjerovanje

pa je vjerojatnije da ćemo više cijeniti ono za što moramo uložiti više truda

Socijalno-kognitivni teoretičari smatraju da ljude motiviraju očekivanja

Ljudi očekuju da će određena ponašanja dovesti do određenih ciljeva

zato rade ono što će im omogućiti da postignu ili izbjegnu određene ciljeve

očekivanje ? vrijede li pojmovi koje ne možemo opažati ?

Teorija kognitivne disonance, Festinger

kada su dva saznanja ili zamisli u neskladu ili kada naši stavovi nisu u skladu s našim ponašanjem doživljavamo nelagodnost te smo motisani smanjiti takvo neslaganje

načelo “opravdanja truda”

za dosadan posao

rekao sam da je zanimljiv + malo sam plaćen = posao je zanimljiv

rekao sam da je zanimljiv + dobro sam plaćen = posao je dosadan

Motivacija da se uključi u neki zadatak zavisi o:očekivanju – osoba vjeruje da će više napora dovesti

do uspjehainstrumentalnosti – vjerovanje da postoji veza između

aktivnosti i ciljavrijednosti – stepen u kojem osoba vrednuje uspjeh

aktivnostiMOTIVACIJA = Očekivanje * Instrumentalnost *

Vrijednost

Procesne teorije motivacije:

na temelju kojih elemenata čovjek donosi odluku o poduzimanju neke aktivnosti?

Vroom – teorija radne motivacije

Motivacija pojedinca za neku aktivnost zavisi o:

1. procjeni pojedinca može li određenu aktivnost uspješno izvesti (AU),

2. procjeni vjervatnoće hoće li za predstojeći trud biti nagrađen (UT),

3. privlačnosti nagrade za tog pojedinca (PN).

A = aktivnost

T = trud

Motivacija = (AT) x (TN) x PN N = nagrada

P = poželjnost

Primjeri potkrepljenja na radnom mjestu uključuju:PohvaleNagradeIsticanje individualne aktivnostiSlobodni daniBolje kancelarijeVeće tituleUnapređenjaDodatke

Postavljanje ciljevaUčestvuju li zaposleni u postavljanju ciljevaPostavljanje specifičnih, atraktivnih, teških ali

dostižnih ciljeva Davanje povratne informacije o aktivnostiNagrade zaposlenima za ostvarenje tih ciljeva

NEKA NASTAVA POSTANE KATALIZATOR UČENJAProfesor kao umjetnik

Glumačke tehnike, humor smijeh, pokreti tijela, maštovitiost.

Profesor kao tehničara Obnavljenje predhodnog rada, uvod u ono što se danas

radi, uvod u sadržaj, pronalazak preciznih primjera, razvijte sposobnost improvizacije, dajte studentima predah, prilika za postavljanje pitanja...

Profesor kao uzorPokažite ljubav ka učenje, predavanju i predmetu, afirmišite

različite načine za pristup lekcijama, pokažite ljudska osjećanja...

Atkinsonov model motivacije za postizanjem

Ponašanje određeno sa 3 glavna motiva (viši motivi):

-      motiv za postizanjem

-     motiv za durštvenim prihvatanjem (afilijativni motiv)

-      motiv za moći.

 

U univerzitetskim uslovima vrlo važan motiv za postizanjem.

Ključne varijable:

1.        Konativne:

a)       motiv za postizanjem uspjeha (ambicioznost) - Mpu,

b)       motiv za izbjegavanjem neuspjeha – Min.

 

2.        Kognitivne:

a)       subjektivna procjena vrijednosti uspjeha – Spu,

b)       poticajna vrijednost uspjeha – Vu,

c)       subjektivna procjena vrijednosti neuspjeha – Svn,

d)       poticajna odbojnost neuspjeha – On.

 

Motiv za moći

Motiv za moći može se definisati kao relativno trajna kognitivna i ponašajna usmjerenost prema doživljajima povezanim s osjećajem snage i ostvarenja utjecaja nad drugim osobama

- motivciona analiza američkih predsjednika - što im je veći motiv za moći veća je vjerovtnoća da će SAD zaratiti tokom mandata tog predsjednika i manja je vjerovatnoća da će smanjiti budžet vojske.

Karakteristike osoba s visokom motivacijom za moći -agresivnost i kompetitivnost (kod muškaraca) -negativna slika o sebi, nezadovoljniji različitim aspektima

svog života, češći problemi s alkoholom i drogama -poteškoće sa spavanjem (kod muškaraca), neugodniji snovi

(kod žena) -traženje prestiža; pozitivna korelacija između broja kreditnih

kartica i motiva za moći (Veroff) -kod muškaraca se motiv za moći povećava pod utjecajem

alkohola

Trajna spremnost za toplinu, bliske komunikativne odnose s drugima

Pojedinci visoke potrebe za intimnošću:Više vremena dnevno misle o

svojim odnosima s drugim pojedincima

Govore o više ugodnih emocija kad su u društvu drugih pojedinaca

–Smiju se, šale i prave više kontakata očima–Počinju razgovore s drugima češće i pišu više pisama

•Konzistentne spolne razlike: žene, u prosjeku, imaju veću potrebu za intimnošću

Intrinzična motivacija (unutašnja) - sve ono što nas iznutra navodi na aktivnost i određuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Nezavisna je o mogućim materijalnim i socijalnim dobicima (učenje motivirano znatiželjom, interesom za sadržaj učenja).

Ekstrinzična motivacija (spoljašnja) - sve ono što nas spolja navodi na aktivnost i određuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Zavisi o mogućim materijalnim i socijalnim dobicima (učenje koje za cilj ima sticanje neke kompetencije nužne za postizanje ciljeva kojima se zadovoljavaju ekonomski i društveni motivi).

Ekstrinzična motivacijaSpoljašnji su razlozi za uključivanje u aktivnost

Dobiti dobre ocjeneDobro izgledati, nadmašiti druge *Manje je vjerovatnoća da će se aktivnosti nastaviti

izvan konteksta (izvan učionice)*Student ima više orijentaciju usmjerenu na svoje

dostignuće

Intrinzična motivacijaVlastita znatiželja i želja za uključivanjem u

aktivnostPrirodni interesi za aktivnostŽelja za uspjehomUživanje u izazovu

*Nastavlja se i izvan konteksta*Kod učenika prevladava motivacija usmjerena na

zadatak

Ekstrinzična Intrinzična

Trajnost trajnost je slabija, trajnost je veća,pamćenja sadržaj se brže sadržaj se sporije

zaboravlja zaboravlja

Odnos prema sadržaj nije privlačan, sadržaj je zanimljiv,

sadržaju na usvajanje se treba usvaja se prisiljavati sa zadovoljstvom,

bez naprezanja

Kvaliteta usvojenost je površna, usvojenost je dublja, usvojenosti sadržaji su međusobno temeljitija, sadržaji

slabije povezani i su međusobno bolje

teže se primjenjuju povezani i lakše se u praksi se primjenjuju

u praksi

 

 

 

 

Weinerova atribuciona teorija

Ljudi nastoje razumjeti okolinu i same sebe nastoje odrediti uzroke događaja

Koristi se za utvrđivanje veza između:

Atribucija

Emocija

Akcija

Uspjeh se pripisuje:

sposobnostima - ako se postiže lako i na početku

učenja; ako se često ponavlja

zalaganju - ako se postiže nakon napornog i ustrajnog rada

slučaju ili sreći - ako su rezultati nedosljedni: ponekad se bez zalaganja postiže uspjeh,

drugi put se s puno rada doživljava

neuspjeh

Neuspjeh se pripisuje :

sposobnostima - ako drugi brzo i lako rješavaju zadatke koje student ne može riješiti,

ako se neuspjeh ponavljazalaganju - ako se nakon malog zalaganja postiže neuspjeh, a nakon većeg

zalaganja uspjehslučaju ili sreći - ako su rezultati nedosljedni:

ponekad se bez zalaganja postiže uspjeh,

Weiner je ponudio taksonomiju uzroka koje koriste pojedinci

Tri su glavne dimenzije (kauzalne dimenzije):Mjesto (locus) (internalno – eksternalno)Stabilnost (stabilno – nestabilno)Kontrolabilnost (nekontrolabilno – kontrolabilno)

Dvije druge moguće dimenzijeNamjera (slučajno – namjerno)Globalnost (ovisno o situaciji)

Dimenzija Emocije Bihevioralne posljedice

Mjesto uzroka(internalno – eksternalno)

Stabilnost uzroka(stabilno – nestabilno)

Mogućnost kontrole(nekontrolisano – kontrolisano)

Ponos

Samopoštovanje

Bespomoćnost

Očekivanje uspjeha

Lične reakcije (sramota, krivica)

Reakcije drugih (ljutnja, sažaljevanje)

Ponašanje pojedinca Izbor ponašanja

Visina zalaganja

Istrajnost

Ponašanje drugih

Pružanje pomoći

Nagrade/sankcije

Mjesto uzroka

Unutrašnje Vanjsko

Mogućnost kontrole

Postoji

Mogućnost kontrole

Ne postoji

Mogućnost kontrole

Postoji

Mogućnost kontrole

Ne postoji

Stabilnost uzroka

Stabilan

Dugotrajno zalaganje

Sposobnosti/ potencijali

Stav učitelja Obilježja zadataka

Stabilnost uzroka

Nestabilan

Znanje/ vještine

Raspoloženjezdravlje

Podrška drugih

Sreća, slučaj

Mjesto uzroka

Unutrašnje Vanjsko

Mogućnost kontrole

Postoji

Mogućnost kontrole

Ne postoji

Mogućnost kontrole

Postoji

Mogućnost kontrole

Ne postoji

Stabilnost uzroka

Stabilan

Dugotrajno zalaganje

Sposobnosti/ potencijali

Stav učitelja Obilježja zadataka

Stabilnost uzroka

Nestabilan

Znanje/ vještine

Raspoloženjezdravlje

Podrška drugih

Sreća, slučaj

DOGAĐAJ-A EMOCIJE-OČEKIVANJE PONAŠANJE

Uspjeh: SPOSOBNOST/TRUD ponos, samopoštovanje radni elan

očekivanje uspjeha, upornost

Neuspjeh: PREMALI TRUD krivica, povećani trud mogućnost promjene

upornosti

Poželjni sklop VISOK MOTIV ZA DOSTIGNUĆEM

Podcjenjivanje vlastitih mogućnosti

Gubitak pouzdanja u vlastitu kompetentnost u rješavanju zadataka

Slabo pamćenje prethodnih uspjeha, prenaglašavanje prethodnih neuspjeha

Negativni osjećaji (dosada, anksioznost, sumnja u sebe)

Izbjegavanje posvećivanja problemu (npr. naglašavaju svoje uspjehe u drugim aktivnostima, mijenjaju pravila igre…)

VELIKI PAD U USPJEŠNOSTI RJEŠAVANJA PROBLEMA

Nema krivice za neuspjeh

Stvaranje uputstava samom sebi o poboljšavanju

uspješnosti u zadacima (samoprovjera)

Optimistična predviđanja budućeg uspjeha

Zadržavaju pozitivno raspoloženje

Zadržavanje ili unapređivanje kvalitete strategija

tokom rješavanja teških problema

Osnovna atribut pogreška (pogreška korespondencije) - tendencija da se prenaglase internalni uzroci nečijeg ponašanja, a da se ignorišu spoljašnji uzroci

Efekt izvođač-promatrač – tendencija da se vlastito ponašanje atribuira vanjskim uzrocima, a ponašanje drugih internalnim uzrocima

Pogreška samozaštite - tendencija da se preuzmu zasluge za uspjeh, a krivica za neuspjeh se svaljuje na situaciju

(Zapadne su kulture puno podložnije ovim pogreškama nego istočne kulture)

U američkoj srednjoj školi Ivy League provedeno je 1953. istraživanje u kojem su učestvovali maturanti te škole. U istraživanju im je postavljeno pitanje Imate li jasne i napisane svoje životne ciljeve? Samo 3 % učenika imalo je napisano svoje planove i ciljeve za budućnost.

Dvadeset godina kasnije, 1973. godine, istraživači su ponovno potražili nekadašnje maturante. Otkrili su da je 3% maturanata koji su imali napisane svoje ciljeve zarađivalo više od svih ostalih 97%. Takođe su, po svojim samoprocjenama, bili zadovoljniji i sretniji od ostalih.

Vjerojatnije je da će ciljevi poboljšati motivaciju ako su:

1. Specifični

2. Teški, ali mogući

3. Uklopljeni u okvir ostvarenja onoga što se želi, prije nego da se izbjegava ono što se ne želi

4. Ako se cilj doživljava ozbiljno

Obratiti pažnju na davanje povratnih informacija U nastavi kontinuirano koristiti ciljeve usmjerene na

učenjeOptimalni su zadaci umjerene težinePrilagodite načine podučavanja interesima studenataDozvoliti interakciju između studenataPomoći studentima da postave specifične, dostižne

ciljevePružiti mogućnosti za uspjeh u zadacima.Planirati aktivnosti koje zahtijevaju razmišljanje na višem

nivou aktivnosti nasuprot “standardnim operacijama i postupcima”

OČEKIVANJE POZITIVNOG USPJEHA 

VISOKO NISKO SA akcija protestM VISOKA visoka angažovanost promjena sredineOEFIKAS gubitak samopouzdanja rezignacijaN NISKA potištenost povlačenjeO bezvoljnostST 

Konflikt (sukob motiva) nastaje unutar nas samih, obično između naših alternativnih potreba i želja, ciljeva ili sredstava za postizanje cilja.

Konfliktne situacije

-   konflikt istovremenog privlačenja – biranje između dva podjednako privlačna cilja. Najlakše rješiv sukob motiva, mada izborom jednog gubimo drugi.

-   konflikt istovremenog odbijanja – treba izabrati jedan od dva ponuđena, jednako neprivlačna cilja.

-  konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja – treba se odlučiti u situaciji u kojoj nas neki cilj i privlači i odbija (ima i pozitivne i negativne strane)

Frustracija – složeno psihičko stanje koje nastaje uslijed nezadovoljenja aktuelnog motiva. Karakteriše ga porast unutaršnje napetosti praćene neprijatnim osjećajima kao što su: razočarenje, razdražljivost, ljutnja, neprijateljstvo, doživljaj sopstvene nemoći i poraza, itd.

Motivi mogu biti:

-  vanjske – uslovljene prirodnom ili društvenom okolinom

- unutrašnje – uslovljene individualnim osobinama, nedostacima, sukobom motiva

 

Intenzitet i trajanje frustracije zavisi o nizu faktora kao što je važnost motiva koji se ne mogu zadovoljiti i uticaj frustracije na fiziološke i psihičke funkcije. Uključene su i lične prepreke, starost osobe, obrazovanje, inteligencija, životno iskustvo, tolerancija na frustraciju, itd.

Konstruktivne reakcije na frustraciju:

- pojačan napor da se dostigne cilj

- izbor uspješnijeg načina ili sredstva za postizanje cilja

-  zamjena prvobitnog alternativnim ciljem koji također zadovoljava motiv

-  ponovno definisanje situacije na osnovi uviđanja novih odnosa, čime se mijenja značaj prvobitnog cilja, a u prvi plan dolaze novi ciljevi i nove aktivnosti.

Česti način reagovanja na frustraciju su obrambeni mehanizmi:

- agresija – smatra se da je ona i posljedica, ali i simptom frustracije. Može biti:

- direktna - verbalna

- indirektna - fizička

- racionalizacija – traženje dobrog umjesto pravog razloga frustracije

- kompenzacija – ponašanje kojim se na neki drugi način nastoji zadovoljiti motiv

-   projekcija – pripisivanje svojih negativnih osobina drugima

-  regresija – vraćanje na oblike ponašanja karakteristične za niži razvojni stupanj

•sublimacija – kanaliziraju se nepoželjna ponašanja i misli na one aktivnosti koje su društveno dopuštene

• negiranje – neprihvatanja neugodnih činjenica• rezignacija – odustajanje od svega, potpuna

pasivnost osobe čiji su ciljevi onemogućeni, itd.

 Moglo bi se reći da obrambeni mehanizmi postaju

oblici neprilagođenog ponašanja onda kada se javljaju kao jedini ili prevladavajući oblici reagovanja.

1. Student koji ne prođe na ispitu okrivljuje profesora ili test koji nije objektivan.

2. Neuredan muž predbacuje ženi da sve ostavlja u neredu.

3. Mladić kojeg je djevojka odbila zaključuje da je to još bolje, jer ona ionako nije za njega dovoljno lijepa.

4. Ljudi koji ne uspiju upisati željeni fakultet, pa tada omalovažavaju profesiju koju su prvobitno željeli («Svi su glumci cirkusanti.», «Medicina je za štrebere.»).

5. Djevojka koja zbog roditeljske zabrane ne može ići na sastanak sa dečkom zaključuje da je ipak mnogo pametnije to vrijeme potrošiti na učenje.

1. Osoba koja je odbijena na nekoliko konkursa za posao, prestaje tražiti posao. 2. Nakon što ju je šef razljutio, osoba se vraća u kancelariju i rasplače. 3. Neki ljudi ne prihvataju kritiku ili previđaju sve znakove koji upućuju da drugi ljudi nisu zadovoljni njihovim ponašanjem. 4. Pojedinac s jakim nesvjesnim nagonom neprijateljstva i agresivnosti može postati vrlo cijenjen mesar, a može postati i vođa koji teroriše podčinjene «vodeći ih nekom cilju». 5. Učenik koji je neuspješan u školi pokušava to nadoknaditi svojom fizičkom nadmoći u tučnjavi.